Hvala, dame i gospodo, poštovani gosti otvaram 39. sjednicu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Službu molim za himnu. Srdačno pozdravljam sve prisutne poslanike i goste. Pojedini poslanici i ministri su opravdali svoje odsustvo, ali su se u međuvremenu neki javili, tako da ih očekujem da se pridruže današnjoj sjednici. Kao što vam je naznačeno u pozivu za sjednicu, a u skladu sa članom 167. Poslovnika, na početku sjednice, prije rasprave o dnevnom redu, poslanicima će biti omogućeno postavljanje poslaničkih pitanja u usmenoj formi. U skladu sa članom 168. Poslovnika najave za postavljena poslanička pitanja u usmenoj formi dostavili su sledeći poslanici: Šemsudin Mehmedović ministru pravde BiH, Albin Muslić predsjedavajućoj Savjeta ministara BiH, Milan Petković ministru komunikacija i transporta BiH, Šemsudin Dedić predsjedavajućoj Savjeta ministara BiH, Jasmin Emrić predsjedavajućoj Savjeta ministara BiH. Možemo sada početi sa postavljanjem usmenih poslaničkih pitanja i davanju odgovora. Riječ dajem Šemsudinu Mehmedoviću, gospodine Mehmedoviću izvolite. I zamolio bih vas, prije nego što gospodin Mehmedović uzme pravo učešća, da se držite vremena da ne bude da svaki put vas upozoravam, a vi da to ne uvažavate. Hvala gospodine Mehmedoviću. Izvolite.

Ovo vrijeme odbijete mi. Moje pitanje je upućeno prema ministru pravde Davoru Bunozi, zakonom je jasno utvrđeno da se u institucijama BiH osigurava odgovarajuća etnička zastupljenost državnih službenika u skladu sa strukturom stanovništva prema posljednjem popisu. Ja sam ponovo napravio jednu analizu u tekućem mandatu Vijeća ministara radni odnos je zasnovalo 58 rukovodećih državnih službenika, a radi se o pozicijama direktora, sekretara i pomoćnika ministara. Od ukupnog broja zaposleno je 29 Srba, 50%, Hrvata 18, odnosno 31% i Bošnjaka, možete zamisliti, čak 11, odnosno respektabilnih 19%. U BiH Bošnjaka je po zadnjem popisu 50%, odnosno 60% više od Srba ili 320% više Hrvata i takav omjer bi trebao biti i u državnoj službi, ali se zakon grubo krši na štetu Bošnjaka. Najbolji primjer provođenja brutalnog aparthejda nad Bošnjacima jesu imenovanja četiri pomoćnika direktora Uprave za indirektno oporezivanje, tri pomoćnika ministra finansija i direktorice Sekretarijata VSTV-a. Na svih osam pozicija imenovani su isključivo Srbi i Hrvati, jer nema tog Bošnjaka koji će zadovoljiti visoke kriterije i standarde ove, one komisije koju imenuje direktorica agencija Anita Markić. Bitno je istaći da su najvažnije pozicije vezane za upravljanje ljudskim resursima i zapošljavanjima, Vaši partneri iz Trojke prepustili HDZ-u, ministar pravde, direktorica Agencije za državnu službu, generalni sekretar Vijeća ministara, koordinator za reformu javne uprave i direktorica VSTV-a. HDZ sa četiri zastupnika u Predstavničkom domu ima pet ključnih funkcija, a 25 probosanskih zastupnika nijednu. Opet kako kažu majorizacija Hrvata. Pitanje za ministra pravde Davora Bunozu – Da li ministar pravde, kao rukovodilac ministarstva nadležnog za provođenje Zakona o državnoj službi, smatra da se moraju provoditi odredbe o proporcionalnoj zastupljenosti konstitutivnih naroda i šta ministar namjerava poduzeti da se otkloni ovaj debalans Bošnjaka na rukovodećim pozicijama? Hvala.

Hvala gospodine Mehmedoviću. Odgovor, uvaženi ministar pravde BiH, gospodin Bunoza. Izvolite.

Hvala lijepo. Poštovani predsjedatelju, članovi Kolegija, uvaženi zastupnici i zastupnice, poštovana predsjedateljice Vijeća ministara, gospođo Krišto, poštovane kolege sve vas pozdravljam. Uvaženi zastupniče, gospodine Mehmedoviću, zahvaljujem se na Vašem upitu, ja moram priznati da sam ja u pismenoj formi dobio samo upit da će se odnositi na natječaj za izbor rukovodećih državnih službenika, sad ste Vi konkretno postavili pitanje, pa je možda malo i teže odgovoriti. Ja doista ne znam kakvu direktnu veze imam sa direktorom, ravnateljem Uprave za indirektno oporezivanje ili slično. Svakako da se slažem da se poštuju sve različitosti BiH i ono što Vam ja mogu odgovoriti, što sam ja uradio kao ministar pravde BiH u svom mandatu od pet rukovodećih mjesta za pet pomoćnika zaposlena su dvije osobe koje se izjašnjavaju pripadnici bošnjačkog naroda, dvije osobe koje se izjašnjavaju kao pripadnici sprskog naroda i jedna osoba koja se izjašnjava kao pripadnik hrvatskog naroda. Tako evo da doista ne mogu Vam odgovoriti konkretno na Vaš upit, jel mi evo i nije jasno zbog čega je to postavljeno pitanje Ministarstvu pravde, ali i mi se doista služimo, trudimo i da kroz Zakon o državnoj službi unaprijedimo naš zakon i da osiguramo sve različitosti BiH, ja se nadam da će to i drugi ministri i kolege činit kao što sam ja radio i u svom mandatu kada sam mogao birati sa liste rukovodeće državne službenike. Hvala lijepo.

Hvala uvaženom ministru. Da li ima potrebu za komentarom gospodin Mehmedović. Izvolite.

Naravno, obzirom da je odgovor djelomičan, očekujem da ministar Bunoza dostavi mi u pisanoj formi odgovor na moje pitanje. Ja nisam pitao o strukturi, etničkoj strukturi zaposlenih radnika nižih zaposlenika itd. u Ministarstvu pravde, nego sam konkretno rekao 58 rukovodećih državnih službenika u ovom sazivu Vijeća ministara je zaposleno od čega je evo imenom, odnosno brojem, slovom i brojem 29 Srba, 18 Hrvata i 11 Bošnjaka. Ja sam konkretno postavio pitanje ministru – šta kani učiniti da se, ne samo kvantitativno nego i kvalitativno zadovolji etnička zastupljenost svih konstitutivnih naroda u BiH? Hvala lijepo.

Hvala uvaženom poslaniku, gospodinu Mehmedoviću. Riječ dajem poslaniku Albinu Musliću. Izvolite.

Zahvaljujem uvaženi predsjedavajući. Uvažene kolegice i kolege zastupnici, predsjedavajuća, ministri i zamjenici i svi ostali prisutni sve vas srdačno pozdravljam. Poslaničko pitanje u usmenoj formi postavljam predsjedavajućoj Vijeća ministara BiH, gospođi Krišto, a odnosi se na ovaj novi sistem prelaska državne granice EES, kako je nazvan od strane Evropske unije. Naime, opće je poznata situacija na graničnim prelazima širom BiH, naročito je problem izražen na području Unsko-sanskog kantona, pri tom ističem granični prelaz Izačić, granični prelaz Maljevac, te granični prelazi Ripač, dakle na teritoriji grada Bihaća. Naime, zbog ovog sistema koji je uveden naši građani, ali i državljani država članica EU su primorani da pri prelasku državne granice čekaju nekoliko sati da bi uopće ušli na teritoriju BiH. Navedeni problem ima i privredno-pravne aspekte, utiče na svakodnevne živote ne samo građana, odnosno državljana BiH već i stranaca obzirom da je turizam za nas jako značajna grana… na području Unsko-sanskog kantona. Istovremeno dok pojedine države, članice Evropske unije, ublažavaju primjenu navedenog principa i sistema vlasti Republike Hrvatske, nažalost, doslovno primjenjuju isti i na taj način je zapravo otežan ulazak ne teritoriju BiH kako državljana BiH tako i stranaca. Kao primjer ću navesti jednu apsurdnu situaciju, da se vremenski gledano brže dođe od Beča do graničnog prelaza Izačić, nego da se od graničnog prelaza Izačić dođe i do grada Bihaća koji je udaljen nekakvih petnaestak kilometara. Moje pitanje Vama, uvažena predsjedavajuća, je – Koje smo aktivnosti mi kao država, vi kao Vijeće ministara poduzeli u saradnji sa vlastima Republike Hrvatske kako bi se ublažila primjena ovoga sistema, da li je to otvaranje novih ulazno-izlaznih traka, novih ili dodatnih punktova za identifikaciju ili sveg onog ostalog dodatnog kako bi ovaj sistem se primjenjivao, jer je to dio Evropske unije, ali bi se olakšao prelazak državne granice između BiH i Evropske unije? Predsjedavajući izvinjavam se na prekoračenom vremenu.

Hvala kolega Musliću. Prije svega da pozdravim uvaženu predsjedavajuću Vijeća ministara. Izvolite.

Hvala ljepa. Poštovani predsjedatelju, gospodine Babalj, uvaženi dopredsjedatelji gospodine Zvizdić i Čavara, zastupnice i zastupnici, članovi Vijeća ministara, ministri, zamjenici, suradnici sve vas srdačno pozdravljam na početku ove sjednice. Prije svega, zahvaljujem se gospodinu Musliću na postavljenom pitanju, jer je tema koja je vrlo interesantna, to vidimo i kroz upite, kroz zastupnike i pitanja, ali na neki način vidimo i suočavamo se stvarno, pa ja sad samo mogu reći da sam evo upravo prije nego što sam došla i na ovu sjednicu upravo smo održali jednu telefonsku hitnu sjednicu na kojoj smo raspravljali takođe o temi graničnih prijelaza, pa da ono što mi možemo i što je u našoj nadležnosti da uradimo, al nažalost tu nismo imali političke volje, ni sluha da to pitanje uredimo, al nadam se i vjerujem da ćemo u skladu sa ovlastima koje ima Ministarstvo sigurnosti barem ovaj dio koji se sad tiče ove izvanredne situacije koja se dogodila sa urušavanje mosta na Gradišci, barem to pitanje privremeno riješiti. Što se tiče pitanja koje ste Vi postavili, ono se tiče teme sustava, ja mogu reći da je Vijeće ministara na 90. sjednici, koja je održana 15.10., primilo na znanje Informaciju o sustavu ulaska- izlaska koju je predložilo Ministarstvo sigurnosti BiH kao nadležno ministarstvo i u svezi ove teme mogu reći da se radi o sustavu i pravilima koja su isključivo i u izravnoj nadležnosti EU, pri čemu zapravo BiH nema nikakve nadležnosti za donošenje ili pak izmjenu predmetnih propisa već se sustav primjenjuje na sve državljane zemalja koje nisu članice EU, naravno uključujući i BiH. Kada ste pitali šta smo učinili kao Vijeće ministara ili kao predsjedateljica, ja Vam mogu reći da smo doista činili i u stalnom smo kontaktu i komunikaciji sa predstavnicima vlasti Republike Hrvatske, konkretno premijerom gospodinom Andreom Plenkovićem i sa Vladom Republike Hrvatske ne samo po ovom pitanju nego i po drugim pitanjima koja se tiču odnosa i problematike, evo konkretno prevoznika. Tako da mogu reći da smo tu u komunikaciji stalnoj koordinaciji kad se tiče suradnje ovih nadležnih institucija i mogu Vam reći da ovdje u ovom slučaju Republika Hrvatska kad je u pitanju korištenje EES sustava kao članica EU navedeni sustav provodi u skladu sa pravilima i direktivama institucija EU pri čemu zapravo ne ostaje prostora za pojedinačno djelovanje država članica u odnosu na samu primjenu sustava ograničeni evropskim propisima. Tako da, nažalost, u ovom smislu nismo mogli, Vi ste spominjali još nekakve dodatne trake itd. to su sve stvari koje se rade u skladu sa pravilima i propisima koja su već regulirana bilo zakonima, bilo međunarodnim sporazumima, odnosno međudržavnim sporazumima tako da jednostavno ostaje nama da s naše strane učinimo sve koliko je moguće da na neki način olakšamo, da imamo više graničnih prijelaza i da na taj način protok bude jednostavniji i brži kad su u pitanju i putnici i roba. Hvala Vam lijepa.