Dame i gospodo, delegati, uvaženi gosti, srdačno vas pozdravljam i otvaram 4. sjednicu Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Na sjednicu su pozvani naši redovni gosti, predsjedavajući i članovi Predsjedništva BiH, predsjedavajuća i članovi Savjeta ministara BiH, predstavnici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Kancelarije za reviziju institucija BiH. Sve koji su danas prisutni srdačno pozdravljam. Današnjoj sjednici prisustvuje 15 delegata – 5 iz reda bošnjačkog, 5 iz reda hrvatskog i 5 iz reda srpskog naroda, što znači da možemo donositi punovažne i validne odluke. Kao što vam je naznačeno u pozivu za sjednicu, u skladu sa članom 155. Poslovnika, na početku sjednice, a prije rasprave o dnevnom redu, delegatima će biti omogućeno da postavljaju delegatska pitanja u usmenoj formi. Podsjećam da su vam zajedno sa pozivom za 4. sjednicu Doma naroda upućeni dopisi u vezi sa procedurom postavljanja delegatskih pitanja u usmenoj formi. Navedeni dopisi, odnosno obavještenje o mogućnosti postavljanja delegatskih pitanja u usmenoj formi na 4. sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH takođe je upućen i predsjedavajućoj Savjeta ministara BiH, Generalnom sekretarijatu Savjeta ministara BiH. U skladu sa članom 156. stav (1) Poslovnika, najavu za postavljanje delegatskih pitanja u usmenoj formi dostavili su: delegat Dženan Đonlagić za Savjet ministara BiH, delegat Sredoje Nović za ministra odbrane BiH, gospodina Zukana Heleza, delegat Džemal Smajić za ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Stašu Košarca, delegatkinja Snježana Novaković- Bursać za ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH, Sevlida Hurtića, i delegat Zlatko Miletić za predsjedavajuću Savjeta ministara BiH, Borjanu Krišto i ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Stašu Košarca. Prije nego pređemo na postavljena pitanja i na odgovore, želim da vas obavijestim da su svoje pravdanje i izostanak uredno najavili, dakle, predsjedavajuća Savjeta ministara, gospođa Borjana Krišto, ministar vanjskih poslova, gospodin Dino Konaković i ministar finansija, gospodin Zoran Tegeltija. U skladu sa članom 156. stav (2) Poslovnika, ove najave dostavljene su predsjedavajućoj Savjeta ministara BiH i onim članovima Savjeta ministara kojima su pitanja postavljena. Želim vas podsjetiti na to da smo uputili obavještenje Javnom radiotelevizijskom sistemu BiH, radi obezbjeđivanja direktnog televizijskog prenosa ovog dijela sjednice u skladu sa članom 155. stav (1) Poslovnika. Želio bih vas obavijestiti da smo od Savjeta ministara zatražili da nam odgovore na delegatska pitanja postavljena na 3. sjednici Doma naroda u skladu sa članom 159. stav (2) Poslovnika Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i da nam dostave odgovore u pisanom obliku u roku od 30 dana. Sada možemo preći na postavljanje usmenih delegatskih pitanja i davanje odgovora. Riječ dajem delegatu Dženanu Đonlagiću. Izvolite.
Zahvaljujem, predsjedavajući. Dobro jutro svima i pozdravljam sve prisutne u Plavoj sali. Moje delegatsko pitanje je naslovljeno na Vijeće ministara BiH, na ruke predsjedavajuće, gospođe Borjane Krišto, a vezano je status državne imovine BiH, a koja se nalazi u inostranstvu. Naime, prethodnih nekoliko dana i sedmica, kroz medijske nastupe i informacije se ta tema pojavila kao jedna od važnih i to me je zapravo iniciralo da postavim svoje delegatsko pitanje, a moje pitanje glasi – Šta će Vijeće ministara BiH konkretno poduzeti povodom nedavne informacije da je Republika Hrvatska prodala Luku Šibenik (Luka Šipad) koja je državna imovina BiH?
Zahvaljujem. Ima li neko iz Vijeća ministara, s obzirom da je predsjedavajuća najavila odsustvo, da može dati odgovor? Ako nema, molim u pisanoj formi da se dostavi odgovor. Jeste zadovoljni?
Poštovani članovi Kolegija, uvažene delegatkinje i delegati, predstavnici Savjeta ministara, dame i gospodo. Prije svega, volio bih da konačno se ubuduće i Savjet ministara referiše po danima održavanja ovih sjednica, kako bar kad je riječ o Domu naroda, jer mislim da održavanje sjednice jednom mjesečno ne znači baš toliko iziskivanje problema i da prisustvuju ovom Domu naroda i zato predlažem da Kolegij o tome povede računa. Moje delegatsko pitanje glasi – Da li je tačno da je Štab oružanih snaga ili neko drugi unutar oružanih snaga dodijelio priznanje udruženju Sedme muslimanske viteške brigade iz Zenice? Ako je tačno, ko je i kada pokrenuo inicijativu da se dodijeli priznanje, kome je upućeno i na koji organ ili lično? Ko je sve upoznat sa tim i ko je odlučio da se dodijeli priznanje? Da li je o tom odlučila neka komisija ili pojedinci iz Zajedničkog štaba Oružanih snaga ili Ministarstva odbrane ili neko treći? Da li je time narušena neutralnost Oružanih snaga BiH i ljudska prava drugih i na osnovu kojeg zakonskog osnova proizilazi ovlaštenje da se dodjeljuju ovakva priznanja? Ovo pitanje ja ne bih postavljao danas da sam imao mogućnosti kao što sam mislio da imam mogućnosti u institucijama redovnim u ovoj zemlji, a prije svega riječ je o Komisiji za odbranu i bezbjednost gdje sam to pitanje delegirao i htio da kroz institucije sistema dobije se adekvatan odgovor i time ne bi imalo potrebe ni da na Domu naroda to postavljam. Međutim, nažalost, u tom tijelu je onemogućeno da se takvo pitanje postavi i da se zatraži od nadležnih institucija odgovor. Ja neću da špekulišem u javnosti i da komentarišem ono što piše u sredstvima javnog informisanja da li je ili nije u vezi sa tim prekršen zakon ovaj ili onaj, ili je sve legalno, regularno, ali mislim da prije svega i Oružane snage i Ministarstvo odbrane su trebali imati malo više sluha i do sada i bez pitanja da dadnu odgovor. Kao što vidim, ne znam da li će neko moći da da to danas odgovor, ako ne, onda tražim da se to u pismenoj formi dostavi za sljedeću sjednicu. Hvala.
Zahvaljujem delegatu Noviću. Je li ima neko u ime Vijeća ministara da ima ovlaštenje da da odgovor? Koliko vidim nema, znači odgovor ćete dobiti u pisanoj formi. Želim samo da vas informišem da smo mi kao Kolegij od Vijeća ministara pismeno zamoljeni da sjednice ne održavamo samo četvrkom kako ne bi remetili njihov tajming održavanja sjednica. Nadam se da prate ovo zasjedanje i da su dobili ovu poruku da bi bilo poželjno da se redovno pojavljuju na ovim našim sjednicama. Riječ dajem delegatu Džemalu Smajiću. Izvolite.
Zahvaljujem, predsjedavajući. Pozdravljam uvažene delegatkinje, uvažene delegate, prisutne predstavnike Vijeća ministara, uposlenike, osoblje, kao i prisutne medije. Ja bih svoje pitanje postavio Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, a ono bi glasilo – Šta je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa kao resorno nadležno poduzelo ili poduzima kako bi se osigurala dosljedna primjena Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Evropske zajednice i njenih država članica s jedne strane i BiH, s druge strane, konkretno u vezi neizdavanja dokaza o porijeklu za vozila, porijeklom iz Evropske unije čime se direktno čini šteta uvoznicima roba u BiH? Ja ću samo navesti nekoliko primjera po kom osnovu mogu biti oslobođeni, ovaj, naravno ukoliko donesu te dokaze u BiH uvoznici, bez obzira da li se radi o pravnim ili fizičkim licima, pa ću pročitati – u skladu sa odredbama člana 17. Protokola 2. dokaz o porijeklu robe je uvjerenje o kretanju takozvani EUR 1, izdaju carinske vlasti zemlje izvoznice na pisani zahtjev izvoznika ili njegovog ovlaštenog predstavnika nakon uvida u dokumentaciju kojom se dokazuje porijeklo odnosnih proizvoda, kao i ocjene da li su ispunjeni ostali uslovi iz Protokola 2. Također, uvoznici mogu biti oslobođeni plaćanja carine prilikom uvoza automobila u BiH ako posjeduju izjavu na računu kako je propisanom članom 22. Protokola, dva koju popunjava izvoznik za pošiljke čija vrijednost ne prelazi 6.000,00 eura ili ovlašteni izvoznik bez obzira na vrijednost robe, ako se izvozni proizvodi mogu smatrati proizvodima s porijeklom. Carinski organi zemlje uvoznice, u ovom slučaju BiH, primjenjuju povlaštenu preferencijalnu stopu carine ukoliko uvoznik zatraži primjenu i priloži adekvatan dokaz o porijeklu. Ako nema, ja bih tražio, ovaj, odgovor u pisanoj formi. Hvala.
Zahvaljujem. S obzirom da ne vidim ovdje prisustvo nadležnog ministra, dakle, Vi insistirate na odgovor u pisanoj formi. Riječ dajem delegatkinji Snježani Novaković-Bursać. Izvolite.
Poštovani predsjedavajući, uvaženi članovi Kolegijuma, kolegice i kolege delegati i uvaženi članovi Savjeta ministara, poštovani gosti. Moje pitanje upućeno ministru za ljudska prava i izbjeglice u Savjetu ministara, gospodinu Sevlidu Hurtiću. Imajući na umu da vidim da nije tu, ja već sada molim da mi se odgovori na, pisanim putem na sledeće pitanje koje glasi – Da li ste kao ministar, odnosno Ministarstvo kojim rukovodite informisani da u ovom trenutku, dakle, u trećoj dekadi XXI vijeka nekoliko povratničkih sela koja se nalaze u Kantonu 1., dakle, u Federaciji BiH, a od kojih sela su najveća Trubar i Očijevo, u ovom trenutku nemaju električnu energiju, znači nemaju struju? Šta ste poduzeti, odnosno šta namjeravate preduzeti da se ovaj problem riješi? I ako dozvolite kratko obrazloženje: dakle, iz samog pitanja se može saznati da u ovom trenutku postoje ljudi 25 godina nakon svog povratka u svoja sela i 28 godina, skoro 28 nakon prestanka rata, koji nemaju ni struju, ni vodu, niti imaju ikakav čestit put, niti ikakvu infrastrukturu koja može da zadovolji nekakve preduslove nekog pristojnog života u XXI vijeku. Sve ovo moguće, itekako je moguće, i ja sam gotovo sigurna da je razlog toga što je to tako da su ti ljudi nepoželjni kao povratnici u svim svojim krajevima i naravno da se tu radi o povratnicima srpske nacionalnosti. Da stvar ova bude još više izvitoperena, da ne upotrijebim neku drugu riječ, ovi ljudi nisu čak mogli da ostvare ni statusna pitanja kao što je status povratnika. Imajući na umu da su se ta sela prije rata nalazila u Opštini Drvar, sad su pripali Opštini Bihać, nije se našlo vremena u ovih 25 godina da se usklade matične knjige i zemljišne knjige itd., tako da uprkos višedecenijskim apelima i molbama ovih ljudi, ni do danas ovaj problem nije rješen. Meni je potpuno jasno da Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice nema operativne mogućnosti, međutim proučavajući poslove organizacionih jedinica u okviru Ministarstva, jasno je da postoji mogućnost koordinacije rada sa resornim ministarstvima entiteta, kantona, opština, vladinih, nevladinih organizacija, čija se djetalnost odnosi na obnovu, razvoj projekta održivog povratka, ja se nadam da će u poslovima te koordinacije biti prostora da se riješi ovaj problem. Jasno je meni, također, da je sigurno bilo u proteklom periodu nekih prečih problema, nekih većih zahvata koji se tiču povratka ljudi itd., međutim, svi smo svjedoci da ovih dana visokorangirani zvaničnici Ministarstva za ljudska prava itekako imaju vremena da se bave i problematizuju pitanja po Republici Srpskoj, gdje ih ima, gdje ih nema, bave se radnjama u futuru, kondicionalu, potencijalu itd., pa s obzirom da vidim da imaju vremena za takve stvari, ja se iskreno nadam da će imati se vremena i načina i prostora da se obrati pažnja na stvarne ljudske probleme poput ovoga kojeg sam navela. Isto tako, svjedoci smo da može biti da neće imati para za putne troškove, i evo ovim putem da kažem da je, mi delegati iz Kluba srpskog naroda, ukoliko nekome zafali 12,00, 24,00 ili nekoliko KM, da smo spremni da namirimo to, ovaj, iz svojih, ovaj, svakodnevnih, je li, primanja, dakle, ako bude do 12,00 KM, mi smo spremni da to namirimo. Eto, hvala.
Zahvaljujem, kolegice Bursać. S obzirom da nema resornog ministra, pretpostavljam da tražite odgovor u pisanoj formi?
