Uvažene dame i gospodo zastupnici, poštovani članovi Vijeća ministara BiH, uvaženi gosti, predstavnici medija, uvaženi članovi parlamentarnih službi koji su danas prisutni u ovoj sali, sve vas lijepo pozdravljam i otvaram 8. sjednicu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, himna Bosne i Hercegovine. Još jednom srdačno pozdravljam sve prisutne zastupnice i zastupnike, uvažene goste i posebnu dobrodošlicu želim uvaženoj predsjedavajućoj Vijeća ministara, kolegici Krišto. Iz Ureda ministrice civilnih poslova stiglo je obavještenje da ministrica Dubravka Bošnjak nije u mogućnosti prisustvovati sjednici zbog ranije preuzetih obaveza, a odsustvo sa današnje sjednice opravdali su zastupnici Albin Muslić, Midhat Čaušević, Aida Baručija, dok je zastupnica Sabina Ćudić najavila malo kašnjenje. Uvaženi zastupnik Nermin Mandra je zbog određenih neizostavnih porodičnih razloga u ovome trenutku morao napustiti današnje zasjedanje. Konstatujem da sjednica ima kvorum za rad i odlučivanje jer sjednici trenutno prisutvuju 34 zastupnika. Obavještenje za sve uvažene zastupnike i zastupnice, kao i uvažene goste. Na današnjoj sjednici Kolegija razmatrali smo veći broj zahtjeva za prisustvo sjednici Doma od različitih strukovnih udruženja i nevladinih organizacija. Odobrili smo prisustvo svima onima koji su to tražili iako nijedan od zahtjeva praktično nije bio podnesen u skladu sa upustvom u prisustvu predstavnika nevladinih organizacija i drugih strukovnih udruženja o sjednicama Predstavničkog doma, pa molim da ubuduće to bude u skladu sa predviđenom procedurom. Kao što vam je i naznačeno u pozivu za sjednicu, a u skladu s članom 167. našeg Poslovnika, na početku sjednice, a prije rasprave o dnevnom redu, zastupnicima je omogućeno postavljanje zastupničkih pitanja u usmenoj formi. U skladu sa članom 168. Poslovnika najave za postavljanje zastupničkih pitanja u usmenoj formi dostavili su sljedeći uvaženi zastupnici, odnosno zastupnice i zastupnici: Vlatko Glavaš ministru vanjskih poslova BiH, Šerif Špago ministru za ljudska prava i izbjeglice BiH, Jasmin Emrić ministru sigurnosti BiH, Branislav Borenović predsjedavajućoj Vijeća ministara BiH i Slatko Matić ministru komunikacija i prometa BiH. Uvažena zastupnica Ermina Salkičević-Dizdarević isto tako je dostavila najavu, no prije isteka roka od 24 sata, prije ove sjednice Doma, što nije u skladu sa članom 168. stav (1) Poslovnika te iz tog razloga ovo pitanje ne može biti postavljeno na današnjoj sjednici. Sada možemo početi sa postavljanjem usmenih zastupničkih pitanja i odgovorima na ista. Riječ dajem uvaženom zastupniku Vlatku Glavašu koji ima pitanje za ministra vanjskih poslova BiH. Izvolite.

Zahvaljujem predsjedavajući. Koristim priliku da pozdravim sve prisutne danas na ovoj sjednici. Kako ste rekli, moje pitanje je gospodinu ministru vanjskih poslova, Konakoviću, i ono glasi – Pod kakvim uslovima su se dobijali diplomatski pasoši u proteklom mandatu, sa posebnim osvrtom na diskreciono pravo ministra prilikom dodjeljivanja diplomatskih pasoša za sportiste jer iz tog ja svijeta dolazim? Obrazloženje: s obzirom a sam usmeno dva puta već postavio ovo pitanje 23.02. i 14.04., te nikad nisam dobio odgovor na ovo pitanje, danas postavljam ponovno isto pitanje. Koliko sam mogao da pročitam, Ministarstvo vanjskih poslova BiH tokom proteklih godina izdalo je preko 1000 diplomatskih pasoša, a u tom enormnom broju se nalazi svega nekoliko sportista koji su dobili taj pasoš. Iako vrhunskim sportistima diplomatski pasoš ne predstavlja neku posebnu beneficiju, a možda više satisfakciju, porazno je vidjeti da mnogi bivši političari, članovi njihovih porodica, čak pojedini biznismeni posjeduju i koriste diplomatske pasoše, dok ministri svoje diskreciono pravo dodjeljivanja diplomatskog pasoša vrlo rijetko praktikuju kad su u pitanju sportisti, najbolji ambasadori naše zemlje BiH. Poštovani ministre, imate li Vi namjeru da u svom mandatu da promijenite ovu praksu, ovu nepravednu praksu, pa po članu 171. Poslovnika Predstavničkog doma želim da mi se na ovo pitanje odgovori pismeno i želim da mi se dostave sva imena onih ljudi koji posjeduju diplomatski pasoš. Hvala lijepo.

Hvala uvaženom zastupniku Glavašu. On je zatražio da mu se pitanje dostavi u pisanoj formi. Mi prelazimo na narednog zastupnika, to je zastupnik Špago koji ima pravo za ministra za ljudska prava i izbjeglice. Izvolite.

Zahvaljujem uvaženi predsjedavajući. Koristim priliku također da pozdravim sve prisutne na 8. sjednici Predstavničkog doma PSBiH. Kao što je već navedeno, moje pitanje Ministarstvu, odnosno ministru za ljudska prava i izbjeglice BiH, a ono glasi – već duže vrijeme u javnom prostoru aktuelizirana je problematika uređenja centralne gradske zone u Mostaru u čijem centralnom dijelu se nalazi lokalitet nekadašnjeg Lakišića harema. Prethodni državni pravni sistem taj lokalitet koristili su za potrebe željezničke stanice, potom najznačajnijeg trgovačkog centra i mjesto okupljanja mostaraca. Dakle, prethodni sistemi su svojim urbanističkim rješenjima tog lokaliteta su naglašavali njegovu integrativnu funkciju za lokalno stanovništvo. Gradska administracija Mostara, barem tako tvrdi, izdala je rješenja za gradnju zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u kojoj će biti smještene i druge nacionalne institucije hrvatskog naroda, dok je zahtjev Islamske zajednice za izgradnju zgrade islamskog kulturnog centra odbila s izgovorom da ne mogu izdati građevinsku dozvolu do donošenja regulacionog plana tog područja. Tvrdnje gradske administracije u javnosti nisu potkrepljene nikakvim činjeničnim dokazima, i dalje su u domenu tvrdnji i javnih iskaza, a do uvida u odobrenja i drugu dokumentaciju i pored zakonskog prava nije uspio doći ni predsjednik Gradskog vijeća Mostara. Islamska zajednica pak smatra da ima potpuno moralno pravo na povrat tog zemljišta za koje kažu da im nikad nije isplaćena protunaknada. Uprkos brojnim zahtjevima Islamske zajednice i predstavnika Bošnjaka u Gradskom vijeću, nije mi poznato da je Kantonalno tužilaštvo reagovalo s obzirom na sumnje na zloupotrebe položaja što se u percepciji bošnjačke populacije doživljava kao pogodovanje jednoj političkoj opciji i jednoj zainteresovanoj strani. Evidentno je da se u konkretnom slučaju radi o tumačenju i primjeni raznovrsnih zakonskih odredbi i podzakonskih akata što dodatno unosi konfuziju u njegovo konačno razumijevanje. S punim pravom Islamska zajednica očekuje jasna pojašnjenja svih normativno pravnih nadležnosti, kao i precizan odgovor na pitanje zašto se Islamskoj zajednici ne dozvoljava status subjekta u postupku čiji bi zahtjevi bili tretirani shodno zakonom predviđenim procedurama? Imajuću u vidu nadležnosti Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice u skladu sa Zakonom o slobodi vjere i pravom, i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u BiH moje pitanje glasi – Da li je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice kao nadležno Ministarstvo tretirao ovo pitanje s obzirom na kompleksnost, administrativno-pravnih nadležnosti obzirom na političke dimenzije, na stavove Islamske zajednice da je u ovom, a i u drugim postupcima koje provodi Gradska uprava Mostara ova vjerska zajednica diskriminisana, odnosno šta Ministarstvo planira poduzeti kako bi se spriječila eventualna diskriminacija Islamske zajednice zbog nerješavanja zahtjeva koji su prije više godina dostavljeni Gradu Mostaru? Hvala.

Hvala. Ministre, izvolite.

Hvala. Poštovani predsjedavajući, poštovani poslanici, poštovani ministri, poštovani zamjenici. U skladu sa sadržajem postavljenog delegatskog pitanja želim vas obavijestiti da se Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH u vezi predmeta problematike nije obratila, odnosno nije zatražila nadležno postupanje niti Islamska zajednica BiH niti bilo koja druga institucija iz BiH. S ciljem davanja konkretnog odgovora na postavljeno delegatsko pitanje Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH će se obratiti, kako Islamskoj zajednici BiH, tako i predstavnicima Gradske uprave nadležnih gradskih službi Grada Mostara sa zahtjevom za dostavljanje odgovora vezanih za predmetnu problematiku. U kontekstu gore navedenog, želim vas upoznati da je Nacrt osnovnog ugovora između BiH i Islamske zajednice u BiH pitanje vlasništva Islamske zajednice BiH predviđeno da bude regulisano članom 12. navedenog osnovnog ugovora. U sklopu toga, mi smo, nažalost, i pored više obraćanja i pored više upućivanja urgencija Predsjedništvu BiH, posljednja urgencija je bila maj 2023., osnovni ugovor između BiH i Islamske zajednice u BiH još uvijek nije usvojen od strane Predsjedništva BiH. Predsjedništvo BiH nadležno je za taj ugovor i mi čekamo da oni to završe, a mi ćemo naravno rješavati ovo sa Gradskom upravom. Hvala.

Hvala. Želite li komentar? Izvolite.

Očekujem naravno pisani odgovor od nadležnog ministra i želim vjerovati da potpisivanje ugovora sa Islamskom zajednicom u BiH sa nivoa države nije iz razloga ovih što sam pročitao u svom zastupničkom pitanju, znači da Islamska zajednica u postupcima pred državnim organima bude diskriminisana. Nadam se da nije to razlog nepotpisivanja i ovog ugovora na nivou države BiH. Hvala.

Hvala. Idemo dalje, riječ dajem uvaženom zastupniku Jasminu Emriću koji ima pitanje za ministra sigurnost BiH. Izvolite.

Zahvaljujem uvaženi predsjedavajući. 1. augusta 2017. godine, prije šest godina, otvoreni su privremeni međunarodni granični prijelazi između BiH i Republike Hrvatske, Hadžin Potok – Bogovolja, Duži – Imotica i Orahov Do – Slano. Stalni granični prijelaz za pogranični promet Hadžin Potok – Bogovolja privremeno je otvoren za međunarodnih promet putnika radi rasterećenja jednog od najfrekventnijih međunarodnih graničnih prijelaza za cestovni promet putnika i roba Maljevac – Velika Kladuša na kojem su već tada čekanja za prijelaz granice trajala u prosjeku i po nekoliko sati. Iako je prije šest godina otvoren još jedan granični prijelaz, situacija se ni danas na graničnom prijelazu Maljevac – Velika Kladuša ništa nije promijenila, već naprotiv, zbog velikog broja putnika koji koriste ovaj granični prijelaz prosjek čekanja je od tri do pet sati, ovisno o kojem vremenskom periodu se radi. Ali svakog vikenda neovisno o tome da li je vrijeme godišnjih odmora ili neki praznik, kolone vozila su kilometarske, a čekanja traju satima što je veliko iscrpljivanje i maltretiranje naših građana koji rade u zemljama EU. Moram reći da mi je bilo nevjerojatno čitati vijest o tome da vlasti Republike Hrvatske zatvaraju jedino privremeni granični prijelaz za međunarodnih promet putnika, Hadžin Potok – Bogovolja, odnosno da Uprava za granicu Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske nije dala saglasnost svojim članovima Mješovite komisije za provođenja ugovora između BiH i Republike Hrvatske o graničnim prijelazima za produženje odluke o privremenom međunarodnom prometu putnika preko stalnog graničnog prijelaza za pogranični promet Hadžin Potok – Bogovolja. Dakle, nakon šest godina rada u privremenom statusu međunarodnog graničnog prijelaza za cestovni promet putnika zatvara se jedino Hadžin Potok – Bogovolja. Zašto? Zašto baš taj koji itekako ima opravdanje da nastavi sa radom i ranije uspostavljenom režimu od strane Mješovite komisije sve do proglašenja u stalni