Uvažene dame i gospodo zastupnici, poštovani gosti, svi koji nas pratite putem elektronskih medija srdačno vas pozdravljam. Otvaram 35. sjednicu Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Molim vas da pozdravimo himnu. Iz Ureda predsjedateljice Vijeća ministara dostavljena je obavijest da predsjedateljica Vijeća ministara Borjana Krišto nije u mogućnosti nazočiti sjednici. Iz Ureda zamjenika ministra sigurnosti dostavljena je obavijest da zamjenik ministra sigurnosti, gospodin Bošnjak, nije u mogućnosti nazočiti sjednici. Imamo kvorum za rad i odlučivanje. Kao što vam je naznačeno u pozivu za sjednicu u skladu sa člankom 167. Poslovnika, na početku sjednice, prije rasprave o dnevnom redu, zastupnicima će biti omogućeno postavljati zastupnička pitanja u usmenom obliku. U skladu sa člankom 168. Poslovnika najave za postavljanje zastupničkih pitanja u usmenom obliku dostavili su sljedeći zastupnici: Mia Karamehić-Abazović ministru financija i trezora, Albin Muslić zamjeniku ministra sigurnosti, Šemsudin Mehmedović ministru financija i trezora, Denis Zvizdić predsjedateljici Vijeća ministara, Saša Magazinović ministru financija i trezora, Jasmin Imamović predsjedateljici Vijeća ministara, Darijana Filipović ministrici civilnih poslova, Rejhana Dervišević ministru komunikacija i prometa, Mira Pekić ministru financija i trezora, Ermina Salkičević-Dizdarević ministru vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. Sada možemo preći na postavljanje usmenih zastupničkih pitanja i davanjem odgovora. Riječ dajem zastupnici Miji Abazović-Karamehić. Izvolite.
Zahvaljujem predsjedavajući. Pozdravljam prisutne, predstavnike medija i građane koji nas prate. Moje pitanje se odnosi na izradu proračuna za 2026. godinu. Kao što svi znate prema Zakonu o finansiranju institucija BiH proračun je trebao biti u nacrtu dostavljen Vijeću ministara u desetom mjesecu 2025. mi se nalazimo na kraju prvog mjeseca 2026. godine do kad smo morali po istom Zakonu već usvojiti proračun za 2026. godinu. Tako da se moje pitanje ministru financija odnosi na to – Kada misli poslati proračun za 2026. godinu u proceduru i do kada misli kršiti Zakon o finansiranju institucija BiH? Hvala.
Hvala Vama. Ne vidim ministra financija, zamjenika, ako se slažete kolegice proslijedićemo onda u pisanom obliku da ministar odgovori. Prelazimo na sljedeće pitanje, riječ dajem zastupniku Albinu Musliću. Izvolite.
Zahvaljujem uvaženi predsjedavajući. Kolegice i kolege poslanici, predstavnici Vijeća ministara, poštovani mediji sve vas srdačno pozdravljam. U skladu sa članom 166. Poslovnika Predstavničkog doma postavljam usmeno poslaničko pitanje prema zamjeniku ministra sigurnosti BiH, a pitanje se odnosi na odlazak državljana BiH na strana ratišta, konkretno u Ukrajinu. Dakle, pitanje glasi gdje se traži od Ministarstva sigurnosti BiH i Tužilaštva BiH da se dostavi informacija koliko je do sada zabilježeno odlazaka državljana BiH na strana ratišta, konkretno u Ukrajinu i koliko je do sada procesuirano lica koja su državljani BiH, a koja su pristupila određenim vojnim ili paravojnim formacijama i koja se nalaze na ratištu u Ukrajini? Navedeno pitanje je postavljeno u skladu sa važećim zakonima u BiH, konkretno u skladu sa Zakonom o odbrani i Krivičnim zakonom BiH gdje su zaprjećene i zatvorske kazne za svako ono lice koje se pridruži stranoj vojnoj, stranoj paravojnoj ili stranoj parapolicijskoj formaciji, a koje djeluju van granica BiH zašto je predviđena zatvorska kazna u trajanju od najmanje tri godine. Molim odgovor na postavljeno poslaničko pitanje. Hvala lijepo.
Hvala Vama. Zamjenik ministra sigurnosti je najavio da neće biti, niko nije najavio da će moći odgovoriti umjesto njega, pa molim službe samo da proslijede ministarstvu, ministru pitanje. Riječ dajem zastupniku Šemsudinu Mehmedoviću. Izvolite.
Hvala gospodine predsjedavajući, dame i gospodo zastupnici, članovi Vijeća ministara. Moje pitanje se odnosi na ministra finansija gospodina Srđana Amidžića, a naime članom 39. Zakona o platama u institucijama BiH utvrđeno je da mjesečna naknada za rad u upravnim odborima, nadzornim i drugim tijelima može maksimalno da iznosi do visine osnovice za obračun plate zaposlenima u institucijama BiH i ne može se prekoračiti niti učešćem u radu više različitih ranih tijela. Podsjećam da su ove izmjene Zakona usvojene krajem 2015. godine na prijedlog tadašnjeg zastupnika Damira Arnauta, koji je uložio izuzetan trud na uspostavljanju sistema kojim se sprječavaju razne zloupotrebe. Tada su potpuno ukinute bilo kakve naknade za rad tokom radnog vremena, dok su sve ostale naknade van radnog vremena ograničene na maksimalan iznos osnovice za obračun plata. Zahvaljujući članu 39. Zakona o platama ušteđeno je milion i dvije stotine hiljada konvertibilnih maraka na godišnjem nivou 2016. i 2017. prema zvaničnim podacima Vijeća ministara. Međutim, prema informacijama kojim raspolažem u tekućem mandatu Vijeća ministara brojni podobni službenici nezakonito dobijaju veći iznos od dozvoljene osnovice čime je budžet institucija BiH oštećen za više desetina hiljada konvertibilnih maraka. S obzirom na to da je Ministarstvo finansija i trezora dužno da vrši nadzor nad primjenom Zakona o platama u institucijama BiH postavljam sledeće pitanje državnom ministru finansija Srđanu Amidžiću: Zbog čega je Ministarstvo finansija i trezora protivno članu 39. Zakona o platama u institucijama BiH omogućilo članovima upravnih odbora, nadzornih ili drugih radnih tijela da za rad u više radnih tijela dobijaju mjesečno znatno veći iznos od osnovice za obračun plate zaposlenim u institucijama BiH, čime je značajno oštećen budžet institucija BiH, jeste li svjesni da za ovakvo postupanje možete i krivično odgovarati? Hvala lijepo.
Nisam vidio ministra financija tako da ćemo isto kao i pitanja ranije proslijediti u pisanom obliku. Riječ dajem uvaženom zastupniku Denisu Zvizdiću. Izvolite.
Hvala predsjedavajući. Lijep pozdrav svim uvaženim zastupnicama i zastupnicima, članovima Vijeća ministara i gostima u sali. Pitanje je vezano za moguće uvrštavanje BiH na sivu listu FATF-a, odnosno Manivala. Dakle, Delegacija Evropske unije u BiH je saopćila da je BiH u opasnosti da završi na sivoj listi Manivala zbog nedostataka u sistemu za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma i ukoliko ne bude ostvaren značajan napredak u otklanjanju ovih nedostataka kako su istakli predstavnici Manivala postoji velika vjerovatnoća da će FATF uvrstiti BiH na listu jurisdikcija pod pojačanim nadzorom, a to znači vraćanje BiH na sivu listu. Ovakav razvoj događaja imao bi vrlo ozbiljne posljedice po BiH, posebno na poslovne subjekte, banke, platni promet, investicije, imalo bi veliki negativni uticaj na ekonomski kredibilitet države, te bi uticalo na pristup međunarodnim finansijskim tržištima i transakcijama na privatnim komercijalnim aktivnostima, kao i negativan uticaj na javnim fiskalnim poslovima. Također što je dodatna negativnost to bi moglo negativno uticati na izglede da BiH pristupi jedinstvenom području plaćanja u eurima. Da bi se izbjegao ovaj scenarij potrebno je usvajanje dva zakona na državnom nivou i to je ono što očekujemo od Vijeća ministara zbog toga je ovo pitanje i upućeno predsjedavajućoj Vijeća ministara da nas upozna sa dinamikom usvajanja ova dva zakona, riječ je o Zakonu o oduzimanju i upravljanju imovinom, te Zakon o ciljanim finansijskim sankcijama za terorizama, finansiranje terorizma i proliferaciju oružja za masovno uništenje. Isto tako se zahtijeva i uspostavljanje registra stvarnih vlasnika pravnih lica u BiH, uključujući naravno oba bh. entiteta i Brčko distrikt. Podsjećam vrlo kratko da smo 2015. godine, evo kada sam ja imenovan za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH je tada bila na sivoj listi, ali smo vrlo upornim radom i kvalitetnom saradnjom sa bh. entitetima uspjeli u predviđenom roku da usvojimo 19 zakonskih rješenja i da usvojimo brojne podzakonske akte poslije čega je BiH skinuta sa sive liste. Obzirom da je predsjedavajuća Vijeća ministara poslala obavijest da neće prisustvovati sjednici, ja tražim pismeni odgovor.
Hvala kolega, samo malo više orjentacije o vremenu. Riječ dajem zastupniku Saši Magazinoviću. Izvolite.
Zahvaljujem predsjedavajući. Ja plaćam obnovu vozačke dozvole 60 maraka i ta vozačka dozvola mi vrijedi 10 godina. Moj komšija penzioner za isti period plaća 200, dakle ja 60, a moj komšija penzioner 200, a drugi komšija koji je takođe penzioner, a ima zdravstvene probleme, plaća 300. Ja kao poslanik sa svojom platom plaćam 60 maraka obnovu vozačke, jedan penzioner 200, drugi 300, jer moraju češće obnavljati vozačku dozvolu. Kako se to zove? To se zove diskriminacija, ti ljudi treba da plaćaju istu cijenu kao i svi drugi, ako ne i jeftinije. Koliko je takvih ljudi koji su diskriminirani i plaćaju obnovu vozačke dozvole mnogo skuplje nego ja, vi ili bilo ko drugi? 170 hiljada ljudi iznad 65 godina sa vozačkom dozvolom. Nelogično i mi smo ovdje usvojili incijativu kojom tu diskriminaciju trebamo otkloniti, to se ne dešava, IDDEEA je počela nešto raditi, ali je informacija da je ministar protiv, ja ne tvrdim da jeste, ali sam hitio da to razjasnimo ovdje, ako je protiv da kaže da je protiv, ako nije protiv da kaže šta je njegov prijedlog kako to brzo uraditi, jer ovo već traje jako dugo od trenutka kada smo usvojili inicijativu. Imao sam za njega, da je došao, nekoliko pitanja i u funkciji šefa Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje, mi smo u aprilu usvojili Zakon o povratu PDV-a na prvu nekretninu, nikad pravilnik još nisu donijeli, iako je sve završeno i čeka ih spreman, kao što nije donesen pravilnik kojim se za osobe sa invaliditetom pomjera granica iznosa novca za koji mogu kupiti automobili bez poreza i carine sa 30 na 45 hiljada što je takođe pripremljeno i čeka njihovu odluku. Ali evo ako ništa ovo prvo da se dostavi pismeno odgovor.