Uvažene dame i gospodo zastupnici, poštovani gosti. Otvaram 6. sjednicu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Himna BiH. Još jednom srdačno pozdravljam sve prisutne zastupnike, uvažene članove Vijeća ministara kao i prisutne goste i predstavnike medija. Informacija koju imam jeste da je ministar pravde, gospodin Bunoza, dostavio obavještenje da zbog ranije preuzetih obaveza nije u mogućnosti prisustvovati sjednici, te je ovlastio svog zamjenika Elvira Mahmuzića da u njegovo ime prisustvuje sjednici. Iz ureda ministrice civilnih poslova dostavljeno je obavještenje da ministrica Bošnjak nije u mogućnosti prisustvovati sjednici zbog ranije preuzetih obaveza, a odsustvo sa današnje sjednice su opravdali zastupnici Denijal Tulumović i Aida Baručija. U ovome trenutku sjednici prisustvuje 37 zastupnika. Imamo kvorum za punopravan rad i odlučivanje. Kao što vam je naznačeno u pozivu, u skladu sa članom 167., na početku sjednice, prije rasprave o dnevnom redu, zastupnicima će biti omogućeno postavljanje zastupničkih pitanja u usmenoj formi. U skladu sa članom 168. Poslovnika, najave za postavljanje zastupničkih pitanja u usmenoj formi, u skladu sa rokovima predviđenim Poslovnikom, jer bilo je i onih koji su dostavili zahtjeve, ali ne u skladu sa rokovima predviđenim Poslovnikom, oni koji su to uradili sa, u skladu sa rokovima, su sljedeći zastupnici – Ermina Salkičević-Dizdarević predsjedavajućoj Vijeća ministara BiH, Jasmin Emrić ministru sigurnosti BiH, Saša Magazinović ministru pravde BiH, Albin Muslić ministru sigurnosti BiH, Mia Pekić ministru pravde BiH, Milan Dunović ministru komunikacija i prometa BiH, Branislav Borenović predsjedavajućoj Vijeća ministara BiH, Safet Kešo ministru odbrane BiH i Midhat Čaušević ministru finansija i trezora BiH. Sada možemo početi sa postavljanjem usmenih zastupničkih pitanja i odgovora na iste od strane ministara ili ovlaštenih predstavnika. Riječ prvo dajem uvaženoj zastupnici Ermini Salkičević-Dizdarević. Kao što znate, pitanje može trajati do dvije minute, odgovor predstavnika ministarstva ili ministra isto toliko, osim ako nije riječ o izuzetno važnim podacima za koje je važno da svi budemo sa njima upoznati i komentar na dobiveni odgovor može trajati jedan minut. Molim vas da se držimo ovih predviđenih vremenskih rokova. Izvolite gospođo Salkičević-Dizdarević.
Hvala lijepa. Pozdravljam sve prisutne i naravno naše goste na današnjoj sjednici Parlamentarne skupštine. Pitanje, znači, upućujem Vijeću ministara, odnosno predsjedavajućoj Vijeća ministara kao prvoj među jednakim. Naime, Evropska komisija je BiH dostavila set preporuka nakon održanog 6. sastanka Pododbora za poljoprivredu i ribarstvo održanog 16. juna prošle godine. Nadležne institucije su pripremile odgovor i dostavile iste Direkciji za evropske integracije BiH kao kontaktnoj tački koja priprema sveobuhvatne odgovore u ime BiH i naravno ti su odgovori proslijeđeni Evropskoj komisiji, međutim, nakon toga dobili smo odgovor Evropske komisije i zahtjev za pripremu novih, detaljnijih odgovora na taj upit, odnosno na follow up aktivnosti gdje se traži, citiram „cjelovit pristup u pripremi odgovora kao i sveobuhvatnost u ispunjavanjau preporuka“, završen citat. Ono što me u biti zanima jeste da je evo, počelo opet se sa praksom u kojoj se copy-paste princip koristi u odgovoru Evropskoj komisiji bez integralnog pristupa odgovora BiH na zadate zadatke i ja upućujem, znači, svoje pitanje Vijeću ministara, odnosno gospođi predsjedavajućoj – na koji način će BiH pristupiti odgovoru za Evropsku komisiju i koje aktivnosti su provedene kako bi se Evropska komisija zadovoljila i gdje bi se dostavili sveobuhvatni odgovori na način kako je to i traženo u komentarima na follow up? Zahvaljujem.
Hvala lijepa. Prije svega, poštovani predsjedavajući Zastupničkog doma, gospodine Zvizdić, poštovani dopredsjedavajući, gospodine Čavara i gospodine Radmanoviću, uvažene zastupnice i zastupnici i svi nazočni na ovoj sjednici Zastupničkog doma, dozvolite da vas, prije svega, sve srdačno pozdravim. Na poseban način zahvaljujem uvaženoj zastupnici Salkičević-Dizdarević na postavljenom pitanju. Pitanje, koliko sam shvatila, jeste zapravo više proceduralne naravi i na koji način će Direkcija za evropske integracije pristupiti pripremi odgovora za Evropsku komisiju i zapravo, koje aktivnosti će, provedene kako bi se Evropskoj komisiji dostavili sveobuhvatni odgovori na koji način je tražila, zapravo, i u ovim svojim komentarima kojim se obratila direktno Direkciji za evropske integracije. Što se tiče odgovora na ovo pitanje, ja Vam mogu reći da je Direkcija za evropske integracije Vijeća ministara BiH shodno i uspostavljenoj praksi, a naravno i aktu institucija koja svoju funkciju obnaša u svojstvu tajništva tijela za koja su uspostavljena Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju i koja zapravo, od svih institucija, svih razina vlasti ishoduje informacije o provedbi preporuka na zahtjev Evropske komisije, također temeljem zaključka Vijeća ministara BiH, nakon što Vijeće ministara se upozna sa traženom informacijom o održanom sastanku i o sadržajem preporuka, takvu istu Direkcija prosljeđuje prema Evropskoj komisiji, odnosno evropskim institucijama. Koristim ovu priliku da informiram da je u tijeku izrada Programa integriranja kojim će se, zapravo, stvoriti sve pretpostavke za kvalitetnije planiranje i praćenje provedbe preporuka Evropske komisije, te će izvješćivanje o provedbi istih biti, naravno, sveobuhvatnije. Ocjenu o ispunjenosti preporuka, kao i općenito o procesu napredovanja na evropskom putu je isključivo nadležnost i jedino daje Evropska komisija. Napominjem još jednom da Direkcija obavlja stručne poslove glede procesa evropskih integracija, znači sukladno Zakonu o Vijeću ministara BiH, Zakona o upravi, Zakona o ministarskim i drugim tijelima uprave, te odluci kojom je uspostavljenja Direkcija za evropske integracije. Sama materija preporuka je zapravo predmet mjerodavnosti resornih institucija. Hvala uvaženoj zastupnici još jednom na postavljenom pitanju.
Zahvaljujem se predsjedavajućoj. Djelimično sam zadovoljna odgovorom i razumijem poruku. Ja se iskreno nadam da će Program integrisanja biti na zadovoljstvo BiH i radujem se njegovom tekstu. Hvala lijepa.
Zahvaljujem, uvaženi predsjedavajući. U prvoj polovini ovog mjeseca primjetan je povećan broj migranata koji dolaze na područje Unsko-sanskog kantona, od toga veći broj njih je vraćen iz Republike Hrvatske u BiH, a kako smo saznali na osnovu Sporazuma o readmisiji između BiH i Republike Hrvatske. Posebnu zabrinutost izazvala je informacija da se u Privremenom prihvatnom centru Lipa kod Bihaća uspostavlja posebna pritvorska jedinica za migrante kojima je ograničeno kretanje, a koji su označeni kao sigurnosno interesantne osobe, te se isti vraćaju sa područja Evropske unije u BiH. Nezvanične infromacije ukazuju na to da je namjera i plan da se oni migranti koji predstavljaju određenu sigurnosnu prijetnju, te nisu prihvatljivi zemljama Evropske unije, vraćaju po osnovu Sporazuma o readmisiji u BiH i smještavaju u posebnu pritvorsku jedinicu koja će se uspostaviti u Privremenom prihvatnom centru Lipa. O povećanom prilivu migranata, premijer Unsko-sanskog kantona prije desetak dana upozorio je nadležno Ministarstvo sigurnosti i Službu za poslove sa strancima, te su u međuvremenu održani i zvanični sastanci kako bi se razgovaralo na ovu temu i razjasnile sve okolnosti i nepoznanice ili tajnovitost oko projekta izgradnje i uspostave centra za zadržavanje sigurnosno interesantnih migranata u Privremenom prihvatnom centru Lipa. Nakon posjete ambasadora Sattlera, Unsko-sanskom kantonu i nakon jučerašnje posjete ministra sigurnosti, situacija oko vraćanja migranata u BiH i njihovom smještaju u Privremenom prihvatnom centru,
Lipa je značajno razjašnjenja. Saznali smo da se Sporazum u readmisiji poštuje s Republikom Hrvatskom, te je u zadnja tri mjeseca po tom Sporazumu u BiH vraćeno preko 700 migranata. U vezi sa svim navedenim informacijama, postavljam pitanje ministru sigurnosti BiH, prvo – koliko su vjerodostojne informacije o uspostavljanju detencijskog centra u Privremenom prihvatnom centru Lipa kod Bihaća? I drugo – kakva je situacija u vezi s provođenjem Sporazuma o readmisija sa Republikom Srbijom i Crnom Gorom iz kojih država migranti dolaze u BiH, te da li se provodi postupak readmisije, koliko je migranata vraćeno po Sporazumu o readmisiji u zadnja tri mjeseca u ove dvije susjedne države? Hvala.