Uvažene dame i gospodo zastupnici, poštovani gosti, sve vas srdačno pozdravljam, pozdravljam nazočne ministre, zamjenike ministara, sve ostale goste. Otvaram 34. sjednicu Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, himna Bosne i Hercegovine. Iz Ureda predsjedateljice Vijeća ministara BiH dostavljena je obavijest da predsjedateljica Borjana Krišto nije u mogućnosti danas nazočiti sjednici. Iz Ureda zamjenika ministra vanjskih poslova BiH dostavljena je obavijest da zamjenik ministra, gospodi Brkić nije u mogućnosti nazočiti sjednici. Odsutnost su pravdali zastupnik Šemsudin Dedić, nitko više. Imamo kvorum ispunjen za rad. Kao što vam je naznačeno u pozivu za sjednicu, u skladu sa člankom 167. Poslovnika na početku sjednice, prije rasprave o dnevnom redu, zastupnicima će biti omogućeno postavljati zastupnička pitanja u usmenom obliku. U skladu sa člankom 168. Poslovnika najave za postavljanjem zastupničkih pitanja u usmenom obliku dostavili su sljedeći zastupnici: Rejhana Dervišević ministru komunikacija i prometa BiH, Albin Muslić ministru vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Jasmin Emrić predsjedateljici Vijeća ministara BiH, Šemsudin Mehmedović ministru financija i trezora BiH, Saša Magazinović ministru financija i trezora BiH. Podsjećam da je zastupnik Šemsudin Mehmedović na 32. sjednici Doma, a zatim na 33. sjednici Doma uputio najavu za postavljanjem usmenog pitanja ministru obrane BiH, te je zbog nenazočnosti ministra ponovo zatražio da pitanje postavi na narednoj sjednici. Sada možemo početi s postavljanjem usmenih zastupničkih pitanja i davanjem odgovora. Riječ dajem zastupnici Rejhani Dervišević. Izvolite.

Nije u sali, može dalje.

Dobro, prelazimo na sljedeće. Riječ dajem zastupniku Albinu Musliću. Izvolite.

Zahvaljujem uvaženi predsjedavajući. Uvažene kolegice i kolege, ministri i zamjenici u Vijeću ministara BiH, cijenjeni gosti za danas imam jedno poslaničko pitanje prema ministru vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. Naime, na osnovu Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode iz 2004. godine Privredna komora Federacije BiH je još u nekom ranijem periodu postavila jedan zahtjev za donošenje uredbe u pogledu kvalitete čelika koji se uvozi i distribuira na teritoriji BiH. Također, prošle sedmice sam održao jedan sastanak sa direktorom Instituta pri Univerzitetu u Zenici gdje je, između ostalog, jedna od glavnih tema bila kvalitet ugrađenog čelika, naročito u cestogradnji i potrebe da se pitanje kvalitete ugrađenih proizvoda digne na jedan viši nivo kako bi se spriječile negativne posljedice, naročito u pogledu elementarnih nepogoda koje nas svaki tren mogu zadesiti. Dakle, moje pitanje prema uvaženom ministru: Da li će Ministarstvo pripremiti, a Vijeće ministara usvojiti predmetnu uredbu kako bi se na tržište BiH konačno uveo red, odnosno kako bi imali kvalitetne proizvode koji se kasnije koriste u građevinarstvu? Hvala lijepo.

Ministre Košarac, možete dati odgovor, podsjećam Vas da imate dvije minute za odgovor.

Uvaženi članovi Kolegija, uvaženi poslanici Predstavničkog doma. Daću odgovor s obzirom na činjenicu da ste postavili pitanje koje poprilično, rekao bih, zahtjeva sistemska rješenja, reći ću Vam da Ministarstvo već vodi intenzivne razgovore sa Privrednom komorom Federacije i Republike Srpske, Spoljnotrgovinskom komorom i da isto, na isti način dijelimo određenu vrstu, rekao bih, pitanja koje očigledno moramo da definišemo bez obzira na činjenicu što jesmo obavezni na ispunjavanje određenih elemenata međunarodnih ugovora. Cijenim da moramo da zaštitimo nas, zaštitimo našu proizvodnju i naše proizvođače. Čelik za armiranje betona spada u grupu građevinskog proizvoda i prema domaćim propisima i prema propisima Evropske unije. U BiH oblast građevinskih proizvoda i građenja je entitetska nadležnost i uređena je posebnim entitetskim zakonima i to Zakonom o građevinskim proizvodima Republike Srpske i Zakon o građevinskim proizvodima Federacije BiH. Oba su usklađena i harmonizovana propisima Evropske unije o građevinskim proizvodima, u oba entitetska zakona definisano je da se tehničke karakteristike građevinskih proizvoda, a njih je ukupno 35 vrsta, utvrđuje tehničkim propisom donesenim u skladu sa entitetskim Zakonom o uređenju prostora i građenju, te moraju biti u skladu sa domaćim standardom kojim je preuzet usaglašen evropski standard. U ovim entitetskim zakonima definisano je da je tehnički propis kojim se definišu tehnički zahtjevi za građevinske proizvode donose nadležna entitetska ministarstva, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske i Federalno ministarstvo prostornog uređenja Federacije BiH. Tehnički zahtjev za čelik za armiranje betona u BiH su već definisani podzakonskim aktima entitetskih zakona o uređenju prostora i građenju, Odluka Ustavnog suda RS 106/15, 3/16, 104/18, Odluka Ustavnog suda Republike Srpske 84/19. Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH, „Službene novine Federacije“ br. 2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10, 45/10, 85/21, 92/21 i 72/24 i pratećim standardima. Pregledom donesenih entitetskih propisa i pratećih standarda može se zaključiti da su tehnički zahtjevi za čelik za armiranje betona već propisani u BiH, kao i zahtjevi za ocjenjivanje usklađenosti proizvoda, izdavanje pratećih dokumenata i oznaka. Poseban tehnički propis kojim se definišu tehnički zahtjevi za čelik koji se koriste za armiranje betona nije donesen ni u Republici Srpskoj, ni u Federaciji BiH. U Evropskoj uniji su za čelik za armirani beton koji spada u građevinske proizvode osnovni tehnički zahtjev definisan je Uredbom 305/2011, a posebni zahtjev Standardom 180 čelik za armiranje betona. Zemlje Evropske unije nemaju poseban tehnički propis za ove proizvode, već je Evropski standard N 180 osnovna smjernica koja definiše opšti zahtjev za varljivi, rebrasti, armaturni čelik u različitim oblicima, uključujući i šipke i … štapiće i proizvode odmotane i namotane pruge. Ovaj Standard je ključan za plasiranje ovih proizvoda na EU tržište, jer je usklađenost s ovim neophodna da bi proizvođači mogli da postave C oznake na svoje proizvode od armaturnog čelika i izdaju prateće dokumente čime dokazuju … zahtjev uredno za građevinske proizvode. Zaključno, predmet uređivanja uredbe o čeliku za armiranje je entitetska nadležnost. Uređivanje predmetne oblasti nije u nadležnosti Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa već entitetskih ministarstva. Ponoviću, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske i Federalno ministarstvo za prostorno uređenje Federacije BiH. Hvala.

Hvala lijepa ministre. Samo Vas molim da ubuduće koncipirate odgovor kako je Poslovnikom definirano u vremenu od dvije minute, ali evo nisam Vas htio prekidat da zaokružite cjelinu odgovora tako da ne bi oštetio ni kolegu zastupnika. Kolega Muslić imate li potrebe komentirati odgovor? Izvolite.

Zahvaljujem predsjedavajući. Pa jako kratko, zahvaljujem uvaženom ministru na datom odgovoru. No uvijek ponavljam, sigurnost građana u BiH je iznad entitetska, na neki način, obveza i naravno da mi moramo se potruditi svi skupa da na tržištu BiH imamo doista kvalitetne proizvode, a ne da robujemo entitetskim propisima. Hvala lijepo.

Hvala lijepa. Riječ dajem zastupniku, Jasminu Emriću. Izvolite.

Zahvaljujem uvaženi predsjedavajući. Smatram da je veoma korisno za javnost našeg rada to što nam je Radiotelevizija BiH omogućila ovaj direktan prijenos postavljanja zastupničkih pitanja i odgovora na njih od strane članova Vijeća ministara. Ovaj direktan prijenos dijela sjednice, kao i snimak cijelog plenarnog zasjedanja Predstavničkog doma realiziraju ovi kamermani koji nas snimaju, stručno osoblje koje se nalazi u TV vozilima pored zgrade Parlamenta, kao i urednici i ostalo osoblje bez kojih ne bi bilo programa i signala BHRT-a. Svi ovi ljudi koji rade za nas i za javnost BiH ovaj vrlo zahtijevan i odgovoran posao obavljaju u veoma teškim uvjetima, za veoma male plaće i najmanje plaće u BiH. Međutim, pored katastrofalnih uvjeta rada i niskih plaća, zbog nepoštivanja odredbi Zakona o Javnom RTV sistemu o raspodjeli RTV takse od strane RTRS-a i nastalom dugu u ukupnom iznosu preko 100 miliona konvertibilnih maraka ovom državnom Javnom servisu prijeti potpuni financijski kolaps, prekid rada i gašenje signala. S obzirom da politike koje godinama ruše RTV sistem i guše kao što vidimo BHRT i dalje sprječavaju svaki pokušaj financijske pomoći iz budžeta ili drugih mogućih izvora stava sam da je neophodna intervencija visokog predstavnika, jer drugog rješenja nema. Prije dva dana oglasio se i Ured visokog predstavnika koji je pozvao vlasti u BiH da djeluju bez odlaganja i riješe najurgentnije izazove koji ugrožavaju opstanak BHRT-a. Također i Europska radiodifuzijska unija uputila je poziv Vijeću ministara BiH kojim se zahtjeva hitna financijska podrška kako bi se spriječio financijski kolaps i gašenje Radiotelevizije BiH. Zbog svih ovih aktualnih poziva za dodjelu urgentne financijske pomoći BHRT-u, kao i zahtjeva Samostalnog sindikata radnika u BHRT-u koji je upućen na sve relevantne adrese postavljam pitanje predsjedavajućoj Vijeća ministara BiH: Da li je Vijeće ministara razmatralo bilo kakav plan hitne financijske pomoći BHRT-u, te da li je predložen ili usvojen neki model ili konkretno rješenje za urgentnu financijsku pomoć, molim predsjedavajuću Vijeća ministara da odgovori kada se i u kojem financijskom iznosu može očekivati financijska podrška za BHRT? Hvala.