27. sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine

Predstavnički dom

9. 3. 2022

Stenogram

Uvažene dame i gospodo zastupnici, uvaženi gosti otvaram 27. sjednicu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, himna. Još jednom srdačno pozdravljam sve prisutne zastupnike i uvažene goste, članove Vijeća ministara. Iz Ureda predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, gospodina Zorana Tegeltije dostavljeno je obavještenje da zbog ranije preuzetih obaveza neće biti u mogućnosti prisustvovati današnjoj sjednici Predstavničkog doma. Isto tako ministrica civilnih poslova BiH Ankica Gudeljević dostavila je obavještenje da zbog ranije preuzetih obaveza neće biti u mogućnosti prisustvovati ovoj sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Odsustvo su opravdali zastupnici u ovom trenutku: Mirsad Kukić, Darijana Filipović i Šemsudin Mehmedović. U ovom trenutku sjednici prisustvuje 29 zastupnika, pa konstatiram da sjednica ima kvorum za rad i odlučivanje. Kao što vam je naznačeno u pozivu za sjednicu, a u skladu s članom 167. Poslovnika, na početku sjednice, a prije rasprave o dnevnom redu, zastupnicima će biti omogućeno postavljanje zastupničkih pitanja u usmenoj formi. U skladu s članom 168. Poslovnika najave za postavljanje zastupničkih pitanja u usmenoj formi dostavili su sledeći zastupnici: Saša Magazinović predsjedavajućem Vijeća ministara BiH, Mirko Šarović predsjedavajućem Vijeća ministara BiH, Nenad Nešić ministrici vanjskih poslova BiH, Nermin Nikšić predsjedavajućem Vijeća ministara BiH, Mirjana Marinković-Lepić ministru komunikacije i prometa BiH i Damir Arnaut ministrici vanjskih poslova BiH. Ove najave su u skladu s članom 168. stav (2) Poslovnika dostavljene predsjedavajućem Vijeća ministara i onom članu Vijeća ministara na koga se pitanje odnosi. Još jednom želim podsjetiti da je osiguran i direktan TV prijenos ovog dijela sjednice, a u skladu sa članom 167. stav (1) Poslovnika. Sada možemo početi s postavljanjem usmenih zastupničkih pitanja i davanjem odgovora. Riječ dajem uvaženom zastupniku Saši Magazinoviću. Izvolite.

Zahvaljujem predsjedavajući. Nažalost, dva ključna, dvije ključne osobe u Vijeću ministara za rješavanje problema legalizacije kanabisa u medicinske svrhe, predsjedavajući Tegeltija i ministrica Gudeljević, nisu na sjednici i zbog toga ću ja samo obrazložiti šta sam htio da ih pitam, a to isto uraditi na narednoj sjednici. Dakle, u maju prošle godine, dakle, saće bit godinu dana kako sam imao sastanak sa predsjedavajućim Tegeltijom na temu legalizacije kanabisa u medicinske svrhe, to je jedan od sastanaka koji mi je zasta dao nadu da će se ovaj proces ubrzati i na neki način i jeste. Predsjedavajući Tegeltija je sazvao hitnu sjednicu Vijeća ministara, koje je imenovalo nedostajućeg člana Komisije za suzbijanje i zloupotrebe opojnih droga, koja ima svoju veoma važnu ulogu u izmjeni zakona. Međutim, osim tog imenovanja u ovih godinu dana se nije desilo ništa. Ministrica Gudeljević je ta koja treba da sazove konstituirajuću sjednicu ove Komisije, ta Komisija da predloži izmjene u zakonu, a mi da ih usvojimo. Meni uopšte nije jasno zašto jedna ovako važna tema, dakle, legalizacija kanabisa u medicinske svrhe, oko koje postoji opšti politički koncenzus stoji tako dugo vremena i to sam hito da pitam predsjedavajućeg i da iskoristim, da ne kažem zloupotrijebim televizijski prenos da on obeća da će pokrenuti ove procese, jer ja znam da to nije njegova direktna odgovornost, ministrica treba da vodi ovaj proces, ali on je ipak kapiten tima, on je šefa Vijeća ministara i ne može, ne mogu ja zaista da postavim pitanje bilo kome drugom. Dakle, obrazložio sam šta je pitanje, ovaj, očigledno danas odgovor neću dobiti, a ja ću ga ponavljati sve dok se kanabis ne legalizuje.

Hvala. Idemo dalje, riječ dajemo zastupniku Mirku Šaroviću. Izvolite. Gospodin Šarović nije trenutno prisutan. Naredni zastupnik koji je... ima namjeru da postavi usmeno pitanje je Nenad Nešić. Da li je prisutan? Nije. Riječ dajem zastupniku Nerminu Nikšiću. Izvolite.

Zahvaljujem gospodine predsjedavajući i pozdravljam sve prisutne. I moje zastupničko pitanje danas odnosi se na kupoprodajni ugovor poslovnica Sberbanke u BiH. Naime, svjedoci smo da se zbog agresije Rusije na Ukrajinu i ekonomskih sankcija, koje su izrečene od strane, rekao bih, nikad jedinstvenije međunarodne zajednice da je pod udar došao i bankarski sektor u vlasništvu ili u vezi sa Ruskom Federacijom. I moram odma reći da je pohvalno što su i naše vlasti reagirale kako bi zaštitile klijente i uopšte zaštitili finansijske tokove u BiH. Bili smo u prilici iz medija saznati kako su entitetske agencije za bankarstvo preuzele upravljanje Sberbankom BiH, poslovnicama Sberbanke u BiH 27. februara 2022. godine. Na isti način smo saznali da je već 01. marta ASA Banka kupila Sberbank BiH u Federaciji, a 02. marta Nova banka u vlasništvu kompanije MG Mind iz Mrkonjić Grada kupila je Sberbanku Banja Luka. Na samom početku želim nedvosmisleno istaći kako potpuno podržavam pristup entitetskih agencija za bankarstvo, koje idu u pravcu jačanja domaćeg bankarskog sektora. Naravno, to ni na koji način ne znači da podržavam potpuno odsustvo transparentnosti i eventualne nezakonitosti koje su iz ovakvog ekspresnog postupka mogle proizaći. Želio bih jasno istaći da je danas cilj mojih pitanja ustvari da rasvijetlimo o čemu se tu radi, da dođemo do odgovora koji će nam poslužiti da skinemo eventualnu sumnju sa ovog postupka ili da utvrdimo šta se tu zaista desilo i zbog toga ću postaviti nekoliko pitanja predsjedavajućem Vijeća ministara, entitetskim vladama i agencijama za bankarstvo, naravno sva ova pitanja ću u pisanoj formi dostaviti i očekujem odgovore. Želja mi je, dakle, da rasvijetlimo kompletan postupak koji je dosad obavijen velom tajne i samim tim baca sumnju na kupoprodajni ugovor. Svjestan sam i ograničene nadležnosti Vijeća ministara i ne očekujem uopšte da mi danas daju bilo kakav odgovor, ali bih volio da se uključe i oni i da zatraže i dođu do pune informacije, možda će njima biti lakše nego nekim drugima. Naravno, da se ključno pitanje koje sam dostavio u pisanoj formi odnosi na entitetske vlade i, a i entitetske agencije za bankarstvo. Prvo što od njih tražim je da me izvijeste ko je donio odluku o prodaji i kome je uplaćen novac od tog ugovora? Od entitetskih agencija za bankarstov, ovaj, dakle očekujem da, da, da, da daju ove odgovore, a onda bih posebno odvojio i želio da mi odgovore, tražim punu informaciju u kojem postupku i kako su došli do kupca i zašto je to bilo toliko hitno kad su već obe agencije preuzele upravljanje nad tim bankama? Posebno želim odgovor od Federalne vlade i Agencije za bankarstvo da li je u opciji uopšte bila Union Banka kao banka u većinskom vlasništvu Federacije BiH, ako jeste zašto je eliminirana, ako nije zašto nije bila u opciji, te koja je postignuta kupoprodajna cijena? Posebno me interesira da mi Federalna vlada i Agencija za bankarstvo odgovore da li je tačno da je na dan, samo dan nakon kupoprodaje .../zastupnik se upozorava na vrijeme/... ASA Banka prodala obveznice Federacije, dio ili cijeli iznos koji joj bio u posjedu Sberbanke, te da je jedan dio tih obveznica kupila Union Banka, koja je u većinskom vlasništvu Federacije? Ako je to tačno da li je taj iznos približan iznosu cijene koju je ASA Banka .../zastupnik se upozorava na vrijeme/... platila za kupovinu Sberbanke? Navodno se radi o iznosu od 14,5 i 15 miliona, što bi praktično značilo da je Sberganka kupljena vlastitim novcem uloženim u federalne obveznice. Kad je već došlo do kupoprodaje zašto Vlada nije tražila da Union Banka kao banka u njenom većinskom vlasništvu kupi Sberbanku te tako praktično za iznos od 14,5 miliona, koliko je navodno platila za dio obveznica, postane vlasnik svih .../zastupnik se upozorava na vrijeme/... svih 50 miliona obveznica Federacije koliko je u posjedu Sberbanke? Dakle, očekujem precizne odgovore i ne prihvatam odgovor koje su dali nekim medijima i novinarima, koji su se raspitivali, da je to stav međunarodne zajednice, diplomatskog kora, iz pristojnosti neću da govorim .../zastupnik se upozorava na vrijeme/... o kome se radi i iz korektnosti prema tim ljudima, jer bez obzira ko je tražio to nema pravo od nas tražiti bilo kakve ... Dakle, hvala na toleranciji, a pisana su pitanja otišla i očekujem odgovore.

Hvala. Obzirom da predsjedavajući Vijeća ministara nije tu, a nema nekog njegovog izaslanika, da li neko ispred Vijeća ministara želi odgovoriti na ova pitanja? Ne, niko. Mi idemo dalje, dajem riječ uvaženoj zastupnici Mirjani Marinković-Lepić. Izvolite.

Mirjana Marinković – Lepić

Hvala predsjedavajući i pozdravljam sve prisutne. I kako reče Saša, ja ću iskoristiti prisustvo novinara i direktan prenos da bi postavila svoje poslaničko pitanje, mislim da ministar prometa i komunikacija nije tu, ali evo vidim da je tu zamjenik, pa se nadam da ću dobit odgovor na pitanje. Naime, nemam običaj da nečije pojedinačne i lične probleme iznosim pred ovim Parlamentom, al' obzirom na potpuni nedostatak empatije prema običnom čovjeku i nepoštivanje odluka, znači, Vijeća ministara od strane ministra, osjećam potrebu da ovdje iznesem svoje poslaničko pitanje. Naime, naša sugrađanka Zineta Altumbabić dvadeset godina vodi borbu za svoja radnička prava, u toj borbi ishodila je i odluku Ustavnog suda kojom se nalaže da se postupak koji ona vodi okonča, a radi se o vraćanju na posao, obzirom da je radila u kontroli letenja na Aerodromu Tuzla. Obratila se i komisiji za ljudska prava, Zajedničkoj komisiji za ljudska prava koje je donijela zaključak da se, dakle, zaduži Vijeće ministara da riješi njen problem, a samo Vijeće ministara je, dakle, donijelo akt kojim se, u kojem se kaže – da se zadužuje Ministarstvo komunikacija i prometa BiH da na temelju analize sudskih odluka i preporuke Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH pripremi i dostavi izvještaja Vijeću ministara i na razmatranje prijedlog za rješavanje radno-pravnog statusa podnositeljice predstavke. Ovaj akt je, datira od 31.03.2021. godine, znači ovo je skoro godina dana. Dakle, o provođenju presuda Ustavnog suda nema rasprave ni dileme, presude Ustavnog suda se moraju provesti. Predsjedavajući Vijeća ministara je već kažnjen novčanom kaznom do 500 maraka zbog toga što nije proveo presudu Ustavnog suda. Pravobranilaštvo se, naravno, uključilo u proces i Pravobranilaštvo umjesto da insistira na provođenju presude Ustavnog suda upušta se u meritum spora i .../zastupnica se upozorava na vrijeme/... donijet je zaključak da se ponovo očituje gospodin Tegeltija da li je postupljeno po presudi Ustavnog suda pod prijetnjom sledeće kazne. Ja nisam dobila odgovor na svoje poslaničko pitanje koje sam dostavila još 09.11.2021. godine i zbog toga postavljam ovo usmeno poslaničko pitanje, ukoliko mi se danas ne odgovori, naravno, molim pismeni odgovor.

Hvala. Da li neko ispred Vijeća ministara želi odgovoriti na ovo pitanje? Nema nikoga. Nastavljamo dalje, dobićete vjerovatno odgovor u pisanoj formi. Dajem riječ uvaženom zastupniku Damiru Arnautu. Izvolite.

Hvala predsjedavajući. Pitanje je upućeno ministrici vanjskih poslova, ako ne dobijem odgovor zadržavam pravo i dalje na komentar. U decembru 2021. godine ministrica vanjskih poslova je na press konferenciji, koju je u Ruskoj Federaciji tada održala sa ministrom vanjskih poslova te zemlje Sergejem Lavrovom, izjavila pred brojnim ruskim, bh i stranim novinarima, citiram – Smatram današnje razgovore krupnim doprinosom poboljašnju odnosa i podrškom stabilizaciji prilika u našem regionu i naposlije u mojoj zemlji Bosni i Hercegovini. Zahvalni smo gospodinu Lavrovu na njegovom vizionarstvu, na njegovom razumijevanju situacije, na ogromnom znanju i moram da kažem da ste vi sretna zemlja sa ovakvim ministrom vanjskih poslova. Kraj citata, Bisera Turković. Uzimajući u obzir da je Ambasada Ruske Federacije prošle sedmice na svojoj zvaničnoj web stranici objavila zvaničnu zabilješku telefonskog razgovora između upravo gospodina Lavrova i člana Predsjedništva gospodina Milorada Dodika, u kojoj zabilješci se navodi, citiram – Razmijenjena su mišljenja o implementaciji dogovora nastalih nakon sastanka Vladimira Putina i Milorada Dodika u Moskvi u dembru 2021. godine. Dakle, isti mjesec kad je gospođa Turković ovo izjavila na press konferenciji. Nastavak citata – Zacrtani su koraci za intenziviranje napora u tom pravcu. Uzimajući u obzir da se i press konferencija i ovi razgovori u Moskvi desili u istom mjesecu tražim odgovor ministrice – Šta je ona tačno mislila kada je rekla da je Lavrov zaslužan za stabilizaciju prilika u našem regionu i napose u BiH, šta je mislila kad je rekla da taj čovjek posjeduje vizionarstvo, razumijevanje situacije, ogromno znanje i šta je mislila kad je rekla da je Rusija sretna zemlja sa takvim ministrom vanjskih poslova? Kažem opet, ako ne dobijem odgovor zadržavam i pravo da dam komentar na tu činjenicu u trajanju od jedne minute. Hvala.

Ok, hvala svim zastupnicima koji su postavili pitanje. Ne vidim nikoga ispred Vijeća ministara koji se javlja da da ovaj odgovor, dakle, zastupnici će vjerovatno imati pravo ponoviti ova pitanja. Zastupnik Arnaut komentar na činjenicu da nema niko da da odgovor. Izvolite.

Damir Arnaut

Hvala predsjedavajući. Dakle, konstatujem da ministrica vanjskih poslova se ovdje pojavila samo kad je imenovana i na onoj posebnoj sjednici, a i tad je ranije otišla. Dakle, u istom mjesecu, decembru 2021. godine, u kojem su Putin i Dodik u sred Rusije postigli očito vaninstitucionalni dogovor, gospođa Turković je opet u sred Rusije snishodljivo hvalila Lavrova za stabilizaciju prilika u regionu i napose u BiH. Hvalila ga za vizionarstvo, razumijevanje situacije, ogromno znanje i još Rusiji rekla da je sretna zemlja sa ministrom vanjskih poslova za kojeg je bivši ministar vanjskih poslova, koji sada živi u SAD, Kozirev rekao, citiram ga – Da bi dobro pazio svoja leđa u Lavrovoj blizini. Pomislio bi da je ovo naivnost, neznanje, ali uzimajući u obzir da je gospođa Turković na intevrijuu pred naležnom komisijom kad je imenovala rekla da će za članstvo BiH u NATO savezu biti potreban referendum, bojim se da ovdje je na djelu nešto puno ozbiljnije i opasnije. Hvala.