Dame i gospodo delegati, uvaženi gosti srdačno vas pozdravljam i otvaram 3. sjednicu Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Na sjednicu su pozvani naši redovni gosti, predsjedavajuća i članovi Predsjedništva BiH, predsjedavajuća i članovi Savjeta ministara BiH, predstavnici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Upravnog odbora RTV BiH, Izvozno-kreditne agencije BiH, Kancelarije za reviziju institucija BiH, Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH, Pravobranilaštva BiH i Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH. Sjednici prisustvuje 15 delegata – 5 iz reda bošnjačkog, 5 iz reda hrvatskog i 5 iz reda srpskog naroda. Kao što vam je poznato uz, u pozivu za sjednicu, u sakladu sa članom 155. Poslovnika, na početku sjednice, a prije rasprave o dnevnom redu, delegatima će biti omogućeno da postavljaju delegatska pitanja u usmenoj formi. Podsjećam da su vam zajedno sa pozivom za 3. sjednicu Doma naroda upućeni dopisi u vezi sa procedurom postavljanja delegatskih pitanja u usmenoj formi. Navedeni dopis, odnosno obavještenje o mogućnosti dostavljanja delegatskih pitanja u usmenoj formi, na 3. sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, takođe je upućeno predsjedavajućoj Savjeta ministara BiH i Generalnom sekretarijatu Savjeta ministara BiH. U skladu sa članom 156. stav (1) Poslovnika najavu za postavljanje delegatskih pitanja u usmenoj formi dostavili su: delegatkinja Snježana Novaković-Bursać, delegat Šefik Džaferović, delegat Ilija Cvitanović i delegat Zlatko Miletić. U skladu sa članom 156. stav (2) Poslovnika ove najave dostavljene su predsjedavajućoj Savjeta ministara BiH i onom članu Savjeta ministara BiH na kojeg se pitanje odnosi. Želim vas podsjetiti i na to da smo uputili obavještenje Javnom RTV servisu BiH radi obezbjeđenja direktnog televizijskog prenosa ovog dijela sjednice u skladu sa članom 155. stav (1) Poslovnika. Sada možemo početi sa postavljanjem usmenih delegatiskih pitanja i davanjem odgovora. Riječ dajem delegatkinji Snježani Novaković-Bursać. Izvolite.

Hvala predsjedavajući. Uvaženi članovi Kolegijuma, poštovane kolegice i kolege i poštovani gosti, moje pitanje je upućeno ministru za ljudska prava i izbjeglice u Savjetu ministara, a glasi na sledeći način: Konkretno me zanima kada će ministarstvo na čijem je čelu on lično preduzeti konkretne aktivnosti, odnosno pokrenuti proceduru javnog poziva za izbor članova Upravnog i Nadzornog odbora Instituta za nestala lica BiH koji, Upravni odbor od 2016. godine funkcioniše u pravno nepostojećem statusu privremeni, dakle, na potpuno nepostojećoj pravnoj osnovi, odnosno kome je prije, odnosno Nadzorni odbor kome je još 2010., ako se ne varam, istekao mandat, dakle kada će se ove upravljačke i nadzorne strukture Instituta za nestale osobe dovesti u legalan status? Dobila sam informaciju da ministar nije tu, ovaj, pa bi zamolila ako nije tu da mi se odgovori na, pismenim putem i ako imam mogućnost da prokomentarišem još u okviru ove dvije minute. Naime, kao što ste svi čuli iz ovog mog pitanja Institut, dakle, funkcioniše godinama sa nelegalnom upravljačkom i nadzornom strukturom što se sigurno reflektuje i na stanje u toj instituciji, na efekte te, nažalost nikakve ili vrlo skormne, ili loše efekte po tražnju nestalih lica i sve to zajedno imajući taj status privremeni implicira da to treba da se završi na način da li da se rekonstruiše čitava ta institucija, da se ugasi, a u najmanju ruku da se prekine ova pravno neodrživa praksa. Mislim da sam bila jasna i hvala na prilici da postavim pitanje.

... ministar Sevlid Hurtić opravdano odsutan, on je i pismeno izjašnjenje dostavio, a Vi ste zatražili da se da odgovor u pisanoj formi i ja vjerujem da će taj odgovor biti uskoro dostavljen. Riječ dajem delegatu Šefiku Džaferoviću. Izvolite.

Gospodine predsjedavajući, koleginice i kolege delegati i izaslanici, dame i gospodo sve vas pozdravljam i želim da postavim pitanje koje se odnosi na jedan od vrlo važnih vanjskopolitičkih prioriteta BiH. U proteklom mandatu BiH je, bez obzira na sve bojkote, blokade i problema s kojima se, smo se suočavali, napravila iskorake i na evropskom putu, postala je država kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, napravila iskorak na NATO putu, podnesen je Akcioni godišnji plan u okviru Akcionog plana za članstvo kroz Program reformi i kada je u pitanju regionalna saradnja BiH pristupila u okviru Berlinskog procesa regionalnom tržištu ili je u fazi pristupanja. Moje pitanje se odnosi, ja ću pratit naravno ovu problematiku radeći ovdje u ovom Domu, između ostalog jel', moje pitanje je upućeno Vijeću ministara BiH, ja tražim od Vijeća ministara detaljnu informaciju u kojoj je fazi usvajanja i ratifikacije se nalaze tri multilateralna sporazuma o mobilnosti u okviru Berlinskog procesa koje je bivši predsjedavajući Vijeća ministara BiH, gospodin Zoran Tegeltija, parafirao na Samitu šefova država i vlada zemalja Zapadnog Balkana 03. novembra 2022. godine, to su Sporazum o slobodi kretanja s ličnim kartama na Zapadnom Balkanu, Sporazum o priznavanju vosokoškolskih diploma i Sporazum o priznavanju profesionalnih kvalifikacija za doktore ... doktore stomatologije i arhitekte? Dakle, neobično je važno da BiH što prije prisutpi ovim sporazumima, da ih usvoji i da ih ratificira to je, kažem, neobično važno za regionalu suradnju kao jedan od stubova vanjske politike koju treba da vodi BiH. Ovim sporazumima bi se bitno relaksirali odnosi u okviru svega onoga što zovemo Zapadnim Balkanom, tako da bih molio precizan odgovor. Potkraj prošlog mandata Predsjedništvo BiH je odobrilo predsjedavajućem Vijeća ministara da ovo parafira, to je parafirano. Neke države su ratificirale ove sporazume, Bosna i Hercegovina, ja nemam informacije u kojoj fazi se sada nalazi kada je u pitanju usvajanje i ratifikacija ovih sporazuma. Molim odgovor danas ako je moguće, a ako ne onda u pisanoj formi za iduću sjednicu. Hvala vam lijepo.

Zahvaljujem kolegi Džaferoviću. Pitanje je se ... bilo postavljeno Savjetu ministara, predsjedavajuća Savjeta ministara je opravdano odsutna. Ima li neko od članova Savjeta ministara ko može i želi dati odgovor? Ne. Dakle, ostaje ova mogućnost da u pisanoj formi kolega Džaferović dobije odgovor. Hvala vam lijepo. Riječi dajem kolegi Iliji Cvitanoviću. Izvolite.

Poštovani gospodine predsjedniče, cijenjeni zamjenici, drage kolegice i kolege, predstavnici Vijeća ministara, medija i vi svi koji nam pomažete raditi, sve vas srdačno pozdravljam i želio sam postaviti pitanje ministru vanjskih poslova, koji nije, nažalost, koliko imam informaciju iz opravdanih razloga tu i biće u mogućnosti odgovorit ili pismeno ili na narednoj sjednici. A pitanje se odnosi na to – Što je Bosna i Hercegovina uradila na sprovođenju obveza iz Sofijske deklaracije o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan, Deklaracija od 10.11.2020. godine koju su u Sofiji potpisale Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija? Na temelju Sofijske deklaracije o Zelenoj agendi zemlje potpisnice, a time i BiH, su se obvezale provoditi mjere u pet oblasti: klima, energija i mobilnost, cirkularna ekonomija, sprječavanje zagađenja, održiva poljoprivreda i proizvodnja hrane. Ove zemlje potpisnice su se obvezale da će zajedno sa Europskom unijom raditi na cilju da Europska unija do 2050. godine bude klimatski neutralan kontinent, te da će svoje zakone uskladiti sa Klimatskim zakonom Europske unije koji je EU usvojila 2021. godine. Bitno je znati i naglasiti Investicijski paket potpore za provođenje Sofijske deklaracije iznosi 9 milijardi eura grant sredstava i 20 milijardi eura projektnih ulaganja. Pitam se ima li BiH i radi li uopće na Strategiji provođenja Zelene agenda za Zapadni Balkan i korištenja ogromnih sredstava i ukupne potpore iz Investicijskog fonda? Budući da nije ministar tu, a da imam još nekoliko sekundi vremena, pročitaću preporuke iz Izvještaja Europske unije o BiH, o ovim pitanjima što bismo trebali uraditi u narednoj godini, dakle, govorim o 2023. godini: - usvojiti zakonske okvire za plin i električnu energiju u skladu sa Trećim energetskim paketom na državnom i entitetskom nivou, - usvojiti propise o obnovljivoj energiji i energetskoj efikasnosti na državnom i entitetskom nivou u skladu sa nadležnostima. Također želim naglasiti da Zakon o obnovljivim izvorima energije u Europi, po mojim informacijama, još uvijek nije donijela samo Federacija BiH, mislim da je Republika Srpska prošle godine donijela i predzadnja je to uradila Moldavija prije četiri mjeseca. Dakle, smatram da bi ovom pitanju trebalo pristupiti puno ozbiljnije, potpisati direktan ugovor sa pružateljima usluga o korištenju elektoronskih registara za izdavanje, ukidanje i trgovinu garancijama porijekla i finalizirati i usvojiti nacionalni energetski i klimatski plan za period 2021 – 2030. Hvala.

Zahvaljujem gospodinu Cvitanoviću. S obzirom da je ministar vanjskih poslova, kolega Elmedin Konaković, opravdao svoje odsustvo sa današnje sjednice, ja vjerujem da ćete odgovor dobiti u pisanoj formi. A sada riječ dajem delegatu Zlatku Miletiću.

Hvala lijepo predsjedavajući. Da ne bih zaista trošio vrijeme na pozdravljanje, evo sve vas zajedno srdačno pozdavljam, vama pripadnici islamske vjeroispovijesti čestitam ramazan i nadam se da ćete ga provest u miru i blagostanju. Moje pitanje se odnosi ustvari na dva ministarstva ili ako hoćete na Vijeće ministara i Predsjedništvo, ja ću ga pročitat da bi bio brži, pa evo ja vas molim ako prekrdašim vrijeme da budete strpljivi, nastojaću da budem brz. Imajući u vidu činjenicu da institucije BiH imaju namjeru da realiziraju određene hidroenergetske projekte u narednom periodu, te da organizuju susrete s vladama susjednih zemalja, pitam Predsjedništvo BiH i Vijeće ministara BiH, nadležno Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i Ministarstvo vanjskih poslova – Da li će kroz ratifikaciju sporazuma o izgradnji hidroenergetskih potencijala tražiti vraćanje duga, odnosno regulaciju odnosa za korištenje prirodnih vodnih resursa BiH, Republike Srbije i Republike Hrvatske, te da li će ova tema biti dio razgovora na planiranim susretima? Naime, od '55. godine Hidroelektrana Zvornik koristi bez naknade vodne potencijale BiH pune 64 godine, od '66. godine Bajina Bašta koristi 53 godine. Iako su obaveze nadoknade riješene još Zakonom iz '74. godine o međurepubličkim i međudržavnim vodama u SFRJ nadoknada za najmanje 37% sliva rijeke Drine ili 1200 MWh godišnje ili oko 80 hiljada ili tusuća GWh ukupno je ukupna šteta nanesena BiH. Ako preračunamo to u novac sa prosječnom cijenom od 65 eura po MWh ukupna šteta je oko 5,4 milijarde eura ili na godišnjem nivou oko 104 miliona eura. Kada je u pitanju korištenje vodnih potencijala od strane Republike Hrvatske situacija je slična. Naime, Hidroelektrana Buško jezero od '74. godine koristi vodne potencijale, odnosno oko 40 godina, iako HEP sada plaća naknadu za korišćenje vodnih potencijala na osnovu odluke Parlamenta Federacije BiH sa dosadašnjih 1,8 miliona eura trenutno iznosi 4,3 miliona eura godišnje, bitno je napomenuti da realna cijena nadoknade je najmanje 20,5 miliona eura na godišnjem nivou za korištenje iste od strane Republike Hrvatske i to na hidroelektranama Orlovac i još tri hidroelektrane, Đale, Kraljevac i Zakučac, gdje je ukupna proizvodnja godišnja oko 360 tisuća ili hiljada MWh. Takođe interesantna je zloupotreba vode sa Hidroelektrane Trebišnica od strane Hidroelektrane Dubrovnik na godišnjem nivou oko 20 miliona eura štete godišnje. Ukupna dugovanja za sve godine od strane Republike Hrvatske su oko 660 miliona eura, od čega 550 miliona eura otpada na Hidroeletkranu Buško jezero i navedene tri hidroelektrane. Ukupna šteta za sve ove godine prouzrokovana BiH se u aproksimaciji izračunava oko 7 milijardi eura. Ovo pitanje postavljam iz razloga ne da bi rušio ove projekte koji će vjerovatno doći na dnevnom redu i nisam preveliki optimista da će nama susjedne zemlje vratiti ovaj dug, ali zaista molim nadležne institucije prvo da mi pismeno odgovore, a drugo ako dođe do tih sporazuma makar da počnemo regulisat ova pitanja od ovog trenutka pa nadalje jel' zaista da toliko vodeno bogatstvo BiH na ovaj način iskorištavaju nama susjedne zemlje, mislim da je sramotno i treba završit s ovom praksom. Hvala lijepo.

Zahvaljujem kolegi Miletiću. Koliko sam shvatio Vi tražite pisani odgovor, odgovor u pisanoj formi.

Hvala lijepo. Vidim da kolega Kovačević se javio za ispravku krivog navoda, znam da kod pitanja toga nema, pa zato, evo hvala Vam lijepo, hvala na razumijevanju. Idemo, zaključili smo, dakle, ovu tačku sa usmenim postavljanjem delegatskih pitanja i davanje odgovora. Za 3. sjednicu predlažem sledeći izmijenjeni Dnevni red 1. Usvajanje Zapisnika sa 2. sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH; 2. Prijedlog zakona o dopuni Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini (prvo čitanje), predlagač: Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, broj: 01-02-1-1904/21 od 09.06.2022. godine; 3. Prijedlog zakona o dopuni Zakona osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini (prvo čitanje), predlagač: Predstavnički dom, broj: 01-02-1-687/22 od 29.07.2022. godine; 4. Prijedlog zakona o dopuni Zakona o platama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine (prvo čitanje), predlagač: Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, broj: 02-02-1-818/22 od 29.07.2022. godine, sa Mišljenjem Ustavnopravne komisije Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH; 5. Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o platama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine (prvo čitanje), predlagač: Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, broj: 01-02-1-2236-1/21 od 29.04.2022. godine, sa mišljenjima Ustavnopravne komisije i Komisije za finansije i budžet Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH; 6. Izvještaj o finansijskom poslovanju BHRT-a za 2021. godinu i Finansijski plan BHRT-a za 2022. godinu sa pratećim mjerama i efektima tih mjera, broj: 01,02-29-904/22 od 08.06.2022. godine; 7. Izvještaj o realizaciji programa BHRT-a za 2021. godinu i Programski planovi BHRT-a za 2022. godinu, broj: 01,02-29-903/22 od 08.06.2022. godine; 8. Izvještaj o finansijskoj reviziji izvršenja Budžeta institucija Bosne i Hercegovine za 2021. godinu, podnosilac: Kancelarija za reviziju institucija BiH, broj: 01-16-9-1819/22 od 15.11.2022. godine; 9. Izvještaj o izvršenoj reviziji učinka o temi: Praćenje realizacije preporuka revizije učinka „Upravljanje imovinom i troškovima smještaja u diplomatsko-konzularnim predstavništvima u BiH“, podnosilac: Kancelarija za reviziju institucija BiH, broj: 02/3- 16-10-954/22 od 16.06.2022. godine; 10. Izvještaj o izvršenoj reviziji učinka o temi: Praćenje realizacije preporuka revizije učinka „Upravljanje carinskim terminalima“, podnosilac: Kancelarija za reviziju institucija BiH, broj: 02/3-16-10-955/22 od 16.06.2022. godine; 11. Izvještaj o izvršenju Budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2021. godinu, dostavljen od Predsjedništva BiH, broj: 01,02-16- 1-1990/22 od 06.12.2022. godine; 12. Izvještaj o primjeni Jedinstvenih pravila za izradu pravnih propisa u institucijama Bosne i Hercegovine za 2021. godinu, podnosilac: Ministarstvo pravde BiH, broj: 01,02-50-18- 1514/22 od 14.09.2022. godine; 13. Godišnji izvještaj Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Hercegovine za 2021. godinu, broj: 01,02-50-18-863/22 od 02.06.2022. godine; 14. Izvještaj o radu Pravobranilaštva BiH za 2021. godinu, broj: 01,02-50-18-1579/22 od 27.09.2022. godine; 15. Izvještaj o zaštiti ličnih podataka u Bosni i Hercegovini za 2021. godinu, podnosilac: Agencija za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini, broj: 01,02-04-1-1147/22 od 18.07.2022. godine; 16. Informacija o raspodjeli i korišćenju sredstava tekuće rezerve za period I – XII 2021. godine, podnosilac: Ministarstvo finansija i trezora BiH, broj: 01,02-16-1-1400/22 od 24.08.2022. godine; 17. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Ugovora o zajmu (GrCF W2 – Javni prevoz Sarajevo e- Mobility) između Bosne i Hercegovine i Evropske banke za obnovu i razvoj, radi davanja saglasnosti za ratifikaciju. Ugovor je potpisan 12. aprila 2022. godine u Sarajevu, a potpisao ga je, u ime Bosne i Hercegovine, Vjekoslav Bevanda, ministar finansija i trezora BiH, broj: 01,02-21-1-1338/22 od 10.08.2022. godine; 18. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma o saradnji između Bosne i Hercegovine i Sudske administracije Norveške, koji se odnosi na finansiranje projekata u korist pravosuđa u Bosni i Hercegovini. Sporazum je potpisan 13. maja 2022. godine u Sarajevu, a potpisao ga je, u ime Bosne i Hercegovine, Halil Lagumdžija, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH, broj: 01,02-21-1-1337/22 od 10.08.2022. godine; 19. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Amandmana broj 3 na Ugovor o finansiranju zaključen od i između Evropske investicione banke (banka) i Bosne i Hercegovine (zajmoprimac) i Republike Srpske (entitet) dana 22. septembra 2010. godine, sa naknadnim izmjenama (Ugovor o finansiranju) – Vodovod i kanalizacija u RS-u (FI 25.741 – SERAPIS 2008- 0556), broj: 01,02-21-1-1449/22 od 31.08.2022. godine; 20. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Amandmana broj 4 na Ugovor o finansiranju zaključen od i između Evropske investicione banke (banka) i Bosne i Hercegovine (zajmoprimac) i Federacije Bosne i Hercegovine (entitet) dana 15. jula 2008. godine u Sarajevu i dana 18. avgusta 2008. u Luksemburgu, s naknadnim izmjenama (Ugovor o finansiranju) – Vodovod i kanalizacija u FBiH (FI 24.569 – SERAPIS 2006-0272), broj: 01,02-21-1- 1450/22 od 31.08.2022. godine; 21. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Amandmana broj 1 na Ugovor o finansiranju Modernizacija puteva Federacije Bosne i Hercegovine (FI br. 82.137 – SERAPIS 2012- 0418) zaključen od i između Evropske investicione banke (banka) i Bosne i Hercegovine (zajmoprimac) 26. januara 2016. godine u Sarajevu i 23. februara 2016. u Luksemburgu (Ugovor o finansiranju), broj: 01,02-21-1-1468/22 od 05.09.2022. godine; 22. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Amandmana broj 2 na Ugovor o finansiranju zaključen od i između i Bosne i Hercegovine (zajmoprimac), Republike Srpske i Evropske investicione banke (banka) dana 27. decembra 2016. godine u Sarajevu i 29. decembra 2016. godine u Luksemburgu i Banjoj Luci i izmijenjen 2. decembra 2019. godine – Projekat Bolnice u RS/B (Ugovor o finansiranju) (FI 31.526– SERAPIS 2010-0049), broj: 01,02-21-1-1469/22 od 05.09.2022. godine; 23. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Amandmana na Okvirni sporazum o zajmu za Projekat regionalnog vodosnabdijevanja „Plava voda“, zaključen 16. maja 2018. godine između Razvojne banke Savjeta Evrope i Bosne i Hercegovine LD 1890 (2016), potpisan dana 25. aprila 2022. godine u Parizu i 27. aprila 2022. godine u Sarajevu, broj: 01,02-21-1- 1502/22 od 12.09.2022. godine; 24. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma o zajmu (Projekat otpornosti i konkurentnosti poljoprivrede) između Bosne i Hercegovine i Međunarodne banke za obnovu i razvoj, broj: 01,02-21-1-1621/22 od 07.10.2022. godine; 25. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma o zajmu (Projekat unapređenja zdravstvenog sistema) između Bosne i Hercegovine i Međunarodne banke za obnovu i razvoj, broj: 01,02-21-1-1801/22 od 11.11.2022. godine; 26. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma o zajmu (Projekat modernizacije vodnih i sanitarnih usluga) između Bosne i Hercegovine i Međunarodne banke za obnovu i razvoj, broj: 01,02-21-1-348/23 od 14.02.2023. godine; 27. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma o grantu za Trast fond jednog donatora za Projekat modernizacije vodnog i sanitarnog sektora za Bosnu i Hercegovinu (Projekat modernizacije vodnih i sanitarnih usluga) između Bosne i Hercegovine i Međunarodne banke za obnovu i razvoj u ulozi administratora Trast fonda jednog donatora za Projekat modernizacije vodnog i sanitarnog sektora za Bosnu i Hercegovinu, broj: 01,02-21-1- 417/23 od 20.02.2023. godine; 28. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma između Savjeta ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Kraljevine Tajland o ukidanju viza za nosioce diplomatskih i službenih pasoša, broj: 01,02-21-1-1503/22 od 12.09.2022. godine; 29. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma između Savjeta ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Turske o obavljanju dohodovne djelatnosti izdržavanih članova osoblja diplomatskih misija i konzularnih kancelarija, broj: 01,02-21-1-1561/22 od 22.09.2022. godine; 30. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma između Bosne i Hercegovine i Evropske unije o učešću Bosne i Hercegovine u „Kreativnoj Evropi“, programu Evropske unije za kulturni i kreativni sektor, broj:01,02-21-1-1564/22 od 23.09.2022. godine; 31. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma između Savjeta ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Srbije o načinu finansiranja i izrade projektno-tehničke dokumentacije, vođenju upravnih postupaka za procjenu uticaja na životnu sredinu,, izdavanju lokacijskih uslova, saglasnosti i građevinske dozvole za projekat „Hidrotehnički i bagerski radovi na uređenju kritičnog sektora za plovidbu – Ušće Drine i Save“, broj: 01,02-21-1-1901/22 od 01.12.2022. godine; 32. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Ugovora o zajmu (GrCF2 W2 E2 Tramvajska pruga Ilidža – Hrasnica) između Bosne i Hercegovine i Evropske banke za obnovu i razvoj, broj: 01,02-21-1-585/23, od 09.03.2023. godine; 33. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma o finansiranju godišnjeg akcionog programa za Bosnu i Hercegovinu za 2021. godinu između Evropske unije koju predstavlja Evropska komisija i Bosne i Hercegovine koju predstavlja Direkcija za evropske integracije Savjeta ministara Bosne i Hercegovine, broj: 01,02-21-1-586/23, od 09.03.2023. godine. Ovo je usaglašeni dnevni red, red Kolegija Doma naroda, koji sam upravo pročitao. Otvaram raspravu o dnevnom redu.