Srdačno vas pozdravljam i otvaram 22. sjednicu Doma narod Parlamentarne skupštine BiH. Na sjednicu su pozvani naši redoviti gosti predsjedateljica Vijeća ministara, dobrodošli predsjedateljice, članovi, naravno, Vijeća ministara, Predsjedništva i drugi gosti sukladno našem Poslovniku. Sjednici je nazočno 15 izaslanika - 5 iz bošnjačkog naroda, 5 iz hrvatskog naroda, 5 iz reda srpskog naroda. Kao što vam je naznačeno u pozivu za sjednicu u skladu s člankom 155. Poslovnika na početku sjednice, a prije rasprave o dnevnom redu, izaslaniku će biti omogućeno postavljanje izaslaničkih pitanja u usmenom obliku. Podsjećam vas, da smo zajedno s pozivom za 22. sjednicu Doma naroda uputili dopis u vezi sa procedurom postavljanja izaslaničkih pitanja u usmenom obliku. Navedeni dopis, odnosno obavijest o mogućnosti postavljanja izaslaničkih pitanja u usmenom obliku na 22. sjednici Doma naroda također je upućen predsjedateljici Vijeća ministara i Tajništvu Vijeća ministara. U skladu sa člankom 156. stavak 1. Poslovnika najave za postavljanje izaslaničkih pitanja u usmenom obliku dostavili su: kolega Cvitanović, pitanje upućeno ministru pravde, gospodinu Bunozi; kolega Miletić, pitanje upućeno predsjedateljici Vijeća ministara, gospođi Krišto; kolega Smajić, pitanje upućeno predsjeteljici Vijeća ministara, kolegici Krišto i drugi zamjenik predsjedatelja Doma naroda kolega Ademović, pitanje upućeno predsjedateljici Vijeća ministara, gospođi Krišto. U skladu sa člankom 156. stavak (2), Poslovnika, ove najave dostavljene su predsjedateljici Vijeća ministara BiH i onome članu Vijeća ministara na kojeg se pitanje odnosi. Želim vas podsjetiti i na to da smo uputili obavijest Javnom RTV servisu BiH radi osiguranja izravnog televizijskog prenosa ovog dijela sjednice u skladu sa člankom 155. stavak (1) Poslovnika. Sada možemo početi s postavljanjem usmenih izaslaničkih pitanja i davanjem odgovora. Riječ dajem kolegi Cvitanoviću.

Zahvaljujem. Srdačan pozdrav poštovane kolegice i kolege, predsjedateljice, cijenjeni gosti, sve vas srdačno pozdravljam. Pitanje upućujem ministru pravde i pravobraniteljici BiH, dakle, u prethodnom višegodšinjem razdoblju, neovisno o razmjenama vlasti, evidentna je rastuća pojava komercijalnih ili koncesijskih ugovora koji se uoči ili nakon zaključenja proglase tajnima. Radi se o ugovorima čija se realizacija financira javnim sredstvima i sasvim nebitno radi li se o proračunskim, kreditnim ili grant sredstvima čijem zaključenju prethodi javni natječaj odnosno javna nabava roba ili usluga suprotno zakonu o javnim nabavkama. Nisu predmetom ovog pitanja međunarodni ili bilateralni sporazumi o razmjeni i zaštiti tajnih podataka, ugovori u oblasti javne sigurnosti ili bilo koji ugovori vezani za odbranu, obaveštajnu sigurnosnu zajednicu, namjensku industriju ili slične oblasti. Stoga od uvaženog ministra i pravobraniteljice tražim odgovor na sledeća pitanja: 1. Koje je pravno utemeljenje za proglašenje tajnim komercijalnih ili koncesijskih ugovora čija realizacija se financira javnim novcem, a zaključuju se nakon provedenog javnog natječaja sukladno Zakonu o javnim nabavkama? 2. Temeljem kojeg postupka se provodi klasifikacija stupnja tajnosti takvih ugovora, interno, povjerljivo, tajno i tko je donositelj odluka ili rješenja o tajnosti? 3. Koliko je takvih ugovora uopće o kakvim se ugovorima radi i tko su ugovorne strane? Ističem da je nebitno odnose li se predmetni tajni ugovori na nabavku medicinske ili druge opreme, nabavku radova na izgradnji infrastrukturnih ili drugih objekata od posebnog značaja, bitno je da se ugovori financiraju javnim novcem i da nastavak ovakvog trenda podrazumijeva paradoksalnu, neprihvatljivu i neodrživu situaciju u kojoj državna ili bilo koja razina vlasti, ne objašnjavajući razloge, može proglasiti određeni ugovor tajnim neovisno radi li se o nabavi roba, usluga, ili koncesijskom ugovor, detalje kojeg javnost sazna tek u slučaju međunarodne arbitraže ili sudskog procesa. Zahvaljujem.

Kako nemamo ministra Bunoze nazočno sjednici, je li u redu da dobijete pismeni odgovor na vaše postavljeno pitanje? Hvala lijepo. Riječ dajem kolegi Miletiću.

Hvala lijepo. Evo, ako mi dozvolite, da pokušam da budem što brži s' obzirom da imam dosta toga za reći. Znači moram Vas ispraviti, moje pitanje, ja nemam novo pitanje, već imam pitanje: Kad će mi biti odgovoreno na 10 pitanja na koje mi nikako nije odgovoreno ili je odgovoreno djelimično? I to sam tražio, jeli, od vas kao od članova Kolegija, tražim to od Sekretarijata, naravno, i od Vijeća ministara za ona pitanja koja su u njihovoj nadležnosti. To tražim u skladu s Poslovnikom i u skladu sa najnovijim proevropskim Zakonom o slobodi pristupa informacijama u odnosu na član ili članak 7, 22. i 50. koji je obavljen u „Službenom glasniku“ br. 61/23. Radi se o sledećem: Znači na pitanje od 28.03.2023, oko korištenja hidroenergetskih potencijala, nikad mi nije odgovoreno. 18.04 iz domena vanjske trgovine i carinske politike, zaštita poljoprivrednih proizvođača, nikad mi nije odgovoreno. 31.05.2023. popis stanovništva, tad sam tražio za '24. godinu, nikad mi nije odgovoreno. 15.06.2023. pokretanje tužbe protiv Republike Srbije pred Međunarodnim sudom za ratne zločine, za, u kontekstu predmeta Simatović-Stanišić, nikad mi od strane Predsjedništva nije odgovoreno. 02.10.2023, proglašenje osobom personom non grata njegove ekselencije veleposlanika Ruske Federacije, takođe mi nikad nije odgovoreno. 03.10.2023. Institut za mjeriteljstvo, povlačenje odluke o primjeni Zakona o mjeriteljstvu, nikad mi nije odgovoreno. Dio pitanja 23.11.2023. Ministarstvo odbrane i djelom Ministarstvo vanjskih poslova, nikad mi nije odgovorilo na davanje saglasnosti za izvoz naoružanja i vojne opreme u Izrael. 17.01.2024 sve sam ovo tražio da mi se dostavi i do danas nisam dobio odgovore na ova pitanja kao i na sledeća tri. 22.04.2025. slučaj „Vijadukt“ da li su ikad institucije BiH ili RS tražili reviziju arbitraže u ovom slučaju, rok je bio 18.04.2025. 01.06.2026 za osiguranje sredstava, u koliko se sjećate, BHRT-u za prenos utakmica nogometne fudbalske reprezentacije BiH, nije mi odgovoreno i zadnje pitanje koje sam postavio ministru pravde BiH 01.06. odnosi se na izmjene Ustava BiH oko uvođenja rodno osjetljivog jezika. Ako mi dozvolite, ja ću biti slobodan Sekreterijatu dostaviti spisak ovih pitanja pa vas molim u ovom periodu, koji je preostalo, da mi pokušate, jel, odgovoriti u skladu sa zakonom i Poslovnikom na sve ovo o čemu sam govorio. Hvala.

Hvala. Mi smo poslali urgenciju za odgovore na sva Vaša pitanja, ja sam očekivao da imate i danas jedno pitanje, ali ako je sve u ovome, urgencija će još jednom otići. Hvala lijepo. Riječ dajem kolegi Smajiću.

Zahvaljujem predsjedavajući. Kao što ste već najavili moje pitanje je upućeno predsjedavajućoj Vijeća ministara, Borjani Krišto. Vijeće ministara BiH je u aktuelnom mandatu imenovalo 19 rukovodilaca institucija BiH. Od tih 19 rukovodilaca, svega tri rukovodeće pozicije su pripale Bošnjacima, dok je imenovano 8 Hrvata i 8 Srba. Iako su se ova imenovanja morala izvršiti u skladu sa Ustavnim principom proporcionalne zastupljenosti konstitutivnih naroda, to znači da je Vijeće ministara, umjesto najmanje 9 Bošnjaka imenovalo svega 3, odnosno čak 6 Bošnjaka manje nego što proizilazi iz ustavnog principa proporcionalne zastupljenosti. Takav rezultat nije mogao biti slučajan, bio je moguć isključivo zato što su za ova imenovanja glasali predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto, ministar Elmedin Konaković, ministar Zukan Helez, ministar Edin Forto, ministar Sevlid Hurtić. Član 2. Zakon o zabrani diskriminacije BiH propisuje da diskriminaciju predstavlja svako različito postupanje na osnovu etničke pripadnosti kojim se onemogućava ostvarivanje prava na ravnopravnoj osnovi. Ovakvim imenovanjima prekršen je ustavni princip proporcionalne zastupljenosti konstitutivnih naroda, a Bošnjaci su dovedeni u neravnopravan položaj. Stoga, postavljam pitanje: Koji je bio stvarni razlog da Vijeće ministara BiH od 19 rukovodilaca institucija BiH imenuje svega 3 Bošnjaka, iako je u skladu s ustavnim principom proporcionalne zastupljenosti konstitutivnih naroda trebalo biti imenovano najmanje 9, da li je riječ o političkom dogovoru na štetu Bošnjaka, ispunjavanje ranije preuzetih političkih obaveza prema koalicionim partnerima ili o dogovoru da se postojeća koalicija HDZ BiH, SNSD-a i stranaka Trojke održi i nakon Općih izbora 2026. godine kroz tehnički mandat? Molim vas, da jasno i konkretno navedete razloge zbog kojih ste glasali za ovakva imenovanja koja su rezultirala imenovanjem svega tri Bošnjaka. Hvala.

Hvala. Predsjedateljice, izvolite.

Hvala lijepa. Pa prije svega, poštovani predsjedatelju, dr. Čoviću, uvaženi dopredsjedatelji gospodine Špiriću i Ademoviću, uvažene izaslanice i izaslanici, poštovani suradnici, predstavnici medija, prije svega dopustite da vas sve skupa srdačno pozdravim i evo da zaželim i ovu uspješnu redovitu sjednicu Doma naroda, a na poseban način evo želim iskoristiti priliku i čestitati na uspješno održanoj prethodno izvanrednoj hitnoj sjednici, na kojoj smo usvojili Proračun institucija BiH za 2026. godinu i na taj način pokazali, uz svo uvažavanje svega onoga što smo čuli kroz rasprave, jednu vrstu političke odgovornosti kad su u pitanju institucije, konkretno Parlamentarne skupštine odnosno i Doma naroda, a i odgovornost prema svima onima kojima ovaj proračun znači i funkcioniranje i rad institucija. A sada poštovani, uvaženi izaslaniče Smajiću, zahvaljujem Vam se na ovom pitanju koje Vi već postavljate, ja bih rekla, jedno dva ili tri puta, ja sa ove iste govornice Vama odgovaram na ovo pitanje. Sada ste kazali i prije toga ste spominjali kroz instituciju da je Vijeće ministara imenovalo 19 ljudi, odnosno rukovoditelja na određenim pozicijama, Vi ste zaboravili da unutar institucija BiH postoji 70 i nešto, ovaj, institucija. Vi govorite o institucijama koji su istekli mandati u kome su završene natječajne procedure, i zaboravili ste da u svim tim institucijama ili u većini postoje direktori i zamjenici. Stoga vas ja još jednom upućujem na odredbe zakona. Vijeće ministara znači imenuje rukovoditelje institucija temeljem provedenog javnog natječaja, i temeljem liste uspješnih kandidata. Odluke se donose u skladu sa Zakonom o Vijeću ministara, konsenzusom kao što ste i Vi naveli. Kad je u pitanju nacionalna zastupljenosti, onda u institucijama ona je uređenja Ustavom BiH i važećim zakonima. Konkretno člankom 2. Ustava zajamčena je zabrana diskriminacije po bilo kojem osnovu, uključujući znači i nacionalnu pripadnost kojoj u, dok Zakon o državnoj službi u institucijama BiH člankom 6. Zakona o radu u institucijama izričito zabranjuje svaki oblik diskriminacije pa tako i diskriminaciju temeljem nacionalnoj pripadnosti. Zakonom o upravi BiH propisano je da rukovoditelji u institucijama i tijelima uprave, samostalnim upravnim organizcijama i reguliranim regulatornim tijelima ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda kao i njihovi zamjenici, čime je dodatno osigurano poštivanje načela ravnopravne zastupljenosti konstitutivnih naroda u sastavu institucija BiH. Kako ste u svom pitanju spomenuli moju ulogu ili mene kao predsjedavajuću, ja Vam mogu reći znači da ni jedan od pomenutih zakona, pa ni Ustav ne daje ni predsjedateljici niti bilo kojem ministru nikakvo pravo prilikom glasanja ili odlučivanja. Sve stvari koje su dovedene tako danas niti imamo posebnu da kažem odgovornost. Znači, donosimo odluke kao što ste kazali sukladno Zakonu o Vijeću ministara konsezusom i vodimo računa kao i svaka institucija koja je u obvezi, ova pobrojana i o Zakonom o upravi i kod raspisivanja ovaj natječaja tamo gdje postoje direktori da su ili rukovoditelj iz jednog naroda, zamjenici iz drugoga i jednostavno u ukupnom broju ovih institucija o kojima ste Vi izvadili ovih 19, pa govorili o njima, moramo to promatrati u kontekstu ukupnog, ukupnog sastava nacionalne strukture koja se bazira i na Ustavu i na zakonima koji su pobrojani. Tako da još jednom, ja razumijem da to Vama služi, kao što sam danas mnogo puta čula, možda u predizborne svrhe, pa se na temu toga i organiziraju, ali mogu Vam reći da jako o tome vode, ne želim ovdje braniti niti političke predstavnike neke kojima se možda Vi direktnije obraćate više nego meni u kontekstu kampanje, ali jako vode računa o nacionalnoj zastupljenosti i Bošnjaka kroz institucije koje mi imenujemo kad je u pitanju rukovoditelj agencija kroz Vijeće ministara. Evo, hvala vam.

Hvala Vama, predsjedateljice. Da li je kolega Smajić zadovoljan odgovorom?

Naravno da nisam zadovoljan. Ništa ja nisam zaboravio, predsjedavajuća Vijeća ministara. I bio bih sretan, da se ovdje radi o Vašem zaboravu, Vas i Vaših kolega, Konakovića, Heleza, Hurtića i Forte, pa da ste zaboravili da postoje Bošnjaci kao konstitutivan narod u BiH, ali nažalost Vi niste zaboravili. Vi ste smišljeno, osmišljeno, napravili diskriminaciju Bošnjaka na rukovodećim pozicijama u institucijama BiH.