Molim zastupnike ko je u sali da se prijavi, da se registrira. Uvažene dame i gospodo zastupnici, poštovani gosti otvaram 12. hitnu sjednicu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, himna Bosne i Hercegovine. Još jednom srdačno pozdravljam sve prisutne zastupnike i uvažene goste. U ovome trenutku sjednici prisustvuje 29 zastupnika, tako da sjednica ima kvorum za punopravan rad i odlučivanje. Hitna sjednica sazvana je na zahtjev zastupnka: Predraga Kojovića, Nermina Nikšića, Aide Baručije, Saše Magazinovića, Mirjane Marinković-Lepić, Nade Mladine, Damira Arnauta, Zukana Heleza i Denisa Zvizdića. Konstatiram da 12. hitna sjednica Doma ima sledeći dnevni red, odnosno samo jednu tačku dnevnog reda, a to je Dnevni red 1. Posputanje institucija Bosne i Hercegovine po pitanju agresije Ruske Federacije na Ukrajinu, uključujući preduzimanje konkretnih mjera s ciljem pružanja pomoći Ukrajini i njenim građanima, predlagači: zastupnici Predrag Kojović, Nermin Nikšić, Aida Baručija, Saša Magazinović, Mirjana Marinković-Lepić, Nada Mladina, Damir Arnaut, Zukan Helez i Denis Zvizdić, broj: 01-50-1-15-318/22 od 02.03.2022. Uz poziv za sjednicu dobili ste i zahtjev za sazivanje hitne sjednice s prijedlogom tačke dnevnog reda. Tačla jedan, Ad. 1. Posputanje institucija Bosne i Hercegovine po pitanju agresije Ruske Federacije na Ukrajinu, uključujući preduzimanje konkretnih mjera s ciljem pružanja pomoći Ukrajini i njenim građanima, predlagači: zastupnici Predrag Kojović, Nermin Nikšić, Aida Baručija, Saša Magazinović, Mirjana Marinković-Lepić, Nada Mladina, Damir Arnaut, Zukan Helez i Denis Zvizdić, broj: 01-50-1-15-318/22 od 02.03.2022.
Sada otvaram raspravu o pomenutoj tački, odnosno koja predstavlja dnevni red današnjeg zasjedanja. Izvolite. Uvažena zastupnica Edita Đapo, izvolite.
Hvala cijenjeni predsjedavajući. Moje poštovanje Vama, dopredsjedavajućoj, poslanicama i poslanicima ovog Doma, članovima Vijeća ministara, koji prisustvuju, i naravno građanima BiH, koji nas gledaju putem malih ekrana. Ja vas sve prije svega pozdravljam i iskreno zahvaljujem na organizaciji ove hitne sjednice, jer mislim da smo na ovaj način poslali jednu vrlo važnu poruku iz BiH, vjerujem da će današnja hitna sjednica i rasprava, koju ćemo imati, rezultirati konkretnim i korisnim prijedlozima i zaključcima kako za narod Ukrajine, tako i za narod BiH. Bez obzira da li je narod Ukrajine danas u svojoj zemlji u ratu ili su negdje u pokretu i izbjeglištvu ovo su sigurno najteži dani u njihovim životima. Sigurna sam da očekuju pomoć, kao što smo i mi očekivali i dobivali od svih civiliziranih i odgovornih stanovnika planete zemlje. Moram istaći da je meni kao ženi, i majci, i poslanici ovog ovog najvećeg doma u našoj zemlji teško, ustvari preteško gledati one užasne scene rata i ratnih razaranja u Ukrajini, podjednako je teško i gledati kolone Ukrajinki sa djecom u naručju kako napuštaju svoje najmilije, svoju zemlju na putu za negdje, a kako vidimo veliki broj njih ne zna ni kuda se uputio, ni gdje im je odredište, ni da li će i kada će se vratiti u svoje već razrušene domove u Ukrajini. To nas podsjeća na ono što smo preživjeli i ne mogu a da se u ovom trenutku ne zahvalim Republici Hrvatskoj koja je primila, nahranila i udomila na hiljade naših izbjeglica. Hrvatska je tada bila našim najvećim prijateljem i to im nikada ne smijemo zaboraviti. Mislim da je BiH kao članica, država Ujedinjenih nacija danas na ozbiljnom ispitu i stoga jasno i glasno moramo osuditi agresiju Ruske Federacije na Ukrajinu. Rusija je nasrnula na nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, ali Rusija godinama nasrće i na BiH, sistemski ugrožavajući put BiH ka Evropskoj uniji i NATO-u kroz svoje djelovanje u PIK- u. Podsjećam da je Dejtonski mirovni sporazum okončao agresiju i donio mir i to je najveće dostignuće. Nakon zaključivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, u novembru '95. godine, mjesec dana kasnije u Londonu održana je Konferencija o provedbi mira čiji je cilj bio mobilizirati međunarodnu podršku za provedbu Mirovnog sporazuma. Tada je osnovano Vijeće za provedbu mira ili PIK, kojeg čini 55 zemalja i organizacija, koji na različite načine pružaju podršku mirovnom procesu u BiH. Londonska konferencija o provedbi mira također je dovela do uspostave Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira, koji pod predsjedavanjem visokog predstavnika funkcioniše kao izvršni odbor PIK-a. Upravo ovaj Upravni odbor visokom predstavniku daje političke smjernice, a članice Upravnog odbora su Francuska, Italija, Japan, Kanada, Njemačka, Rusija, SAD, Velika Britanija, Predsjedništvo EU, Evropska komisija i Organizacija islamske konferencije koju predstavlja Rusija, predstavlja Turska, oprostite. I sad ja postavljam pitanje svima nama – Kako Rusija, zemlja koja je agresor, može raditi na implementaciji mira, kako Rusija, koja je napala Ukrajinu, može implementirati Dejtonski mirovni sporazum ovdje u BiH? Pa to je naprosto nemoguće. Stoga predlažem zaključak: Da Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH uputi zahtjev svim zemljama i organizacijama, članicama Vijeća za provedbu mira, da hitno suspenduje Rusku Federaciju iz ovog tijela, pozivam zemlje i članice PIK-a da otvore oči, da nas oslobode okova Rusije i da na taj način zaustave sistemske opstrukcije implementacije Dejtonskog sporazuma, da omoguće normalno djelovanje visokog predstavnika i da dozvole napredak BiH kao euroatlanskim integracijama. Mi znamo gdje pripadamo, naše mjesto je u EU i NATO-u, kao neko ko je bio ubijan svakim danom tokom opsade Sarajeva, samo zato što sam stanovnik Sarajeva, apeliram na sve članice PIK-a isključite, suspendujte, izbacite Rusku Federaciju iz Vijeća za implementaciju mira, jer je Ruska Federacija agresor u ovom momentu. Agresor se mora izolovati, isključiti iz svih svjetskih organizacija i svih tijela odlučivanja, jer ne može Rusija odlučivati o budućnosti naše djece. Suspenzija Rusije iz PIK-a je nešto što dugujete ne samo žrtvama agresije na BiH, to dugujete nama preživjelim i našoj djeci, ali to dugijete i cijelom čovječanstvu. Na taj način ćete zaustaviti one koji sanjaju o dezintegraciji BiH i destabilizaciji regiona. Samo na taj način ćete zaustaviti one koji crpe snagu i sporih i ponekad neadekvatnih odgovora međunarodne zajednice. Pasivnosti i strpljenju danas nema mjesta, od međunarodne zajednice se očekuju brze i konkretne akcije, kako bismo ulili nadu našem narodu, omogućili napredak BiH, ali u isto vrijeme ulili nadu i ukrajinskom narodu. Slava Ukrajini i živjela BiH. Hvala vam.
Zahvaljujem predsjedavajući. Prije nego što kažem ono što sam naumio želim u potpunosti da podržim izlaganje kolegice Đapo i njen zahtjev da Konferencija 55 zemalja, osnivači koji upravljaju PIK-om razmotre učešće Rusije u Savjetu za implementaciju mira, da razmotre učešće agresora na priznatu UN državu koja ovdje treba kod nas da implementira Dejtonski mir. Prošle sedmice, 24. februara, Rusija je izvršila brutalnu agresiju na Ukrajinu, punopravnu članicu UN-a sa javno proklamovanim ciljeme Putinovog režima da je izbriše sa mape svijeta. Taj plan se do danas nije ostvario samo zahvaljujući nevjerovatnoj hrabrosti ukrajinskih građana i odlučnosti njihovog predsjednika Zelinskog, čije liderstvo jeste i mora biti svima nama inspiracija. Pozivam vas i apelujem na vašu savjest da budemo svjesni odgovornosti u ovom istorijskom trenutku i za svijet, i za Evropu, ali posebno istorijskog trenutka za našu državu BiH. Geopolitički svijet u kojem smo održali posljednju sjednicu ovoga Doma više ne postoji. Postulati vanjske politike, koji su važili do prije par sedmica, više ne važe. Nuklearni sistemi velikih sila su u stanju pripravnosti. Sav demokratski svijet je nakon dugo vremena, možda prvi put od Drugog svjetskog rata, ujedinjen i odlučan da brani dostignute civilizacijske vrijednosti oružjem. Molim vas, molim vas da ne bježimo od ovih istina. Nema i ne može biti neutralnih u ovom globalnom sukobu, odbijam svaku mogućnost da granatiranje gradova, ubijanje civila, uprkos propagandi Putinovog režima, imaju bilo kakvo, za normalne ljude, smisleno opravdanje. Nemaju, neće i ne mogu ga imati. Ovo što zovemo, što gledamo u Ukrajini se zove agresija, a metoda kojom se to radi su zločini protiv čovječnosti. Svijet u kojem se nalazimo je isključivo ... ili ste na strani naroda Ukrajine zajedno sa Amerikom, Evropskom unijom i 141 državom svijeta ili ste na strani Putina sa Sirijom, Sjevernom Korejom, Bjelorusijom i Eritrejom. U kojem pravcu ovo najvše zakonodavno tijelo, koje direktno biraju građani, treba voditi našu BiH, u mir, u sigurnost, u ekonomski i politički napredak koji nude Amerika i EU ili u politički i vojni barbarizam Putina? BiH i svi naši građani, i Bošnjaci, i Srbi, i Hrvati, i svi drugi su Evropljani, mi pripadamo Evropi geografski, ali što je još važnije pripadamo joj po našoj istoriji, kulturi i humanističkim vrijednostima koje dijelimo. Ako ne želimo nove ratove, stradanja i život u najdubljem siromaštvu, ako želimo da buduće generacije Bosanaca i Hercegovaca žive kao ravnopravni partner u porodici civiliziranih zemalja predlažem da napravimo korak za koji nam je potrebno samo zdravog razuma. Predlažem da formiramo, odma sada, na ovoj sjednici, radno tijelo predstavljeno od predstavnika svih klubova, da se usaglasimo o tri zakona – Zakonu o sukobu interesa, Zakonu o javnim nabavkama i Zakonu o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću. Svi znamo da postoji 14 prioriteta, svi znamo da nam je rečeno da kandidatski status možemo dobiti ako pokažemo kredibilan napor u ispunjavanju ovih prioriteta i svi znamo koja su to tri zakona – Zakon o javnim nabavkama, Zakon o sukobu interesa i Zakon o VSTV-u. Jedan već od ovih zakona smo izglasali i on se nalazi u Domu naroda već mjesecima. Predlažem, predsjedavajući, da formiramo ovo radno tijelo, da radno tijelo odma koliko danas popodne počne sa radom, verzije ovih zakona koje su prihvatljive većini postoje. Ja ću samo reći, mi smo spremni glasati za verziju zakona koja možda nije baš po našem ukusu, ali ako zadovoljava evropske standarde i ako će EU prihvatiti kao ispunjavanje, mi ćemo podržati i takav nesavršen zakon. Zaista apelujem na vas da shvatite ozbiljnost i važnost ovoga trenutka i ovog koraka, svijet u kojem smo živjeli, geopolitički svijet je istorija, naša istorijska šansa je da na ruševinama tog starog geopolitičkog svijeta napravimo jedan novi bolji i ovo što sam predložio je prvi korak u tom pravcu. Hvala vam.
Uvaženi predsjedavajući, gospođo dopredsjedavajuća, kolegice i kolege sve vas pozdravljam. Na samom početku želim pozdraviti dvije prethodne diskusije i predložene zaključke, kako ovu kolegice Đapo vezanu za učešće Ruske Federacije u Vijeću za implementaciju mira, sa svim ovim argumentima koje je kazala, kojoj više tu nije mjesto, tako i ovo o čemu su, o čemu je govorio uvaženi kolega Kojović, kada je u pitanju nova podjela karata u kojoj kandidatski status BiH u EU je izvjesniji nego što je to bio ranije. Dakle, mi danas ne zauzimamo stav spram ruske agresije u Ukrajini, on je davno zauzet i članovi diplomatsko- konzularne mreže su u odnosu na te ranije zauzete stavove učestvovali u radu određenih međunarodnih tijela i BiH pozicionirali već sada na pravu stranu istorije, na tome im čestitam i zahvaljujem, iako su samo radili svoj posao za koji su plaćeni. Ono o čemu mi danas govorimo je na koji način pomoći državi Ukrajini i ukrajinskom narodu, dakle, mala smo, nedovoljno jaka država, ali i najmanja pomoć i najmanji gest dobre volje će ostati zabilježen. Na kraju krajeva mi imamo i moralnu obavezu u ovakvim situacijama biti pri ruci onima kojima je pomoć potrebna, u najmanju ruku nemamo pravo šutiti, gledati i eventualno komentarisati. Ovdje imam spisak potreba koji je zvanični dokument države Ukrajine, koji je odaslan širom svijeta, ovdje imam i prevod, mada nisu nam jezici toliko različiti da ne razumijemo, potrebe Ukrajine koja je ogromna država su velike, u tonama su iskazane potrebe za odjećom, obućom, uniformama, donjim vešom, dekama, posteljinama, posuđem, namještajem, građevinskim materijalom, sredstvima za prvu pomoć, jednokratnim posuđem, higjenskim sredstvima, fenjerima, baterijama, generatorima, bolničkim krevetima, paketima prve pomoći, transportnim vozilima, sredstvima komunikacije, svijećama, rasklopljivim ležajevima itd. itd. Ja znam da naš kapacitet nije takav da možemo u značajnoj mjeri udovoljiti ovim prohtjevima, dakle, zahtjevima, ali mislim da se moramo, pa maka i na simboličan način, makar u okviru naših mogućnosti angažovati i uputiti pomoć u Ukrajinu. Druga stvar, postoje pravila za boravak ukrajinskih građana u BiH, ona su takva da je bezvizni režim ograničen, ako sam dobro razumio, na 30 dana u ovakvim okolnostima to nije dovoljno – da li postoji interes građana iz različitih dijelova Ukrajine da dođu u BiH? Postoji, dakle, već su registrovani takvi slučajevi, mi to moramo olakšati. Ima jedan primjer koji će vam možda osvijetliti tu čitavu situaciju, koji kaže da francuska multinacionalna kompanija Lactalis, koja funkcioniše i u BiH, ovih dana komunicira sa institucijama BiH na temu kako da, ukoliko bude postojao, a postoji interes uposlenika ove firme iz Ukrajine, kako da ih primi u BiH, olakša njihov boravak, pa čak ih i uposli u njihovoj kompaniji i finansira njihov boravak u BiH. Ali treba pomoć institucija, ne trebaju ovi ljudi da šalju na desetine mejlove i da budu upućivani sa jednog na drugo ministarstvo, uz izuzetak Ministarstva vanjskih poslova koje je na određen način na ovo reagovalo. Dakle, mnogo je načina da institucije BiH pomognu državi i građanima Ukrajine i smatram da je pozitivan rezultat ove sjednice ako te procese ubrzamo. I na kraju par riječi o onima koji danas nisu ovdje u sali. Dakle, jedan od razloga što oni nisu danas u sali je to što oni ne znaju šta misle danas. Dakle, to su ljudi koji ne znaju šta je njihov stav, to su ljudi koji su zbunjeni glasanjem Srbije u UN-u, koja je osudila rusku agresiju na Ukrajinu. To su ljudi koji se plaše reći ono što misle i onda su shvatili da im je najbolje da ne dođu nikako, jer je moguće da im stav promijeni u toku same sjednice. Tužno je što u BiH ima ljudi i političkih projekata koji sebe svrstavaju u ogromnu svjetsku manjinu koja se ustručava reći da je Rusija izvršila agresiju na Ukrajinu ili čak podržava jednu takvu strašnu stvar. Strah upravlja onima koji danas nisu tu, među njima ima ljudi za koje ja garantujem da su dobri ljudi, da ne misle nikom loše, ali nažalost njihov strah je veći od njihove dobrote. Njih pozivam da pobijede svoj strah, da se otrgnu i pobijede zlo koje ih toliko plaši, a nas sve zajedno pozivam da se takmičimo u dobroti prema narodu Ukrajine, ali i prema svima onima koji žive u BiH, prema bosanskohercegovačkom narodu, jer ne treba zatvarati oči pred već sada vidljivom refleksijom dešavanja u Ukrajini na ljude u BiH, koji su ovo preživjeli i koji žive u strahu i traumi da li će se to ponovo ovdje ponoviti. Trebamo biti uz te ljude, shvatiti ih, shvatiti njihove strahove, njihove egzistencijalne probleme, o kojima ćemo govoriti na narednoj sjednici, 09. marta, kad budemo govorili o ukidanju akciza. Pa jeste li vi vidjeli sinoć šta je jedna vijest proizvela, redove onolike na pumpama, pa je li mislite da to ljudima nije bila asocijacija na '92. godinu kad su isto tako redovi na pumpama bili pred sam početak rata, a mi možemo pomoći i narodu Ukrajine, i narodu BiH mnogo više i ja nas pozivam sve zajedno da to radimo. Hvala vam.
Zahvaljujem. Uvaženi predsjedavajući, dopredsjedavajuća, ne vidim da ima ..., a ima predstavnici Vijeća ministara, dame i gospodo zastupnici. Jedan sam od supotpisnika zahtjeva za održavanje ove hitne sjednice i ne trabam vam govorit koji su razlozi za to. Građani i narodi BiH najbolje znaju šta znači kad neko izvrši agresiju na vašu državu. Jako je bitno da mi danas ovdje u ovom visokom domu damo podršku Ukrajini, jeste da smo mi mala država, sa malim brojem stanovnika, u nekim svjetskim normama malo značajno država, ali simbolički možda najznačajnija država koja daje podršku Ukrajini i ukrajinskom narodu. Iz kog razloga? Pa iz razloga zato što smo mi jedina država u Evropi koja je doživjela agresiju poslije Drugog svjetskog rata, sad se to slično ili isto dešava državi Ukrajini. Isto kao Ukrajinu napali su ljudi iz drugih država BiH i danas svijet se svrstava samo na dvije strane i ja ću slobodan ovdje biti da kažem, da se formira jedna široka antifašistička alijansa, a na drugoj strani ostaju fašistički režimi. Šta je fašizam, šta je fašizam ako nije, ako neko ne prolazi u vašu državu na graničnom prelazu nego ide tenkom i ruši sve pred sobom? Šta je fašizam ako nije kad se bacaju kasetne bombe, šta je fašizam ako nije da prijetite nuklearnim naoružanjem, šta je fašizam ako nije da vam neko u vašu kuću dođe, u vaš dom pa vam siluje majku, sestru, ubije vam oca? Gledam iste scene kao što sam gledao '92, '93, '94, '95. godine i zato je jako bitno da se BiH svrsta na stranu antifašističke alijanse. Ovo danas ja ne mogu jednostavno, što bi naš narod rekao, da dođem sebi, da kolege iz manjeg bh. entiteta ne prisustvuju današnjoj sjednici. Da li je to znak da podržavaju agresiju Ruske Federacije na Ukrajinu? Al' onda kad malo razmislite, kad analizirate, ne želim da sve te ljude stavim u isti koš, nama se obija o glavu to da među nama sjede ljudi, ovdje u Parlamentu, koji su '92, '93. godine sa čuvenim kombijem kupili nemoćne Bošnjake, Hrvate i Srbe koji nisu isto mislili, silovali, ubijali, prebijali i progonili iz njihovih domova. I mi nekako to sve stavimo pod tepih, šutimo i na kraju vidite da dlaka fali da se nama ponovo to obije o glavu. Pored pomoći cijelog svijeta Ukrajini moramo da izvučemo jednu pouku, vrlo bitnu pouku, kad je trebalo da se brani Ukrajina samo su momci, stanovnici, evo i žene, i dame stali u odbranu svoje države, znači samo državljani Ukrajine, istina poneki dobrovoljac, ali nema države koja je zvanično poslala svoje trupe da pomognu Ukrajincima. Zato ja cijeloj bosanskohercegovačkoj javnosti želim da otvorim oči, da se trebamo pripremiti i da je išlo kako je planirala Ruska Federacija i Putin vjerovatno bi mi već imali slične stvari u BiH. Međutim, hrabri ljudi Ukrajine pomrsili su račune zlotvoru Putinu, stali mu na put, odbranili se i već zadnje vijesti govore da idu u kontraofanzivu oslobađanja pojedinih dijelova koje su zauzele ruske trupe. Zato mislim da je prekinuta jedna nit, bar na trenutak, na koju sam upozoravao ovdje nekoliko puta u svojim diskusijama, ovdje u našem Domu dirigovalo se direktno iz Ruske Federacije, sve ove opstrukcije koje i danas traju dolaze iz Ruske Federacije preko zvanične Srbije, režima Aleksandra Vučića, do Milorada Dodika, koji nam cijelo ovo vrijeme pravi probleme. Ovo što su kolege predložile da predložimo svjetskim moćnicima da eliminišu Rusku Federaciju iz Vijeća za implementaciju mira ne bi više bilo blokada, ne bi više Milorad Dodik mogao blokirati rad ovih institucija, jer tada bi došao do izražaja visoki predstavnik i sve ono što mu nalažu međunarodni ugovori, mogao bi da sve one koji blokiraju da eliminiše iz procesa i da naša država krene ka EU i NATO savezu. Ako pogledate ko sve danas ili ko samo podržava agresiju Rusije na Ukrajinu, to su nedemokratski režimi, režimi gdje godinama nema izbora, režimi koji su poklopili cijelo društvo u tim državama Venecuela, Sjeverna Koreja, Sirija, Eritreja i nažalost dio BiH, i nažalost dio zvaničnika BiH, to me jako, posebno me to jako žalosti. Međutim, mislim da će Ruska Federacija biti poražena i da će to biti poruka i ovim ostalim režimima koji podržavaju Rusiju, Rusku Federaciju i Putina, i da je to početak kraja tih totalitarnih režima i da se formira jedan novi svjetski demkratski poredak. Na kraju želim da dam podršku, evo simboličku, građanima Ukrajine, borcima Ukrajine, svim dobrovoljcima, i ovo mi lični ono na Španski rat, svim dobrovoljcima svijeta koji su otišli da pomognu da se odbrani Ukrajina nezavisna suverena država. A što se tiče pomoći BiH spreman sam od lične pomoći, u skladu sa svojim mogućnostima, do naravno pomoći kroz institucije države BiH. Hvala vam.
