Uvažene dame i gospodo, kolegice i kolege, poštovani gosti, svi oni koji nas pratite putem elektronskih medija, sve vas srdačno pozdravljam. Otvaram 36. hitnu sjednicu Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i prije nego što poslušamo himnu smo par informacija. Znači s obzirom da mnogi vjerovatno planiraju putovanja planirana je hitna sjednica za drugo čitanje Zakona o VSTV-u 29.12. u 13 sati. Redovita sjednica će, planiramo je 22. sječenja u 11 sati i molim vas da planirate svoje obaveze sukladno obvezama u Zastupničkom domu. Molim vas za pozdravimo himnu BiH. Iz Ureda zamjenika ministra vanjskih poslova BiH dostavljena obavijest da zamjenik ministra, Josip Brkić, nije u mogućnosti nazočiti sjednici zbog ranije preuzetih obveza. Odsustvo je opravdao zastupnik Zlatan Begić. Sjednica je sazvana u skladu sa člankom 27. stavak (1) točka b) i člankom 68. Poslovnika Zastupničkog doma, a na zahtjev zastupnika Darka Babalja, Branislava Borenovića, Mire Pekić, Nenada Grkovića i Mladena Bosića. Konstatiram da imamo kvorum za rad i odlučivanje. Napominjem da je točka 2. izmijenjena na sljedeći način, Točka 2. – Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH, predlagatelj: zastupnici Darko Babalj, Branislav Borenović, Mira Pekić, Nenad Grković i Mladen Bosić, skraćeni postupak (prvo čitanje) s Mišljenjem Ustavnopravnog povjerenstva koje je negativno, nisu podržana načela Prijedloga zakona. Konstatiram da 36. hitna sjednica Zastupničkog doma ima sljedeći Dnevni red 1. Prijedlog zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću Bosne i Hercegovine, predlagatelj: zastupnici Darko Babalj, Branislav Borenović, Mira Pekić, Nenad Grković i Mladen Bosić, broj: 01-02-1-2679/25 od 12.12.2025., skraćeni postupak (prvo čitanje); 2. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine, predlagatelj: zastupnici Darko Babalj, Branislav Borenović, Mira Pekić, Nenad Grković i Mladen Bosić, broj: 01-02-1-2680/25 od 12.12.2025., skraćeni postupak (prvo čitanje), s Mišljenjem Ustavnopravnog povjerenstva Prelazimo na točku jedan, Ad. 1. Prijedlog zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću Bosne i Hercegovine, predlagatelj: zastupnici Darko Babalj, Branislav Borenović, Mira Pekić, Nenad Grković i Mladen Bosić, broj: 01-02-1-2679/25 od 12.12.2025., skraćeni postupak (prvo čitanje)
Navedeni Prijedlog zakona prvobitno je podnesen sa zahtjevom za razmatranje po hitnom postupku u skladu sa člankom 133. Poslovnika. Na 34. sjednici Doma zahtjev nije prihvaćen, te je odlučeno da se Prijedlog zakona razmatra po skraćenom postupku. Zakonodavno-pravni sektor dostavio je Mišljenje. Kolegij je nadležnim za razmatranje Prijedloga zakona odredio Ustavnopravno povjerenstvo. Ustavnopravno povjerenstvo dostavilo je Mišljenje. Utvrđeno je da je Prijedlog zakona usklađen sa Ustavom BiH i pravnim sustavom BiH, te su podržana načela Prijedloga zakona. Otvaram raspravu o Prijedlogu zakona u prvom čitanju. Za raspravu se prijavio zastupnik Edin Ramić. Izvolite.
Zahvaljujem predsjedavajući. Dakle, radi se o tome da smo mi iz SDA na prošloj sjednici glasali protiv hitne procedure kako bi dobili dodatno vrijeme da iščitamo Zakon i da u okviru pravnog savjeta damo neke primjedbe kako bi eventualno popravili taj Zakon i pristupili njegovom usvajanju. Dakle 16. decembra je opozicija sa područja entiteta Republika Srpska predložila Zakon koji je za nas tada bio vidljiv, je li, prvi put, ali i za članove VSTV-a tako da su prve reakcije i samog VSTV-a bile prilično negativne. Ključna primjedba, je li, između ostalog članovima VSTV-a je bila vezana za član 233. prijedloga gdje je propisano da će mandat trenutnih članova VSTV-a prestati nakon isteka prelaznog perioda u trajanju od šest mjeseci, a članovi VSTV-a koji su birani nisu preuzeli funkciju istu preuzimaju danom stupanja na pravnu snagu, prijedloga sa trajanjem mandata do kraja prelaznog perioda od šest mjeseci. Tako da su te opisane odredbe ocijenjene kao grubo ugrožavanje pravne sigurnosti i sigurnosti funkcionisanja sudske vlasti i Tužilaštva u cjelini. Također je bio prigovor i na član 234. Sutradan, je li, tri delegata u Domu naroda PSBiH, Dragan Čović, Nikola Špirić i Kemal Ademović su uputili u proceduru Prijedlog zakona o VSTV-u i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH. jasno je, je li, i općoj i u političkoj javnosti da su to prijedlozi zakona koji su rađeni manje više u Ministarstvu pravde sa pređenim, je li, razlikama koje sugerišu da je neka prećutna saglasnost ipak postignuta na nivou koalicije koja ima ministre u Vijeću ministara, tako da u radu, je li, te redovne sjednice VSTV-a koja je održana 17.12. o kojoj smo je li govorili, nije razmatran prijedlog ta tri delegata, nego su razmatrani materijali koje je poslalo Ministarstvo pravde, koji su vrlo slični, je li, prijedlozima koje su uputila tri delegata i u principu uz određene rezerve, te materijale je podržao tada VSTV. Materijali Ministarstva pravde u članovima 233. i 234. predviđaju prijelazni period i mandat trenutnih članova VSTV-a da traje 12 mjeseci, ne propisuju ograničenja za članove koji su tek birani i koji preuzimaju funkciju danom stupanja na pravnu snagu novog zakona. Za provođenje zahtjeva minimalno entičke zastupljenosti predviđaju da bude ostvaren kroz odluku VSTV-a, ne kroz sistem žlijebanja kao što je predloženo u Prijedlogu opozicije. Dakle prema materijalima koji su došli iz Ministarstva pravde, VSTV bi nakon stupanja u pravnu snagu novog zakona svojom odlukom potvrdio trenutnu etničku i spolnu strukturu, te se sastav Vijeća vjerovatno ne bi promijenio. Odlukom o izmjenama Poslovnika o radu VSTV-a u januaru 2024. godine ukinut je sistem žlijebanja i zaleđena je trenutna etnička i spolna struktura, a protiv prednje navedene odluke su bili predstavnici Međunarodne zajednice najviše, je li, Delegacija Evropske komisije u BiH i Ambasada SAD-a i pod njihovim pokroviteljstvom zajednička koordinacija Udruženja sudija i tužilaca BiH je iznijela vlastite kritike odluke u ime struke, je li, što su javno dostupni podaci. Nadalje, kad je u pitanju sama forma Prijedloga zakona o VSTV-u koje imamo, je li, u Predstavničkom domu i u PSBiH, u Domu naroda, on djeluje da je u 95% identičan, ali u tih 5% su razlike koje postoje suštinske i političke prirode i one trebaju biti otklonjene. Članom 1. prijedloga Predstavničkog doma propisuje se da se uređuje organizacija i način rada VSTV-a BiH dok je u članu 1. Prijedloga Doma naroda propisano da sa ovim Zakonom potvrđuje VSTV- a BiH. U tački 15. Privremenog mišljenja Venecijanske komisije na Nacrt zakona o VSTV-u još od juna 2024. godine se navodi da u trenutno važećem Zakonu u istom članu propisuje se da istim osniva VSTV, te da Nacrt faktički po tom pitanju šuti, je li. Venecijanska komisija takođe preporučuje da se radi pravne sigurnosti to pitanje treba adresirati. Dakle, odredba iz Prijedloga Doma naroda kojom se potvrđuje kontinuitet VSTV-a je u skladu sa preporukama iz Mišljenja Venecijanske komisije, dok odredba iz Prijedloga Predstavničkog doma to nije. Članom 4. stav (5) Prijedloga Predstavničkog doma propisan je sastav Vijeća, u pravilu odražava sastav naroda BiH u skladu sa Ustavom BiH i polna zastupljenost u BiH. Prijedlog ostavlja Vijeću da Poslovnikom slično kako je sada uređen mehanizam provođenja, propiše odredbe putem kojih će se osigurati ispunjavanje ovih zahtjeva. Članom 4. stav (5) Prijedloga Doma naroda propisano je sa sastav Vijeća u pravilu održava sastav naroda u BiH u skladu sa Ustavom BiH pri čemu u Vijeću mora bit najmanje po četri člana svakog konstitutivnog naroda i dva člana iz reda Ostalih, te ne manje od osam članova jednog spola, je li. Nastavno naprednije, je li, navedeno, tačka 25. Mišljenja Venecijanske komisije navodi da Venecijanska komisija smatra da bi sastav ključnih institucija, sudske vlasti, Tužilaštva, Nezavisnog regulatora VSTV-a trebao biti takav da bude utemeljen isključivo na profesionalnim kriterijima. Dakle, Venecijanska komisija podstiče vlast da progresivno krenu naprijed i da izvršne otklon od etničkog pristupa da sistem imenovanja članova VSTV-a baziraju na ličnim i na profesionalnim kompetencijama kandidata. Nadalje, tačka 26. Mišljenja Venecijanske komisije navodi da se preporučuje dopuna člana 5. stava (5) sadašnjeg Nacrta na način da u sastav VSTV-a te sudske vlasti u Tužilaštva u cjelini uđu predstavnici naroda BiH, dakle u Nacrt da se ugrade odredbe člana 9. stav (3) Ustava BiH. Nadalje u vezi sa citiranim preporukama iz Mišljenja Venecijanske komisije navedenim u tačkama 3. i 4., je li, izvodi se zaključak da Venecijanska komisija upućuje na dosljednu primjenu člana 9. stav (3) Ustava BiH koji mi tumačimo kao proporcionalno predstavljanje sukladno, je li, Popisu stanovništva iz ’91. godine. Također, poučeni iskustvom da većina u VSTV-u može da promjeni Poslovnik prema vlastitoj volji, insistirali smo da se ubuduće u novi zakon o VSTV-u ugradi mehanizam provođenja ovog ustavnog načela, dakle da se ne ostavlja na diskrecionu ocjenu većine u VSTV-u i njihovog Poslovnika, dakle, o radu. U vezi sa prednje navedenim, jasan je dvosmislen zaključak, da prijedlog Predstavničkog doma zadržava trenutno stanje, prijedlog Doma naroda uvodi mehanizam provođenja, određuje minimalne etničke kvote, kvotu raspoređuje paritetno, ne proporcionalno kako bi trebalo u skladu sa članom 9. stav (3) Ustava, dakle niti nijedno rješenje u kojem nije garantovano proporcionalno predstavljanje za nas nije prihvatljivo. Članom 5. stav (5) Prijedloga Predstavničkog doma se propisuje da jednog člana Vijeća imenuje Predstavnički dom PSBiH, članom 5. stav (5) Prijedloga Doma naroda propisuje se da jednog člana Vijeća imenuje i Predstavnički dom PSBiH. To su dakle bitne razlike, je li, u odnosu na ponuđena rješenja. Članom 6. stav (1) Prijedloga Predstavničkog doma propisuje se da za člana Vijeća ne može biti izabrana osoba koja je prethodna dva puta bila član Vijeća, kao ni osoba koja je prethodno razriješena dužnosti člana Vijeća u skladu sa ovim Zakonom. Nadalje, je li, članovima 234. stav (6) Prijedloga Predstavničkog doma propisuje se ograničenje propisano odredbama člana 6. stav (1) itd. Prijedlog Predstavničkog doma dalje računa prethodne mandate sa čime se onemogućava kandidatura onih koji su već odslužili dva mandata u VSTV-u. Prijedlog Doma naroda uspostavlja novo stanje prema kojem će se smatrati da lica nikada nisu prethodno birana u Vijeće, te nema prepreka da prema novom zakonu ponovno budu birana. Nadalje, Mišljenje Venecijanske komisije, je li, tačka 5. se kaže da Privremeno mišljenje, Komisija navodi dva osnovna razloga zbog koji se odlučila da sačini ovo Privremeno mišljenje. Prvi – da imaju vrlo kratko vrijeme da analiziraju, je li, u pravnom smislu Nacrt koji je složen. I drugi razlog – prema sastavu komisija i sadržajnim kumulativnim okolnostima, dakle Zakon još uvijek nije završen jer je cijelo poglavlje prelaznih i završnih odredbi nedostaje. S tim u vezi, dakle, mogućnost se stavlja zahtjev prema Venecijanskoj komisiji koja treba da dostavi mišljenje na kompletan Prijedlog zakona uključujući i prelazne i završne odredbe koje Ministarstvo pravde manje više u tim prijedlozima da li namjerno ili nenamjerno izostavilo. Nadalje, član 24. Prijedloga Predstavničkog doma propisuje se zabrana prijavljivanja na upražnjena mjesta u sudskoj vlasti i Tužilaštvu kao i entitetskim ustavnim sudovima članu Vijeća za vrijeme trajanja mandata i jednu godinu nakon prestanka mandata. Član 24. Prijedloga Doma naroda propisuje identične odredbe s tim da je u prijedlogu Predstavničkog doma izvršeno nabrajanje redovnih sudova i tužilaštava, dok u Prijedlogu Doma naroda to nije slučaj. Tako da je to još jedna bitna razlika. Nadalje, član 32. Prijedloga Predstavničkog doma propisuje definiciju sukoba interesa u istovrsnom tekstu i sadržaju kao i u članu 32. Prijedloga Doma naroda. Obje definicije daju bitan nazadak u smislu ostvarivanja nivoa reformi za vrijeme koje je bilo, je li, u prethodnom periodu u odnosu na trenutnu situaciju. Nadalje, tačka 67. Mišljenja Venecijanske komisije navodi se da odredbe propisane široko i neprecizno na način da mogu uticati ili mogle bi uticati, svaka materijalna ili nematerijalna korist u svom posljednjem Mišljenju, dakle u ovoj materiji, se daju preporuke da se preciziraju definicije konflikta interesa na jasan, precizan i predvidljiv način. Tako da Venecijanska komisija ponavlja dakle preporuke da se posebno u vezi sa članom 30. stav (4) uzme u obzir ugrađivanje mehanizama kojim se utvrđuje da li postoji sukob interesa i kojem bi se tijelu člana Vijeće moglo obratiti u takvim okolnostima. Postoji dakle niz definicija koje su propisane u oba prijedloga koje nisu jasne, nisu precizne, koje ostavljaju proces za dvojaka i prozirna tumačenja, ne pružaju dovoljno garancija za očuvanje integriteta, nezavisnosti, samostalnosti, sprečavanje sukoba interesa, borbe protiv korupcije u institucijama VSTV-a. Nadalje, član 233. stav (1) Prijedloga između ostalog je propisano da članovi Vijeća koji se zateknu na toj poziciji na dan početka primjene ovog Zakona nastavljaju obavljati funkciju člana Vijeća u periodu od šest mjeseci od dana početka primjene ovog Zakona. Član 233. stav (1) Prijedloga Doma naroda su identične odredbe, s tim da je period umjesto šest produžen na 12 mjeseci, dakle Mišljenje je VSTV-a da je nemoguće u roku od šest mjeseci donijeti sve pravilnike, je li. Tako da u suštini, zahvaljujem na ... za vrijeme, ostaju dakle otvorena pitanja, pogotovo pitanje pravnog lijeka i dvostepenosti u postupku odlučivanja u imovinskim izvještajima nositelja sudske vlasti. Vidjeli smo proteklih dana da je Sud BiH stavio van snage VSTV-ovo poništenje imenovanja Elvedine Omerhodžić, tužiteljcu Tužilaštva Kantona Sarajevo, i mišljenje je dakle predsjedavajućeg VSTV-a u vezi s tim slučajem. Ono što je u konačnici naš stav jeste da je neophodno sačekati stav Venecijanske komisije kako bismo mirne savjesti usvojili ovaj Zakon koji u principu je dobra osnova da bude usvojen jer je tehnički lakše ga popraviti
Hvala lijepa. Molim vas poštujete vrijeme. Nisam želio prekidati da se završi misao. Za raspravu se prijavio zastupnik Milan Petković. Izvolite.
Hvala uvaženi predsjedavajući. Djelimično sam o ovom Zakonu raspravljao i na sjednici komisije za ustavna pitanja, a jedan dio moje diskusije planirane i moje zamjerke iznio i uvaženi kolega Edin Ramić. Prvo moje pitanje danas na sjednici komisije za ustavnopravna pitanja bio je da li je ovaj Zakon dostavljen na mišljenje VSTS-u BiH. Predlagač nije dao konkretan odgovor, odnosno nije imao informaciju u tom trenutku, možda je kasnije pribavio ali ono što je činjenica jeste da mi kao poslanici, barem ja, nisam dobio mišljenje ako ga ima. Nemam, ne vidim ga ovdje ni u materijalima. Isto tako ono što mogu primjetiti, a što nas je dočekalo ovdje jeste Mišljenje Sekretarijata Zajedničke službe Zakonodavno-pravnog sektora. Zakonodavno-pravni sektor ima čak 83 zamjerke na ovaj Zakon što dovoljno govori da imamo ozbiljne zamjerke na ovaj Zakon. Nadalje šta želim da kažem, ovaj Zakon je ipak zakon kako ga i sam predlagač navodi, da je ovaj Zakon veoma bitan jer je on, pa citiraću, kaže – imajući u vidu da se radi o Prijedlogu zakona koji je preduslov za reformu pravosuđa i evropskih integracija BiH, pa kaže predlažem da se isti razmatra po hitnom postupku, to je tako bilo ranije. Ako je nešto reforma pravosuđa, pa ne može se to razmatati po hitnoj proceduri, ne može ni po skraćenoj, u najmanju ruku to mora ići u redovnu proceduru, ako je nešto reforma, a vi kao predlagači kažete da je to reforma pravosuđa. Ne možemo uz svo dužno poštovanje da reformu pravosuđa provodi i predlaže pet poslanika od kojih nijedan nije diplomirani pravnik u najmanju ruku. Uz svo moje dužno poštovanje prema kolegama, poslanicima koji su dali doprinos svoj svom poslaničkom radu i koji su predložili ovaj Zakon, ali ovakvim zakonima poput Zakona o VSTS-u teško se mogu baviti i pravnici, nego samo pravnici koji su u pravosuđu i koji imaju dugogodišnje radno iskustvo u pravosuđu, jer funkcionisanje VSTS-a je veoma složen sistem. 20 godina od kada funkcioniše taj VSTS i znamo koliko problema imamo u funkcionisanju njegovom i kako je teško doći do kvalitetnih rješenja. Imali smo ovdje nekoliko puta do sada razne prijedloge zakona o VSTS-u i nismo iznašli konkretna rješenja, a radili su na tim zakonima ozbiljne radne grupe nesmatrajući da ova neka radna grupa nije bila ozbiljna, nego kažem koja je radila transparentno i znalo je se ko je radio na ovom Zakonu. Ja bih volio ako su ovo kolege oni sjeli i oni ovo napisali pa da nam onda i obrazlože pojedina rješenja, a imamo kažem, ako imamo negativno mišljenje kao što izlazi iz javnosti, kao što je rekao predsjednik VSTS-a, da su oni protiv ovoga, to je, oni predstavljaju struku i sve njih, taj VSTS smo birali svi mi zajedno, čak i mi ovdje u Predstavničkom domu ili oni u Domu, odnosno u Savjetu ministara, pa sve onda do sudija i tužilaca u BiH. Ako oni kao Savjet kažu da ovo nije dobro, onda tu nešto, gospodo ne štima. Iz tog razloga možemo ići pojedinačno, obrazlagati ovo o čemu smo već, govorio je i gospodin Ramić ali imamo nekoliko zamjerki, a jedna od njih je kaže da se Pravilnik o izboru članova VSTS-a donese u roku od 45 dana i da se izvrši izbor članova, a onda kaže tamo da će biti i ministri pravde na nivou Federacije, Republike Srpske, kantona, ko će njih sastaviti, da li će se oni uspjeti dogovoriti i kako ćemo mi provesti taj sistem i izbor. To su samo neka pitanja koja ja postavljam, opet kažem ja nisam dovoljno kompetentan da govorim o ovom Zakonu jer nisam nikada bio član VSTS-a i nisam radio u VSTS-u kao što ima kažem veliki broj kolega, mojih uvaženih kolega pravnika koji imaju dugogodišnje radno iskustvo u pravosuđu i mislim da su daleko pozvaniji da govore o ovome. Ali kažem vam, ako imamo ovoliko zamjerki, pa čak imamo relativno, sad smo ga dobili ovdje pa sam ga samo onako letimično pogledao, Mišljenje OSCE-a, koje takođe kaže da bi ovo trebalo ići u redovnu proceduru i samo se djelimično saglašava sa ovim prijedlozima zakona. Smatram da treba ovaj Zakon, ne mislim da je on loša osnova ali sigurno da ga ima i treba još dosta doraditi i treba konsultovati struku u svakom smislu vezano za ovaj Zakon. Hvala.
Pa ja bih ispravio ovu tvrdnju da mi kao predlagači nismo pravnici, ali imamo pravo da predlažemo zakone. To svoje pravo koristimo, a pošto mi nismo pravnici mi smo uzeli 90% Prijedloga Savjeta ministara i stavili ga u ovaj Zakon razmišljajući da su vjerovatno tamo neki pravnici i stručnjaci to donijeli. Ovdje se ne radi o pravu, ovdje se radi o političkoj inicijativi. Ovo je bio jedan od uslova da se pokaže da BiH ima političku volju da krene naprijed. Skupštinska većina, vlast, Savjet ministara nisu uradili svoju domaću zadaću. Mi u proceduru nismo dobili prijedloge ovih zakona. U takvoj situaciji mi predlažemo zakone za koje pretpostavljamo pošto su ranije bili usaglašeni, a nisu pušteni u proceduru iz političkih razloga neslaganja u vladajućoj koaliciji da bi to isto moglo proći i ovdje sviješću parlamentaraca da treba poslati napokon neku pozitivnu, pozitivan proces. I da vam kažem ja se intimno ne slažem sa ovim Zakonom zato što mislim da treba duboka, jako duboka reforma pravosuđa. Ovo nije duboka reforma pravosuđa, ovo je prijedlog za koji pretpostavljamo da bi mogao proći ovdje, pa i tako blagi prijedlog oko reforme pravosuđa očigledno ne može dobiti političku podršku ovdje. To znači da ne postoji i dalje politička volja da se bilo šta pomjeri u pozitivnom smjeru. Znači slušao sam izjave predsjednika VSTS-a pa jedna od glavnih primjedbi je da se dira u dostojanstvo tužilaca i sudija zato što se traži provjera njihove imovine, a to i jeste jedan od razloga zašto treba usvojiti ovaj Zakon i zašto to treba promijeniti. Hvala.
