Dame i gospodo delegati, uvaženi gosti srdačno vas pozdravljam i otvaram 9. sjednicu Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Na sjednicu su pozvani naši redovni gosti, predsjedavajući i članovi Predsjedništva BiH, predsjedavajuća i članovi Savjeta ministara, sve koji su prisutni srdačno pozdravljam. Sjednici prisustvuje 15 delegata – 5 iz reda bošnjačkog, 5 iz reda hrvatskog naroda i 5 iz reda srpskog naroda. Kao što vam je naznačeno u pozivu za sjednicu, u skladu sa članom 155. Poslovnika, na početku sjednice, a prije rasprave o dnevnom redu delegatima će biti omogućeno da postavljaju delegatska pitanja u usmenoj formi. Podsjećam da su vam zajedno sa pozivom za 9. sjednicu Doma naroda upućen i dopis u vezi sa procedurom postavljanja delegatskih pitanja u usmenoj formi. Navedeni dopis, odnosno obavještenje o mogućnosti postavljanja delegatskih pitanja u usmenoj formi na 9. sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH takođe je upućeno predsjedavajućoj Savjeta ministara BiH i Generalnom sekretarijatu Savjeta ministara BiH. U skladu sa članom 156. stav (1) Poslovnika najavu za postavljanje delegatskih pitanja u usmenoj formi dostavili su: delegat Zdenko Ćosić za ministra inostranih poslova BiH, gospodina Elmedina Konakovića, delegat Zlatko Miletić za ministra finansija i trezora BiH, gospodina dr. Srđana Amidžića i delegat Džemal Smajić za ministra bezbjednosti BiH, gospodina Nenada Nešića. I želim vas podsjetiti i na to da smo uputili obavještenje Javnom RTV servisu BiH radi obezbjeđivanja direktnog televizijskog prenosa ovog dijela sjednice u skladu sa članom 155. stav (1) Poslovnika. Sada možemo početi sa postavljanjem usmenih delegatskih pitanja i davanjem odgovora. Riječ dajem delegatu Zdenku Ćosiću. Izvolite.
Poštovani gospodine predsjedavajući, poštovane zastupnice i zastupnici, i gospođe i gospodo, evo sve vas srdačno pozdravljam. Evo nakon Odluke Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Kovačević u javnosti u BiH ovih se dana vodi žurna rasprava i polemika na političkoj razini, ali i na stručnoj razini. Bilo bi logično očekivati da sve odluke ili presude sudova, kad su u pitanju ljudska prava, naprave jedan korak naprijed u stabilizaciji društva i eliminaciji diskriminacije bilo koje vrste. Međutim, po prvim reakcijama moglo bi se reći da je riječ o odluci koja je dodatno izazvala konflikte u društvu u Bosni i Hercegovini, što uopće ne iznenađuje s obzirom da politike, političke stranke sve, pa i ovakve odluke, pokušavaju iskoristiti kao mehanizam za provedbu svojih političkih ciljeva. Ono što mene posebno, da kažem, zabrinjava jest podjeljenost stručne javnosti kad je u pitanju spomenuta odluka. Pa zato moje pitanje ima intenciju da se javnost što je moguće više obavijesti o pojedinostima, detaljima koji su vezani uz samo odluku, zato je ono kratko i jednostavno. Htio sam čuti koliko je zemalja članica Evropske unije pristupilo Protokolu 12 uz konvenciju, Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i koliko je do sada Evropski sud za ljudska prava razmatrao u okviru članka 1. Protokola 12 apelacija, odnosno iz kojih zemalja su podnositelji tih apelacija?
Zahvaljujem kolegi Ćosiću. Ne vidim ovdje ministra vanjskih poslova. Znači, zahtjevate li odgovor u pisanoj formi?
Ok…. Dobićete, dakle, odgovor u pisanoj formi. Sada riječ dajem delegatu Zlatku Miletiću. Izvolite.
Hvala lijepo predsjedavajući. Srdačno pozdravljam kolegice i kolege, sve prisutne, ministra i zamjenike, kao i sve naše službenike. Moje pitanje današnje se odnosi na ministra finansija, a objasniću na kraju zašto i zašto upravo njemu podnosim ovo pitanje. Znači, na osnovu člana ili članka 14. Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja BiH „Službeni glasnik BiH“ 44, 52, 32, 4, 49, 32, 91, a u vezi s članovima 12, 13. i 13.b. Zakona o uplatama na Jedinstveni račun o raspodjeli prihoda „Službeni glasnik“ 55, 34 i član/članak 5. Pravilnik o izračunu koeficijenata doznačavanje entitetima „Službeni glasnik BiH“, broj 62/08, Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje donosi odluku o utvrđivanju privremenih koeficijenata za raspodjelu sredstava sa Jedinstvenog računa na tromjesečnom nivou i takva poslednja odluka je donesena 04.09. za treći kvartal ili K3 za sedmi, osmi i deveti mjesec 2023. godine za entitet Federaciju BiH u iznosu 62,01%, za entitet Republiku Srpsku u iznosu 34,44% i Distrikt Brčko u iznosu 3,55%. Ako sagledamo raspored koeficijenata unazad nekoliko godina primjetno je da se koeficijenti za entitet Federaciju BiH konstantno smanjuju, a istovremeno povećavaju za entitet Republika Srpska, dok koeficijent za Distrikt Brčko uglavnom ostaje na istom nivou. Primjer sam ja uzeo iz 2017. godine kad je za entitet Federaciju BiH izdvojen iznos od 64,26 za entitet Republiku Srpsku izdvojen 32,19 i Distrikt Brčko u iznosu od 3,55. S tim u vezi molim nadležnog ministra Ministarstva finansija BiH da mi dostavi od strane nadležnog Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje sve odluke o utvrđivanju privremenih koeficijenata za sve kvartalne izvještaje ili izvješća o raspodjeli prihoda K1, K2, K3, K4 za 2017, 2018, 2019, 2020, 2021, 2022. i 2023. godinu za tri kvartala, uključujući i Metodologiju izračuna koju je još prije 20 godina uspostavio prvi predsjedavajući Upravnog odbora gospodin Džonli Dikson kako bi se mogao uvjeriti u vjerodostojnost navedenih podataka. Molim vas da ne bi bilo kakvih insinuacija ili kakvog nerazumijevanja, znači u kontekstu ovoga ne inputiram nikom ništa, pogotovo gospodinu ministru koji je tamo nedavno došao, a vidim da je postao i predsjedavajući ovog Upravnog odbora, znači jednostavno molim i vidio sam juče jedan dobar prijedlog, doduše od Federalnog ministarstva finansija gospodina Kraljevića, možda bi bilo dobro da se napravi neka vanjska ili eksterna revizija po ovom pitanju. I zaista da bi sa ovog pitanja, pod navodne znake, a ono pogotovo kad su u pitanju građani Federacije i oprečna su mišljenja oko tog načina izračuna da li je on dobar, nije, ko koliko treba para dobiti ili ne treba, da bi to pitanje stavili ad akta, ja vas molim zaista da ovo pitanje riješimo, evo, u dogledno vrijeme i da to napravimo na način koji će biti javan, transparentan i svima dostupan. Hvala vam lijepo.
Hvala Vam lijepo. Ja koristim priliku da doktoru Amidžiću, pošto je on novi u Savjetu ministara, čestitam u lično ime na izboru, a nadam se i u ime svih nas iz Doma naroda i ujedno pozdravljam predsjedavajuću, gospođu Borjanu Krištvo koja je upravo pristupila sjednici Doma. A pitam, izvinjavam se, ministre pitam, dakle, delegata, imate li Vi pitanje za ministra ili tražite da Vam se dostave materijali?
Pa pošto je vrlo teško da ministar sad da sve ove podatke, ja ih imam ovdje na papiru, ali nemam zvanično, ako gospodin može, ja nemam ništa protiv, a ako ne može ih dostaviti u pismenoj formi, sasvim svejedno, samo je bitno da ovo pitanje riješimo.
Ja … dakle ministra, da ovo što je delegat tražio u pisanoj formi dobije, jer sam ovo shvatio da se traže materijali, a ne pitanje ministru. Tako da nema potrebe za, koliko cijenim, za odgovor jel' pitanje nije bilo direktno. Hvala Vam lijepo. A sada dajem riječ delegatu Džemalu Smajiću.
Zahvaljujem predsjedavajući i pozdravljam članove Kolegija, uvaženu predsjedavajuću Vijeća ministara, ostale ministre, uvažene kolege delegate, prisutne medije. Moje današnje pitanje bi se odnosilo i upućeno je Ministarstvu sigurnosti, ministru Nenadu Nešiću. Ono glasi – Šta poduzima nadležno Ministarstvo kako bi se građani u cijeloj državi osjećali sigurnim, vidljivo je da je ta sigurnost narušena? Obrazloženje: Sve su učestaliji napadi na povratnike u manjem bh. entitetu, od Općih izbora u oktobru 2022. godine do danas bilježimo konstantne napade na povratnike i oni su sve učestaliji. Neposredno pred održavanje današnje sjednice napadnut je povratnik Nedžad Drinjak u opštini Višegrad. Prije nekoliko dana desila su se dva uzastopna napada na povratnike u selu Gornja Kamenica kod Zvornika. Prije nekoliko mjeseci imali smo i težak fizički napad na dvoje starijih ljudi Fadila i Ajšu Memišević isto u općini Višegrad, dok je u Srebrenici, gdje sam i sam bio prisutan, pretučen mladić Osman Mehanović. Javnost je svjedočila zatvaranju i premlaćivanju maloljetnika, kojeg je zatvorila policija manjeg bh. entiteta. Dječak je doživio teške traume i doživio je šok. Svo to vrijeme dok je bio premlaćivan u istoj toj prostoriji, policijskoj stanici bio je prisutan i njegov otac u drugoj prostoriji i sve je to slušao. E sad možete da zamislite kako se osjećao njegov otac. A, recimo, u isto vrijeme za otvorene i javne prijetnje Bošnjacima u Bijeljini nije odgovarao maloljetnik srpske nacionalnosti. Svi nabrojani koji su dosad pomenuti su Bošnjaci. Takođe, prije nekoliko dana napadnut je katolički svećenik, Žarko Vujica u Kaknju, koji je opljačkan. A ono što posebno uznemirava javnost jeste blokiranje saobraćajnica na tzv. entitetskoj liniji, koje je organizovao Odbor za zaštitu prava Srba u Federaciji BiH. Đorđe Radanović je pozvao građane manjeg bh. entiteta da dođu na međuentitetsku liniju na mirno okupljanje koje organizira kao podrška za Milorada Dodika i Miloša Lukića protiv kojih je Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu.
