Dame i gospodo i zastupnici otvaram 32. sjednicu Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, molim vas da pozdravimo himnu. Sve vas srdačno pozdravljam, pozdravljam kolegice i kolege zastupnike, predsjedateljicu Vijeća ministara, ministre, zamjenike i predstavnike drugih agencija i uprava, pozdravljam sve ostale goste, one koji nas prate putem elektronskih medije. Zamjenik ministra sigurnosti gospodin Ivica Bošnjak je dostavio obavijest da nije u mogućnosti nazočiti sjednici zbog ranije planiranih službenih obveza. Odsutnost su pravdali zastupnici Midtah Čaušević i Branislav Borenović. Kvorum imamo za rad. Kao što je naznačeno u pozivu za sjednicu u skladu sa člankom 167. Poslovnika na početku sjednice, prije rasprave o dnevnom redu, zastupnicima će biti omogućeno postavljanje zastupničkih pitanja u usmenom obliku. U skladu sa člankom 168. Poslovnika najave za postavljanje zastupničkih pitanja u usmenom obliku dostavili su sljedeći zastupnici: Albin Muslić predsjedateljici Vijeća ministara BiH, Šemsudin Mehmedović ministru obrane BiH, Nihad Omerović predsjedateljici Vijeća ministara, Safet Kešo ministru komunikacija i prometa, Šerif Špago zamjeniku ministra sigurnosti, Jasmin Emrić predsjedateljici Vijeća ministara, Milan Petković predsjedateljici Vijeća ministara, Šemsudin Dedić predsjedateljici Vijeća ministara BiH. Sada možemo početi sa postavljanjem usmenih zastupničkih pitanja i davanjem odgovora. Riječ dajem zastupniku Albinu Musliću. Izvolite gospodine Muslić.

Zahvaljujem predsjedavajući. Uvažene kolegice i kolege, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH, ministri i zamjenici sve vas srdačno pozdravljam. Poslaničko pitanje upućujem gospođi Krišto, predsjedavajućoj Vijeća ministara, na temu uvođenja novog sistema ulaska građana BiH u Evropsku uniju, čija implementacija je započela na graničnim prelazima od 12. oktobra ove godine. Zapravo nesporno je da Evropska unija nastoji da zaštiti svoje granice i ovo što se dešava od 12. oktobra je nešto što smo mi i očekivali. Naravno, to je možda i dodatni stimulans da predano radimo na evropskom putu i da ispunjavamo obaveze koje od nas traži Evropska unija kako bi jednog dana postali dio evropske porodice. Međutim, ono što imamo priliku da vidimo ovih dana na graničnim prelazima u BiH, posebno naglašavam na graničnim prelazima na području Unsko-sanskog kantona, na Graničnom prijelazu Izačić, kao i Graničnom prijelazu Maljevac su ogromne kolone, čekanja, zaustavljanje naših građana prilikom ove nove identifikacije kroz ovaj novi EES sistem. Moje zapravo pitanje je da li je Vijeće ministara u proteklom periodu razmišljalo o ovim situacijama koje danas imamo priliku da gledamo na graničnim prijelazima, odnosno da li je sa vlastima Republike Hrvatske i Europske unije razgovarano da se stave u funkciju dodatne trake za ulazak građana BiH u Evropsku uniju? Ja ću samo da napomenem da na Graničnom prijelazu Izačić, to je jedan od novijih graničnih prijelaza, ima sedam ulazno-izlaznih traka, a u pravilu je u funkciji jedna ulazna i jedna izlazna traka i tek se po potrebi poveća broj. Zapravo mislim da Vijeće ministara zajedno sa vlastima Republike Hrvatske treba raditi na povećanju broja kontrolnih tačaka gdje se vrši identifikacija, odnosno uzimanje ovih podataka i da se poveća broj ulazno-izlaznih traka, naročito za vrijeme vikenda, odnosno državnih praznika kako u BiH tako i u Evropskoj uniji. Hvala lijepo.

Hvala. Predsjedateljica Vijeća ministara, hoćete odgovorit. Izvolite.

Hvala ljepa, evo pošto je nova sjednica koristim priliku da još jednom pozdravim predsjedatelja i zamjenike ovog Doma, naravno sve vas uvažene zastupnice i zastupnike, članove, kolege, Vijeće ministara, ministre i zamjenike i naravno sve nazočne na ovoj redovnoj sjednici. Prije svega zahvaljujem se uvaženom zastupniku na postavljenom, Musliću na postavljenom zastupničkom pitanju koje je naravno tema, kao što ste i sami kazali u svom uvodu, nešto što je interes svih građana u BiH koji prelaze granicu, ali evo u svezi ovog pitanja Vašeg ja Vam mogu kazati što je zapravo Vijeće ministara uradilo u svezi ovih aktivnosti. Mi smo ovaj povodom ovog novog načina ulaska državljana BiH u zemlje Evropske unije, odnosno u šengenski prostor na 89. sjednici, koja je održana 01.10.2025. godine, zadužili Ministarstvo sigurnosti BiH da u suradnji sa Graničnom policijom BiH do sljedeće sjednice Vijeća ministara dostavi informaciju o uvođenju novog sustava upravljanja granicama Evropske unije. I Vijeće ministara je upravo na današnjoj sjednici 90-oj raspravljalo, odnosno usvojilo tu Informaciju o novom sustavu ulaska i izlaska tzv. EES sustavu. Informacija se dakle odnosi na uvođenje novog tog sustava koji će modernizirat zapravo upravljanje vanjskim granicama. Sustav će biti postupno implementiran, odnosno već se implementira od 12. listopada do 09. travnja, u potpunosti bi trebao biti operativan od 10. travnja 2026. godine. Nadalje, kako stoji u ovoj današnjoj našoj Informaciji ovaj sustav se primjenjuje na državljane zemalja izvan Evropske unije koji putuju u Evropsku uniju na kratki boravak. Prilikom ulaska sustav će elektronički prikupljati i pohranjivati podatke iz putnih dokumenata, uključujući biometrijske podatke poput slike lica i otiska pristaju, te će bilježiti datume ulaska, izlaska i evidentirati prekoračenja dozvoljenog boravka ili odbijanja ulaska. Važno je napomenuti da će se nova pravila početi uvoditi, znači, postupno po 5% do 10% dnevno, odnosno sat, dva dnevno, potom četiri i a sve kako bi se zapravo izbjegle gužve o kojima ste i Vi sami kazali u obrazloženju ovog pitanja. Za provođenje ovog sustava su nadležne institucije država članica Evropske unije, ali svakako uvjerena sam da će i naše institucije, to smo evo čuli od, kroz Informaciju, prije svega Ministarstvo sigurnosti i Granična policija BiH pružiti svu moguću podršku državljanima BiH, naravno u skladu sa svojim kapacitetima. Potpunom implementacijom zapravo ovog sustava putovanje će postati lakša i sigurnija i prelazak granice će biti brži, jer će skratiti vrijeme obrade zapravo olakšati upravljanje protokom putnika i smanjiti gužve na terminalima. Evo to je toliko što ja mogu kazati na temelju Informacije koju smo danas usvojili na Vijeću ministara. Hvala vam.

Hvala ljepa. Komentar na odgovor, gospodin Muslić. Izvolite.

Zahvaljujem predsjedavajući. Naravno da je meni apsolutno jasno kako sistem funkcionira, međutim nisam dobio odgovor na pitanje da li Vijeće ministara BiH kani sa vlastima Republike Hrvatske na određenim graničnim prijelazima gdje se bilježe višesatna čekanja uraditi nešto kao bi se povećala propusnost granice, odnosno da se poveća broj ovih kontrolnih tačaka gdje se vrši uzimanje podataka od građana BiH, odnosno da se poveća broj ulazno-izlaznih traka na ovim opterećenim graničnim prijelazima, to je Izačić, Doljani, Gradiška, Maljevac, dakle, tačno znamo šta trebamo uraditi kako bi imali zapravo manje gužve na ovim graničnim prijelazima, a koje bilježimo i bez ovog sistema svaki vikend ili tokom praznika. Mislim da Vijeće ministara na bilateralnom nivou sa vlastima Republike Hrvatske mora ovo pitanje uzeti u obzir, je pored ovih nekoliko sati čekanja u redovnim okolnostima sada se to na neki način još za tih nekoliko dodatnih sati i povećalo, što je po meni apsolutno neprihvatljivo i Vijeće ministara ovaj problem ozbiljno mora uzeti u razmatranje na bilateralnom nivou sa vlastima Republike Hrvatske. Hvala lijepo.

Hvala lijepa. Samo kratka informacija prije nego dam sljedećem zastupniku riječ, orijentaciono oko 15:00 sati ćemo napraviti pauzu, ako završimo neku cjelinu pa da ne prekidamo na pola neke cjeline dnevnog reda. Zastupnik Šemsudin Mehmedović, pitanje …Izvolite.

Hvala gospodine predsjedavajući. Dame i gospodo zastupnici, uvaženi članovi Vijeća ministra na čelu sa predsjedavajućom pozdravljam vas. Moje pitanje je gospodinu Zukanu Helezu kao zamjeniku predsjedavajuće Vijeća ministara i ono glasi ovako, pravilo proporcionalnosti je pripisano Ustavom BiH i državnim zakonima po pitanju zastupljenosti konstitutivnih naroda i ostalih u institucijama BiH, prema tome jednakopravnost je proporcionalnost. Međutim suprotno ustavnim i zakonskim normama Vijeće ministara je u tekućem mandatu imenovalo 17 direktora i generalnog sekretara Vijeća ministara, naglašavam od 18 rukovodilaca Bošnjaci su imenovani samo na tri pozicije, znači manje od 20% iako Ustav i zakon propisuju da ih mora biti 50%, međutim imenovano je čak devet Srba i šest Hrvata više, ponavljam samo tri Bošnjaka. Za ovakva imenovanje osim ministara HDZ-a i SNSD- a, naravno, glasali su i ministri Trojke, gospodin Helez, Konaković i Hurtić. Paradoksalno je da su upravo ministri iz reda Bošnjaka dali svoj doprinos sistemskoj diskriminaciji Bošnjaka, te pri tome grubo prekršili Ustav i zakone BiH. Takođe ministrima Bošnjacima izgleda uopće nije sporno da je od 67 institucija BiH u kojima mora biti osigurana proporcionalna etnička zastupljenost zaposlenih u skladu sa etničkom strukturom stanovništva prema posljednjem popisu stanovništva na dan 20.12.2024. godine zaposleno 7 966 osoba, te da je od ukupnog broja protivno zakonu zaposleno svega 41,8% Bošnjaka, odnosno čak 664 Bošnjaka manje, Srba 431 više i Hrvata 246 više od zakonom utvrđenog broja. Uprkos gruboj diskriminaciji Bošnjaka koju provode očigledno partneri u vlasti zbog svega navedenog ministru Helezu, zamjeniku predsjedavajuće Vijeća ministara, postavljam sljedeće pitanje – Zbog čega je ministar Helez protivno Ustavu i zakonima BiH kojima je utvrđena proporcionalna zastupljenost konstitutivnih naroda u institucijama BiH glasao na način da je od 18 direktorskih pozicija imenovano svega troje Bošnjaka, te koje konkretne mjere

Vrijeme.

će poduzeti ministri Bošnjaci u Vijeću ministara kako bi se konačno zaustavila diskriminacija i zapošljavanje na štetu Bošnjaka u institucijama BiH, a posebno nedostatak Bošnjaka na rukovodećim pozicijama? Hvala lijepo.