6. sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (tematska sjednica)

Predstavnički dom

11. 3. 2020

Stenogram

Uvažene dame i gospodo zastupnici, poštovani članovi Vijeća ministara BiH, uvaženi gosti, poštovani predstavnici medija, poštovani gosti, otvaram 6. tematsku sjednicu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, himna države Bosne i Hercegovine. Još jednom srdačno pozdravljam sve prisutne zastupnike, članove Vijeća ministara i uvažene goste. Iz Ministarstva vanjskih poslova BiH dobili smo obavještenje da ministrica Bisera Turković i zamjenik ministrice Josip Grubeša nisu u mogućnosti prisustvovati današnjoj sjednici. Odsustvo sa današnje sjednice su opravdali zastupnici: Dženan Đonlagić, Darijana Filipović i Mirsad Kukić, a na sjednici su trenutno prisutna 34 zastupnika. Konstatiram da sjednica ima kvorum za rad i odlučivanje. Predstavnički dom je na 3. sjednici održanoj 16.01.2020. godine povodom rasprave o Godišnjem izvještaju o Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH za 2017. i Godišnjem izvještaju Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH za 2018. godinu, a na prijedlog zastupnice Mirjane Marinković- Lepić usvojio Zaključak koji glasi – da se organizira tematska sjednica o stanju u pravosuđu i radu Visokog sudskog i tužilačkog vijeća uz obavezu prisustva predsjednika VSTV-a. Također vas podsjećam da Predstavnički dom nije primio k znanju navedene izvještaje. Dnevni red današnje sjednice sačinjen je u skladu sa Zaključkom Predstavničkog doma s 3. sjednice koja je održana 16.01.2020. Također, na 6. sjednici Kolegija Doma u proširenom sastavu održanoj 03.02.2020. godine prilikom utvrđivanja kalendara aktivnosti Doma za februar i mart 2020. zaključeno je da se na ovu sjednicu uvrsti Informacija o radu Tužilaštva BiH za 2017. i 2018. godinu, te da se na navedenu sjednicu pozovu predsjednik i članovi VSTVa BiH, predsjednik Suda BiH i glavna tužiteljica Tužilaštva BiH. Konstatiram da 6. sjednica, tematska sjednica, ima sljedeći Dnevni red 1. Rasprava o stanju u pravosuđu Bosne i Hercegovine i radu Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine; 2. Informacija o radu Tužilaštva Bosne i Hercegovine za 2017. godinu, broj: 01,02-091029/18 od 23.04.2018.; 3. Informacija o radu Tužilaštva Bosne i Hercegovine za 2018. godinu, broj: 01-50-18148/20 od 17.01.2020. Prije prelaska na raspravu i na dnevni red, u skladu sa zaključkom Proširenog kolegija predlažem da se objedini rasprava o ovim tačkama dnevnog reda, dakle, o sve tri tačke dnevnog reda, s obzirom na to da je riječ o razmatranju stanja u pravosuđu Bosne i Hercegovine. Pozivam uvažene zastupnike da se izjasnimo da obavimo objedinjenu raspravu o današnjem dnevnom redu. Molim glasanje. Hvala. Od ukupno prisutnih 38 – za 33, protiv ništa, suzdržanih 5. Postoji opća, postoji entitetska većina. Konstatujem da smo donijeli zaključak da obavimo objedinjenu raspravu o današnjem dnevnom redu, i to o sledećim tačkama, Ad. 1. Rasprava o stanju u pravosuđu Bosne i Hercegovine i radu Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine

Kao što sam prethodno naveo, ova tačka formulirana je na osnovu Zaključka usvojenog na 3. sjednici Doma, a koji glasi – da se organizira tematska sjednica o stanju u pravosuđu i radu VSTV-a uz obavezu prisustva predsjednika VSTV-a. Ad. 2. Informacija o radu Tužilaštva Bosne i Hercegovine za 2017. godinu, broj: 01,02-09-1029/18 od 23.04.2018.

Kolegij Doma je kao nadležnu za razmatranje navedene Informacije odredio Ustavnopravnu komisiju. Komisija je dostavila svoje Mišljenje, Informaciju je primila k znanju i predlaže nastavak dalje procedure u skladu sa Poslovnikom Doma, i Ad. 3. Informacija o radu Tužilaštva Bosne i Hercegovine za 2018. godinu, broj: 01-50-18-148/20 od 17.01.2020.

Denis Zvidzdić

Kolegij Doma je kao nadležnu za razmatranje navedene Informacije odredio Ustavnopravnu komisiju. Komisija je dostavila svoje Mišljenje, Informaciju nije primila k znanju i predlaže nastavak dalje procedure u skladu sa Poslovnikom Doma. U skladu sa stavom Kolegija u proširenom sastavu, prije nego što otvorimo raspravu o tačkama dnevnoga reda, dajemo mogućnost našim uvaženim gostima, dakle, predsjedniku VSTV-a, predsjedniku Suda BiH i glavnoj tužiteljici Tužilaštva BiH da se obrate Predstavničkom domu u trajanju od po 10 minuta ukoliko, naravno, to žele. Na kraju rasprave, kada dakle završimo raspravu sa svim zastupnicima biće omogućeno da uvažena gospoda daju odgovore na postavljena pitanja i komentare.

Dobro, ispravljamo tu tehničku grešku. Ovdje je, riječ je bilo o Josipu, ne Grubeši koji je prisutan na sjednici, nego gospodinu Josipu Brkiću koji je zamjenik ministrice i koji ne prisustvuje današnjoj sjednici. Da li uvažena gospoda žele? Gospodin Tegeltija, izvolite.

Milan Tegeltija

Uvaženi predsjedavajući i potpredsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, uvaženi poslanici, ministri, gosti. Prije svega želim da vas pozdravim u ime Visokog sudskog i tužilačkog savjeta i svoje lično ime. Ova tematska sjednica je zakazana na redovnoj sjednici ovog Doma kojom prilikom nije primljen k znanju Izvještaj o radu VSTS-a za 2017.-2018. godinu. Mi smo pozvani po Zaključku ovog Doma na sjednicu koja ima naslov – tematska sjednica o pravosuđu BiH u jednoj vrlo specifičnoj situaciji. Naime, vi ste na prošloj sjednici ovog Doma donijeli odluku, odnosno usvojili Prijedlog zakona o prestanku mandata članova VSTS-a BiH koji, istina, još uvijek nije prošao kompletnu parlamentarnu proceduru, ali je usvojen u ovom Domu. Mi smo i prije nego nego što ste vi to uradili odučili da ćemo se pojaviti na ovoj sjednici. Naknadno i nakon vašeg usvajanja ovog Prijedloga, mi smo na našoj zadnjoj sjednici razmatrali tu novonastalu situaciju i odlučili da se ipak pojavimo bez obzira na taj vaš Prijedlog zakona koj je usvojen u ovom Domu. Zašto smo odlučili da se pojavimo? Ne zato što moramo, ne zato što smo mi to obavezni, evo, ovdje su članovi Savjeta, veliki broj njih, predsjednik Suda BiH, glavni tužilac, zato što smo opredjeljeni da budemo partneri sa obe ove vlasti, koliko god nam se one sviđale ili ne sviđale, o tome uopšte ne razmišljamo. Malo jače, ne čujemo.

Milan Tegeltija

Ja ne znam da pojačam ovo, nemam ovdje nikakav ovaj .... Prema tome, situacija u kojoj ja vama izlažem stanje u pravosuđu je došla, takođe na osnovu dnevnog reda koji nam je dostavljen bez materijala u kojoj je to preopširna tema da stane u 10 minuta, zato ćete mi oprositi ukoliko u ovom svom uvodnom izlaganju ne obuhvatim sve ono što je stanje u pravosuđu u ovom trenutku. Počet ću od početka, a to je da se stanje u pravosuđu, ukoliko tako glasi tema ove sjednice, mora razmatrati u kontinuitetu, mora se praviti komparacija s nečim što je već postojalo prije nego što je ovaj saziv Savjeta došao i stupio na dužnost. ... najstariji članovi ovog saziva Savjeta stupili su na dužnost negdje oko, ne po godinama nego po stažu, negdje oko 2012. godine, pa ću vam ja iznijeti podatke kako je to bilo stanje početkom 2012. godine, a kako je to stanje danas. Podaci ne daju lagati, oni govore istinu. 31.12.2011. godine u pravosuđu BiH koje obuhvata kako pravosuđe na nivou Bosne i Hercegovine, tako pravosuđe na nivou Republike Srpske, Federacije i Brčko Distrikta, i sudove i tužilaštva, ukupno je bilo nezavršenih 467.889 predmeta. Danas je taj broj sveden na 288.090 predmeta, znači skoro za pola je prepolovljen broj nerješenih predmeta. Rok trajanja predmeta na sudovima sa nekih 850 dana koliko je bilo prosječno trajanje predmeta na sudovima u Bosni i Hercegovini je sveden na 380 dana. To naravno još uvijek nije zadovoljavajuće, ali to je negdje, moram biti iskren, u nekom evropskom prosjeku, jer čitava Evropa ima problem sa dužinom trajanja sudskih postupaka, pa je tu najveći broj aplikacija, odnosno žalbi na Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu. Kad govorimo o svim tim podacima nije bitno samo što su smanjeni, smanjen broj nerješenih predmeta u sudovima, bitna je njihova starosna struktura, a kroz starosnu strukturu nerješenih predmeta vidljivo je da oni koji su rješeni, da su stvarno rješeni oni najstariji predmeti, tako da starosna struktura nerješenih predmeta danas podrazumijeva da su u pravosuđu u ovim predmetima koji su ostali nerješeni najveći procenat onih predmeta koji su od jedne do tri godine starosti, to su realni pokazatelji. Konstantno imamo problem sa nepopunjenošću sudova i tužilaštava, oko efikasnosti toliko. Naravno da ta efikasnost treba i može biti još bolja i mi preduzimamo mjere kako bi se ubrzalo rješavanje predmeta na tim sudovima, međutim objektivne mogućnosti sudova su takve kakve jesu i mi iz godine u godinu smanjujemo broj nerješenih predmeta u sudovima. Trenutni broj nerješenih predmeta je 288.090 je otprilike jedan jednogodišnji priliv predmeta u sudovima u Bosni i Hercegovini. Prema tome, mi smo došli u situaciju da imamo onoliki broj nerješenih predmeta koliko je jednogodišnji priliv u sve sudove u Bosni i Hercegovini što i nije tako loše, ako ne bih mogao reći čak i da je dobro. Kad govorimo o onom što je najinteresantnije, oko čeega se najviše vode polemike i u ovom Domu i u javnosti, to su predmeti korupcije. Ja ovdje imam podatke koji prate trendove i interesantno je vidjeti da sa brojem zaprimljenih prijava raste, odnosno smanjuje se i broj otvorenih istraga što je potpuno logično. 2015. godine od kad se počelo mjeriti po ovom parametru bilo je 1.129 prijava po krivičnim djelima korupcije u tužilaštvima BiH od strane ovlaštenih podnosilaca prijave ili građana. 2019. godine taj broj je 957 što znači da se smanjuje broj prijava u tužilaštvima. 2015. godine bilo je 815 nerješenih predmeta, odnosno nerješenih prijava u tužilaštvima, danas je to 592. 2015. godine bilo 456 pokrenutih istraga, danas ih ima 378 s obzirom na pad broja podnešenih prijava. U ukupnom radu istraga je bilo 634 2015. godine, danas je 573, nerješenih predmeta na kraju godine u tužilaštvima 2015. godine bilo je 1.009, danas je 772, govorim o predmetima korupcije. Popunjenost tužilačkih pozicija nam je poprilično loša i to u značajnoj mjeri usporava rad tužilaštava, te koristim ovu priliku da pozovem sve nadležne vlasti da se ovaj problem popunjavanja tužilačkih pozicija koje prevashodno nastaje zbog nemogućnosti finansiranja tih pozicija ubrzano riješi što će značajno poboljšati i rad tužilaštava. U 2015. godini bilo je 244 podignute optužnice, danas ih je 225, 2019.godine. 2015. godine 205 potvrđenih optužnica, 2019. godine 233, osuđujuće presude po tim optužnicama, u 2015. godini 89, osuđujućih presuda u 2019. godini 223, pri tome oslobađajućih presuda bilo 62. Struktura optuženih u visokoj korupciji, padatke imam do 2017. godine, da vam kažem, optuženi su jedan član Predsjedništva, jedan predsjednik entiteta, jedan premijer vlade, jedan premijer kantona, 18 ministara na svim nivoima, jedan zamjenik ministra, 13 pomoćnika ministara, savjetnika ministara, dva zastupnika u državnom Parlamentu, osam zastupnika u entitetskim skupštinama i Skupštini Brčko Distrikta, 13 načelnika opština, 7 opštinskih vječnika, 17 rukovodilaca javnih ustanova odnosno preduzeća, jedan sudija i jedan konzul, to je do 2017 godine. Situacija se promijenila za ove dvije godine, znači ima još ovih, ali po podacima još nisu obrađeni. U istom periodu sudovi u Bosni i Hercegovini postupajući po optužnicama tužilaštava izrekli osuđujuće presude za jednog člana Predsjedništva BiH, sedam ministra, dva zastupnika u entitetskim skupštinama i Skupštini Brčko Distrikta, dva pomoćnika ministara, 19 rukovodilaca javnih ustanova i preduzeća i jednog diplomatu konzula Bosne i Hercegovine. Neću dalje govoriti o ovom problemu, ali ću reći da je oblast krivičnog gonjenja korupcije još uvijek oblast sa kojom ni sam VSTS nije zadovoljan, gdje su potrebna značajna unaprijeđenja. Međutim, nije to jedina oblast gdje su potrebna unaprijeđenja za mnoga od tih unaprijeđenja nije dovoljno ono što radi VSTS preuzimajući te mjere sistematskog karaktera. Potrebno je da zakonodavne i izvršne vlasti rade svoj dio posla i donose odgovarajuće zakone, donose propise u simbiozi sa pravosudnim sistemom jer samo u toj simbiozi i zajedničkom djelovanju ove tri vlasti može se očekivati nekakav ozbiljan uspjeh u ovoj oblasti. Najosjetljivija oblast u svim društvima u regionu je upravo ova oblast, krivičnog gonjenja, korupcije i sve zemlje regiona imaju problem sa ovim pitanjem. Ono što je bitno i što ne smijemo ispustiti iz vida, a to je da kad je pravosuđe u pitanju Bosna i Hercegovina u najsloženijoj situaciji od svih zemalja regiona zbog njene ustavne strukture, zbog činjenica da u okviru pravosudnog sistema Bosne i Hercegovine egzistiraju četri nezavisna sudska sistema i četri nezavisna tužilačka sistema. Imamo dva vrhovna suda, jedan Apelacioni sud Brčko Distrikta, jedan Sud BiH koji su, s kojima završava pravosudna piramida u tim entitetima odnosno Brčko Distriktu, odnosno na nivou Bosne i Hercegovine. Sinhronizacija, koordinacija i djelovanje je otežano zbog tih okolnosti ali je tako kako je, to je posljedica ustavne strukture Bosne i Hercegovine, ali se to mora imati u vidu kad se razmatraju rezultati pravosuđa. Rezultati pravosuđa u oblasti borbe protiv korupcije su čvrsto svezani za rad Agencije za provođenje zakona. Agencije za provođenje zakona su ne samo pomoćni organ tužilaštava, oni moraju zajedno sa tužilaštvima da rade u istom pravcu i da imaju podjeljenu odgovornost. Naravno, tužilaštva jesu lideri u toj borbi, ali ti lideri bez ovih agencija su zaista kao majstori bez alata. U svakom slučaju, ja neću govoriti o političkim pritiscima ovaj put, možda nekad u odgovorima, neću govoriti o onim stvarima koje opterećuju rad pravosuđa u ovako složenim uslovima društvenog življenja u Bosni i Hercegovini, reći ću da smo mi danas ovdje iz razloga u kojima želimo da njegujemo partnerstvo, taman bili tu samo do tog 15. juna do kojeg ste vi odredili, pa ćemo vidjeti, jer mislimo da samo u partnerstvu je moguće unaprijediti rad pravosudnog sistema, partnerstvu između zakonodavne, izvršne i sudske vlasti. Mi smo tu da saslušamo, da odgovorimo na pitanja koja imate. Moj prijedlog je da organizujete, s obzirom da imamo tako složenu pravosudnu strukturu, i neke sjednice zajedničkih parlamenata koji funkcionišu u Bosni i Hercegovini, pošto je potrebno izmjeniti određene sistemske propise kao što su zakoni u parničnom postupku bez čijeg unaprijeđenja u svim entititetima, u oba entiteta i Brčko Distriktu i Bosni i Hercegovini neće doći do značajnog ubrzanja tih postupaka, krivičnih zakona u krivičnim postupcima kako bi se na svim nivoima u Bosni i Hercegovini sinhronizovano unaprijedili propisi koji omogućavaju ubrzanje tih postupaka takođe, kako bi se usvojili antikoruptivni zakoni koji su potrebni za uspješniju borbu protiv korupcije. Ja neću dalje dužiti, ja vjerujem da ćete dati puno rasprava i da ću imati priliku da odgovorim na vaša pitanja. Hvala vam.

Hvala najljepša. Dalje, predsjednik Suda želi da se obrati. Izvolite.

Ranko Debevec

Cijenjeni predsjedavajući, zamjenici i zastupnici. Ja ću se vrlo kratko obratiti ovom skupu danas s obzirom na dnevni red koji sam dobio i nisam se ni pripremao niti smatrao da imam razloga da nešto previše diskutujem. Međutim, uvažavajući ovaj skup u cjelosti, dakle, Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH odlučio sam u posljednjem momentu da se ipak kratko obratim i da navedem, dakle, da kad je u pitanju rasprava o stanju u pravosuđu BiH, vidim iz dnevnog reda, da se ona odnosi na rad Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, Informacija o radu Tužilaštva BiH za 2017., 2018. i 2020. godinu. S obzirom da se sam dnevni red nije direktno odnosio na Sud BiH, ne smatram da u ovom momentu trebam nešto posebno reći, sem da cijenim ovaj skup i da u cjelosti stojim na raspolaganju svakom zastupničkom pitanju. I da ponovim ono što sam već rekao i za medije, a mislim da ste svi koji čitate medije imali priliku vidjeti, da Sud BiH radi kvalitetno i dobro, mislim da radi kvalitetno i dobro, da je stanje u Sudu BiH dosta dobro s tim što sam primjetio da postoje određena nerazumjevanja kad su u pitanju nadležnosti Suda i Tužilaštva BiH, prema tome, Sud ima svoje nadležnosti, Tužilaštvo ima svoje nadležnosti i vrlo često imam osjećaj da to neko miješa, koje su nadležnosti Suda, koje Tužilaštva. Kao ilustracija hajmo reći dobrog rada Suda BiH mogu reći da Sud BiH je jedini sud u Bosni i Hercegovini koji nema nijednu odluku Ustavnog suda BiH, a koja bi se odnosila na pitanje nepoštovanja donošenja odluke u razumnom roku. Dakle, to je jedini Sud u BiH koji nema takvu odluku Ustavnog suda BiH gdje bi mu se sugeriralo donošenje neke odlulke u razumnom roku. Mislim da to veoma ilustrativno pokazuje o dosta dobrom radu Suda BiH, a kad su u pitanju pojedine odluke sudija, to mene nemojte pitati jer to predsjednik Suda nema nadležnost da se miješa u odluke sudija i sudećih vijeća BiH, niti to ima bilo gdje u svijetu. To je, na kraju krajeva, proklamovano pravo Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, Ustavom i zakonima da predsjednik Suda ne može i nema pravo da utiče na odluke sudija. Sve drugo što biste eventualno imali da me pitate, evo, biću tu i dakle, još jednom vam izražavam svoje izraze osobnog poštovanja i zbog toga sam i došao na ovaj skup. Hvala vam lijepo.

Zahvaljujemo se predsjedniku Suda BiH. Uvažena, glavna tužiteljice, izvolite.