Molim narodne poslanike da zauzmu mjesta, treba da počnemo sa radom, naravno odnosi se i na goste i na radnike stručnih službi. Dame i gospodo, narodni poslanici, poštovani gosti otvaram 12. sjednicu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, koja počinje himnom. Dame i gospodo, narodni poslanici, poštovani članovi Savjeta ministara, drugi gosti, pozdravljam vas i obavještavam da su odsustvo pravdali narodni poslanici Dragan Mektić i Mirsad Kukić, a kašnjenje su najavili Nermin Nikšić i Saša Magazinović. Iz Kabineta gospođe Ankice Gudeljević, ministarke, obaviješteni smo još ranije da ona neće moći da prisustvuje. Ima ukupno 35 poslanika, to znači da imamo kvorum i za rad i za odlučivanje. Kao što ste u pozivu već dobili, odnosno kako smo vas obavijestili u skladu sa članom 167. Poslovnika, na početku sjednice, prije rasprave o dnevnom redu poslanicima će biti omogućeno postavljanje poslaničkih pitanja u usmenoj formi. U skladu sa članom 168. Poslovnika najave za postavljanje poslaničkih pitanja u usmenoj formi dostavili su sljedeći poslanici: Nenad Nešić ministru bezbjednosti, Šemsudin Mehmedović predsjedavajućem Savjeta ministara BiH i ministarki inostranih poslova, Edita Đapo ministru pravde BiH, Mirjana Marinković-Lepić predsjedavajućem Savjeta ministara, Damir Arnaut predsjedavajućem Savjeta ministara, Jasmin Emrić predsjedavajućem Savjeta ministara, Branislav Borenović predsjedavajućem Savjeta ministara i Nenad Stevandić ministarki civilnih poslova koja nije tu, pa ćemo vidjeti kad dođe na dnevni red kako ćemo sa tim pitanjem. Ove najave su u skladu, kao što sam već rekao član Poslovnika, dostavljene su predsjedavajućem Savjeta ministara i onom članu Savjeta ministara na kojeg se pitanje odnosi. Želim podsjetiti da je obezbjeđen direktan TV prenos ovog dijela sjednice, kao i u ranijim periodima. Vrijeme je da počnemo sa postavljanjem pitanja. Riječ ima narodni poslanik Nenad Nešić. Izvolite.

Poštovani predsjedavajući, uvažene kolege, poštovani ministri. Bosna i Hercegovina je suočena sa pojačanim prilivom migranata i svim onim što prati migrantsku krizu, humanitarnom katastrofom i pogorašanom bezbjednošću. Procjene su da je u zemlji trenutno oko 8 hiljada migranata, pri čemu je velikom broju njih nemoguće utvrditi identitet, jer njihove matične zemlje odbijaju saradnju, poput Pakistana. Koje su to konkretne mjere koje mislite preduzeti i kaćete ih preduzeti da se ovaj problem prestane rapidno širiti i počne suzbijati?

Odgovor ministra bezbjednosti. Izvolite.

Uvaženi predsjedavajući, članovi Kolegija, zastupnici, dame i gospodo, kolege iz Vijeća ministara. Što se stanja migrantske krize tiče, ja ću iznijeti osnovne podatke koji ilustruju i obim i sadržaj problema sa kojim se suočavamo, a dostaviću i detaljnu pisanu informaciju. Dakle, od kraja 2017. godine pa do danas BiH se našla na jednoj pomjerenoj migrantskoj ruti preko Zapadnog Balkana prema zemljama Zapadne Evrope, u prvih osam mjeseci ove godine u odnosu na neke ranije trendove priliv migranata je smanjen prvenstveno zbog prisustva pandemije COVID-19. Dakle, smanjen je otprilike za nekih 39%, jer je u ovom periodu registrovano 11.292, a u istom periodu prošle godine bilo je registrovano 18.399 migranata. Većina migranata u toku ove godine dolazi iz Afganistana, otprilike njih 27%, pa onda ide Pakistan sa oko 23% participacije u tom ukupnom broju migranata koji se kreću preko Bosne i Hercegovine, onda ide Bangladeš sa 19%, Maroko sa 10%, Irak sa 4,5 i onda se na toj listi takođe nalaze i Iran i Tunis i Alžir, Egipat i neke druge zemlje Bliskog istoka i centralne Azije. Da bismo shvatili njihov status od ovih 11.292, koji su registrovani od Službe za poslove sa strancima tokom ove godine, njih 10.738 izrazilo je namjeru da podnesu zahtjev za azil. Izražavanjem ove namjere migranti dobijaju tzv. registracijski karticu i u odnosu na mnoge odredbe međunarodnog prava stiču mogućnost i pravo da uživaju mnoge elemente međunarodne zaštite ili prava iz seta međunarodnih ljudskih prava i sloboda. Međutim, od ovih skoro 11 hiljada samo je njih 185 zaista podnijelo zahtjev. Ovo govorim iz razloga, ovo je važna činjenica da migranti praktično manipuliraju tim institutom podnošenja zahtjeva za azil, a kasnije ustvari ne podnose taj zahtjev i od Službe za azil sam dobio informaciju da je tokom prošle godine u slučaju jedne porodice taj postupak priveden kraju i kad su ih pozvali da obave zadnji razgovor prije izdavanja azila, oni su im se javili i kazali da su već tri mjeseca u Švedskoj. Dakle, Bosna i Hercegovina u tom smilu ne predstavlja državu koja je, prema svemu ovome što smo u prethodne tri godine mogli da vidimo, zanimljiva kao konačna destinacija, odnosno krajnje odredište za migrante koji fluktuiraju ovim prostorom. Imamo, dakle, taj fenomen zloupotrebe sistema azila, imamo činjenicu da je istočna granica prema Srbiji i Crnoj Gori porozna, ali je to slučaj i sa drugim granicama na ovoj ruti. Međutim, preduzeti su napori da se Granična policija, koja nije dovoljno kapacitirana, da kvalitetno i efektivno kontroliše istočnu granicu pojača, tako da je u dosadašnjem periodu MUP RS sa 80 pripadnika pomagao Graničnoj policiji u radu, Direkcija za koordinaciju policijskih tijela sa nekih 40 i SIPA sa 10 svojih pripadnika, s tim što se tu njihovo prisustvo ovih agencija pojačava i upotrebom određenih tehničkih sredstava čime se nešto pojačava kvalitetnije i sadržajnije efekat kontrole granice. Svo to pojačanje mjera daje određene rezultate, tako da u posljednjih par sedmica imamo jedan vidan trend opadanja broja migranata koji se propuštaju kroz granicu Bosne i Hercegovine na istoku i borave na prostoru Bosne i Hercegovine. Migranti koji borave na prostoru Bosne i Hercegovine smješteni su u Imigracijskom centru u Istočnom Sarajevu, Azilantskom centru u Delijašu, to su kapaciteti Ministarstva sigurnosti. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice ima Izbjegličko-prihvatni centar Salakovac i Readmisijski centar u Mostaru i imamo privremene prihvatne centre u Sarajevu su to Ušivak i Blažuj, na prostoru Unsko-sanskog kantona to su Sedra, Bira, Miral i Borići i otvoren je tokom pandemijske krize šatorski kamp Lipa. Od ukupnog broja ovih migranata koji se trenutno nalaze, a 10. septembra ove godine Služba za strance je registrovala ukupno 6.101 migranta, od tih 6.101 migranta njih 5.930 se nalazi u privremenim prihvatnim centrima. U okviru Ministarstva sigurnosti postoji Koordinacijsko tijelo za pitanje migracija koje djeluje kao operativni štab i ono sa svim agencijama za primjenu zakona i mupovima, odnosno policijskim snagama na različitim nivoima koordinira aktivnosti u kontroli ulaska, kretanja i boravka migranata na prostoru Bosne i Hercegovine, ostvaruje saradnju sa velikim brojem državnih tijela, nevladinih organizacija i posebno sa međunarodnim organizacijama koje su u bavljenjem ovim pitanjima veoma aktivne i višestruko pomažu organizacijski, finansijski, stručno u tretmanu različitih kategorija migranata koje imamo na ovom prostoru. U toku je ažuriranje Plana aktivnosti i mjera za efikasno upravljanje migrantskom krizom, a ključni izazovi koji su u pogledu daljeg uspješnog upravljanja kretanjem i boravkom migranata na prostoru Bosne i Hercegovine, vezani su za jačanje institucija države i ravnomjeru raspodjelu migrantskog izazova u različitim institucijama države, različitim dijelovima države u pogledu teritorije i u pogledu angažmana u rješavanju ovog važnog pitanja. Sljedeći fokus je na što kvalitetnije zatvaranje istočne granice i smanjenju daljeg priliva migranata za šta nam je potrebno jačanje kadrovskog i materijalno-tehničkog kapaciteta Granične policije i u tom smislu Vijeće ministara je na svojoj perthodnoj sjednici donijelo odluku da se primi 300 pripadnika, od čega 250 graničnih policajaca i 50 mlađih inspektora, nadam se da će ovaj trend da se nastavi i da će dati potrebne efekte u smislu kontrole istočne granice, kao i najavljena pomoć u tehničko-materijalnim sredstvima, kvalitetnim dronovima, prostornim, termalnim i drugim osmatračkim napravama koje očekujemo od Evropske unije. Dalje, treba na sličan način jačati i sve druge agencije za primjenu zakona koje učestvuju u kontroli i ulaska i kretanja i boravka migranata, urediti sistem identifikovanja migranata što još uvijek ostaje jedno vrlo problematično pitanje, jer u regionu praktično mi jedini vršimo biometrijsku identifikaciju, koja je tu negdje i završena zato što manje od 1% migranta koji ulaze na prostor Bosne i Hercegovine ima bilo kakvu vrstu identifikacijskog dokumenta iz svoje zemlje porijekla. Eventualno neki od njih imaju neku vrstu identifikacije iz zemlje prethodnog boravka, ali po pravilu oni odbacuju i ne nose sa sobom ni tu vrstu dokumenata. Treba dodatno podići kvalitet instituta azila da ne bi bilo daljih zloupotreba. Sa pravosudnim sistemom treba urediti procesuiranje migranata zato što imamo jedan trend porasta učešća migranata u različitoj vrsti kaznenih krivičnih djela. Očekujemo da ćemo unaprijediti saradnju sa svim zemljama na tzv. zapadnobalkanskoj ruti, bilateralnu saranju sa susjedima, da ćemo pojačati saradnju sa institucijama Evropske unije koje se bave ovim pitanjem i isto tako smo na tragu da realizujemo neke od sprozuma o readmisiji sa zemljama porijekla i prvi slučaj je da je prije neke tri sedmice Vlada Pakistana izrazila namjeru da potpiše sporazum o readmisiji. Podsjetiću vas, ovi sporazumi su započeti, odnosno upućeni zemljama iz koje migranti dolaze, prije desetak godina, možda koju godinu prije ili kasnije, većina njih ne želi da potpisuje ove ugovore zato što im oni ne odgovaraju, ali evo imamo sad pozitivan nekakav znak iz Pakistana, koji je izrazio namjeru da potpiše ovaj ugovor. Ja bih u ovom odgovoru toliko, nadam se da je dovoljnog sadržaja, ako bude dodatnih pitanja možemo to u pisanoj formi.

Hvala gospodinu ministru. Ograničeno je vrijeme za odgovor po našem Poslovniku na dva minuta, al' budući da se radi o temi koju svi narodni poslanici zahtjevaju i žele nešto da čuju pustili smo da ministar govori šire. Komentar je jedan minut. Gospodin Nešić. Izvolite.

Mogu da kažem da nisam zadovoljan sa odgovorom ministra, jer sam ja pitao koje konkretne će mjere preduzeti. Mi ovdje nismo čuli nijednu konkretnu mjeru koja će da se preduzme, osim da će se zaposliti novih 300 graničnih policajaca. I šta mi radimo? Mi stalno zapošljavamo, a ne rješavamo. Ono što je moj prijedlog jeste da se uspostavi blizak kontakt sa Evropskom unijom, jer problem migranata je prvenstveno problem Evropske unije i ona treba da učestvuje u rješavanju toga problema.

Hvala. Riječ ima narodni poslanik, gospodin Šemsudin Mehmedović. Izvolite, dva minuta.

Hvala. Gospodo predsjedavajući, dame i gospodo zastupnici, uvaženi članovi Vijeća ministara, gosti, pozdravljam vas. Ja imam zastupničko pitanje predsjedavajućem Vijeća ministara i ministrici vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, a radi se o sledećem. Naime, Evropski sud za ljudska prava donio je presudu u slučaju Ališić i drugi, br. 60642/08 od 16.07.2014. godine kojom je obavezao Republiku Sloveniju i Republiku Srbiju da pod nadzorom Komiteta ministara Vijeća Evrope štedišama koji imaju staru deviznu štednju kod banaka u vlasništvu tih država i koje su do sredine 1992. godine imale svoje filijale na teritoriji Bosne i Hercegovine u roku od godinu dana osiguraju isplatu njihovih potraživanja pod istim uslovima pod kojima su isplatile štednju svojim državljanima. Presuda Ališić i drugi nije provedena, hiljadama štediša Ljubljanske banke d.d. Ljubljana, Investicione banke Beograd i Jugoslovenske investiciono kreditne banke a.d. Beograd, tj. Slovenija i Srbija su odbile vratiti njihovu štednju. Traži se informacija Ministarstva vanjskih poslova BiH zašto presuda Ališić nije provedena za hiljade štediša iz Bosne i Hercegovine i traži se prijedlog Vijeća ministara BiH na koji način će oštećene štediše biti obeštećene, odnosno kako se planira izvršiti ova presuda?

Hvala. Predsjedavajući Savjeta ministara, izvolite.

Gospodine predsjedavajući, članovi Kolegija, gospodo poslanici, kolege ministri i gosti. Hoću na početku da kažem da ovaj odgovor zaista traži malo više vremena, ali ja neću potrošiti ovo vrijeme o kojem je koristio ministar Cikotić, ali u nekoliko rečenica da pojasnim. Ovo je presuda protiv Slovenije i Srbije. Bosna i Hercegovina u tome je vrlo aktivno učestvovala formirajući svoju Ekspertsku grupu. Obaveze Srbije i Slovenije su bile da isplate obaveze štedišama iz Bosne i Hercegovine, odnosno njihovim filijalama koje su postojole u tom u Bosni i Hercegovini, te definiše propise kako će to raditi i kako će pokrenuti proces verifikacije. U skladu sa tim BiH je formirala Ekspertsku grupu u kojoj je bilo sve one potrebne institucije koje su zadužene za isplatu stare devizne štednje, a podsjetiću vas da je BiH isplatila ogroman iznos stare devizne štednje za građane BiH koji su imali svoju štednju u bankama u BiH. Te obe zemlje su donijele odgovarajuće propise, definisale su proces verifikacije te štednje kako bi mogle one da budu isplaćene i tu su institucije unutar BiH imale svoje zaduženje da prema građanima, pomognu građanima kako bi verifikovali svoju staru deviznu štednju. Nakon što su obe zemlje donijele te propise otpočeo je proces verifikacije i isplate stare devizne štednje. Komitet ministara je procijenio da su obe zemlje pozitivno odgovorile na presudu Ališić i drugi i ovu presudu skinuli sa režima, posebnog režima praćenja presuda. Ono gdje se pojavljuje problem za naše građane koji imaju staru deviznu štednju jeste situacija da nisu mogli da tu verifikuju štednju zbog toga što nisu mogli da dobiju odgovarajuće dokumente unutar institucija BiH. Prema informacijama koje mi imamo dominantno se radi o štedišama iz Federacije BiH, jer su ti građani ta sredstva u cjelosti ili djelimično koristili za, u procesu privatizacije, kupovinu nekih poslovnih prostora, stanova, otkup stanova i tome slično i oni taj, oni nisu mogli da izvrše verifikaciju i na taj način i ove zemlje nisu mogle, odnosno ove banke nisu mogle da izvrši se isplata njihove stare devizne štednje. Evropski sud za ljudska prava je obavijestio one koji nisu ispunili svoja prava da pokrenu sudski spor prije nego što se ponovo obrate Evropskom sudu za ljudska prava. Što znači da će građani, oni koji nisu uspjeli da dokažu da imaju i da verifikuju svoju staru štednju morati krenuti kroz pravni proces u tim zemljama, to će za naše građane biti komlikovan, težak proces, vjerovatno i dugotrajan i na kraju će vjerovatno se ponovo završiti na Evropskom sudu za ljudska prava. Postoji institut pružanja besplatne pravne pomoći u sporovima prema drugim državama i u tom smislu možemo da reagujemo. Savjet ministara ne može izvršiti ovu presudu, ova presuda nije protiv BiH, a bilo je mnogo presuda protiv BiH pojedinih ili entiteta i sve presude Evropskog suda za ljudska prava koje su se ticale i nekih presuda za staru deviznu štednju BiH je u ovom trenutku izvršila. Mi smo spremni pružiti pomoć građanima BiH u ovom predmetu, ali BiH nije tužena strana i ne može izvršiti finansijske obaveze po ovim presudama. Hvala lijepo.