Možemo li početi, po onome što vidim na ekranu kvorum je ispunjen. Uvažene kolege, možemo li sjesti da počnemo sa radom. Dame i gospodo, poštovani gosti otvaram 40. sjednicu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i zamoliću za himnu. Srdačno pozdravljam sve prisutne poslanike i goste. Predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto dostavila je obavještenje da nije u mogućnosti prisustvovati sjednici zbog službenih obaveza van zemlje. Ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Sevlid Hurtić je dostavio obavještenje da nije u mogućnosti prisustvovati sjednici zbog ranije preuzetih obaveza, kao i da sjednici neće prisustvovati zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice Duška Jurišić, u ime ministra sjednici će prisustvovat Nina Mišković sekretar Ministarstva. Zamjenik ministra bezbjednosti BiH Ivica Bošnjak dostavio je obavještenje da nije u mogućnosti prisustvovati sjednici. Zamjenik ministra inostranih poslova gospodin Josip Brkić, takođe je dostavio obavještenje da nije u mogućnosti prisustvovati sjednici. Odsustvo su opravdali pojedini poslanici. Konstatujem da sjednica ima kvorum za radi i odlučivanje. Kao što vam je poznato u pozivu za sjednicu je naznačeno, a u skladu sa članom 167. Poslovnika, na početku sjednice, prije rasprave o dnevnom redu, poslanicima će biti omogućeno postavljanje poslaničkih pitanja u usmenoj formi. U skladu sa članom 168. Poslovnika najave za postavljeno poslaničko pitanje u usmenoj formi dostavili su sledeći poslanici: Rejhana Dervišević, Albin Muslić, Saša Magazinović, Jasmin Emrić, Predrag Kojović i Safet Kešo. Sada možemo početi sa postavljanjem usmenih poslaničkih pitanja i davanjem odgovora. Uvaženi, uvažena kolegica Rejhana Dervišević.

Hvala Vam, predsjedavajući, sve vas srdačno pozdravljam. Kolegica Pekić i ja smo u martu mjesecu pokrenule inicijativu da se porodiljske naknade i naknade koje primaju roditelji koji su na porodiljskom odsustvu, a zaposlenici su institucija BiH, automatski usklađuju sa povećanjem osnovice za platu. Dakle, da ove naknade rastu upravo onako kako rastu i plate, jer za to postoje obezbjeđena sredstva u budžetu. Međutim, Ministarstvo finansija na čelu sa ministrom Amidžićem, koje je Vijeće ministara još u aprilu zadužilo za ovu incijativu, već više od dva mjeseca u potpunosti ignoriše ovaj prijedlog i drži ga u ladici na taj način zapravo svojom administrativnom šutnjom svjesno kažnjava zaposelnike koji su postali roditelji, jer da nije u skladu sa zakonom naša inicijativa mi bismo već zasigurno odavno dobili odgovor. Svaki dan odlaganja da se promijeni ova odluka je direktno uzimanje novca iz džepova majki i očeva, ali i od novorođene djece. Moje pitanje je vrlo kratko – Kad će se prestati kažnjavati roditelji i njihova novorođena djeca, kad će se donijeti odluka o usklađivanju porodiljskih naknada sa rastom osnovice, roditelji ne traže milostinju nego traže ono što im po zakonu i po pravdi pripada i ovo nije političko nego je egzistencijalno pitanje? Zahvaljujem.

Hvala uvaženoj kolegici Rejhani Dervišević. Odgovor nemamo. Imate pravo na komentar, uvažena kolegice jednu minutu. Je li ima potrebe za komentarom? Nema, hvala. Pozdravio bi uvaženog ministra, gospodina Bunozu. Riječ dajem poslaniku Albinu Musliću.

Zahvaljujem uvaženi predsjedavajući. Kolegice i kolege poslanici, ja danas sam imao namjeru da postavim poslaničko pitanje predsjedavajućoj Vijeća ministra BiH, gospođi Krišto, a na osnovu ranije postavljenog poslaničkog pitanja kojeg sam postavio na 37. sjednici, koja je održana 16.03. ove godine, dakle prije više od tri mjeseca, a koje se ticalo poduzetih aktivnosti od strane Vijeća ministar BiH da se osujeti izgradnja migrantskog kampa ili zatvora na teritoriji Republike Hrvatske, a na granici sa BiH na mikrolokalitetu bivšeg vojnog aerodroma Željava kod Bihaća. Obzirom da sam tada od strane uvažene predsjedavajuće dobio odgovor da nema u Vijeću ministara niko nikakvu informaciju da se taj centar gradi ili da se treba graditi, ja sam tad rekao da su to već ozbiljne aktivnosti koje se već polako provode od strane Republike Hrvatske i mene sad zanima – Šta je to Vijeće ministar uradio u protekla tri mjeseca i da li je Vijeće ministar uputilo ikakav akt, dopis, zahtjev, održalo sastanak, odnosno izrazilo negodovanje da se taj centar izgradi na granici sa BiH, dakle na području bivšeg vojnog aerodroma Željava? Napominjem da Republika Hrvatska ima namjeru izgradnje takvih centara, jedan je već izgrađen na teritoriji Općine Krnjak u blizini Karlovca, a slušajući medije u Republici Hrvatskoj vrlo je jasno da će Republika Hrvatska graditi te detencijske centre širom Republike Hrvatske, a jedan od njih je i Željava. Dakle, mene zanima šta je uradilo Vijeće ministara i šta kani uraditi Vijeće ministara kako bi se osujetila izgradnja tog centra na granici sa BiH, a na mikrolokalitetu bivšeg vojnog aerodroma Željava kod Bihaća? Obzirom da nema predsjedavajuće, evo predsjedavajući, ja ću evo da iskažem svoje nezadovoljstvo što nema ni predsjedavajuće, nema nikog ni iz Ministarstva sigurnosti, jednostavno mi postavljamo pitanja na koja nemamo odgovore, ali ajde neka i to ide tako ako dobijemo neku konkretnu aktivnost od strane vlasti BiH da se taj centar ne izgradi na teritoriji Republike Hrvatske, a na granici sa BiH. Hvala lijepo.

Hvala uvaženom kolegi Musliću. Riječ dajem poslaniku Saši Magazinoviću.

Zahvaljujem predsjedavajući. Moje pitanje je ministru Amidžiću, mi smo nedavno usvojili ovaj Zakon o bahatoj vožnji u oba doma, on je počeo da se primjenjuje, policija je zadovoljna zato što ima jedan moćan alat da potencijalne ubice za volanom skloni sa ceste. Kažu da su prvi rezultati jako dobri, da su primjetne promjene u ponašanju vozača nabolje, naravno, da odvraćajući efekat funkcioniše, međutim ljudi, a to se ne mijenja već duži niz godina, imaju potrebu da kažu da često oni koji voze službena auta su upravo ti koji se bahato ponašaju u vožnji. Ja kažem da, da mogu se s tim složiti da ima takvih slučajeva, ali nije svako crno i zatamnjeno auto službeno auto i nije svako auto koje ima svjetlosnu signalizaciju i zvučnu signalizaciju zakonski ovlašteno da je koristi. Ima jako puno zloupotrebe, ima kriminalaca koji glume policiju itd. i jedan od načina kako stati tome u kraj uz tome da se stane u kraj zloupotrebi vozila je označavanje naljepnicama službenih vozila i moje pitanje je vezano za to, jer je to sad do Amidžića. Samo ću podsjetiti, 2019. je predloženo, 2020., prije šest godina, usvojeno ovdje u ovom Domu inicijativa za obilježavanje službenih vozila vidljivim naljepnicama. Onda od 2020. do 2024. je trajalo naduravanje ko hoće, ko neće, kako neće, pa su predlagali da se napravi baza podataka itd. da bi 2025. Vijeće ministara reklo napravite taj pravilnik i nek se stave naljepnice i Amidžić je napravio. Ja ću samo još 20 sekundi i neću oni, onaj minut koristiti. Amidžić je to napravio i pravilnik je prošao eKonsultacije, on se zove Pravilnik o uvjetima nabavke, obilježavanju i načinu korišćenja službenih vozila, tamo sve stoji onako kako smo mi zaključili, dakle naljepnica jasno vidljiva itd. Međutim, Pravilnik je povučen na doradu, a Vijeće ministara posebno u zapisniku reklo da se ne odnosi na ovaj dio označavanja službenih vozila sa kojim su svi saglasni, dakle nije radi toga povučeno na doradu, nego radi nečeg drugog u jedanaestom mjesecu prošle godine. Moje pitanje je za Amidžića – Kada će Pravilnik koji sadrži i obilježavanje oko … vozila službenih, oko čega su svi saglasni, vratiti na Vijeće ministara kako bi bio usvojen, jer na to čekamo od 04.11.2025. kada je bila zadnja sjednica Vijeća ministara? Hvala.

Hvala. Vrijeme koje ste probili rekli ste da nema potrebe za komentar koji Vam je dozvoljen jednu minutu, zahvaljujem se. Riječ dajem poslaniku Jasminu Emriću. Izvolite kolega.

Zahvaljujem predsjedavajući. Prije skoro godinu dana na 26. hitnoj sjednici ovog uvaženog Doma kada smo razmatrali podatke o etničkoj zastupljenosti zaposlenih u institucijama BiH ukazao sam na nezakonito i diskriminirajuće stanje zastupljenosti Bošnjaka u Upravi za indirektno oporezivanje BiH. Podaci o etničkoj zastupljenosti zaposlenih na dan 20. decembar 2024. godine, koje je dostavila Uprava za indirektno oporezivanje, su bili sljedeći: ukupan broj zaposlenih 2 163, a od tog broja 867 ili 40,1% je bilo Bošnjaka, 830 ili 38,4% je bilo Srba, 455 ili 21,1% je bilo Hrvata i 11 ili 0,5% je bilo ostalih. Rukovodeći državni službenika na poziciji pomoćnika direktora bila su dva Bošnjaka, dva Srbina i jedan Hrvat. Na osnovu navedenih podatak o etničkoj strukturi zaposlenih Uprave za indirektno oporezivanje proizlazi da je 217 Bošnjaka zaposleno manje od zakonom propisanog broja. 16. marta tekuće godine, na zvaničnoj stranici Uprave za indirektno oporezivanje, objavljen je javni oglas za prijem zaposlenika u radni odnos na neodređeno vrijeme i to za 42 radna mjesta u Centralnom uredu, 55 radnih mjesta u Regionalnom centru Banja Luka, 45 u Regionalnom centru Sarajevo, 45 u Regionalnom centru Mostar i 49 u Regionalnom centru Tuzla, odnosno ukupno za popunjavanje 236 radnih mjesta. Uzimajući u obzir ranije navedene podatke na osnovu kojih je utvrđeno da u Upravi za indirektno oporezivanje već nedostaje 217 Bošnjaka, koliko je zakonom određen broj, onda je upravo ovaj javni oglas prilika da se uskladi etnička struktura zaposlenih u Upravi za indirektno oporezivanje sa zakonskim odredbama, odnosno da se smanji debalans Bošnjaka. Kako je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH nadležno za zaštitu ličnih i kolektivnih ljudskih prava i sloboda, a uzimajući u obzir navedene podatke o etničkoj strukturi zaposlenih u Upravi za indirektno oporezivanje postavljam pitanje uvaženom ministru Sevlidu Hurtiću, koje glasi: Koje ste do sada poduzeli konkretne postupke i radnje radi otklanjanja debalansa i diskriminacije Bošnjaka u Upravi za indirektno oporezivanje, da li pratite provođenje još uvijek aktuelnog javnog oglasa za popunjavanje 236 radnih mjesta u Upravi za indirektno oporezivanje, te šta ćete poduzeti radi primjene zakonskih odredbi o nacionalnoj zastupljenosti zaposlenih u Upravi za indirektno oporezivanje, odnosno konkretno šta ćete poduzeti za otklanjanje debalansa Bošnjaka koji se izražava u postotku od 10% ili 217 Bošnjaka manje od zakonom propisanog broja? Hvala.

Hvala gospodine Emriću. Kao i gospodin Magazinović, rekli ste već komentare svoje, postavili ste pitanja, odgovor ne možete dobiti zato što nema uvaženog ministra, koji je opravdao svoje odsustvo. Dalje, riječ dajem poslaniku Predragu Kojoviću. Izvolite kolega.

Zahvaljujem predsjedavajući. Moje pitanje, i drago mi je da vidim ovdje i pozdravljam ministra Bunozu, je upućeno ovaj ministru pravde. Pratim ovaj sukob, da tako kažem, u medijima koji se događa između Agencije za zaštitu ličnih podataka i IDDEEA-e, iskreno da vam kažem u pravnom smislu to je čini mi se toliko jasno da ne mogu da vjerujem da se to uopšte ovaj dešava, Zakon o elektronskom potpisu je lex specialis ni na koji način ne može biti ograničen Opštim zakonom o ličnoj karti. Čini mi se da Agencija za zaštitu ličnih podataka pokušava retroaktivno da umanji nadležnosti IDDEEA-e. Da li može ministar pravde da mi iznese koji je stav Ministarstva pravde prema ovom slučaju i kako uopšte je moguće da dođe do spora između dvije institucije koje zapravo nemaju nikakve veze jedna sa drugom i čija su djelovanja vrlo precizno riješena i Zakonom o zaštiti ličnih podataka i Zakonom o elektronskom potpisu? Hvala vam.