Delegati, uvaženi gosti, srdačno vas pozdravljam. Otvaram 14. sjednicu Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Na sjednicu su pozvani naši redovni gosti, predsjedavajući i članovi Predsjedništva BiH, predsjedavajući i članovi Vijeća ministara BiH, predstavnici Ureda za reviziju institucija BiH Predstavničkog doma PSBiH, Odbora za žalbe građana PSBiH, Nezavisnog odbora PSBiH i parlamentarni vojni povjerenik. Svoje odsustvo opravdali su predsjedavajuća Vijeća ministara, Borjana Krišto, i ministar pravde, gospodin Bunoza. Sjednici prisustvuje 14 delegata, 5 iz reda bošnjačkog naroda, 5 iz reda hrvatskog naroda i 4 iz srpskog naroda. Delegat Sredoje Nović iz opravdanih razloga nije u mogućnosti prisustvovati današnjoj sjednici. Kao što vam je naznačeno u pozivu za sjednicu u skladu sa članom 155. Poslovnika, na početku sjednice, a prije rasprave o dnevnom redu delegatima će biti omogućeno da postavljaju delegatska pitanja u usmenoj formi. Podsjećam vas, zajedno s pozivom da ste dobili za 14. sjednicu Doma naroda i dopis u vezi s procedurom postavljanja delegatskih pitanja u usmenoj formi. Navedeni dopis, odnosno obavještenje o mogućnosti postavljanja delegatskih pitanja u usmenoj formi na 14. sjednici Doma naroda PSBiH takođe je upućen predsjedavajućoj Vijeća ministara i Generalnom sekretarijatu Vijeća ministara BiH. U skladu sa članom 156. stav (1) Poslovnika najavu za postavljanje delegatskih pitanja u usmenoj formi dostavili su: delegat Zlatko Miletić pitanje upućeno predsjedavajućoj Vijeća ministara, delegatkinja Snježana Novaković-Bursać, pitanje upućeno ministrici civilnih poslova BiH, delegat Džemal Smajić pitanje upućeno predsjedavajućoj Vijeća ministara BiH i ministru finansija i trezora BiH. U skladu sa članom 156. stav (2) Poslovnika najave za postavljanje delegatskih pitanja u usmenoj formi dostavljene su predsjedavajućoj Vijeća ministara i onom članu Vijeća ministara na kojeg se pitanje odnosi. Delegat Džemal Smajić uputio je 4 pitanja u pisanom obliku Vijeću ministara BiH, Ministarstvu pravde, Ministarstvu sigurnosti i Agenciji za državnu službu koje su od strane Službe proslijeđeni navedenim institucijama. Želim vas podsjetiti na to da smo obavještenje uputili Javnom radio-tv servisu BiH radi osiguravanja direktnog tv prenosa ovog dijela sjednice u skladu sa članom 155. stav (1) Poslovnika. Sad možemo početi postavljati usmena delegatska pitanja i davati odgovore. Riječ dajem delegatu Zlatku Miletiću.

Hvala ljepo predsjedavajući. Pozdravljam vas, članove Kolegija, pozdravljam kolegice i kolege, pozdravljam prisutne ministre i zamjenike iz Vijeća ministara, naravno i naše službenike iz institucija BiH. Moje pitanje se odnosilo ili je postavljeno ustvari predsjedateljici Vijeća ministara, a odnosi se ustvari na donošenje budžeta ili Prijedlogu zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza za ’24. godinu i moram reći da sam u dobroj mjeri razočaran s obzirom da je već pet mjeseci prošlo zakonskog roka kako smo trebali taj budžet da vidimo, a nemamo ga i malo mi izgleda ovako, ne mogu da artikulišem baš dobar izraz, evo da kažem neprimjereno, da pregovaramo oko pristupa ili otvaranju pregovora sa EU, a da institucije nemaju u isto vrijeme budžeta, malo mi je to zaista čudno. Ali evo, kada sam se već dotakao tog pitanja, da iskoristim priliku bez euforije i preuveličavanja da zaista pohvalim i predsjedavajuću i ministra vanjskih poslova i druge kolege koje su učestvovale da dođemo u ovu fazu i da imamo šansu za otvaranje tih pregovora ali evo na bilo koji način neću to da minimiziram iako smatram da sve ove zakone koje smo dosad donosili, da su mogli biti mnogo kvalitetniji, da smo mnogo više posla mogli uraditi. Ja ono što želim ovom prilikom da skrenem pažnju i što nam djeluje malo razočaravajuće, što sam vidio iz medija makar i od nadležnog ministra, pa i od nekih drugih zvaničnika iz vlasti, zabrinjava me situacija da koliko ja vidim, da će se taj budžet i kad dodje do njegovog prijedloga kretati u granicama kakav je bio prošle godine. I zašto me to uznemirava, prevashodno činjenicom da u prošloj godini Uprava za indirektno oporezivanje od građana je prikupila rekordan iznos sredstava koji iznosi 10,6 milijardi. Ja ću vas podsjetiti da i jedan drugi entitet, da su usvojili budžete u iznosu, Federacija 7.477.000.000,00 što je više za 537, Republika Srpska 5.735.000,00 što je više za 212. I koliko sam mogao da čujem, državni budžet će uvjetno rečeno će biti povećan za četrdesetak miliona što ukupno iznosu, kada se uzme samo razlika para koja je prikupljena, ’22. na ’23. godinu iznosi 5% što je sramno. Ja ću u svakom slučaju ostane li to tako, biću slobodan da se obratim članovima Predsjedništva prevashodno radi rješavanja desetak problema u BiH koje nažalost neće moći riješiti

Vrijeme.

bez većeg izdavanja novčanih sredstava. Hvala vam lijepo.

Hvala. Obzirom da predsjedavajuće Krišto nema, odgovor ćete dobiti u pismenom obliku. Riječ dajem delegatkinji Snježani Novaković-Bursać.

Hvala predsjedavajući. Uvaženi članovi Kolegijuma, poštovane kolegice i kolege, poštovani predstavnici Savjeta ministara, stručnih službi i medija. Moje pitanje je upućeno ministrici civilnih poslova, gospođi Bošnjak, a tiče se nekih aktivnosti koje se provode u Agenciji za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH, odnosno skraćeno kako smo svi navikli, u IDDEEA-i. Naime, u prethodnom periodu, svi smo svjedoci, Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka, odnosno IDDEEA, je objavila i promoviše da je uspostavila digitalni identitet i vrši se znači intenzivna kampanja i pozivaju se građani i privredni subjekti da upotrijebe te svoje, kreiranju i upotrijebe identitet. Čak je kreirana i mogućnost potpisa u oblaku i građani mogu da prijave i email adresu, dobiju nešto što se naziva „potpis u oblaku“ i navodno digitalno mogu da potpisuju dokumente. Ono što djeluje izuzetno nesigurno, a vjerujte mi i u praksi je potvrđeno jer su ljudi probavali, jeste da građanin može da preda direktno IDDEEA-i bilo koju email adresu. Npr. evo, neće se ljutiti gospođa Pendeš, ja kreiram MarinaPendeš.bl, i napravim sebi identitet, ljudi su probali i vjerujte da je tako. Znači moguće da se preda email adresa koja nigdje nije potvrđena, a posebno nije potvrđena kod nadležnog MUP-a, bilo kog, za kojeg jedino znamo da je jedini ovlašten da skuplja, obrađuje i čuva ovu vrstu podataka. Dalje, tako prikupljene podatke IDDEEA čuva u svojim evidencijama iako ne postoji pravni osnov da se takav lični podatak čuva. Dakle, Agencija intenzivno promoviše digitalni potpis u oblaku, to su pravna lica, banke i fizička lica u dilemi da li se ovakav način identifikacije može koristiti u pravnom prometu. Moja konkretna pitanja su upućena prema ministrici, odnosno prema IDDEEA-i, da mi se odgovori pošto se to već radi: 1. Koji je pravni osnov za ove aktivnosti, koji je pravni osnov po kome se lični podaci čine dostupnim na internet prezentaciji IDDEEA-e i koliko je sigurna identifikacija putem nepotvrđene email adrese? 2. Po kom pravnom osnovu IDDEEA biometrijski obrađuje sliku, slušajte sad ovo, tako što se građanin samofotografiše i onda se podaci biometrijski provjeravaju u evidencijama ove Agencije pri čemu se uopšte ne može znati pouzdano kako se građanin isfotografisao i da li je uopšte to taj građanin? 3. Po kom pravnom osnovu IDDEEA uspostavlja evidenciju ličnih podataka vezanih za potpis u oblaku i takozvani e-identitet koji se nalaze na internet stranici IDDEEA-e, odnosno Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH? Hvala lijepo.

Hvala. Molim ministricu Bošnjak da da odgovor.

Hvala lijepa, zahvaljujem na postavljenom pitanju. Također, pozdravljam uvažene članove Kolegija Doma naroda, izaslanice i izaslanike, kolege iz Vijeća ministara, i sve one koji danas prate ovu sjednicu. Uvažena izaslanica Novaković-Bursać postavila je određena pitanja koja se odnose na postupanje Agencije za identifikacijske dokumente upravne organizacije unutar Ministarstva civilnih poslova. Vezano za prikupljanje podataka o elektronskoj adresi, pohrani ovih podataka i pravnom osnovu, prema odgovoru dobivenim od Agencije, Agencija ne pohranjuje podatke o elektronskoj adresi građana BiH. Također, niti jedan osobni podatak nije dostupan na internet prezentaciji. U vezi pitanja koje se odnosi na biometrijsku obradu fotografija prema dobivenom odgovoru obrada se vrši u skladu sa člankom 8. stavak (1) točka d) Zakona o elektronskom potpisu po kojem je Agencija kao akreditirani ovjeritelj koji izdaje kvalificirane potvrde dužna pouzdano provjeriti identitet i gdje je to primjenjivo bilo koja druga značajna pravna obilježja lica koja traže potvrdu. Također, članak 9. stavak (1) istog Zakona definira da je Agencija dužna pomoću službenog identifikacijskog dokumenta s fotografijom za fizička lica ili uredno ovjerenim dokumentima za pravno lice pouzdano utvrditi identitet i druge potrebne podatke lica koja traže kvalificiranu potvrdu, a s obzirom da Agencija, sukladno Zakonu o Agenciji, nadležna za elektronsko vođenje evidencije osobnih iskaznica, može se izvršiti elektronska provjera podataka. U dobivenom odgovoru za elektronski cloud potpis i elektronski identitet Agencija je sukladno članku 8. stavak (6) Zakona o Agenciji nadležna za izdavanje elektronskih certifikata dok članak 6. Zakona o osobnoj iskaznici govori da se državljaninu BiH može na zahtjev izdati osobna iskaznica koja sadrži kvalificiranu potvrdu Agencije kao nadležnog ovjeritelja sa podacima propisanim Zakonom o elektronskom potpisu. S obzirom na ograničeno vrijeme za usmeno izlaganje kao i obiman odgovor sa dosta tehničkih detalja i podataka koje je dostavila Agencija, a posebno cijeneći važnost Vašeg upita i predmetne tematike, detaljan odgovor ćemo dostaviti i u pisanom obliku. Hvala lijepa.

Hvala. Da li je delegatkinja zadovoljna odgovorom?

Hvala. Pa mogu da kažem da jesam, jer se u odgovoru već može naslutiti da ustvari odgovor potvrđuje da rade nešto na šta nemaju pravo. Znači oni nisu ovlašteni da oni utvrđuju identitete itd. Ovo što se u praksi dešava i što sam vam rekla da su ljudi već pokušali da, moram da upotrijebim taj izraz, prave zabavu na račun toga, kreirajući, jer je moguće da kreiraju lažne identitete, ali ono što je loše je da se time zbunjuje javnost i ovaj dio što se tiče upotrebe i skladištenja ličnih podataka je takođe domen kojim treba da se pozabavi Agencija za zaštitu ličnih podataka i ja ću njima uputiti i Vaš odgovor i ovo moje pitanje sa namjerom i idejom da se izvrši i inspekcijski nadzor i da se zaista utvrdi i prevenira, da se prevenira štetno i nepotrebno djelovanje u ovoj oblasti, a svi smo svjesni da nam je neophodno da se brže krećemo kada je u pitanju elektronski potpis i elektronske identifikacije i sve što ima veze s tim, međutim to nikako ne znači da se treba raditi pogrešno i da se treba raditi mimo propisa. Hvala.