Uvažene dame i gospodo zastupnici, poštovani gosti, uvaženi članovi Vijeća ministara BiH, svi prisutni u sali, sve vas srdačno pozdravljam i otvaram 26. sjednicu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Saslušat ćemo himnu BiH. Još jednom srdačno pozdravljam sve prisutne zastupnike, članove Vijeća ministara i uvažene goste. Iz Ureda zamjenika ministra vanjskih poslova BiH dostavljeno je obavještenje da zamjenik ministra Josip Brkić neće biti u mogućnosti prisustvovati sjednici zbog unaprijed dogovorenih obaveza. Odsustvo sa ove sjednice su opravdali zastupnici Denijal Tulumović, Obren Petrović i Mia Karamehić-Abazović. Sjednici prisustvuje dovoljan broj zastupnika i ona ima kvorum za rad i odlučivanje. Kao što vam je i naznačeno u pozivu za sjednicu u skladu sa članom 167. Poslovnika na početku sjednice, a prije rasprave o dnevnom redu zastupnicima će biti omogućeno postavljanje zastupničkih pitanja u usmenoj formi. U skladu s članom 168. Poslovnika najave za postavljanje zastupničkih pitanja u usmenoj formi dostavili su sljedeći zastupnici: Šemsudin Mehmedović ministru pravde BiH, Albin Muslić ministru komunikacija i prometa BiH, Jasmin Imamović predsjedavajućoj Vijeća ministara BiH, Midhat Čaušević zamjeniku ministra sigurnosti BiH, Jasmin Emrić zamjeniku ministra sigurnosti BiH, a zastupnica Rejhana Dervišević je odustala od pitanja koje je bilo upućeno ministrici civilnih poslova BiH. Ove najave su u skladu sa članom 168. stav (2) Poslovnika dostavljene predsjedavajućoj Vijeća ministara i onom članu Vijeća ministara BiH na koje se pitanje odnosi. Još želim podsjetiti i da je osiguran i direktan TV prijenos ovoga dijela sjednice, a u skladu sa članom 167. stav (1) Poslovnika. Sada možemo početi sa postavljanjem usmenih zastupničkih pitanja i davanjem odgovora. Riječ dajem zastupniku Šemsudinu Mehmedoviću. Pitanje traje dvije minute. Izvolite.

Hvala gospodine predsjedavajući. Dame i gospodo zastupnici i uvaženi članovi Vijeća ministara, predsjedavajuća Vijeća ministara, sve vas pozdravljam. Kao što je poznato na 23. sjednici Predstavničkog doma održanoj čak 3. decembra 2024. godine postavio sam usmeno pitanje ministru pravde BiH u kojem sam jasno ukazao na nezakonite aktivnosti rukovodećih državnih službenika Marka Kubatlije i Josipa Merdže. U pismenom odgovoru od 24.12.2024. godine ministar Bunoza me informisao da je Upravni inspektorat BiH pokrenuo inspekcijski postupak kojim će utvrditi da li ima osnova za eventualnu prekršajnu odgovornost Marka Kubatlije. Napominjem da je prošlo više od tri mjeseca kako sam ministru Bunozi ukazao na ozbiljne nezakonitosti vezano za rad državnih službenika i Kubatlije i Josipa Merdže, međutim nemam informaciju da je ministar Bunoza poduzeo bilo kakve mjere u skladu sa svojim ovlastima. Naravno, neću ga podsjećati jer u tadašnjem pitanju sam mu napomenuo o kakvim se nezakonitim radnjama radi, i jednog i drugog, ali zato danas pitam ministra pravde, ministar pravde treba da promoviše pravdu i pravednost: – Zbog čega Ministarstvo pravde BiH nakon više od tri mjeseca nije poduzelo zakonom utvrđene mjere protiv državnih službenika Kubatlije i Merdže jer u kontinuitetu postupaju protivno članu 50. stav (1) tačka n) Zakona o državnoj službi u institucijama BiH i članu 16. istog Zakona kojim je jasno utvrđeno da državni službenik ne smije obavljati dužnost, aktivnost ili biti na položaju koji dovodi do sukoba interesa sa njegovim službenim dužnostima? Hvala.

Ministre, izvolite.

Poštovani predsjedavajući, dopredsjedavajući, uvaženi zastupnici, zastupnice, poštovane kolege članovi Vijeća ministara, predsjedavajuća Krišto, sve vas pozdravljam. Uvaženi zastupniče, gospodine Mehmedoviću, zahvaljujem na Vašem upitu. Odgovor je vrlo kratak, Upravni inspektorat je poduzeo sve radnje koje su propisane zakonom. Evo pošto ima opis na dvije stranice tih radnji, ja ću Vam u pismenoj formi dostaviti očitovanje što je to u ova tri mjeseca doista urađeno. Slažem se s Vama, treba raditi isključivo po zakonu, Upravni inspektorat je samostalan u svom radu i postupali su isključivo u skladu sa zakonskim propisima. Hvala lijepo.

Gospodine Mehmedoviću, želite li komentar?

Hvala lijepo. Vrlo kratko, evo ohrabren sam odgovorom i očekivajući odgovor u pisanoj formi od strane ministra pravde, a ukoliko ministar Bunoza i glavni upravni inspektor kao odgovorna lica ne poduzmu zakonom utvrđene mjere protiv Kubatlije i Merdže, moraju znati da je članom 220. Krivičnog zakona BiH utvrđeno da službena lica u institucijama BiH mogu i krivično odgovarati ukoliko ne izvrše svoje službene dužnosti i time drugome pribave imovinsku korist. I samo da podsjetim predsjedavajućeg Doma da je članom 169. stav (1) Poslovnika Predstavničkog doma jasno utvrđeno da ukoliko član Vijeća ministara na odgovori na usmeno pitanje na istoj sjednici na kojoj je ono postavljeno, u tom slučaju dužan je usmeno odgovoriti na postavljeno pitanje na prvoj narednoj sjednici. Molim da postupate u skladu sa Poslovnikom. Hvala lijepo.

Hvala. Riječ dajem zastupniku Albinu Musliću. Izvolite.

Zahvaljujem predsjedavajući. Uvažene kolegice i kolege zastupnici, predsjedavajuća Vijeća ministara, gospođo Krišto, uvaženi ministri i zamjenici. Na osnovu člana 167. Poslovnika Predstavničkog doma postavljam usmeno poslaničko pitanje ministru komunikacija i prometa BiH, ministru Forti, a pitanje se zapravo naslanja na moje ranije postavljeno poslaničko pitanje tokom 2024. godine u pogledu revitalizacije unske pruge. Naime, tada sam dobio odgovor da je to jedan od prioriteta rada Ministarstva komunikacija i prometa i da će se uraditi određena studija opravdanosti revitalizacije predmetnog željezničkog pravca. Od tada do danas je prošlo skoro godinu dana i nisam upoznat da je nešto Ministarstvo konkretno radilo vezano za to, a isto tako sve nas želim da upoznam sa činjenicom da je ministar Forto na Samitu o povezivanju u Budvi potpisao dokument o unaprjeđenju mapa, transevropske prometne mreže, TEN-T, gdje između ostalog na tu mrežu uvrštena pruga Čapljina, Trebinje, Nikšić, Podgorica, a nije uvršena Unska pruga. Moje poslaničko pitanje glasi: – Iz kojih razloga predmetni željeznički pravac nije uvršten na transevropsku prometnu mrežu koja zapravo znači jedan od osnovnih preduslova za revitalizaciju Unske pruge koja je izuzetno značajna za sve nas koji živimo na Unsko-sanskom kantonu koja je bila osnovni željeznički pravac između Zagreba i drugih gradova, naročito Splita, Šibenika i Zadra? Također, moje pitanje se odnosi i na to da li će Ministarstvo komunikacija i prometa u narednom periodu poduzeti aktivnosti kako bi se unska pruga kao jedan od vitalnih željezničkih pravaca u BiH stavila na ovu mapu transevropske prometne mreže TEN-T? Molim odgovor u pisanoj formi, ako nije prisutan ministar. Hvala lijepo.

Je li ima neko ispred Ministarstva prometa i komunikacija da je ovlašten? Nema, onda ćete dostaviti kako je zatražio zastupnik, odgovor u pisanoj formi. Idemo dalje, riječ dajem zastupniku Jasminu Imamoviću. Izvolite.

U medijima je objavljeno da je arbitražna odluka u predmetu koji je firma Vijadukt Portorož pokrenula protiv BiH 2016. godine pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova u Vašingtonu donesena u korist firme Vijadukt Portorož. Arbitraža je pokrenuta zbog spora oko koncesije za izgradnju hidroenergetskih objekata na rijeci Vrbas. Također se navodi da je ukupan dug po navedenoj arbitražnoj odluci oko 108 miliona KM. Vijeće ministara BiH je sa Vladom Republike Srpske zaključilo Sporazum o međusobnim pravima i obavezama. U navedenom Sporazumu saglasno se konstatuje da je spor nastao između Vijadukt d.o.o. Portorož i nadležnih organa Republike Srpske. U članu 3. se navodi da će Vlada Republike Srpske platiti sve troškove potrebne za vođenje arbitražnog postupka. U članu 4. se navodi, citiram – Sve eventualne novčane iznose, naknadu štete, izgubljenu dobit sa kamatom, odštetu i drugo, koju bi na osnovu konačne arbitražne odluke donesene u arbitražnom postupku tužiocu bila dužna isplatiti BiH po prijamu dokumentovanog zahtjeva Pravobranilaštva BiH Vlada Republike Srpske se bezuslovno obavezuje da isplati u roku određenom arbitražnom odlukom, završen citat. Pod pretpostavkom da su medijski istupi tačni, neizvršenjem obaveza iz zaključenog sporazuma nakon konačne arbitražne odluke, imovina BiH se izlaže visokom riziku izvršenja nad istom, iako nije uzrokovala nastali spor. Postavljam pitanje za predsjedavajuću, uvaženu predsjedavajuću Vijeća ministara BiH, gospođu Borjanu Krišto: – Da li je arbitražna odluka u predmetu Vijadukt d.o.o. Portorož i drugih konačna i po istoj BiH nema više mogućnosti korištenja pravnih lijekova? Da li je arbitražna odluka priznata kod Suda u BiH? Da li je bilo podnošenja zahtjeva za priznavanje arbitražne odluke kod sudova u inostranstvu? Koji iznos se potražuje po konačnoj arbitražnoj odluci na dan 17.03.2025. godine sa svim troškovima i kamatama, te koliki je okvirno iznos kamate na dug na dnevnoj osnovi, zapravo da li je tačno da je na dnevnoj osnovi po osnovu kamate dug 18.000,00 KM? Koje aktivnosti je dosada provodilo i koje aktivnosti planira provesti Vijeće ministara BiH u cilju zaštite imovine BiH od mogućeg sudskog izvršenja po navedenoj arbitražnoj odluci i svih štetnih posljedica koje bi iz tog mogle proizaći s obzirom na činjenicu da postoji Sporazum između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Srpske sa jasno definisanim pravima i obavezama, te s obzirom na činjenicu da institucije BiH svojim postupanjem nisu dovele do pokretanja navedene arbitraže i nastanka navedene obaveze? Hvala.