7. hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine

Predstavnički dom

9. 7. 2020

Stenogram

Molim narodne poslanike da zauzmu mjesta kako bismo mogli početi sa radom. Molim sve da se pridržavaju mjera zaštite propisanih, udaljenosti i ostalog, jer i u samoj zgradi imamo problema oko korone. Dame i gospodo otvaram 7. hitnu sjednicu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, koja će uobičajeno početi himnom. Dame i gospodo odsustvo sa danjašnje sjednice pravdali su narodni poslanici: Ljubica Miljanović, Jakov Galić, Predrag Kojović, Mirsad Kukić. Najavili su kašnjenje: Edita Đapo, Saša Magazinović, Dragan Bogdanić. Pored toga prisutno je 31 narodni poslanik i imamo kvorum za rad i odlučivanje. Kao što vam je poznato 7. hitna sjednica sazvana je u skladu sa članom 68. Poslovnika sa jednom tačkom dnevnog reda na osnovu Zaključka usvojenog na 10. sjednici Predstavničkog doma od 07. jula. Tada smo odlučili da Prijedlog zakona o Budžetu institucija i međunarodnih obaveza BiH za 2020. godinu, predlagač: Predsjedništvo BiH, razmatra po skraćenom postupku. Konstatujem da 7. sjednica Doma ima sljedeći Dnevni red 1. Prijedlog zakona o Budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2020. godinu, predlagač: Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, broj: 01-02-1-1266/20 od 26.06.2020. godine, skraćeni postupak (prvo čitanje) Ne izjašnjavamo se nego odmah prelazimo na tačku dnevnog reda. Ad. 1. Prijedlog zakona o Budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2020. godinu, predlagač: Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, broj: 01-02-1-1266/20 od 26.06.2020. godine, skraćeni postupak (prvo čitanje)

Mislim da nije potrebno da čitam Prijedlog zaključka koji smo usvojili na prošloj sjednici prije dva dana. Ustavnopravna komisija dostavila je Mišljenje i utvrdila da je usaglašen prijedlog sa Ustavom. Komisija za finansije i budžet prihvatila je principe Prijedloga zakona i sada je na redu rasprava. Pre rasprave narodnih poslanika mislim da o ovažnom dokumentu trebamo da čujemo ministra finansija i zamjenika predsjedavajućeg Savjeta ministara, gospodina Bevandu. Izvolite.

Vjekoslav Bevanda

Dobar dan, pozdrav svima uz želju da ste svi dobro i zdravo. Predsjedništvo BiH je aktom koji je dostavljen Parlamentarnoj skupštini ovlastilo i zadužilo mene da budem izvjestitelj po ovoj točki dnevnog reda i dopustite mi da iznesem faktografski kako je došlo do ovog Nacrta proračuna koji je pred vama. Znači, vi znate da je čitava prošla godina prošla u privremenom financiranju i da smo pred sami kraj godine usvojili Globalni okvir i usvojili Proračun za prošlu godinu. On je u gabaritima, koji je i prezentiran u Proračunu, 996 miliona. Ministarstvo financija i trezora je sasvim ... odmah poslije usvajanja Globalnog okvira krenulo u izradu proračuna, mi smo proračunski zahtjev Predsjedništva BiH dobili 15.02. ove godine. Radili smo i završili Proračun i Nacrt proračuna je Ministarstvo financija dostavilo Vijeću ministara 17.03. ove godine. Vijeće ministara je Nacrt zakona o Proračunu usvojilo 24.03.2020. godine. Ministarstvo financija je po usvajanju Proračuna 31.03. dostavilo Predsjedništvu Nacrt proračuna. Predsjedništvo je donijelo Zaključak 06.04. gdje je zaduženo Vijeće ministara da ponovo razmotri Nacrt zakona o Proračunu, te da ga prilagodi novonsatalim okolnostima, izvanrednim okolnostima koje su u međuvremenu nastupili. Predsjedništvo je navedene zaključak dostavilo Ministarstvu financija 08.04.2020. godine. Od tog trena Ministarstvo finacija je krenulo u tehničku izradu Proračuna, odnosno u izradu potpuno novog Proračuna, koje je uključivalo analizu svih proračunskih korisnika rukovodeći se nekim principima da se jednostavno umanjuje sve ono što se može umanjiti, pri tom poštujući odredbe zakona koje se odnose na RAK, Ured za reviziju, Parlamentarnu skupštinu, gdje ono što je utvrđeno od njih mi automatski uklapamo u Proračun. Mi smo taj posao završili i dostavili ga Vijeću ministara 17.06.2020. godine. Vijeće ministara je na 9. sjednici, 18.06., utvrdilo Nacrt proračuna i sasvim normalno na samoj sjednici su vršene određene korekcije i uvažavano ono što je bilo u okviru zakona i svega ostalog urađene korekcije. Nakon toga smo takvu verziju Proračuna morali izraditi u tri jezične varijante, ugraditi sve ove primjedbe koje su usvojene i dostavljeno je Predsjedništvu 23.06.2020. godine. Predsjedništvo je na 68. izvanrednoj sjednici, odražanoj 26.06., usvojilo Prijedlog zakona o Proračunu institucija i međunarodnih obveza i izmjena u odnosu na dostavljeni Nacrt prema Predsjedništuv je izmjena koja se odnosi na umanjenje kapitalnih izdataka kod Parlamentarne skupštine za iznos 754.000,00 maraka. Napominjem, da je Proračun za 2020. godinu pripremljen na temelju Globalnog okvira fiskalne bilance koji je usvojen, ponavljam, 27.12.2019. godine, kojim je institucijama BiH utvrđen okvir u iznosu od 996 tisuća maraka, uz dodjelu sredstava za financiranje sa Jedinstvenog računa Uprave u iznosu od 780 miliona. U izradi Proračuna i u svim konsultacijama vodili smo računa o tome da jednostavno uradimo umanjenje gdje smo god to mogli i sasvim normalno napravili smo izuzetke za sigurnosne agencije i sasvim normalno uklopili ono što zakonom nisu mogli dirati. Znači, to je to, Proračun smo radili na način da, budući da ...nepredvidljivost situacije, stavke koje smo uštedili smo jednostavno stavili na poziciju izravnih transfera i na iznos tekuće pričuve. U ovom Proračunu nema, ono što je bilo svih ovih godina, sredstava, interventnih sredstava ni za Predsjedništvo, ni za čelništvo Vijeća ministara, analitiku svi svu imate i to je to. Hvala.

Hvala gospodinu Bevandi. Rasprava narodnih poslanika. Izvolite. Riječ ima gospodin Jasmin Ermić, izvolite.

Zahvaljujem predsjedavajući. Nakon ovog obrazloženja uvaženog ministra i ja želim da se svojim komentarom, skromnim komentarom pridružim raspravi o Prijedlogu budžeta institucija BiH za 2020. godinu. Kao što smo čuli od ministra, situacija koja je prouzrokovana krizom COVID-19 je neizvjesna, pa kako ministar kaže, i nepredvidiva, te je bilo vrlo složeno doći do jednog prijedloga budžeta koji bi bio odmjeren i primjeren toj novonastaloj situaciji. Međutim, ipak u ovom Prijedlogu budžeta u obrazloženju i sažetku obrazloženja predvidjela se je situacija i ovaj Budžet predviđa pad bruto domaćeg proizvoda za 3%. Naravno, da kada čitamo obrazloženje Budžeta i na početku kada sagledamo pogoršanje makroekonomskih pokazatelja da ćemo se složiti da se nakon očekivanog pada prihoda od PDV-a može govoriti o tome da ovaj Budžet treba i mora imati restriktivan karakter, to je logično, to se očekuje, ali ipak unatoč smanjenju pojedinih stavki, kada vidimo da se nastavlja kontinuitet novog zapošljavanja, onda uočavamo da to baš i nije tako. Poređenja radi, ukupni prihodi od PDV-a u 2020. godini očekuju se u iznosu od, to je projekcija, od 3.849.600.000,00. Izvršenje prihoda od PDV-a u 2019. godini je bilo 4.022.400.000,00. Kada prihod od PDV-a usporedimo s prethodnim godinama, pa npr. s godinom 2013. prije pet godina, kada je izvršenja prihoda od PDV-a bilo 3.102.900.000,00 onda ova najava nepredviđene situacije i vrlo neizvjesnog ishoda izvršenja Budžeta ne mora biti tako crna i tako nepredvidiva. Već sam rekao da se predviđa pad bruto domaćeg proizvoda za 3%, to je projekcija, to znači da u ovoj godini neće biti rasta, znači vraćamo se na nivo bruto domaćeg proizvoda od prošle godine, umanjenje za nešto preko milion konvertibilnih maraka. Ono što smatram da je neoubičajeno s obzirom na sažetak obrazloženja i najavljene restrikcije je novo zapošljavanje, pa je za ovu godinu nastavljen kontinuitet povećanja zaposlenosti u javnom sektoru na način da se planira najmanje 57 novozaposlenih osoba i to gdje će se oni zaposliti. Zaposliće se u Službi za zajedničke poslove 30 osoba, Agenciji za forenzička ispitivanja i vještačenja 2 osobe, Uredu koordinatora za reformu javne uprave jedna osoba, Centar za informisanje tri osobe, Parlamentarna skupština BiH dvije osobe itd. znači 57 osoba. Šta to znači? U brojkama to znači da ćemo npr. samo za nova zapošljavanja u Zajedničkoj službi u Parlamentarnoj skupštini, Predsjedništvu i Upravi za indirektno oporezivanje izdvojiti 1.524.000,00 KM. Ima li išta važnije u ovoj državi od novog zapošljavanja? Očigledno nema. Pa ja postavljam pitanje – Šta je sa migrantskom krizom? Ima li migrantske krize u BiH? Gdje su sredstva za migransku krizu? Gdje se ona proicira? Zašto nismo sagledali tu cjelokupnu situaciju pa uvrstili minimalna, neophodna sredstva za saniranje šteta i od migrantske krize? Naravno, da ja pozdravljam prepoznavanje ekonomskih šteta u privredi i devastaciji privrede zbog krize COVID-19, to je vrlo pohvalno i ti napori su jako pohvalni i ta 42 miliona nisu nešto, ali je dobra poruka i treba ih usmjeriti u pravom smjeru. Naravno, imam primjedbu na to što nema jasne projekcije i nema osnove kako će se ta sredstva utrošiti. Vijeće ministara će to posebnom odlukom urediti, ali mi je drago i pozdravljam da je, da je to prepoznato i da takva poruka ide sa državnog nivoa. Ali zašto takva poruka ne i de i za migrantsku krizu, jer znamo da u Unsko-sanskom kantonu su građani već više od tri godina suočeni sa vrlo teškim posljedicama migrantske krize i da budžet Unsko-sanskog kantona to ne može podnijeti. Prije svega, mi ne možemo isfinancirati potrebe i troškove za rad pravosudnih organa u Unsko- sanskom kantonu i o tome smo obavijestili Vijeće ministara i žao mi je i tužan sam što to Vijeće ministara nije prepoznalo. Pišemo skoro godinu dana o tom problemu i ne čuje se, odnosno ne čuje se to suosjećanje od strane Vijeća ministara, pa i Predsjedništva BiH prema tom problemu. Zašto se nije moglo udovoljiti zahtjevu koji ne iznosi ni pola miliona konvertibilnih maraka, a značio bi održavanje pravnog poretka u Unsko-sanskom kantonu? Mi smo u situaciji sada da ne možemo isfinancirati sve postupke koje vode pravosudni organi u krivičnim postupcima protiv migranata ili u krivičnim postupcima koje su počinili migranti. Takvih postupaka je sve veći broj i krajem 2019. godine konkretnim aktom Ministarstvo pravusuđa i uprave Unsko- sanskog kantona obratilo se Ministarstvu sigurnosti, detaljno obrazložili zahtjev da se moraju pronaći sredstva, da se financira ishrana i boravak migranata zatvorenika u kazneno-popravnim zavodima. Migracije i azil su u direktnoj nadležnosti države BiH, prema tome država BiH mora subvencionirati sve postupke koji su nastali zbog migrantske krize i migrantske situacije, u ovom slučaju to nije prepoznato i vrlo sam razočaran zbog toga i nisam stigao u ovom kratkom vremenu da lobiram klubove zastupnika, da podrže moj amandman, kojim predlažem da se smanji tekuća rezerva za 450.000,00 KM i da se otvori nova stavka, nova stavka kod direktnih transfera sa Jedinstvenog računa trezora i ta bi stavka glasila – transfer drugim nivoima vlasti, Ministarstvu pravosuđa i uprave Unsko-sanskog kantona za subvencioniranje troškova smještaja i ishrate zatvorenika u kazneno-popravnim zavodima i drugih troškova koji nastaju zbog procesuiranja krivičnih djela počinjenih od strane migranata ili su migranti oštećena strana. Za ove namjene je potrebno u ovoj godini 450.000,00 KM da bi se sanirale sve prethodne posljedice migrantske krize. Zbog toga ja molim i Vijeće ministara, Komisiju za Financije i budžet i sve klubove u ovom uvaženom Domu da sagledaju ovu situaciju, da podrže ovaj amandman i da ispravimo ovu, ovaj nedostatak ovog Budžeta. Zahvaljujem.

Hvala. Gospodin Zuka Helez, izvolite.

Zukan Helez

Zahvaljujem predsjedavajući. Uvaženi dopredsjedavajući, ministre financija, ostali predstavnici ili članovi Vijeća ministara, ako vas ima ovdje i koliko vas ima, dame i gospodo zastupnici. Pa evo dugo smo čekali ovaj Budžet, pola smo ga potrošili, a nismo ga usvojili, znači za šest mjeseci uredno smo primali plate, iako nismo radili, ne samo mi nego svi oni koji su uposleni i koji su na ovom Budžetu. Ja mislim da ovo nema nigdje u svijetu da pola budžeta možete potrošit, a da ga ne usvojite i da to retroaktivno uradite, ali evo neko je to smislio kako da se ne radi, a da se primaju plate. Druga stvar, vrlo zanimljiva, također mislim da ne postoji država na svijetu da je u budžetu predviđeno skoro pola nama, a pola dug da vratimo, pola nama, pola inozemstvu. Mada shvatam da u strukturi vanjskog duga duguju entiteti Federacija, ne znam, oko 500 i nešto miliona, RS 250 miliona, država jel' najmanje 9 miliona, Distrikt Brčko 9 miliona i sad struktura u Federaciji je opet po kantonima i tako. Ali bilo kako bilo, izjednačili smo se, znači, za domaće potrebe, skoro pa se izjednačili za domaće potrebe i za vanjski dug. Ono što je primjetno u ovom Budžetu je, a što je i sramotno na kraju, tamo sam izračunao negdje oko 80 ljudi u Predsjedništvu i državnim institucijama treba da se zaposli u ovoj godini. Pa ljudi moji u ovoj državi je preko 50 hiljada ljudi ostalo bez posla, realni sektor je na koljenima, zanatske radnje, obrtničke radnje se zatvaraju. Zamislite koji su to srećnici koji će dobit posao u državnim institucijama, plata sigurna dobra i ja mislim u ovoj državi niko ne sumnja ko su ti ljudi i kome su bliski ti ljudi i čiji su ti ljudi koji će dobiti, ti srednici koji će dobiti posao. Mislim da ovo trebe da je sramota sve one koji ovo projeciraju. Druga stvar, što bih želio, ako može ministar financija da mi objasni, na koji način ste ovo planirali. Prije nekoliko dana čitam da je u entitetu Republika Srpska pad potrošnje dnevni, znači za jedan dan, 4,4 miliona. Ako znamo da se iz trošarina najvećim procentom, ovaj, puni PDV, a naš budžet 80% se puni od PDV-a ili 780 miliona od 996, Vi ste planirali povećanje 30 miliona ili 4%, to dvoje ne ide jedno s drugim nikako. Na koji način? Ja mislim da ukoliko ovakvo bude stanje do kraja godine, da će biti obrnuto, da će biti manje za četiri i više od 4% da će biti umanjeno. Vi ste ovdje planirali povećanje 30 miliona, nisam siguran da će to biti tako i da li će, pitam Vas, da li će vojnici uredno moći primati plate zbog naše neozbiljnosti? Evo da eliminišemo zastupnike, volio bih iskreno da malo i mi osjetimo da ne primamo, da ne bude u zadnjem kvartalu za naše plate, ali oni ljudi koji čestito rade, a ima ih na budžetu, pored pripadnika Oružanih snaga, policijskih tijela itd. koji su na državnom nivou, OSA-e, SIPA-e, znači nisam siguran da će imati do kraja plate. Također, primjetno je da skoro da nema ministarstva ili državne institucije, raznih agencija, da nije povećanje za bruto plate i naknade, to stvarno ne mogu da shvatim. Kad je realni sektor na koljenima, mi povećavamo plate. Negdje ima istina po dvije, tri hiljade, sitno, na cijelu instituciju, ali je povećanje, negdje ima i malo više, državno Tužiteljstvo 1,1 milion, VSTV 170 hiljada. Ono što opravdavam je povećanje za Graničnu policiju zbog krize sa migrantima i to je trebalo i davno i evo zato sve čestitke. Također, ovo što je planirano za Centralnu izbornu komisiju, odnosno provođenje izbora, također to je u redu, da ne bude da je sve crno, ali ima puno državnih institucija u kojima je povećano za plate i naknade, evo i čini mi se Agencija za evropske integracije. Pazite, VSTV gdje je ovdje kad su imali svoj izvještaj, nula zastupnika je glasalo za njega, znači loše rade. Tužilaštvo svi znamo kako je, svi imaju zamjerke na njiov rad, također povećanje za plate i naknade. Evropske integracije znamo gdje smo, također povećanje za plate i naknade. Ono što također se primjećuje u Budžetu je da u Ministarstvu odbrane nisam primijetio da se prati ANP, odnosno Akcioni nacionalni program. Mi smo bili svjedoci kad se usvajao ANP, da su bile izjave evo nas u NATO paktu, ovo je korak veliki iskorak ka NATO paktu, u ovom Budžetu je trebalo bit planirano za Oružane snage, za opremu, pola godine je prošlo, ovdje je trebalo nekoliko stotina miliona biti planirano da pratimo NATO standarde i vjerujem da je ministar Podžić i uputio zahtjev, međutim ovdje iz Budžeta se ne vidi da je to planirano. Je li ANP bila jedna prevara, je li ANP bila jedina, jedna šarena laža za građanstvo? Iz ovoga što se vidi Budžet ne prati ANP, niti prati opremanje Oružanih snaga, a u NATO pakt ovakvi kavi jesmo ni blizu ne možemo da računamo na, u narednih nekoliko godina. Ja se bojim da će svaka godina ovakva bit, kada su u pitanju Oružane snage i da će NATO pakt ostati samo pusti san, što je meni jako, jako žao. Na kraju, ja Vas molim, ministre finansija da uvažite ove neke argumente kada budete radili prijedlog, pogotovo ovo da ozbiljno shvatite povećanje za 4% od indirektnih poreza ili 30 miliona, jer u praksi je potpuno obrnuto i jednostavno ako to znamo trebamo naći neke nove izvore, a ne da sami sebe obmanjujemo i da kažemo – evo tu smo planirali toliko, a tu ne, ni blizu neće tako biti. Hvala vam.

Hvala. Gospođa Mira Pekić, izvolite.

Hvala predsjedavajući, pozdarvljam sve prisutne. Evo, ja ću se referisati na ovaj Prijedlog budžeta za 2020. godinu i prije nego što počnem da izlažem, bilo bi dobro da smo prije razmatranje Prijedloga budžeta razmatrali do jula i izvršenje Budžeta za 2019. godinu, u izvršenju budžeta bi mogli da sve budžetske stavke vidimo kako su izvršene u prošloj godini, obzirom da smo imali privremeno finansiranje do decembra 2019. godine i da vidimo šta se to uradilo od decembra kad smo mi usvojili Budžet za 2019. godinu i kada, a sve do tada je bilo privremeno finansiranje. Mislim da bi tada i ovaj Dom imao pregled puni i imao malo bolji, malo bolju sliku ukupnih troškova i ukupnog izvršenja Budžeta za 2019. na čemu se bazirao, vjerovatno, i ovaj Budžet za 2020. godinu i to vam je bila jedna od ulaznih stavki u formiranju budžeta, pored zahtjeva budžetskih korisnika. Mislim, to ja znam da nije praksa, ali evo pošto smo dočekali juli, mogli smo do jula razmatrati i izvršenje budžeta. Što se tiče ovog predloženog, ovog Prijedloga budžeta za 2020. godinu, ja ću se raferisati na ovaj budžet koji se tiče rashoda institucija BiH, ovaj budžet koji se tiče ispunjenja servisiranja spoljneg duga to je jasan i on je takav kakav jeste i na njega se ne može uticati. Što se tiče Budžeta institucija, odnosno i ovih rashoda institucija BiH, vidimo, tu su po meni tri stvari, jedna je da je Budžet povećan u iznosu od 30 miliona u odnosu na prošlogodišnji, a u odnosu na četrdeset, a 46 miliona u odnosu na budžet koji je bio prije dvije godine. Taj budžetski okvir od famoznih 950 miliona je probijen. Druga star je punjenje budžeta, ne znam, po privi put ove godine mi iz prihoda od PDV-a uzimamo 780 miliona, sve do unazad niz godina bilo je 750 miliona, to je budžetski okvir i mislim da je to nešto što može, da mogu da trpe prihodi od PDV-a. I treća stavar je uvećanje budžetske rezerve, ja ne znam ministre, da li je ikad budžetska rezerva bila 29 miliona i 880 u rashodima institucija. Što se tiče, evo vratiću se na ovo prvo, na ovo povećanje budžeta, znam ja da je Dokumentom okvirnog budžeta planirano to povećanje budžeta, no međutim situacija sa pandemojom COVID i sa ukupnom situacijom u privredi BiH mislim da je bila dovoljna da se budžetski okvir od onih 950 ili 960 i koliko je bilo prošle godine, ne dira, da se ide sa budžetom na tom istom nivou. No međutim, evo, Vi ste smatrali da treba ispuniti taj okvir budžetski koji je dogovoren u Dokumentu okvirnog budžeta i on je sad 996 miliona, znači blizu milijardu za institucije BiH, za finansiranje institucija, smatram da je moglo drugačije i da je moglo manje. Što se tiče prihoda od PDV-a, evo Uprava za indirektno oporezivanje je objavila da je u prvih pet mjeseci pad prihoda od 10%, od PDV-a. To znači da smo i mi trabali, kako neko ko se finansira direktno iz indirektnih poreza da uzme u obzir pad prihoda od PDV-a i da računamo da će taj pad prihoda biti do naredne godine, do kraja ove godine, evo brzo će kraj. Pandemija je i dalje tu prisutna, pad privredne aktivnosti je značajan i vjerujem da će, da ćemo imati i tu dobar pad prihoda, sad u procentima, evo možda ovih 10% iz, koliko je i rekla Uprava za indirektno u prvih pet mjeseci. Stoga zahvatanje 30 miliona više od PDV-a da bi se finansirale zajedničke institucije, po meni, nema opravdanja i tih 30 miliona, koliko smo mi zahvatili od PDV-a, smo mi uzeli direktno entitetima, uzeli smo direktno Republici Srpskoj i Federaciji BiH, obzirom da znamo da se iz prihoda od PDV-a prvo namire međunarodne obaveze, pa onda zajedničke institucije, pa onda entiteti i to, po meni, nije dobro. Treća stvar o kojoj ću da pričam, to je ova budžetska rezerva. Budžetska rezerva 29 miliona 880, istina nema tu ove budžetske rezerve koja je omogućena članovima Predsjedništva prošle godine, to je bilo 360 hiljada, svakom članu Predsjedništva po 120 hiljada da dijeli kao budžetsku rezervu, ove godine je nema, ali zato imamo 27 miliona 180 za saniranje ekonomskih šteta. Tih 27 miliona, odnosno ova budžetska rezerva od 29 miliona 880 je veća od budžeta 63 budžetska korisnika, po meni to nije logično, zamislite rezerva u jednom budžetu je veća od 63 budžetska korisnika, samo osam budžetskih korisnika ima veću budžetsku rezervu, ima veći budžet nego što je budžetska rezerva. Meni to bode oči, budžetski korisnici su ti koji imaju zaposlene ljude, koji imaju određene programe, koji znaju, već im se i u samom budžetu predvide njihova namjena tih sredstava koje dobijaju, a mi smo budžetsku rezervu planirali u iznosu mnogo većem nego što imaju budžetski korisnici, rekla sam, znači, 67 budžetskih korisnika ima manji budžet nego što nam je budžetska rezerva. Znajući da se budžetska rezerva dijeli i ta sredstva se troše za finansiranje hitnih i vanrednih izdataka, za finansiranje troškova međunarodnih sporova, za finansiranje novih institucija BiH, za grantove neprofitnim organizacijama. Tu je svrstana budžetska rezerva i ne možemo mimo ovog Zakona o finansiranju institucija, Savjet ministara će odlučiti kako se ona troši. Mi ćemo vjerovatno na, negdje iduće godine imati izvještaj o utrošku budžetske rezerve i tad ćemo vidjeti da li je ova namjena, koja je predviđena za finansiranje materijalnih šteta, i ispunjena onako kako je namjera Savjeta ministara. Po meni, budžetska rezerva je trebala da bude manja, budžet je trebao da bude manji i ovaj dio finansiranja od PDV-a je trebao da bude manji, da ostane na onom nivou od 750 miliona na što, što, što se može i podnijeti da se izdvoji za finansiranje institucija BiH. Eto, hvala.

Hvala. Gosodin Saša Magazinović, ima riječ.