Dame i gospodo zastupnici dobro jutro svima, i poštovani gosti, na nastavku 2. hitne sjednice Zastupničkog doma koja je započeta 14. lipnja 2019. godine. Srdačno pozdravljam sve nazočne zastupnike i goste. Odsutnost sa nastavka sjednice opravdali su: zamjenik predsjedateljice Denis Zvizdić, te zastupnica Nada Mladina, a zastupnica Mirjana Marinković-Lepić je najavila kašnjenje. Konstatiram da u ovom trenutku sjednica ima, u nastavku znači, sjednica ima kvorum za rad. Podsjećam da je sjednica prekinuta nakon izjašnjavanja o prijedlogu dnevnog reda u prvom krugu glasovanja. Kolegij Doma kao Povjerenstvo sukladno članku 86. stavak (1) Poslovnika obavio je naknadno usuglašavanje o prijedlogu dnevnog reda. Suglasnost nije postignuta, rasprava je okončana i sada je potrebno da se izjasnimo o prijedlogu dnevnog reda u drugom krugu glasanja. Molim vas da se pripremite za glasanje u drugom krugu. Od ukupno 28 nazočnih za 24, protiv 2, suzdržanih 2. Konstatiram da 2. sjednica Doma, 2. hitna sjednica Doma ima sljedeći Dnevni red 1. Aktualna situacija u pravosudnim institucijama Bosne i Hercegovine s naglaskom na obveze iz preporuka Evropske komisije; 2. Informacija Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o kontroli i upravljanju priljevom masovnog broja migranata, izbjeglica u Bosnu i Hercegovinu sa osvrtom na aktualnu sigurnosnu i humanitarnu situaciju na području Unskosanskog kantona Budući smo usvojili dnevni red, imamo zastupnik Jasmin Emrić, povreda Poslovnika. Izvolite zastupniče.

Zahvaljujem uvažena predsjedavajuća. Ja sam samo htio reagirati na način da tražim od sekretara Doma da pojasni po kojem članu Poslovnika smo se mi izjašnjavali o dnevnom redu uopće. Znači, zašto smo se uopće izjašnjavali o cjelokupnom dnevnom redu kada znamo da po Poslovniku se izjašnjavamo samo o izmjenama i dopunama dnevnog reda, ne o cijelom dnevnom redu? Evo, molio bih da sekretar tumačenje da, po Poslovniku. Hvala.

Vi ste sad zloupotrijebili poslovničke odredbe, mi smo se već izjašnjavali. O tome ste trebali raspravljati kad je bila rasprava o dnevnom redu. Ja Vam mogu dati odgovor na to da je i iz Vaše rasprave proisteklo, a i iz rasprave o dnevnom redu, imali smo prijedloge zastupnika koji su tražili skidanje jedne točke s dnevnog reda, kada smo iscrpili tu točku dnevnog reda ja sam pitala u Kolegiju da li ćemo se izjašnjavati jer poslovničke odredbe nisu jasne i u onom slučaju kad one nisu jasne, kad imamo jednu točku da se povlači, mi smo dali cjelokupan materijal na izjašnjavanje. I ja mislim da je to ono što ovom Domu treba, da se na demokratski način izjasni. Nijednog problema nismo imali ni da se izjašnjavamo, ni da se ne izjašnjavamo, to je bio stav faktički u Kolegiju, a u tom Kolegiju nas je bilo dvoje. Prelazimo na točku jedan ... Damir Arnaut, povreda Poslovnika.

Ako sam dobro shvatio, Vi i kolega Zvizdić ste se usaglasili da se glasa o dnevnom redu. Kad je Poslovnik u pitanju član 76. stav (2) kaže da predsjedavajući odlučuje o opravdanosti prigovora, ali ako sam Vas sad dobro shvatio, Vi ste imali podršku kolege Zvizdića da se prvi put u historiji ovog Doma otkako je ovaj Poslovnik na snazi Dom izjašnjava o dnevnom redu, a ne samo o izmjenama i dopunama. Hvala.

Zahvaljujem i konstatiram da ste zloupotrijebili poslovničke odredbe i molim Vas da ne tjerate da dolazimo do tumačenja, ja danas nemam s kim, izuzev odrebi koje su jasne poslovnički, protumačiti, ukoliko želimo da ovu sjednicu održimo. Hvala vam lijepa. Ne vidim više prijavljenih, prelazimo na točku jedan, Ad. 1. Aktualna situacija u pravosudnim institucijama Bosne i Hercegovine s naglaskom na obveze iz preporuka Evropske komisije

Predlagatelji su materijal za raspravu o ovoj točki dostavili Godišnje izvješće Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća BiH za 2018. godinu. Otvaram raspravu. Rasprava, zastupnik Nermin Nikšić. Izvolite zastupniče.

Poštovana predsjedavajuća, kolegice i kolege zastupnici, predstavnici Vijeća ministara, ministri, uvaženi gosti. Kad je u pitanju aktuleno stanje u pravosudnim institucijama Bosne i Hercegovine sa akcentom na obaveze iz preporuka Evropske komisije ja ću se bazirati malo na stanju u pravosuđu. Davor Vuinović, Adis Šehović, Dženan Memić, Davor Dragičević, Slaviša Krunić, siguran sam da su svima poznata imena ubijenih policajaca, građana, privrednika. Zajedničko za sve njih je da su brutalno ubijeni, likvidirani, a da počinioci još nisu otkriveni. Interesantno je da bi mogao sad nabrojati još nekih četrdesetak imena jer prema zvaničnim statističkim pokazateljima 40 slučajeva ubistva u Bosni i Hercegovini nije rasvjetljeno, nije razjašnjeno. Želim potpuno otvoreno i jasno istaći kako je reforma pravosuđa jedna od reformi koja je rađena pod packom predstavnika Međunarodne zajednice koji su forsirali i zagovarali ovakvu reformu. Tada je i nametnut, ne bukvalno, oni su isforsirali da se donesu zakoni, ali tada je nametnut ovakav sistem i ovakav sastav Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, kojeg li apsurda, s misijom osiguranja neovisnog, nepristrasnog i profesionalnog pravosuđa u Bosni i Hercegovini koji omogućava jedan pristup pravdi i jednakost svih građana pred zakonom. Sam sastav VSTV-a kojeg čine sudije, tužioci i advokati uz predstavnike Vijeća ministara i ovog našeg Doma u ovakoj složenoj i komplikovanoj državi kakva je Bosna i Hercegovina, budi sumnje u mogućnost korupcije. Da ne bude zabune, i u mnogo razvijenijim demokratijama i u razvijenijim državama teško bi bilo vjerovati da će sudije i tužioci biti objektivni u postupcima u kojim učestvuju advokati koji imaju moć da ih svojim glasom imenuju ili smijene ili da im spriječe njihovo napredovanje. Čast izuzecima, ali da se ne lažemo jako je malo onih koji su se spremni držati profesionalnih standarda zbog čega ustvari onda kasnije nemaju šansu da napreduju. Puno je više ovih drugih. Navest će primjer iz perioda kad sam bio premijer, kada smo se obratili sudu zbog narušenih odnosa u nacionalnom sastavu Vlade. Dobili smo presudu u kojoj je sudinica pozvala na odredbe Ustava koje su prije deset godina promijenjene. U presudi je rečeno kako nije narušen nacionalni sastav Vlade zato što svaki ministar ima zamjenika iz reda drugog konstitutivnog naroda. Dakle, žena nije znala da se u međuvemenu u Federaciji BiH utvrdila konstitutivnost sva tri naroda i kakav je sastav, nacionalni sastav Vlade. Kad smo to objavili na press konferenciji onda sam dobio prijavu da utičem na nezavisno pravosuđe, a interesantno je da je nakon tri mjeseca ta sudinica dobila unapređenje i otišla u Vrhovni sud Federacije. I to ustvari pokazuje na koji način i kako funkcioniše pravosudni sistem i VSTV u Bosni i Hercegovini. Mi u SDP-u smo prije sedam godina problematizirali način izbora glavnih tužilaca na svim nivoima i zatražili da Tužilaštvo treba za svoj rad odgovarati predstavnicima građana koje ti građani biraju u Parlament. Da podsjetim da je to slučaj u većini zemalja u svijetu, evo, samo da u našem okruženju, u Hrvatskoj Sabor imenuje glavnog tužioca, u Srbiji Skupština imenuje i tužioca i predsjednika suda, a kod nas je prijedlog dočekan ogromnim kritikama i to, interesantno, upravo od predstavnika Međunarodne zajednice i predstavnika i iz redova Visokog sudskog i tužilačkog vijeća. Čak su osporavali demokratski kapacitet i svijest zastupnika plašeći se političkog uticaja. Kako to sad smiješno izgleda iz ove perspektive. Danas je potpuno jasno zašto su oni to osporavali, i jedni i drugi. Možda se razlozi najbolje mogu vidjeti iz otvorenog pisma zamjenice predsjedatelja, predsjednika VSTV-a i gdje moguće iščitati i upitnike da li je zaista motiv u zadržavanju mogućnosti uticaja na rad pravosudnih organa. S druge strane, potpuno je jasno VSTV-u je očito odgovaralo takvo rješenje kako bi zadržali postojeće stanje što nas je dovelo na ovaj nivo gdje smo danas. Dakle, po meni je potpuno jasno kako je današnje stanje u VSTV-u što ima za direktnu posljedicu stanje u pravosudnom sistemu BiH upravo odgovornost onih koji ne žele priznati svoju krivicu ili grešku u provođenju reforme. Ako nije najgora, ovo je sigurno jedna od najlošijih reformi provedenih u Bosni i Hercegovini. Pokazalo se nažalost da je VSTV otuđeni centar moći koji se stavio iznad pravde i pravosuđa. Danas u VSTV-u imamo ljude koji su osuđeni za kriminal i sakrili su od VSTV-a presudu, ali kad je to otkriveno onda su ljudi u VSTV-u odbili sankcionisati tako nešto. Afera potkivanja je samo vrh ledenog brijega, ali smatram kako se jako puno još gorih stvari dešava unutar pravosudnog sistema. Mi ustvari smatramo kako postoji veliki politički uticaj na pravosuđe, da su time pravosudne institucije kontaminirane, te da je to najveći razlog katastrofalno niskog povjerenja građana u institucije koje bi trebale biti garant prava i pravde u društvu, a očito je da to nisu. Kroz niz afera koje se s vremena na vrijeme pojavljuju u javnosti jasno se mogu prepoznati politički sukobi koji se prelamaju ne samo kroz pravosuđe, već i kroz obavještajno-sigurnosni državni aparat. Preduslov za napredak naše države je da pravosuđe konačno postane nezavisno, te da obavještajne policijske strukture počnu služiti državi i građanima, a ne političarima, odnosno njihovim stranačkim i ličnim interesima. Mi smo spremni da učestvujemo u procesu koji će u najkraćem mogućem roku rezultirati reformom u pravosudnom sistemu i kako bi ovaj izuzetno važni državni alat za obračun sa kriminalom i korupcijom konačno postao kapacitiran da se obračuna sa onima zbog kojih godinama žmire na oba oka, praveći se da ne vide šta se radi. Sistem u kojem sudije ne odgovaraju za svoje greške, u kojem tužioci zato što im padaju prijave ne odgovaraju, a oni čak i napreduju, takav sistem je neodrživ i vodi kompetnu državu u propast. Zbog sprege sa pojedincima iz pravosudnih institucija i politike, kriminalci se osjećaju nedodirljivim, a svi ostali mogu očekivati da budu izloženi politički motivisanim postupcima i nemjerljivoj šteti koja se na taj način nanosi. U posljednjih par godina najeklatantniji primjer su postupci protiv pojedinih političkih čelnika, ali ja ću ovdje ispričati slučaj mog prijatelja za šta sam sam bio u prilici da vidim što me smrzlo. Dakle, postupajući tužilac je podnio izvještaj glavnom tužiteljstvu u kojem je utvrdio da za gospodina Damira Hadžića ne postoje elementi ... krivično dijela, niti da je uradio to što mu se stavlja na teret. Poslije tri dana čovjek je bio priveden, dva mjeseca ostao u pritvoru, proveden sudski postupak, oslobođen po svim, i nikom ništa, niti odgovara tužilac, niti... Takav sistem smatram da je potpuno nedopustiv i da se takvi politički procesi moraju sankcionirati kad se dese, a pokaže se da su zaista politički motivisani. Dakle očito je kako je kompletan sistem zreo za renoviranje i zato bih predložio da se vratimo prijedlogu prema kojem predstavnicima građana, dakle, izabranim zastupnicima na svim, u svim predstavničkim tijelima treba omogućiti i dati nadležnost za izbor glavnih tužilaca u Bosni i Hercegovini. Zahvaljujem.

Zahvaljujem zastupniku. Rasprava, zastupnik Adil Osmanović. Izvolite zastupniče.

Hvala predsjedavajuća. Kolegice i kolege zastupnici, članovi Vijeća ministara, gosti, mediji. Obzirom da smo mi, evo, konačno usvojili dnevni red za 2. hitnu sjednicu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH tačke dnevnog reda su zaista aktuelne i hitne za razmatranje. Prva tačka nosi naziv, evo koju raspravljamo, aktuelna situacija u pravosudnim institucijama Bosne i Hercegovine. Mi smo na Klubu poslanika Stranke demokratske akcije raspravljali obje tačke dnevnog reda i zanima nas da li je neko pozvan ispred Visokog sudskog i tužilačkog vijeća? Da li je predsjednik Milan Tegeltija pozvan ili, ako on ne može doći, da li je Ružica Jukić ili Jadranka Lokmić-Misirača obzirom da će biti ovdje i ozbiljnih diskusija, pitanja, da bismo imali u puno kapacitetu mogućnost da dobijemo i odgovore na to? Ukoliko su pozvani, a nisu došli tražimo u ime Kluba poslanika Stranke demokratske akcije jednu pauzu da se obezbijedi, ako ne može predsjednik da dodje bar neko od potpredsjednika da bismo zaista u punom kapacitetu mogli voditi raspravu o ovoj jako bitnoj temi. Hvala.

Evo, ja ću odmah prokomentirati. Što se tiče Kluba SDA vi možete tražiti pauzu ili iz tih ili iz nekih drugih razloga, ali moram vam reći da se niko od predstavnika institucija nije pozvao jer sukladno Poslovniku mi smo sazvali hitnu sjednicu i predlagatelji materijala su na neki način potpisnici onih točaka dnevnog reda koji su i zapravo tražili ovu hitnu sjednicu. Ukoliko se to nekad odluči, na neki način, to je trebala biti obavljena rasprava kroz Godišnje izvješće jer i ovo danas vidim da ide u tom pravcu, u tom slučaju bi bili pozvani svi predstavnici institucija sukladno našem Poslovniku kako ih i pozivamo. Tako da, evo, ostajete li kod prijedloga za pauzu da dam ili ?