Uvaženi dame i gospodo zastupnici, poštovani gosti sve vas srdačno pozdravljam. Otvaram 10. sjednicu Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Molim vas da ustanete i pozdravite himnu Bosne i Hercegovine. Nedavno je preminuo dugogodišnji zastupnik Zastupničkog doma, gospodin Beriz Belkić. Na prijedlog Kolegija pozivam vas da u minuti tišine odamo počast gospodinu Belkiću. … počiva u miru. Hvala vam. Tu je knjiga žalosti, kad bude prigoda možete se upisati u istu. Srdačno pozdravljam sve nazočne zastupnike i goste. Iz Ureda predsjedateljice Vijeća ministara BiH dostavljena je obavijest da predsjedateljica Borjana Krišto nije u mogućnosti nazočiti početku 10. sjednice Zastupničkog doma zbog ranije preuzetih obveza i povratka sa službenog puta. Odsutnost je opravdao i zastupnik Nenad Grković. Sjednici je nazočno 38 izaslanika, zastupnika, imamo kvorum za rad, te možemo početi sa sjednicom. Kao što vam je i naznačeno u pozivu za sjednicu, a u skladu sa člankom 167. Poslovnika na početku sjednice, prije rasprave o dnevnom redu zastupnicima će biti omogućeno postavljanje zastupničkih pitanja u usmenom obliku. U skladu sa člankom 168. Poslovnika najave za postavljenja zastupničkih pitanja u usmenom obliku dostavili su sljedeći zastupnici – Vlatko Glavaš ministru komunikacija i prometa, Albin Muslić predsjedateljici Vijeća ministara BiH, Ermina Salkičević-Dizdarević ministru vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Sanja Vulić ministrici civilnih poslova, Midhat Čaušević ministru komunikacija i prometa, Aida Baručija predsjedateljici Vijeća ministara BiH, Milan Petković ministru vanjskih poslova BiH. Sada možemo početi postavljati usmena zastupnička pitanja i odgovarati na njih. Riječ dajem gospodinu zastupniku Vlatku Glavašu. Izvolite.

Zahvaljujem predsjedavajući. Pozdrav svima koji su danas prisutni na ovoj sjednici. Moje pitanje je gospodinu ministru transporta i komunikacija i prometa BiH. Na osnovu kriterija propisanih Pravilnikom o međunarodnim prevoznicima tereta kroz godina raspoređuje se 10% bilateralnih dozvola za međunarodni prevoz tereta koji su na raspolaganju Ministarstvu. U kontaktima sa međunarodnim prevoznicima tereta informiran sam da postoje značajne disproporcije u raspodjeli dozvola određenim prevoznicima, da se dozvole dodjeljuju bez skoro ikakvih kriterija, te da dozvole formalno po nalogu nadređenog raspoređuju lica upitne stručnosti koje je angažovano po ugovoru o djelu i na koje se ne odnosi Zakon o državnoj službi. Kako bi utvrdio osobnost primjedbi potrebni su mi odgovori na sljedeća pitanja – Spisak prevoznika koji su 2022. i prvih šest mjeseci 2023. godine ostvarili pravo na bilateralne dozvole sa dodijeljenim brojem, … i neserijskim brojem i vrstom dozvola; ime i prezime, radno mjesto službenika koje odlučuje o broju i vrstu dozvola koje se raspoređuju prevoznicima; te lica koja prema upustvu nadređenih formalno proprema dozvole koje se izdaju; način i postupak, kriterij, koji se primjenjuju kod odlučivanja o raspodjeli ovih dozvola; pregled raspodjele 10% dozvola po entitetima i kantonima. Hvala lijepo.

Zahvaljujem. Ne vidim ministra prometa i komunikacija, da li je iko ovlašćen umjesto ministra? Nije, onda će vjerojatno dostaviti pisanim putem. Riječ dajem zastupniku Albinu Musliću. Izvolite.

Zahvaljujem predsjedavajući. Lijep pozdrav svima. U skladu sa članom 167. Poslovnika postavljam poslaničko pitanje predsjedavajućoj Vijeća ministara, gospođi Borjani Krišto, a pitanje glasi – Koje aktivnosti namjerava poduzeti Vijeće ministara BiH zajedno sa svim nadležnim institucijama BiH kako bi se u budućnosti spriječilo višesatno čekanje građana BiH pri prelasku državne granice? Navedeni problem je naročito izražen na području Unsko-sanskog kantona gdje imamo tri granična prijelaza, Izačić, Užljebić i Maljevac. Naime, tokom ljetne turističke sezone, za vrijeme vikenda i praznika bilježimo preko četri sata čekanja naših građana kako bi prešli državnu granicu BiH. Smatram da se radi o vrlo ozbiljnom i značajnom pitanju i treba se aktivnije uključiti Vijeće ministara BiH i sve nadležne institucije kako bi se rekonstruirali postojeći granični prijelazi, kako bi se povećao broj ulazno-izlaznih traka, kako bi se zaposlili dodatni službenici, ali isto tako i omogućili adekvatni uslovi za sve naše građane koji čekaju za prelazak graničnih prelaza jer napominjem niti na jednom od onih graničnih prijelaza nema adekvatnih sanitarnih uslova za boravak i čekanje za prelazak granice. Tražim odgovor na ovo pitanje u pismenoj formi budući da predsjedavajuće ovdje nema. Hvala.

Hvala. Riječ dajem uvaženoj zattupnici Sanji Vulić, predsjedateljici kluba…

Hvala predsjedavajući. Moje pitanje se odnosi na, odnosno upućujem ga ministarki civilnih poslova i zamolit ću Vas pošto vidim da nije prisutna, ne želim odgovor od zamjenice već vidimo da ima ministara koji nikada da se udostoje da nas počaste svojim prisustvom iako smo ih mi birali pa se nadam da će gospođa Bošnjak doći na neku od narednih sjednica. Moje pitanje se odnosi na Stručni savjet Agencije za lijekove zašto još uvijek nije imenovan, imajući u vidu da je 14. jula 2023. imenovan novi direktor Agencije za lijekove i da imamo situaciju da Stručni savjet Agencije za lijekove čine stručnjaci koje predlažu Vlada Republike Srpske, Vlada Federacije i Vlada Brčko Distrikta. Po mojim saznanjima nezvaničnim Vlada Republike Srpske i Vlada Federacije su dostavili svoje prijedloge, a u Vladi Federacije ne postoji dogovor ko su ti ljudi koji će predstavljati Vladu Federacije u Stručnom savjetu Agencije za lijekove pa me konkretno zanima šta je Ministarstvo po tom pitanju uradilo. I da li imamo pravo tako da se neodgovorno ponašamo, da ako ne može neko da se usaglasi ko će predstavljati određeni entitet dovodimo neke ljude u tu privilegiju da po šest ili osam godina budu u Stručnom savjetu Agencije za lijekove i primaju ko zna kakve naknade. Smatram da je to krajnje neodgovorno imajući u vidu da je to nadležnost Ministarstva civilnih poslova zanima me konkretno šta je Ministarastvo uradilo, da li su to bile urgencije? Uostalom zašto javnost ne upoznaju, zašto se to ne rješava? Hvala.

Hvala lijepa. Riječ dajem zastupnici Ermini Salkičević-Dizdarević.

Hvala lijepa predsjedavajući. Iskoristiti ću priliku da Vam poželim uspješan rad u narednom mandatu koji je pred Vama i pozdravim sve zastupnike i zastupnice, kao i goste prisutne danas u sali, uključujući i medije. Moje pitanje upućujem ministru vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, a tiče se sljedećeg. Naime, kao što svi znamo BiH je stekla status izvoznice određenih prehrambenih proizvoda prije svega mlijeka i mliječnih proizvoda, ali podsjetiću nas sve da smo prihvatili ispunit određene uslove, je li, akcioni plan kako bi se taj status i zadržao. Naravno, moramo uzeti u obzir i preporuke Evropske komisije koje su precizirane u više izvještaja o napretku BiH na evropskom putu, a svakako su posebno pokrenute aktivnosti u okviru Pododbora za poljoprivredu i ribarstvo između EU i BiH. Tako da to je sve u vezi sa zaključcima Parlamentarne skupštine, a i zaključcima Vijeća ministara BiH, a sve se odnosi na hitnu potrebu rješavanja pitanja u oblastima poljoprivrede, veterinarstva i hrane. Također, podsjetiću nas da je najvažnija aktivnost rješavanje i postupka hitne izmjene Zakona o hrani, Zakona o veterinarstvu i Zakona o poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju, ali i formiranje zakona u skladu sa Uredbom 625/17 i Uredbom 429/16 koje se tiču prenosivih bolesti životinja, ali i stavljanju van snage određenih akata koji se tiču zdravlja životinja na određenom teritoriju naše zemlje. Tako da ja upućujem pitanje ministru vanjske trgovine i ekonomskih odnosa obzirom da smo imali obavezu da formiramo interesornu radnu grupu za pripremu novih zakona o hrani, veterinarstvu, poljoprivredi, prehrani i ruralnom razvoju i pitanje se odnosi na sljedeće – Da li je Interresorna radna grupa izradila nacrte Zakona o službenim kontrolama, Zakona o hrani, Zakona o veterinarstvu i Zakona o poljoprivredi i ruralnom razvoju? Ako su tekstovi zakona pripremljeni da li su jasno odredili centralni nadležni organ za pitanje veterinarstva i sigurnosti hrane obzirom da smo prepoznali neophodnost restruktuiranja naših intitucionalnog okvira u BiH, ali i entiteta radi uspostave jasnog i efikasnog lanca komandovanja što je svakako u skladu sa preporukama Evropske komisije? Ako jesmo, zamolila bih uvaženog ministra da nam da informaciju kada da očekujemo navedene zakone u proceduri i upućivanje na Vijeće ministara BiH? Hvala lijepo.

Hvala lijepo. Molim Vas ubuduće koncipirajte pitanje u roku od dvije minute kako je Poslovnik definirao. Gospodine ministre, izvolite.

Hvala. Koristim priliku da pozdravim sve vas prisutne ovdje u sali, poslanike Predstavničkog doma, članove Savjeta ministara i drugih tijela i prisutnih u ovoj sali. Ja bih rekao da ste Vi postavili odlično pitanje i hvala Vam na ovom pitanju. Pitanje Zakona o hrani, Zakona o veterinarstvu i Zakona o poljoprivredi i ruralnom razvoju su naslijeđene aktivnosti u Ministarstvu spoljnje trgovine i ekonomskih odnosa kao obaveze kako bismo našu legistlativu prilagodili evropskim standardima. I ono što definitivno zabrinjava jeste činjenica da ovo pitanje skoro 10 godina stoji u samom Ministarstvu cijeneći da je bilo različitih vrsta pokušaja u nekim prethodnim sazivima Savjeta ministara, tako i u ovome, da na adekvatan način u potpunoj koordinaciji aktivnosti sa ministarstvima poljoprivrede u Vladi Federacije, Republike Srpske i odjeljenju Distrikt Brčko, i naravno uključujući sve agencije na zajedničkom nivu ovo pitanje na jedan adekvatan način tretiramo kako bismo uspjeli da održimo ono što trenutno imamo, a to je da poljoprivredne proizvode možemo da izvozimo na tržište EU, ali ja bih rekao i na neka druga tržišta, da ispunjavamo standarde tih tržišta i da osposobljavamo našu privrednu zajednicu, prerađivače i proizvođače da kredibilno se etabliraju na tržištima ne samo EU, nego i na tržištima nekih drugih regiona. Cijenim da je to neka od naših, rekao bih, top pretpostavki da to možemo uraditi u potpunoj koordinaciji sa entitetskim nadležnostima apostrofirajući da je poljoprivreda primarna nadležnost entiteta. Nisam zadovoljan upravo sa angažmanom ljudi u interresornim radnim grupama iz jednog prostog razloga što ne želeći da tražim opravdanje u tome da je bio kovid, pa da su bili izbori, pa da je u pitanju nova struktura, pa nove nominacije članova itd., itd., ali očigledno da ono što smo uočili kao problem jeste činjenicu da u interresorne radne grupe se uvijek uključuju pojedinci koji su članovi više interresornih radnih grupa i apsolutno smatram da nemamo kvalitetan pristup niti imamo nivo produktivnosti koji je neophodan. Izborom nove Vlade Federacije i izborom nove Vlade Republike Srpske kao što smo to činili u nekom prethodnom periodu mi smo zajedno sa ministrima poljoprivrede definisali našu mapu kretanja i u tom kontekstu smo osim ovih zakona o kojima ste Vi govorili, o rezultatima rada interresorne radne grupe kako bismo i Savjetu ministara i Parlamentu predložili zakone koji su neophodni da budu usaglašeni sa evropskom legistlativom utvrdili da moramo voditi računa o strukturi članova koje upravo predlažu entitetska ministarstva i agencije na zajedničkom nivou jer nam tu dolazi do određene vrste zastoja, da li je umor ili ne znam, nešto drugo. Ali iskreno ako me pitate da li sam ja iskreno zadovoljan radom interresornih radnih grupa po ovim pitanjima, nisam. Nismo dobili draft verziju, očekujem nominaciju novih članova i da ćemo u jednom bržem roku ovo pitanje kandidovati i da ćemo ova pitanja staviti na dnevni red jer dugo stoji u institucijama BiH. Mi smo kada je u pitanju Zakon o vinu uspjeli da na adekvatan način kroz Interresornu radnu grupu dođemo do rješenja i taj Zakon će se sutra razmatrati na Savjetu ministara i ja vjerujem u nekom bržem periodu da će se razmatrati i na, naravno, sjednici Predstavničkog doma i Doma naroda, kao i po završetku ekonsultacija, a one su završene prije nekoliko dana će biti i nova Strategija razvoja poljoprivrede i ruralnog razvoja u 2023. do 2027. koja je gotova, finalna i koja je kroz našu metodologiju koju smo u međuvremenu utvrdili dala rezulate da imamo tekst zakona, odnosno tekst strategije i pred Savjetom ministara i budući pred Parlamentarnom skupštinom BiH. Ono o čemu me niste pitali, a hoću da Vam kažem, razgovarali smo upravo oko IPARD sredstava i uspostavljanje IPARD strukture. Cijenimo da je to značajno, neiskorišteni kapacitet koji mi apsolutno ne koristimo i ministri poljoprivrede u Vladi Republike Srpske i ministri u Vladi Federacije BiH su se obavezali da ćemo zajednički raditi na tome da u što moguće kraćem roku dobijemo strukturu koja bi bila prihvatljiva za sve nivoe vlasti kako bismo krenuli, kao što to rade zemlje članice EU ili neke zemlje koje takođe žele da imaju pregovarački status kako bi na adekvatan način mogli da obezbijedimo više sredstava za budžete u sektoru poljoprivrede. Ono što vi poslanici trebate da znate, a vjerujem da znate, da možemo biti ponosni na naše poljoprivredne poizvođače i naše prerađivače u sektoru poljoprivrede koji su koristeći standard EU itekako poznati na evropskom tržištu ali isto tako moram da kažem da s njihove strane postoje dodatni napori da im omogućimo primjenu standarda i za tržište nekih drugih zemalja i Ministarstvo zajedno sa svim ostalim agencijama na zajedničkom nivou će biti upravo u tom smjeru potpuno posvećeno. Hvala.