Dame i gospodo zastupnici, uvaženi gosti, poštovani članovi Vijeća ministara BiH. Otvaram 30. sjednicu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Himna države BiH. Još jednom srdačno pozdravljam sve prisutne zastupnike i uvažene goste. Iz Ureda predsjedavajuće Vijeća ministara dostavljeno je obavještenje da predsjedavajuća Krišto nije u mogućnosti prisustvovati sjednici Doma, a odsustvo sa današnje sjednice opravdali su sljedeći zastupnici i zastupnice: Albin Muslić, Jasmin Emrić, Sabina Ćudić, Mia Karamehić- Abazović, Edin Ramić, Milan Petković, Čedomir Stojanović i Midhat Čaušević. Sjednici prisustvuje dovoljan broj zastupnika za punovažan rad i odlučivanje. Kao što vam je naznačeno u pozivu za sjednicu, a u skladu sa članom 167. Poslovnika, na početku sjednice, a prije rasprave o dnevnom redu, zastupnicima će biti omogućeno postavljanje zastupničkih pitanja u usmenoj formi. U skladu sa članom 168. najave za postavljanje zastupničkih pitanja u usmenoj formi dostavili su zastupnici Šemsudin Mehmedović ministru pravde BiH, Rejhana Dervišević ministrici civilnih poslova BiH, Šerif Špago ministru odbrane BiH i Branislav Borenović ministru vanjskih poslova BiH. Ove najave su u skladu sa članom 168. stav (2) Poslovnika dostavljene predsjedavajućoj Vijeća ministara BiH i onom članu Vijeća ministara na kojeg se pitanje odnosi. Sada možemo početi sa postavljanjem usmenih zastupničkih pitanja i davanjem odgovora. Riječ prvo dajem zastupniku Šemsudinu Mehmedoviću. Dvije minute, izvolite.

Hvala, gospodine predsjedavajući. Dame i gospodo zastupnici i zastupnice, pozdravljam vas sve i rijetki članovi Vijeća ministara. Evo vidim ministar pravde je redovno tu i poneki zamjenik. U svakom slučaju želim danas da ponovo postavim jedno pitanje, ja se izvinjavam što moram pominjati ime i prezime dužnosnika, ali odgovor na moje pitanje od strane ministra Davora Bunoze je zapravo uzrokovao moje ponovno postavljena pitanja, jer sam na 25. sjednici Predstavničkoj doma održanoj još u januaru ʼ25. godine usvojena Inicijativa kojom se od Vijeća ministara BiH i Ministarstva pravde BiH traži da u skladu sa Zakonom o državnoj službi u institucijama BiH poduzmu mjere protiv Josipa Merdže, direktora Instituta za intelektualno vlasništvo BiH. On je, kao što je poznato, rukovodeći državni službenik jer godinama kao državni službenik uporedo obavlja i funkciju glavnog sekretara HNS-a BiH, krovne političke organizacije Hrvata u BiH. Ministar Bunoza za kojeg je poznato da insistira na vladavini prava jer po prirodi posla je tako, čak i kada se radi o državnom službeniku Josipu Merdži koji godinama u javnosti istupa kao glavni sekretar HNS-a, učestvuje u izbornim kampanjama HDZ i HNS, te je ʼ22. godine u Neumu bio član delegacije HDZ-a na pregovorima u Izbornom zakonu iako je i tada bio državni službenik. Bez obzira na ove činjenice, Upravni inspektorat tobože radio je profesionalno, kako to ministar kaže i upravo onako kako to od njega očekuje ministar Bunoza. Inspektorat je utvrdio da HNS nije politička stranka nego je registrirana kao udruga svjesno zanemarujući činjenicu da je na web stranici HNS-a navedeno da je to krovna politička organizacija koja okuplja stranke sa hrvatskim predznakom. Također, Klub zastupnika u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije nosi naziv HDZ i HNS, a općepoznato je da je na izborima 2022. godine učestvovala lista HDZ-HNS. Uprkos nesporno političkom djelovanju HNS-a, ministar Bunoza koji je ujedno i član HNS-a ne vidi ništa sporno u tome da je državni službenik Josip Merdžo, generalni sekretar HNS-a koji u radno vrijeme bez ikakvih posljedica učestvuje u radu ovog političkog tijela. Josip Merdžo suprotno Zakonu o državnoj službi javno ispoljava svoja politička uvjerenja te je tokom gostovanja ovog rukovodećeg državnog službenika u političkoj emisiji „Kompas“ na RTV Herceg Bosne dana 15. oktobra ʼ24. godine izjavio sljedeće: „Federalne jedinice unutar BiH nisu problem, moguća federalizacija a kroz to i tri izborne jedinice koje bi mogle jednostavno riješiti ovaj problem, samo ponašanje sudca Farisa Vehabovića vidi se da je političko djelovanje“ i tako dalje,

Vrijeme.

s obzirom, evo privodim kraju. S obzirom na navedene izjave postavljam pitanje ministru Bunozi da li je navedenim izjavama državni službenik Josip Merdžo javno ispoljavao svoja politička uvjerenja zbog čega je u skladu sa članom 63. a) stav (5) Zakona o državnoj službi u institucijama BiH morao biti kažnjen novčanom kaznom u iznosu od dvije do pet hiljada KM ili ministar smatra da se Zakon o državnoj službi ne odnosi na državnog službenika Josipa Merdžu? Hvala.

Poštovani predsjedatelju, članovi Kolegija, uvažene zastupnice, zastupnici, kolege članovi Vijeća ministara, dame i gospodo, sve vas pozdravljam. Uvaženi zastupniče, gospodine Mehmedoviću, zahvaljujem na Vašem upitu. Evo na samom početku želim odgovoriti da ostajem u cijelosti kod informacije od 10. lipnja 2025. godine. Pažljivo sam analizirao sve što je radila Upravna inspekcija i utvrdio sam da su postupili u skladu sa zakonom. Dodatno pojašnjene, Hrvatski narodni sabor je dragovoljna, nevladina, neprofitna udruga, organizirana sukladno Zakonu o udrugama i zakladama BiH. Članak 11. Statuta HNS-a propisuje ciljeve, izgradnja demokratske i višenacionalne BiH, doprinos razvitku društvene zajednice, rad na punom uvažavanju individualnih građanskih prava i sloboda BiH, pronicanje demokracije i tolerancije među ljudima i tako dalje. Upravu ste, ja jesam član HNS-a i to voditelj za ustavno-pravna pitanja. Moje kolege u tom odjelu su istaknuti profesori, istaknuti pravnici koji nikad nisu bili članovi političkih organizacija, nisu nikad slijedili bilo kakvu politiku ili stavove političke stranke. U odnosu na konkretne izjave koje ste naveli, a to je u biti Vaš upit, što je izjavio gospodin Merdžo, kao što Vam je poznato o prijedlozima na koji način da se provedu odluke Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu Sejdić-Finci i drugi, kao i stavovi Ustavnog suda BiH više od 10 godina se vodi javna debata na koji način, da li jedna izborna jedinica, da li dvije, da li tri, da li četiri, da li deset, o tome i državni službenici i svi raspravljaju i ne smatram da su to politički stavovi. Čak naprotiv, bilo kakvo sankcioniranje zbog slobode izražavanje bi za mene predstavljalo zapravo grubo kršenje temeljnog ljudskog prava članka 10. Evropske konvencije o temeljnim ljudskim pravima. Zahvaljujem.

Hvala. Komentar?

Zahvaljujem ministru Bunozi na odgovoru koji uopće ne odražva postavljeno pitanje. Naime, pitanje je bilo potpuno jasno. Da li su ovo politički stavovi koje sam ja iznio o izjavama gospodina Merdže u javnosti kao državnog službenika? Da li je učestvovanje na izborima sa listom HNS-a zapravo bavljenje politikom državnog službenika itd. Poznato je da je Josip Merdžo godinama bio najbliži saradnik Borjane Krišto pa se predsjedavajuća Vijeća ministara potrudila da se što prije postupi po ovoj Inicijativi, te je Vijeće ministara tek nakon četiri mjeseca od usvajanja zadužilo Ministarstvo pravde da postupi u skladu sa Inicijativom. Zbog navedenog, molim da Kolegij Predstavničkog doma ubuduće vodi računa i blagovremeno dostavlja urgencije radi postupanja po usvojenim inicijativama Predstavničkog doma. Pa podsjećam i na inicijativu koja se odnosi na nezakonit rad Marka Kubatlije. Tu je ministar pravde bio čini mi se drugačijeg stava, direktora FIPA-e koja je usvojena prije šest mjeseci, a Ministarstvo pravde nije poduzelo apsolutno ništa, jer očigledno je da se radi o, kako sam ja to ranije izjavio, pravnoj misli generalnog sekretara Vijeća ministara koji zadržava određene dokumente u svojim ladicama i zato realizacija ovih inicijativa usvojenih i u ovom Domu traje toliko dugo. Hvala lijepo.

Hvala. Idemo dalje, riječ dajem zastupnici Rejhani Dervišević. Izvolite.

Zahvaljujem, predsjedavajući. Sve vas srdačno pozdravljam. Moje pitanje je za uvaženu ministricu civilnih poslova. Radi se o kvalifikacijskom okviru. Dakle, Odluka o usvajanju osnova kvalifikacijskog okvira u BiH donešena je, Vijeće ministara je donijelo 2011. godine, to znači prije 14 godina. Nakon toga uslijedilo je imenovanje komisije koja je imala zadatak da izradi i predloži radni plan aktivnosti za njegovu izradu. Ja također želim napomenuti da smo u obavezi donijeti standarde zanimanja i standarde kvalifikacije i također izraditi ovaj kvalifikacijski okvir. O ovome sam i ranije govorila pa evo par stvari ću ponoviti, a to je da je pitanje dana kada se mogu ponovo problematizirati diplome stečene na visokoškolskim ustanovama u BiH. Ono što znam i što mi je poznato jeste da je bilo aktivnosti i zahvaljujem uvaženoj ministrici, ali mi još uvijek nemamo prijedloga, zato da ponovim još jednom, imamo 30 akreditiranih univerziteta sa više od 110 fakulteta i 13 visokih škola, imamo 12 nadležnih obrazovnih institucija, 12 ministarstava, 12 ministara i gotovo 40 hiljada studenata manje u odnosu na proteklih 10 godina. Dakle, moje pitanje glasi koje aktivnosti su podzete na izradi kvalifikacijskog okvira u BiH, kada možemo očekivati da se prijedlog okvira uputi u parlamentarnu proceduru i gdje je zapelo? Zahvaljujem.

Ministrice, izvolite.