Dobro, možemo li sjesti da počnemo. Hvala vam. Dame i gospodo, poštovani gosti otvaram 38. sjednicu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, zamoliću himnu. Evo prije svega ja se ovom prilikom želim neke, nešto da kažem, znači nalazim se u jednoj novoj izazovnoj funkciji, ako može zamolio bih vas za razumijevanje i pomoć u današnjoj sjednici, jer uloga u kojoj sam danas ja ovo je prvi put da sam u njoj i unaprijed vam se zahvaljujem na tome. Srdačno pozdravljam sve prisutne poslanike i goste. Iz Kabinera predsjedavajuće Savjeta ministara BiH dostavljeno je obavještenje da predsjedavajuća Borjana Krišto nije u mogućnosti prisustvovati sjednici zbog ranije preuzetih obaveza. Odsustvo su opravdali poslanici Danijal Tulumović, Amor Mašović, Milan Dunović, Mladen Bosić i Nenad Grković. Konstatujem da sjednica ima kvorum za rad i odlučivanje. Kao što vam je poznato u pozivu za sjednicu, a u skladu sa članom 167. Poslovnika, na početku sjednice, prije rasprave o dnevnom redu poslanici će, poslanicima će biti omogućeno postavljanje poslaničkih pitanja u usmenoj formi. U skladu sa članom 168. Poslovnika najave za postavljena poslanička pitanja u usmenoj formi dostavili su sledeći poslanici: Ermina Salkičević- Dizdarević predsjedavajućoj Savjeta ministara BiH, Rejhana Dervišević predsjedavajućoj Savjeta ministara BiH, Šemsudin Mehmedović ministru finansija i trezora BiH, Albin Muslić ministru komunikacija i transporta BiH, Milan Petković ministru komunikacija i transporta BiH, Saša Magazinović ministru finansija i trezora BiH, Jasmin Emrić ministru komunikacija i transporta BiH. Sada možemo početi sa postavljanjem usmenih poslanički hitanja i davanjem odgovora. Riječ dajem poslanici Ermini Salkičević-Dizdarević. Izvolite.

Zahvaljujem predsjedavajući i iskoristiću ovu priliku da pozdravim sve prisutne. Obzirom da sam ja planirala uputiti pitanje predsjedavajućoj Vijeća ministara dozvolite da ga pročitam, a onda ću tražiti odgovor u pisanoj formi. Zaštita domaće proizvodnje u našoj zemlji nije i ne smije biti tretirana kao puki zahtjev privrednika ili administrativno pitanje, to je pitanje našeg ekonomskog patriotizma i opstanka. Metalni sektor, a posebno proizvodnja čelika decenijama je kičma naše proizvodnje, industrije, socijalnog mira i budžetske stabilnosti. Danas ta kičma pred našim očima puca. Ja želim da naglasim nekoliko ključnih činjenica koje Vijeće ministara uporno ignoriše u posljednjih nekoliko mjeseci i počeću od industrije čelika. Prvo, proizvodnja čelika je lanac koji drži ovu zemlju, ako stane visoka peć u Zenici staju i rudnici u Prijedoru. Izvjesno je da će poteškoće u radu imati željeznice i Federacije BiH i entiteta RS, a hiljade porodica potencijalno mogu ostati bez hljeba, to nije statistika to je realno očekivana sudbina naših građana. Drugo, BiH je postala jedina zemlja u regionu koja glumi slobodno tržište i ovo vrlo odgovorno tvrdim, a drugi nas gaze. Nedopustivo je da susjedna Srbija uvodi kvote na čelik, 30. decembra prošle godine, mnogim zemljama uključujući i BiH kako bi zaštitila svoje tržište, a da naše institucije na to šute. Ja ni dan danas nemam odgovor od Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa o tome šta je ova zemlja i ovo konkretno Ministarstvo učinilo da aktivira sve elemente CEFTA sporazuma i pozove Republiku Srbiju na odgovornost za kršenje istog. Mi se pozivamo na regionalnu saradnju, a naši susjedi u principu to koriste za svaku rupu u CEFTA sporazumu. I da pređem na pitanja, pitanja su sljedeća: Kada ćemo prestati koristiti Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju kao izgovor za pasivnost i konačno pokrenuti njegove mehanizme koji nam eksplicitno dozvoljavaju uvođenje privremenih zaštitnih mjera u kriznim situacijama? Zašto Vijeće ministara BiH, kad već nije Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa reagovalo, nije reagovalo prema Sekretarijatu CEFTA-e kao institucija ili kolektivno tijelo odlučivanja, a povodom odluke Republike Srbije o uvođenju kvota na čelik i zašto nismo primijenili principe reciprociteta kako bismo zaštitili naše izvoznike od jednostranih poteza naših susjeda? Zašto dopuštamo da unutrašnja politička neslaganja i stranački interesi u Vijeću ministara, ako su takvi, budu važniji od opstanka strateških javnih preduzeća i hiljade radnih mjesta u realnom sektoru? I još jedno pitanje, koje je posebno interesantno u kontekstu CBAM-a, jeste da li postoji usaglašena strategija za subvencioniranje cijena električne energije za velike izvoznike, kao i šta se dešava sa domaćim ETS sistemom kako bismo spriječili da nas Evropska unija kazni taksama koje definitivno naš izvoz brišu sa industrijske mape zemalja u okruženju i Evropske unije? Zamoliću za odgovor u pisanoj formi. Hvala.

Hvala kolegice, sami ste rekli odgovor u pisanoj formi, s obzirom da iz opravdanih razloga predsjedavajuća Savjeta ministara BiH nije prisutna. Zamoliću sve ostale kolege, koleginica Ermina je vrijeme probila dvije minute, molim vas da se držite toga, mislim nije sporno, nisam htio da prekinem, ali ukoliko je u mogućnosti da vaše pitanje koje je u usmenoj formi svih vas bude u predviđenom vremenskom roku. Hvala. Riječ dajem poslanici Rejhani Dervišević.

Hvala Vam, predsjedavajući i sve vas srdačno pozdravljam. Fudbalska reprezentacija BiH izborila je plasman na završnicu Svjetskog prvenstva koje počinje za nešto od više od mjesec dana, za nas koji i srcem navijamo za BiH ovo je više od utakmica, ovo je više od sporta. Svi znamo u kakvu finansijsku situaciju je dovedena BHT i da nisu u mogućnosti da otkupe prava na prenos utakmica reprezentacije. Da li ćete dopustiti da naši građani, naši mladi, naša djeca, oni koji sanjaju da jednog dana obuku dres reprezentacije BiH ne mogu pratiti utakmice „Zmajeva“, jer BHT to definitivno sam ne može, ima li nekih modela saradnje, šta je sa BH Telekomom, postoji li neka alternativa poput platforme Moja TV ili nekih drugih? Ima li volje, ima li odgovornosti, da li ćemo zaista ne pokazati odgovornost za sve one građane koji uredno plaćaju RTV taksu? Moje pitanje je sledeće – Da li će Vijeće ministara poduzeti ikakve konkretne, hitne mjere da se pomogne BHT-u da otkupi prava prenosa kako bi naši građani, kako bismo mi mogli gledati utakmice naše reprezentacije na našem Javnom RTV servisu? I molim vas ono što BHT kao slogan navodi – Nemojte da drugi pričaju naše priče. Hvala.

Hvala kolegici Rejhani. Predsjedavajuća Savjeta ministara nije tu, očekujem da se dostavi pismeni odgovor na postavljeno pitanje kolegice. Riječ dajem poslaniku Šemsudinu Mehmedoviću. Izvolite gospodine Mehmedoviću.

Hvala gospodine predsjedavajući. Nadam se da ćemo u ostatku ovih naših mandata imati poštivanje Poslovnika kako to nalaže naš Poslovnik ovog Doma, a ne kao što je to se dešavalo u prethodnih nekoliko mjeseci. Obzirom da većinu ministara mi imamo priliku da vidimo jedino prilikom imenovanja, pa tako evo i ovaj put čini mi se mi postavljamo pitanja sami sebi, jer naših uvaženih, bajnih ministara nema na sjednicama, tako da ne znam kome ćemo više postavljati pitanja. Ja sam najavio postavljanje pitanja ministru finansija, gospodinu Amidžiću, te u skladu sa članom 7. stav (8) Zakona o finansiranju institucija BiH ministar Amidžić je bio dužan najkasnije do 01. oktobra 2025. godine Vijeću ministara BiH podnijeti Nacrt zakona o Budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH, ali zloupotrebom službenih ovlaštenja do danas to nije učinio. Amidžić godinama dostavlja budže na kada to propisuje zakon već kada odgovara isključivo SNSD-u i HDZ-u, pa se budžet usvaja po hitnoj proceduri sa određenim ucjenama ili uzmi ili ostavi. Kao predsjedavajući Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje ministar finansija Amidžić sprječava da se privremeni koeficijenti za raspodjelu preostalih iznosa indirektnih poreza utvrđuju kvartalno, pa se skoro tri godine protivno Zakonu o indirektnom oporezivanju i Pravilniku izvršava raspodjela prihoda sa Jedinstvenog računa na osnovu Odluke za period juli – septembar 2023. godine, čime je budžet Federacije BiH oštećen za skoro 170 miliona konvertibilnih maraka, a u korist naravno budžeta Republike Srpske zbog grube zloupotrebe službenih ovlaštenja ministra Amidžića. Pored navedenog svjesno i namjerno godinama krši jasne zakonske odredbe o obaveznoj proporcionalnoj etničkoj zastupljenosti u Državnom ministarstvu finansija sve s ciljem da se zaposli što manji broj Bošnjaka. Na dan 01. oktobar 2025. godine u Ministarstvu je zaposleno 50% Srba, Bošnjaka je samo 32%, iako je zakonom utvrđeno da u Ministarstvu Bošnjaka mora biti 50% u odnosu na ostale. Svima je jasno da ovakav etnički sastav Ministarstva nije rezultat nestručnosti Bošnjaka nego činjenice da je većina konkursa očigledno namještena, pa se tako za posljednje tri godine u Ministarstvu od 71 novozaposleni radni odnos su zasnovale 53 osobe koje se izjašnjavaju kao Srbi, odnosno 75% Srba od ukupnog broja, a Bošnjaka svega 10, odnosno 14%. Moje pitanje gospodinu Amidžiću glasi – Da li ministre Amidžiću smatrate da možete nesmetano izvršavati krivična djela, jer javno izjavljujete da ne priznajete postojanje i rad Tužilaštva BiH, ili se ipak uzdate u glavnog tužioca Milanka Kajganića i tužiteljice poput Vedrane Mijović i Bojane Jolović koje godinama donose naredbe o obustavi istraga protiv

Vrijeme.

funkcionera Vaše političke opcije? Hvala lijepo.

Hvala gospodinu Mehmedoviću. Iako sam zamolio da se pridržavamo vremena i Vi ste, gospodine Mehmedoviću, prekoračili vrijeme u vremenskom roku od minut i osamnaest sekundi. Molim sledeće diskutante, odnosno kolege da ako ikako mogu da se drže predviđenog vremenskog roka. Hvala. Riječ dajem poslaniku Albinu Musliću.

Zahvaljujem uvaženi predsjedavajući. Potrudiću se da bude pitanje u okvirima našeg Poslovnika. Pitanje postavljam ministru komunikacija i transporta BiH, a u pogledu revitalizacije Unske pruge. Naime, u proteklih nekoliko mjeseci aktualizirao sam pitanje Unske pruge, postavljao pitanja, te i uputio inicijativu koju je i prihvatio ovaj uvaženi Dom. U decembru mjesecu prošle godine zaključen je Ugovor između Ministarstva komunikacija i prometa BiH i Bosanskohercegovačke željeznička javne korporacije sa ciljem izrade studije opravdanosti stavljanja u funkciju Unske pruge, kao i pratećih studija, te je definira rok u trajanju od šest mjeseci da se uradi studija, a kao jedan od preduslova za uvrštavanje Unske pruge u TNT mrežu, a što je opet preduslov za revitalizaciju. Moje pitanje ministru, kojeg ovdje očito nema, u kojoj fazi je izrada navedenih studija, da li je posao pri kraju, da li će se ispoštovati rokovi koji su definirani ovim Ugovorom iz decembra mjeseca prošle godine i koje aktivnosti kani poduzeti Ministarstvo komunikacija i transporta naročito kroz saradnju sa vlastima Republike Hrvatske, obzirom da Unska pruga na više mjesta presjeca državnu granicu BiH i Republike Hrvatske, kako bi se stavila u funkciju Unska pruga kao jedan od značajnijih željezničkih pravaca u BiH, a naročito je značajan za nas koji živimo na području Unsko-sanskog kantona? Obzirom da ministar nije prisutna molio bih da odgovor na pitanje dobijem u pisanoj formi. Hvala lijepo.