Dame i gospodo delegati, uvaženi gosti srdačno vas pozdravljam i otvaram 8. sjednicu Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Na sjednicu su pozvani naši redovni gosti, predsjedavajući i članovi Predsjedništva BiH, predsjedavajući i članovi Savjeta ministara BiH, predstavnici Kancelarije za reviziju institucija BiH, Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH i Savjeta nacionalnih manjina i Komisije za odlučivanje o sukobu interesa. Sjednici prisustvuje 14 delegata – od kojih 5 iz reda bošnjačkog naroda, 4 iz reda hrvatskog naroda i 5 iz reda srpskog naroda. Delegatkinja Marina Pendeš iz opravdanih razloga nije u mogućnosti da prisustvuje sjednici Kao što vam je poznato u pozivu za sjednicu u skladu sa članom 155. Poslovnika, na početku sjednice, a prije rasprave o dnevnom redu, delegatima će biti omogućeno da postavljaju delegatska pitanja u usmenoj formi. Podsjećam da su vam zajedno sa pozivom za 8. sjednicu Doma naroda upućeni i dopisi u vezi sa procedurom postavljanja delegatskih pitanja u usmenoj formi. Obavještenje o mogućnosti postavljanja delegatskih pitanja u usmenoj formi na 8. sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH takođe je upućeno predsjedavajućoj Savjeta ministara BiH i generalnom sekretaru Savjeta ministara BiH. U skladu sa članom 156. stav (1) Poslovnika najavu za postavljanje delegatskih pitanja u usmenoj formi dostavili su: delegat Zlatko Miletić za ministra komunikacija i transporta BiH Edina Formu, delegat Ilija Cvitanović za ministra civilnih poslova BiH Dubravku Bošnjak. Delegat Zlatko Miletić uputio je pitanje u usmenoj formi ministru inostranih poslova BiH Elmedinu Konakoviću, s obzirom da je članom 155. stav (3) Poslovnika Doma naroda predviđeno da delegat može postaviti jedno pitanje u usmenom obliku zatražili smo dostavljanje odgovora u pisanom obliku na navedeno delegatsko pitanje. Delegat Džemal Smajić uputio je delegatsko pitanje u usmenoj formi Upravi za indirektno oporezivanje BiH, s obzirom da je članom 155. stav (1) Poslovnika Doma naroda predviđeno da delegati mogu usmeno postavljati pitanja samo Savjetu ministara BiH, odnosno pojedinačnom članu Savjeta ministara BiH takođe smo zatražili dostavljanje odgovora u pisanom obliku na navedeno delegatsko pitanje. U skladu sa članom 156. stav (2) Poslovnika najave za delegatska pitanja Zlatka Miletića, Ilije Cvitanovića dostavljene su predsjedavajućoj Savjeta ministara BiH i onom članu Savjeta ministara BiH na kojeg se to pitanje odnosi. Želim vas podsjetiti i na to da smo uputili obavještenje Javnom RTV servisu BiH radi obezbjeđivanja direktnog televizijskog prenosa ovog dijela sjednice u skladu sa članom 155. stav (1) Poslovnika. Sada možemo početi sa postavljanjem usmenih delegatskih pitanja i davanjem odgovora. Riječ dajem delegatu Zlatku Miletiću. Izvolite.
Hvala lijepo, gospodine predsjedavajući. Sve vas srdačno pozdravljam i dozvolite mi da jednu stvar, evo, na početku raščistimo. Tačno je da sam ja postavio dva delegatska pitanja s obzirom da ovo koje sam postavio ministru, gospodinu Forti, a koje se odnose na nezakonito djelovanje eventualno Instituta za mjeriteljstvo, a imajući u vidu činjenicu da je predsjedavajuća Vijeća ministara već upoznata, ako se ne varam, 30.06. o sadržaju tog pisma, znači, dozvolite mi prvo da ja procijenim koje ću pismo pročitat od ova dva koje sam dostavio. I s obzirom da nemam, uvjetno rečeno, ovo pismo koje sam dostavio gospodinu Forti ovdje kod sebe, znači, ja vas molim da u skladu sa članom ili člankom 154., odnosno 155. usmeno, a i pismeno postavim pitanje gospodinu Konakoviću, a ovo kad je u pitanju gospodin Forto, ja nemam ništa protiv da ga vi dostavite i da odgovori u pismenoj formi. Znači, moje pitanje gospodinu Konakoviću se odnosi na sledeće, angažman misije EUFOR-a u BiH počeo je krajem 2004. godine na način da je Vijeće Evrope svojom Odlukom zamijenilo snage NOTO-a – SFOR-a u BiH kao jedan od garanata sigurnosti u provedbu Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH. Od tada do danas komandnu odgovornost za rukovođenje snagama EUFOR-a – Altea imale su Velika Britanija, Italija, Španija i Njemačka, nakon toga Austrija, koja od 2009. godine do danas je imala komandnu odgovornost nad misijom EUFOR-a, te je jedanaest general-majora bilo iz te države, koji su rukovodili misijom do danas. Imajući u vidu činjenicu da se u javnosti pojavila informacija da snagama EUFOR-a – Alte trebaju rukovoditi u bliskoj budućnosti predstavnici Mađarske, zapovjednik Štic koga smatraju izuzetno profesionalnim, postavljam pitanje ministru vanjskih poslova BiH da provjeri tačnost navedene informacije u Vijeću Evrope – Komitetu za politiku i sigurnost PCS, odnosno EU Vojnom komitetu koji su nadležni za provedbu navedenih operacija, da li su ove informacije tačne i na osnovu kojih kriterija je donesena odluka da pored toliko zemalja članica EU misijom rukovode predstavnici mađarske administracije, te da javnost obavijeste o navedenom? Razlog za ovakvu reakciju obrazlažem ponašanjem predstavnika najviših državnih organa Mađarske, prije svega premijera, gospodina Orbana, kao i ministra vanjskih poslova Mađarske, gospodina Sijarta, koji su u nekoliko navrata javno iznosili zvanične stavove koji su u suprotnosti sa vanjskopolitičkim ciljevima i stavovima EU u općem smislu, ali i po pitanju sagledavanja i rješavanja krize u BiH, što stvara izvjesnu dozu nepovjerenja u kontekstu provedbe same misije. Ako se uz to dodaju izjave, koje u najmanju ruku imaju oblike desničarskog populizma s tendencijom podrške secesionizmu pojedinih politika u BiH i izjave koje u svom sadržaju su čisto diskriminirajuće, pa i neofašističke, koje su samim tim u suprotnosti sa ….
Evo, još rečenica, sa osnovnim vrijednostima i tekovinama posebno ljudskih prava u EU sasvim je dovoljan broj razloga za zabrinutost. S obzirom na dosadašnja iskustva da su međunarodne mirovne snage, u ovom slučaju EUFOR – Altea, bez obzira na strukturu uvijek podložne određenim političkim uticajima iz zemlje iz koje dolaze smatram neophodno potrebnim da se građanima BiH da obrazloženje nadležnih organa Vijeća Evrope, ove vrste, jer sve navedeno, ako je donesena navedena odluka, zahtjeva i garanciju, sagledavanje i preispitivanje mogućnosti efikasnije reakcije oko 1.200 pripadnika u eventualno narušenoj sigurnosnoj situaciji u BiH, imajući u vidu izjavu zapovjednika gospodina Kugelvajsa da je ukupna situacija u osnovi stabilna i sigurna u BiH, ali još uvijek krhka. Ovo prije svega navodim iz razloga negativnih iskustava sa misijom UN-a u BiH i zaštićenim zonama u BiH u periodu 1992 – 1995. o čijoj ne ili uspješnosti postoje zvanične informacije UN-a. O nesagledavanju istorijskog konteksta kod donošenja ovakvih odluka, događajima iz početka, iz perioda početka 20 stoljeća npr. od 28.06.1914. i agresorskoj ulozi pojedinih režima na području BiH ću nekom drugom prilikom. Hvala lijepo, oprostite što sam odužio.
Zahvaljujem. Ja bi molio sve delegate da se držimo Poslovnika kako ne bismo razvijali bespotrebnu negativnu energiju na upozorenje. Je li ima neko iz ministarstva da da odgovor?
