Poštovane dame i gospodo zastupnici, poštovani gosti, uvaženi predstavnici medija, poštovani članovi Vijeća ministara BiH. Otvaram 4. hitnu sjednicu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Sada će se intonirati himna. Sa današnje sjednice odsustvo su opravdali: uvažena zastupnica Aida Baručija i uvaženi zastupnik Branislav Borenović, dok je zamjenik ministra vanjskih poslova gospodin Josip Brkić pismenim putem obavijestio Dom da zbog službenog putovanja u Bratislavu neće biti u mogućnosti prisustvovati 4. hitnoj sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Trenutno je prisutno 40 zastupnika, tako da konstatujem da sjednica ima kvorum za rad i odlučivanje. Sjednica je sazvana u skladu sa članom 27. stav (1) tačka b), članom 68 i članom 151. stav (3) Poslovnika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Dobili ste dnevni red i imajući u vidu i stav Kolegija koji je održan jučer, ja vas pozivam da mi dopustite da konstatujem da je dnevni red današnjeg hitnog zasjedanja onakav kakav ste dobili i zaprimili u samom pozivu, obzirom da je i Kolegij odlučio da se neće glasati ili da se neće prihvatiti glasanje o bilo kakvim izmjenama i dopunama dnevnog reda. Danas imamo dvije važne tačke, to je završetak procesa konstituiranja Predstavničkog doma i početak procesa imenovanja Vijeća ministara, pa vas ja zaista pozivam da mi dopustite da konstatujem da dnevni red današnje sjednice ima identičan redoslijed i identičan sadržaj kakav ste primili u pozivu. Evo imamo uvaženog zastupnika Arnauta, povreda Poslovnika. Izvolite.

Zahvaljujem predsjedavajući. Dakle, član 74. Poslovnika predviđa da predlagač, odnosno predstavnik predlagača dužan je prisustvovati sjednicama Doma. U slučaju odsustva predlagača akta o njemu se ne raspravlja, osim ako Dom ne odluči drugačije, to je član 74.I član 178., na sjednicama na kojima se razmatraju prijedlozi zakona koje predloži Predsjedništvo ili na kojima se rješavaju pitanja iz nadležnosti Predsjedništva BiH obavezno je prisustvo bar jednog člana Predsjedništva BiH. Ja podsjećam da smo prije skoro pet godina kad je bilo Vaše imenovanje i Vi se dobro sjećate te situacije, gospodin Šefik Džaferović koji je tada sjedio u toj stolici, malo je konfuzno pošto obavljate dvije funkcije, u svakom slučaju napravio je gospodin Šefik Džaferović pauzu i došao je član Predsjedništva da prisustvuje toj sjednici. Sad ja definitivno vidim da nemamo članove Predsjedništva ovdje iako je ovo pitanje iz nadležnosti Predsjedništva BiH, a ne znam da li imamo predstavnika Predsjedništva BiH u svakom slučaju. Hvala.

Hvala najljepša uvaženom zastupniku. Naravno, kada dođemo do te tačke dnevnoga reda, mi ćemo se o tome izjasniti, ali, evo, naravno, već poznata napomena za sve zastupnike, da su svi članovi Predsjedništva BiH u službenoj posjeti, ali u svakom slučaju imamo rješenje kroz Poslovnik i za ovakvo pitanje. Dakle, obzirom da nema više prijavljenih, dozvolite mi da konstatujem da 4. hitna sjednica Doma ima sljedeći Dnevni red 1. Potvrđivanje imenovanja predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH; 2. Imenovanje članova stalnih komisija Predstavničkog doma: a) Ustavnopravne komisije, b) Komisije za vanjske poslove, c) Komisije za vanjsku trgovinu i carine, d) Komisije za finansije i budžet, e) Komisije za saobraćaj i komunkacija, i f) Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Prelazimo na prvu tačku dnevnog reda, Ad. 1. Potvrđivanje imenovanja predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH

Podsjećam na to da je procedura potvrđivanja imenovanja predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH pregulirana članom 151. Poslovnika Doma. Također, član V stav 4. Ustava BiH propisuje način imenovanja predsjedavajućeg i članova Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. Odluka Predsjedništva Bosne i Hercegovine o imenovanju predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH dostavljena je 19. novembra 2019. godine i svi ste je dobili. Dozvolite mi sada da u skladu sa članom 151. stav (4) Poslovnika pročitam Odluku o imenovanju predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH od strane Predsjedništva – Na osnovu člana V stav 4. Ustava BiH, člana 9. stav (1) Zakona o Vijeću ministara BiH, člana 38. stav (1) Poslovnika o radu Predsjedništva BiH, Predsjedništvo BiH je na svoj 44. vanrednoj sjednici održanoj 19. novembra 2019. godine donijelo Odluku o imenovaju predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH. 1. Zoran Tegeltija imenuje se za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH; 2. Ovu Odluku dostaviti Komisiji za pripremu izbora Vijeća ministara Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH u dalju proceduru; 3. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja. Komisija za pripremu izbora Vijeća ministara BiH održala je sjednicu 26. novembra 2019. godine, razmotrila sve raspoložive informacije u vezi sa imenovanjem predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, obavila raspravu, te dostavila preporuku za potvrđivanje imenovanja Zorana Tegeltije na dužnost predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH. Sada pozivam uvaženog gospodina Zorana Tegeltiju da podnese ekspoze, odnosno da...

Aha, ok, ok. Dakle, već smo rekli da ćemo se izjasniti u vezi sa sugestijom koju je dao uvaženi zastupnik Arnaut, a vezano za član 74. Mi ćemo se izjasniti u skladu sa stavom (3) člana 74., u slučaju odsutnosti predlagatelja, a mi smo pozvali članove Predsjedništva, no, kako sam rekao, oni su na službenom putu, o ostalom se ne raspravlja, osim ako Dom ne odluči drugačije. Ja pozivam da se izjasnimo, dakle, da nastavimo sa radom na ovoj tački dnevnog reda.

Da. Samo malo. Dakle, rezultati glasanja su – iz Federacije 16 za, protiv ništa, suzdržanih 11, jedan nije prisutan. Iz Republike Srpske – 9 za, protiv ništa, 4 suzdržana, jedan nije prisutan. Dakle, u principu usvojena je, dakle, glasali smo o tome da nastavimo raspravu bez prisustva članova Predsjedništva.

Ponavljamo glasanje. Hvala najljepša. Rezultati glasanja. Ukupno je prisutnih 40. Za je glasalo 29, protiv 8, suzdržana 3. Iz Federacije BiH – 19 za, protiv 5, suzdržana 3. Iz Republike Srpske – 10 za, protiv 3 i suzdržan niko. Dakle, donijeli smo odluku da nastavimo raspravu o ovoj tački dnevnog reda bez prisustva predlagatelja, u skladu sa članom 74. Gospodine Tegeltija, izvolite.

Poštovani predsjedavajući, članovi radnog Predsjedništva, uvaženi poslanici, predstavnici međunarodnih i nevladinih organizacija, predstavnici medija, dame i gospodo. Želim odmah na početku da istaknem da sam u potpunosti privržen principu vladavine prava, poštovanju Dejtonskog mirovnog sporazuma, Ustava BiH i ustavne strukture i nadležnosti svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini, te izražavam punu privrženost načelima i vrijednostima na kojima počivaju savremene demokratije svijeta. To će biti pravilo ponašanja novog Savjeta ministara. U potpunosti sam svjestan odgovornosti prema narodima i građanima Bosne i Hercegovine i spreman sam da zajedno sa vama gospodo poslanici formiramo i osiguramo stabilno funkcionisanje vlasti u Bosni i Hercegovini čiji će zadatak biti da ubrza provođenje neophodnih zakonodavnih, socijalno-ekonomskih i društvenih reformi, a koje će prioritetno biti usmjerene na rješavanje svakodnevnih životnih pitanja građana, te ponuditi odgovorno upravljanje vladavinom prava, sigurnost i prosperitet. Pripremajući ovaj ekspoze analizirao sam različite dokumente i potpuno sam svjestan svih obaveza koje očekuju Savjet ministara i mene kao predsjedavajućeg. U potpunosti sam svjestan i težine zadatka koji nosi ova funkcija i velika očekivanja od strane građana koji žele sigurnu budućnost u Bosni i Hercegovini za sebe i svoje porodice. Već više od godinu dana nakon izbora Bosna i Hercegovina nije uspjela da formira vlast i to nam je svima zajedno obaveza, da u narednom periodu radimo maksimalno predano kako bi pokušali da nadoknadimo vrijeme koje je propušteno u prethodnih godinu dana. S tim u vezi opredjeljen sam u potpunosti da Savjet ministara doprinose obrazovanju reformskih procesa kako bi Bosna i Hercegovina mogla započeti pregovore o pridruživanju Evropskoj uniji. Gospodo poslanici, želim da istaknem da dokument koji vam predstavljam nije detaljan program rada Savjeta ministara za mandatni period, već samo osnovne smjernice za rad, jer plan rada moguće je sačiniti tek nakon završetka procesa izbora Savjeta ministara. Nakon izbora svih ministara u Savjetu ministara, biće pripremljen i objavljen detaljan plan rada Savjeta ministara za mandatni period. Imajući u vidu spor proces formiranja vlasti, mi nemamo pravo na stotinu dana koje su imale sve novoizabrane vlasti u Bosni i Hercegovini. Zbog toga moramo odmah nakon formiranja Savjeta ministara odblokirati sve procese i u Savjetu ministara i u Parlamentarnoj skupštini BiH, usvojiti budžet za 2020. godinu i sredstva za investicije staviti na raspolaganje entitetima. Zahvalan sam liderima političkih partija koji su uspjeli da usaglase principe za formiranje vlasti na nivou BiH i oni će biti smjernica za rad u budućem periodu. Ključne reformske oblasti koje će biti u fokusu Savjeta ministara veoma usko su vezane sa prioritetima koji su dati u zajedničkim socio-ekonomskim za period 2019.-2020. koji su već usvojile Vlada Republike Srpske i Vlada Federacije i ista će se naći na dnevnom redu prve sjednice Savjeta ministara. Pored zajedničkih socio-ekonomskih reformi prioriteti i preporuke koje su date u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU, takođe su okvir za djelovanje Savjeta ministara u narednom periodu sa ciljem da što prije dobijemo kandidatski status. I na kraju, politike sa međunarodnim finansijskm institucijama koje će kroz rad vlasti na nivou BiH odblokirati neophodne investicije u zemlji u samu svrhu naših prioriteta. Naravno, socijalni i bezbjedonosni izazovi sa kojima se suočavaju građani i na koje u prethodnom periodu nije izrađen adekvatan odgovor, ne trpe odlaganje. S tim u vezi, ključne reformske oblasti novog Savjeta ministara su ekonomija, reforma javne uprave, evrointegracije, vladavina prava, odnosi unutar Bosne i Hercegovine, saradnja sa međunarodnim finansijskim institucijama i Međunarodnom zajednicom, migrantska kriza, izbjeglice, raseljena lica i povratnici, mladi, žene i ostale osjetljive kategorije društva. Dame i gospodo, neću vas zamarati statističkim podacima, ali želim da iznesem nekoliko naznaka o Bosni i Hercegovini onako kako ih vide međunarodne finansijske institucije. BDP po glavi stanovnika u BiH trenutno je na nivou 1/3 BDP-a u Evropskoj uniji. Sa trenutnom stopom rasta, BiH bi prema studiji rasta i zapošljavanja za Bosnu i Hercegovinu koju je izradila grupacija Svjetske banke trebala nekoliko decenija da se približi prosjeku Evropske unije. Nedovoljan razvoj privatnog sektora i nizak nivo investicije predstavljaju značajan izazov posebno jer privatni sektor ima poteškoće da (?) konkuretan i nedostaje mu potrebne dinamičnosti za izvozno orjentisani rast. Prema podacima Međunarodne finansijske korporacije njegov udio u BDP zemlje je tek 65% i najniži je u regiji, dok je produktivnost rada manja od polovine 7 manjih privreda u tranziciji u Evropi. Anketna stopa zaposlenosti u Bosni i Hercegovini za 2018. godinu iznosila je 34,3% i u blagom je porastu u odnosu na prethodnu godinu. Prema administrativnim podacima u 2018. godini u prosjeku je radilo 804.497 osoba od čega 341.521 žena. Ovo predstavlja povećanje u odnosu na prethodni period. U osnovi se žene i mladi suočavaju sa izazovima u zapošljavanju. Još 2015. godine kroz Reformsku agendu definisali smanjenje opterećenja rada jer visoki nameti na rad negativno utiču na plate radnika i konkurentnost privatnog sektora. Osim toga, prosječne razlike između plata u javnom i privatnom sektoru je najveća u regionu što predstavlja posljedice značajnog prisustva sive ekonomije. Prema globalnom indeksu, Globalnom inovacijskom indeksu za 2019. godinu Bosna i Hercegovina je rangirana na 76. mjesto od 130 zemalja i nije napravila pomaka u oblasti istraživanja i inovacija. Nažalost, Bosna i Hercegovina je i dalje najlošije plasirana zemlja sa Balkana. U skladu sa analizama Međunarodnog monetarnog fonda na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini postoji 550 preduzeća u javnom vlasništvu koji zapošljavaju oko 80.000 ljudi ili oko 11% svih zaposlenih u zemlji. Istovremeno oko 1/3 procjenjenih ukupnih poreskih dugovanja su dugovi javnih preduzeća, dok je većina javnih preduzeća u neizvjesnoj finansijskoj situaciji. Ovako stanje uzrok je poremećaja na tržištu i neadekvatnu raspodjelu prirodnih resursa, dok produktivnost u javnom sektoru u većini slučajeva nije na zadovoljavajućem nivou. Sve navedeno ima za posljedicu da zbog nedostatka prilika i perspektive za budućnost građani napuštaju zemlju, posebno obrazovani, kvalifikovani mladi ljudi čime se radna snaga dodatno smanjuje, a Bosna i Hercegovina ostaje bez ljudskog kapitala. Ovako našu zemlju vide predstavnici međunarodnih finansijskih institucija. Ja ih vidim drugačijim, boljim i ljepšim očima. Dame i gospodo poslanici, danas kada vam predstavljam program moram istaći da su ukupne javne finansije u Bosni i Hercegovini u dobrom stanju, a ključni makroekonomski pokazatelj su pozitivni. Odgovornom ekonomskom politikom koju su u prethodnom vremenskom periodu provodile vlade entiteta i Savjet ministara osiguran je stabilan rast BDPa. Održiv rast BDP-a koji treba da bude zasnovan na rastu investicija, povećanju izvoza roba i usluga i smanjenju javnih rashoda planiran je i u budućem vremenskom periodu. Za održiv i ubrzan ekonomski rast neophodno je povećanje konkurentnosti privrede, bolje poslovno okruženje, restruktuiranje privrede, posebno javnog sektora, bolja zaštita domaće privrede, podsticanje investicija. Apsolutno svjestan ustavne pozicije Savjeta ministara kada je u pitanju ekonomija spreman sam provesti sve neophodne refome koje usaglasimo sa Vladom Republike Srpske i Vladom Federacije, a koje će imati za cilj održiv i ubrzan ekonomski rast. U saradnji sa vlastima na entitetskom nivou preduzećemo odlučne korake u pravcu smanjenja poreskog opterećenja rada, kako bi postigli konkurentnost ili mogućnost za dodatno povećanje plata. U cilju unaprijeđenja poslovnog uređenja i jačanja jedinstvenog ekonomskom prostora insistirat ćemo da Uprava za indirektno oporezivanje značajno skrati procedure izdavanja PDV broja, a zajedno sa vlastima u Republici Srpskoj i Federaciji radićemo na punom provođenju svojih zakona o elektronskom potpisu i osigurati interoperabilnost sistema elektronskog potpisa u cijeloj Bosni i Hercegovini. Poboljšat ćemo naplatu indirektnih poreza, ojačat ćemo kapacitete za upravljanje javnim dugom, obezbjedit ćemo veću sigurnost i makroekonomske projekcije i unaprijediti budžetsko planiranje. Stvorit ćemo fiskalni okvir za javna ulaganja radi ubrzanja razvoja saobraćaja, održive energije i digitalne infrastrukture, te boljeg povezivanja Bosne i Hercegovine sa globalnom ekonomijom. Pripremit ćemo i jačati projekte digitalizacije za javni sektor i poslovnu zajednicu. U saradnji sa međunarodnim finansijskim institucijama ograničit ćemo zaposlenost, a izdatke za plate i ukupnu potrošnju na plate u javnom sektoru radeći tako na unaprijeđenju i efikasnosti i produktivnosti javne uprave. U skladu sa obavezama iz zajedničkih i socio-ekonomskih reformi za period '19.- '22. usvojit ćemo Zakon o porezu na dodatnu vrijednost u cilju usklađivanja sa Direktivom Evropske unije i podrške privrednim društvima. Usvojit ćemo konačno i Zakon o osiguranju depozita čime će se zaokružiti okvir za sanaciju banaka u skladu sa Direktivom o načinima za osiguranje depozita i Direktivom o oporavku i sanaciji banaka. Pružit ćemo punu podršku entitetskim vladama kako bi se u potpunosti implementirao projekat jačanja bankarskog sektora u Bosni i Hercegovini. Posebnu pažnju posvetit ćemo unaprijeđenju digitalne transformacije zemlje kako bi oslobodili potencijale IT sektora, unaprijeđenje inovativnosti, konkurentnosti i razvoja. Pored toga, provest ćemo digitalnu transformaciju kroz veće korištenje euprave i eusluga kako bi se uspostavio predvidiv, transparentan, efikasan i odgovoran sistem za podršku građanima i privredi, a sa druge strane omogućio sistem za nove načine u borbi protiv korupcije. U cilju poboljšanja upravljanja i transparentnosti javnih preduzeća zajedno sa vlastima na entitetskom nivou izradit ćemo javno dostupne i harmonizovane registre javnih preduzeća sa ažurnim informacijama o vlasništvu, zaposlenim radnicima, sveobuhvatnim finansijskim izvještajima uključujući stanje duga preduzeća, te uvesti OECD Principe korporativnog upravljanja u javna preduzeća. Sektor poljoprivrede i ruralnog razvoja biće u vrhu prioriteta Savjeta ministara. Podržat ćemo incijative nadležnih ministarstava i grupacija proizvođača za uvođenje prelevmana na osnovu Zakona o spoljnjoj trgovini. Radićemo na revidiranju tarifnih kvota, uspostavljanju tržišno-infrastrukturnih sistema, preciznijem definisanju tarifnih oznaka i mjera za unaprijeđenje rada inspekcijskih organa na granicama. Podržaćemo incijativu Vlade Republike Srpske i Vlade Federacije vezano za sistemski pristup zabrani izvoza sirovina, odnosno zabrana izvoza trupaca i uvođenju posebnih tarifa za izvoz sortimenata nižeg stepena obrade. Prioritetno ćemo raditi na unaprijeđenju kapaciteta institucija u zemlji u cjelini za povlačenje sredstava predpristupnih fondova u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja, te s tim u vezi koordinisat ćemo i nastavak aktivnosti na izgradnji i IPARD operativne strukture i koordinaciju procesa usklađivanja pravnog i strateškog okvira, kao i mjere agrarne politike sa EU pravnim okvirom, te pravilima i procedurama predpristupnim fondovima za poljoprivredu i ruralni razvoj. Oblast veterinarstva i bezbjednosti hrane, Bosna i Hercegovina je kroz mnogobrojne posjete inspektora Direkcije evropske komisije za zdravlje i hranu koji su izvršili inspekcije u skladu sa opštim odredbama EU legistlative uspjela obezbijediti izvoz svih poljoprivrednih proizvoda osim crvenog mesa, te je potrebno učiniti maksimalan napor da se što prije ispune svi preduslovi za izvoz ove vrste proizvoda. U skladu sa uspostavljenim sistemom pravnog upozoravanja na elementarne nepogode, te kreiranim mapama poplavnog rizika i drugim alatima koji su u međuvremenu razvijeni osigurat ćemo koordinaciju institucija na svim nivoima i obezbijediti sredstva za izgradnju kapaciteta za preventivno djelovanje i spremnost za suočavanje sa rizicima od klimatskih promjena. Nastavit ćemo sa aktivnostima za jačanje i izgranju novih sistema za odbranu od poplava i irigacionih sistema kako bi se istovremeno štitila i jačala proizvodnja, te štitila imovina i infrastruktura. Razvoj energetskih potencijala Bosne i Hercegovine mora biti naš imperativ. Stabilan energetski sektor je pitanje stabilnosti, bezbjednosti, samostalnosti našeg društva, a tek onda komercijalno pitanje. Bosni i Hercegovini su nužno potrebna pametna ulaganja koja će značajnije i ciljano pokrenuti ekonomsku aktivnost, a gdje sektor energetike ima veliku ulogu. Domaći i evropski energetski kontekst u trenutnom razdoblju pun je velikih odluka, izazova i neizvjesnosti. Zemlje Evropske unije predvode provođenje politike čiste energije značajno mijenjajući energetske paradigme, regulatorne mehanizme i investicione potrebe. Okvirna strategija, Energetska strategija Bosne i Hercegovine do 2035. godine dala je smjer za razvoj energetike, te traži pravi balans u kontekstu takozvane energetske trileme. Svjestan ograničenja koja stoje pred Savjetom ministara u oblasti energetike, smatram da je pokretanje investiocionih ulaganja, tržišnih i regulatornih reformi u svim segmentima energetike podržanih sa čvrstim i strukturnim provođenjem od svih ključnih učesnika od kritične važnosti za Bosnu i Hercegovinu. Smjernice za razvoj energetike u BiH moraju se bazirati na 3 aspekta, a to je: sigurnost snabdijevanja, konkurentnost cijena i politika dekarbonizacije, odnosno čišćenje energije. Jasan smjer razvoja energetike važan je preduslov za jačanje investiocionih aktivnosti u energetici, što će posljedično dovesti do rasta investionih aktivnosti i u drugim povezanim privrednim granama i imati širi pozitivni učinak nad cijelokupnom ekonomijom. Oblast saobraćaja mora doprinijeti održivom i stabilnom ekonomskom razvoju kroz četri opšta cilja, a to je: osigurati institucionalnu efikasnost, osigurati finansijsku održivost, podsticati ekonomski razvoj i riješiti pitanje ekoloških i društvenih uticaja. Ova četri cilja moraće biti postignuta kroz specifične akcije u skladu sa potrebama i specifičnostima Republike Srpske, Federacije i Brčko Distrikta. Imajući u vidu poziciju Savjeta ministara u procesu izgradnje ključnih saobraćajnica uradićemo sve da obezbijedimo potrebna finansijska sredstva za izgradnju, te grantove koji će biti podrška entitetima i na taj način ćemo obezbijediti sve potrebne uslove za finansiranje najznačajnijih projekata u oblasti saobraćajne infrastrukture. Smatram da su ključni projekti u Bosni i Hercegovini u ovom trenutku završetak izgradnje Koridora Vc, izgradnja autoputa Sarajevo-Beograd, izgradnja autoputa Vukosavlje-BrčkoBijeljina, izgradnja mosta preko rijeke Save u Gradišci, puštanje u saobraćaj mosta u Bratuncu, te uspostavljanje plovnosti rijeke Save. Dakle, uspostavljanje putnih komunikacija sa susjednim zemljama i završetak ključnih putnih pravaca unutar Bosne i Hercegovine u saradnji sa entitetima biće još jedan važan prioritet u radu Savjeta ministara. Javna uprava mora biti u funkciji privatnog sektora, kao glavne poluge privrednog rasta i istinski servis građana. Cilj nam je da pažljivom reformom javne uprave dođemo do unaprijeđenja kvaliteta i učinka javne uprave. Proces reforme javne uprave provodi se putem projekta na kojem Bosna i Hercegovina radi već nekoliko godina, ali koji je nažalost već dugo u zastoju zbog nemogućnosti postizanja dogovora oko nekih rješenja. Savjet ministara će u saradnji sa entitetskim vladama usvojiti potrebne strategije i akcione planove za reformu javne uprave, reformu upravljanja javnim finansijama, te uspostaviti zajednički okvir za praćenje zasnovano na učinku i osigurati finansijsku održivost. Ujedno uspostavit ćemo političko tijelo za donošenje odluka u skladu sa ustavnim nadležnostima i ojačati tehničke koordinacione strukture kako bi se unaprijedio pristup reformu javne uprave na nivou cijele BiH. U saradnji sa Vladom Republike Srpske i Vladom Federacije izmjenit ćemo Zakon o državnoj službi, osigurati poštovanje načela zasluge u svim postupcima zapošljavanja, napredovanja, otpuštanja i poboljšanja upravljanja ljudskim resursima. Pristupanje Evropskoj uniji jeste jedan od glavnih strateških ciljeva Bosne i Hercegovine i oko toga postoji veoma visok stepen saglasnosti u našem društvu. Za mene proces pristupanja Evropskoj uniji nije cilj sam po sebi, već predstavlja najbolji okvir za refome i razvoj Bosne i Hercegovine. Na tom putu pristupanja Evropskoj uniji prešli smo dug put koji je nepotrebno zaustavljen u 2019. godini. Kada govorimo o evrointegracijama, prije svega mislimo na uspostavljanje i primjenu usmjerenog mehanizma koordinacije u punom kapacitetu, unaprijeđenje programa instrumenata pristupne pomoći, te provođenje preporuka koje su date u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, sve sa ciljem da BiH postane, što prije stegne status zemlje kandidata. Prema tome, provođenje ekonomskih integracionih procesa sa ciljem postizanja punopravnog članstva u Evropsku uniju je jedno od strateških opredjeljenja i u narednom periodu. U ovim izazovnim i reformskim vremenima i za samu Evropsku uniju Bosna i Hercegovina mora da pokaže potpunu spremnost, incijativu i snagu kako bi bila prepoznata kao ravnopravan partner i kredibilan sagovornik u ovom procesu. Sticanje statusa zemlje kandidata za Bosnu i Hercegovinu bi predstavljao potvrdu dosljedne i uspješne primjene najviših demokratskih standarda i provođenja reformskih procesa u zemlji, a prvenstveno korak bliže u postizanju standarda zemalja članica Evropske unije. Put ka Evropskoj uniji zapravo je put reformi u svim oblastima društva i s tim u vezi moramo da budemo spremni da ispunimo niz kriterijuma i obavežemo se na dosljednu primjenu evropskih standarda i evropskih vrijednosti. Prvi korak na tom putu je realizacija prioriteta iz Analitičkog izvještaja Evropske komisije kao dijela Mišljenja o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji. U maju ove godine Evropska komisija je objavila Mišljenje dajući detaljnu analizu trenutne situacije i listu prioriteta u okviru političkog i ekonomskog kriterijuma i 33 pregovaračka poglavlja na kojima institucije u Bosni i Hercegovini moraju ubrzano da rade na putu ka pridruživanju EU. Svjesni smo svih potencijalnih izazova imajući u vidu kompleksnost i težinu ispunjavanja pojedinih obaveza, ali smo i spremni da odlučno nastavimo da radimo na provođenju definisanih prioriteta pri čemu očekujemo podršku građana i javnosti kao neizostavnog partnera u ovom procesu vjerujući da postoji njihovo jasno opredjeljenje da se u potpunosti integrišu u evropske strukture i dijele njihove vrijednosti. Od izuzetne važnosti je da jačamo strukture na nivou cijele zemlje kako bi osigurali efikasno planiranje, realizaciju i praćenje provođenja aktivnosti u oblasti evropskih integracija. Zatim, od suštinskog značaja doslijedna primjena mehanizma koordinacije u procesu evropskih integracija u svim segmentima integracionog procesa. Mehanizam koordinacije koji uvažava nadležnosti svih institucija u zemlji ključan je za evropsko kretanje i usaglašavanje pitanja na evropskom putu. Jedan od ključnih zadataka je i usaglašavanje i usvajanje metodologije izrade programa integrisanja Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju i samog programa u skladu sa sistemom Koordinacije i procesa evropskih integracija u zemlji. Želim da naglasim da je u toku provođenje pripremnih aktivnosti za novi višegodišnji finansijski okvir Evropske unije za period 2021.-2027. odnosno za treću generaciju instrumenata predpristupne pomoći. Prihvatanje evropskih standarda podrazumijeva angažovanje cjelokupnog društva i aktivno učešće svih nivoa vlasti u procesu pristupanja čime se iskazuje volja i spremnost za napređenje kvaliteta života građana kroz jačanje demokratskih institucija i vladavinu prava, tržišnom ekonomijom, visokim standardom, zaštitom ljudskih i manjinskih prava i domaćem zakonodavstvu prilagođeno onim u Evropskoj uniji na čemu planiramo aktivno da radimo u narednom periodu. Veoma je važno da razumijemo da proces pridruživanja Evropskoj uniji predstavlja garanciju naše zajedničke budućnosti i sigurnosti da ćemo življeti u boljem, pravednijem i bogatijem društvu. U okolnosima postojanja ozbiljnih bezbjednosnih izazova kojih nije pošteđen niko pa ni Bosna i Hercegovina poput migrantske krize, radikalizma i terorizma, neophodno je razvijati saradnju sa svima na zajedničkim partnerskim odnosima. NATO u tom kontekstu ima nezamjenjivu ulogu u Bosni i Hercegovini i svoje odnose sa ovom vojno-političkom organizacijom treba razvijati u skladu sa vlastitim interesima i potrebama polazeći od Programa reformi Bosne i Hercegovine kao bazičnog dokumenta kojim je definisan okvir daljeg razvoja odnosa između dvije strane, ali i određene aktivnosti koje nadležne institucije u Bosni i Hercegovini trebaju sprovesti u pravcu jačanja sopstvenih kapaciteta kao bi bila sposobna odgovoriti na postojeće i buduće bezbjedonosne izazove. Bosna i Hercegovina mora razvijati saradnju sa svima u skladu sa ustavnim i zakonskim rješenjima, ali i u skladu sa iskazanom voljom i opredjeljenjima svih njenih konstituivnih naroda. Samo one aktivnosti bile one unutrašnjeg ili spoljnog karaktera koje počivaju na dogovoru i saglasnosti svih u Bosni i Hercegovini imaju šansu za uspjeh u korist i na dobrobit svih njenih građana. Samo na taj način Bosna i Hercegovina će se manifestovati kao zajednica ravnopravnih naroda. Ne možemo sebi dozvoliti bilo kakav luksuz za pitanja oko kojih ne postoji potpuna saglasnost u Bosni i Hercegovini dominiraju našim životima. Moramo se okrenuti razvojnim projektima, njegovati i razvijati saradnju sa svima, na prvom mjestu sa našim susjedima, ali i sa onim koji su spremni da na partnerskim odnosima gradimo međusobne odnose. U domenu vladavine prava posebnu pažnju posvećujemo usaglašenim reformama u oblasti pravosuđa. Usvojit ćemo revidirani Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu i Zakon o sudovima u BiH u skladu sa evropskim standardima, provesti mjere u oblasti krivičnog postupka navedene u Akcionom planu Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, te doslovno primjeniti i unaprijediti pravila i o imenovanju, ocjenjivanju rada, integritetu i edukaciji sudija i tužilaca. Takođe, usvojit ćemo revidiranu Strategiju za rad na predmetima ratnih zločina, te revidirati zakone o izvršnom postupku u entitetima i Brčko Distriktu, posebno u cilju smanjenja broja nerješenih predmeta vezano za komunalne usluge, oslobađajući sudove tereta nespornih potraživanja. U oblasti borbe protiv korupcije osigurat ćemo provođenje strategija i akcionih planova za borbu protiv korupcije, posebno kroz obezbjeđivanje odgovarajućih resursa za uspostavljanje mehanizama za praćenje. Pokazat ćemo napredak u postizanju rezultata u suzbijanju i prevenciji korupcije posebno uvođenjem djelotvornih sankcija koje imaju i preventivni efekat uključujući i oduzimanje protiv pravno stečene imovinske koristi. U oblasti borbe protiv organizovanog kriminala ojačat ćemo saradnju među agencijama za provođenje zakona, posebno uspostavljanje specijalizovanih istražnih timova za više složenih slučajeva koji uključuju privredni kriminal, korupciju i organizvani kriminal, poboljšanje međusobnog pristupa bazama podataka i sigurno razmjeni informacija, jačanje finansijskih istraga i uspostavljanje kontakt tačke za vatreno oružje. U potpunosti ćemo provesti Sporazum o operativnoj saradnji sa Evropol-om te pokazati napredak ka uspostavljanju evidencije o istragama, gonjenju, konačnim presudama, zaplijeni i oduzimanju imovine stečene krivičnim djelom u svim slučajevima organizovanog kriminala sa posebnim fokusom na pranje novca. Odnose između pojedinih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini u prethodnom periodu zasnivali su se uglavnom u dobrim ličnim odnosnima što je svakako veoma korisno za te nivoe vlasti i siguran sam da će tako biti, da će se takav vid saradnje njegovi i u narednom periodu. Moja namjera je da dodatno unaprijedimo institucionalnu saradnju između između svih nivoa vlasti jer sam siguran da dobra institucionalna saradnja može da odblokira i ubrza mnoge procese u Bosni i Hercegovini. S tim u vezi jedna od mojih prvih aktivnosti biće zajednički sastanak sa predsjednikom Vlade Republike Srpske i premijerom Federacije sa ciljem iznalaženja modaliteta za čvršću i redovnu saradnju na institucionalnom nivou. Namjera mi je da uvedemo praksu redovnih kvartalnih sastanaka jer sam siguran da ćemo kroz zajednički rad i odgovoran i konstruktivan dijalog uspjeti da prevaziđemo mnoga otvorena pitanja. Dosada smo imali zajedničke sjednice Savjeta ministara Vlade Srbije, Vlade Republike Srpske i Srbije, Vlade Republike Srpske i Vlade Federacije, ali nikada nije održan sastanak Savjeta ministara i bilo koje od vlada entiteta. Uspostavit ćemo mehanizam za održavanje zajedničkih sjednica Savjeta ministara i vlade entitetima na kojima ćemo zajednički utvrđivati način i rješavanje problema u Bosni i Hercegovini i analizirati ono što je već urađeno. Pored toga, harmonizacija zakonskih i podzakonskih rješenja između različitih nivoa vlasti u mnogome će olakšati stvaranje jedinstvenog ekonomskog prostora u Bosni i Hercegovini te tako ubrzati protok roba i usluga i veću mobilnost kapitala i radne snage. Puna primjena ... mehanizma koordinacije omogućit će usaglašavanje potrebnih reformskih procesa, njihovu bržu i lakšu implementaciju prihvatljivu svim nivoima vlasti jer mehanizam koordinacije je alat koji omogućava da se dođe do rješenja u svim situacijama, a a sa druge strane omogućava da Bosna i Hercegovina govori jednim glasom prema međunarodnim finansijskim institucijama i Međunarodnoj zajednici. Za vrijeme mandata ovog Savjeta ministara meće se desiti da aranžmani vlada entiteta sa međunarodnim finansijskim institucijama budu zaustavljeni zbog toga što Savjet ministara nije ispunio neku od svojih obaveza, a usaglašena politika između vlada entiteta biće uvijek i politike Savjeta ministara. Takođe, želimo nastaviti i izgradnju dobrosusjedskih odnosa sa Republikom Srbijom, Hrvatskom i Crnom Gorom, a uz rješavanje otvorenih pitanja na principima reciprociteta, međusobnog uvažavanja i poštovanja međunarodnih prava. Saradnju sa međunarodnim finansijskim institucijama i Međunarodnom zajednicom sam izdvojio kao poseban prioritet jer je period od godinu dana koji je iza nas zaustavio mnoge reformske mjere, te usporio realizaciju mnogih politika sa međunarodnim finansijskim institucijama i upravo zbog toga moja namjera je da u narednom periodu intenziviramo saradnju sa međunarodnim finansijskim institucijama i Međunarodnom zajednicom kako bismo pokušali da nadoknadimo ovo vrijeme koje je propušteno. Za nas je posebno važno da odblokiramo projekte u oblasti infrastrukture prvenstveno saobraćaja, te u oblasti energetike. Reforma zdravstvenog sektora i reforma javnih preduzeća su u vrhu prioriteta Vlade Republike Srpske i Vlade Federacije. Savjet ministara će pružiti maksimalnu podršku entitetima u provođenju tih reformi jer će se sa njihovim provođenjem značajno unaprijediti ukupna fiskalna pozicija ne samo entiteta već Bosne i Hercegovine u cjelini. Migrantska kriza već duže vrijeme predstavlja veoma veliki socijalni, a prije svega bezbjedonosni problem i moje viđenje je da vlast u prethodnom periodu njima nije dala adekvatan odgovor na ovaj sve veći, rastući problem. Kroz reagovanje na povećanje migracija ... vlast u BiH pokazala je značajne institucionalne i koordinacijske slabosti, a migraciona politika spada u ključne nadležnosti nivoa u Bosni i Hercegovini. Mehanizmi odgovora na krizu koji se odnose na kontrolu granica su slabi i zahtjevaju značajno poboljšanje. Povećan priliv migranata u Bosni i Hercegovini u 2018. i 2019. godini otkrio je brojne nedostatke, nepostojanje koordinacije između različitih nivoa vlasti. Nažalost, nismo uspjeli osigurati djelotvornu koordinaciju, adekvatan nadzor granice, identifikovati i registrovati migrante. Ovo je pitanje pogoršano nepostojanjem odgovarajuće analize rizika, razmjene kriminalističko-bezbjednosnih podataka i biometrijskih podataka. Ipak, s obzirom na veličinu problema migrantske krize jasno je da Bosna i Hercegovina nije ta koja može sama da riješi ovaj problem. Ključni problem je što migranti koji gotovo nesmetano dolaze u Bosnu i Hercegovinu ne posjeduju lična dokumenta kako bi se mogao utvrditi njihov identitet. To su uglavnom muškarci starosti oko 35 godina koji na teritoriju Bosne i Hercegovine ulaze ilegalno kršeći međunarodne i domaće propise i shodno tome postoji opravdana bojaz da se radi o bezbjednosno interesantnim licima koji se mogu dovesti u vezu sa terorističkim organizacijama i učešćima na stranim ratištima. Većina ovih osoba u Bosnu i Hercegovinu ulazi iz Srbije, dok manje broj njih stiže iz Crne Gore. U oba slučaja za ulazak u Bosnu i Hercegovinu koriste se različiti lokaliteti u pograničnom pojasu koji ne spadaju u službene granične prelaze. Sa sigurnošću mogu da kažem da nijedan organ niti država ne može samostalno riješiti ovaj bezbjedonosni problem te je potrebno djelovati zajedno i tražiti regionalno rješenje. U okviru ovih aktivnosti neophodno je strogo se pridržavati Ustava i zakonom propisanih nadležnosti i ovlaštenja. Svi imamo profesionalnu ljudsku i moralnu obavezu da preuzmemo sve što je u našoj moći da zaštitimo teritoriju i građane i očuvamo poljuljani bezbjednosni ambijent u našoj zemlji. U rješavanju ove krize od izuzetnog značaja je sinhronizivano i zajedničko djelovanje Koordinacionog tijela za pitanje migracija u Bosni i Hercegovini, Koordinacionog tijela za praćenje kretanja ilegalnih migranata preko teritorije Republike Srpske i nadležnih subjekata u kantonima koji su najviše izloženi potrebama, problemima u vezi sa kretanjem ilegalnih migranata. Pokušat ćemo preduzimati sljedeće aktivnosti da poboljšamo ovu situaciju : neophodno je dodatno materijalno i tehničko opremanje Granične policije i drugih policijskih agencija koje direktno pružaju pomoć Graničnoj policiji u skladu sa potpisanim sporazumom između njih u vidu da kontrola takozvanih prirodnih granica Bosne i Hercegovine i Republike Srbije, kontrola na dosadašnji način ne može dati odgovarajući uspjeh. Sredstva za ove namjere potrebno je obezbijediti iz vlastitog budžeta, ali putem saradnje sa međunarodnim partnerima. Prije svega, potrebna je nabavka opreme za dnevno i noćno osmatranje različitih vrsta senzorskih i ... sistema za otkrivanje ilegalnih prelazaka, dronova za nadzor granice, opremanje za dokumentovanje, terenska vozila i tome slično. Takođe, potrebno je obezbijediti dodatna finasijska sredstva za materijalne troškove na terenu kojim su iskazani zaposleni u Graničnoj policiji i drugim bezbjedonosnim agencijama. Treba nastaviti sa pružanjem pomoći Graničnoj policiji od strane MUP-a Republike Srpske i svih policijskih agencija na nivou Bosne i Hercegovine, SIPA-e, Direkcije za koordinaciju policijskih tijela u BiH, federalnom i kantonalnim MUP-ovima u okviru njihove teritorijalne nadležnosti. Neophodno je intenzivirati saradnju na regionalnom nivou, kao i saradnju sa Međunarodnim arganizacijama za migracije. Od vitalnog značaja je i zaštita istočne granice sa osnovnim ciljem smanjenja priliva migranata na teritoriju Bosne i Hercegovine. Rješavanja pitanja izbjeglica, raseljenih lica i povratnika takođe mora biti prioritet u mandatu novog Savjeta ministara. Aktivnosti Savjeta ministara biće usmjerene na tri segmenta. To je obnova stambenih jedinica, održiv povratak i elektrifikacija. Smatram da je krajnje vrijeme da se završi obnova stambenih jedinica za sve građane u Bosni i Hercegovini. Kada govorimo o segmentu obnove stambenih jedinica objekata, aktivnosti će se provoditi kroz nekoliko projekata koji su i u ovom trenutku, provode se, i onih koji će još biti dodatno potrebni da bi se ovaj proces implementirao. Da bi obezbijedili održiv povratak radićemo na obnovi komunalne i socijalne infrastrukture, a osnova svega mora biti elektrifikacija jer se danas mnogi od povratnika susreću sa problemom nedostatka električne energije. Mladi, žene i ostale osjetljive kategorije moraju biti u fokusu interesovanja Savjeta ministara. Veliki odlazak kvalifikovane radne snage je ostao jedan od najhitnijih i najozbiljnijih izazova za zemlju. Nažalost, obrazovanje i dalje ne pruža jednake mogućnosti za sve, a pri tome mislim da učenike iz reda manjina i one sa invaliditetom. Zemlja i dalje pati od neusklađenosti vještina sa tržišta rada dok gotovo 90% nezaposlenih ostaje dugoročno nezaposleno. Posebno se žene i mladi suočavaju sa izazovima u zapošljavanju. Prema najnovijoj anketi o radnoj snazi stopa nezaposlenosti mladih iznosi 38,8%, dok je poređenja radi stopa nezaposlenih mladih u Evropskoj uniji 14,5%. U vezi sa tim, Savjet ministara u saradnji sa Vladom Republike Srpske i Federacije osigurat će podsticaj i posebne programe finansiranja preduzetničkog kapitala i preduzetništva mladih kako bi se pojednostavilo osnivanje preduzeća od strane mladih ljudi, posebno u sektorima visokog potencijala kao što turizam, uslužne djelatnosti, informacione tehnologije i kreativne industrije. Provest ćemo i digitalnu transformaciju usluga svih nivoa vlasti kroz veće korištenje eusluga i euprave za koje su mladi sasvim sigurno najbolji partneri. Dame i gospodo poslanici, naredne tri godine vi zajedno sa novim Savjetom ministara nosite odgovornost za napredak i razvoj Bosne i Hercegovine. Građani će 2022. godine suditi o tome da li smo i koliko smo bili uspješni na tom putu. Spreman sam uraditi sve što je potrebno da bi življeli u društvu koje je uspješnije, bezbjednije i bogatije nego što je to danas. Vjerujem da ste i vi. Hvala vam.

Zahvaljujem se uvaženom gospodinu Tegeltiji. Imamo prijavljenu povredu Poslovnika, uvaženi zastupnik Arnaut. Izvolite.

Zahvaljujem predsjedavajući. Podsjećam da sam i ja i gospodin Mektić se za povredu Poslovnika javili puno prije i podsjećam Vas, opet i ako sam to uradio na prošloj sjednici, na odredbu Poslovnika koja zahtjeva da predsjedavajući da riječ kad neko zatraži za povredu Poslovnika odmah kad je zatraži i ja Vas molim da ne kršite ove svoje obaveze. Ja razumijem, Vi na mjesu člana bošnjačkog Kolegija sjedite sa 9 bošnjačkih glasova, naspram Nikšićevih 11, naspram Nikšićevih 15 probosanskih, razumijem obaveze prema SNSD-u i HDZ-u, ali isto tako Vas podsjećam na obaveze prema Poslovniku, koje su, nadam se, ipak iznad tih drugih. Ako se sjećate, ja sam spomenuo dvije odredbe Poslovnika, 74. i 178. Vi ste se očitovali samo o 74. a 178. kaže – da je obavezno prisustvo člana Predsjedništva. Ali u svakom slučaju sad kad smo već čuli ekspoze, s obzirom da mi niste dali riječ kad ste trebali, ovo je sad prošlo pitanje, ali Vas ja zaista molim da ne radite više ovo kad je Poslovnik u pitanju. Hvala.