Dame i gospodo, uvaženi delegati, srdačno vas pozdravljam i otvaram 11. sjednicu Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Himna. Na sjednicu su pozvani naši redovni gosti, predsjedavajući i članovi Predsjedništva BiH, predsjedavajuća i članovi Vijeća ministara BiH, predstavnici Ureda za reviziju institucija BiH, Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Pravobranilaštva BiH i Ureda za razmatranje žalbi BiH. Sjednici prisustvuje 15 delegata. Prije samog početka sjednice želim vas još jednom obavijestiti da je Kolegij Doma naroda, radeći kao komisija, na osnovu člana 75. stava (3) i člana 76. stava (2) Poslovnika Doma naroda postigao saglasnost o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost, prvo čitanje, predlagač: Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, broj: 01-02-1-1261/23 od 24.08.2023. godine i o Prijedlogu odluke o osnivanju Ad hok komisije Parlamentarne skupštine BiH za provođenje postupka imenovanja Vijeća Regulatorne agencije za komunikacije BiH, predlagač: Ministarstvo komunikacija i prometa BiH, broj: 01,02-34-1-312-1/23 od 04.09.2023. godine čime se predmetni Prijedlog zakona smatra usvojenim u prvom čitanju, odnosno relevantna Odluka smatra usvojenom. Kao što vam je naznačeno u pozivu za sjednicu, u skladu sa članom 155. Poslovnika, na početku sjednice, a prije rasprave o dnevnom redu, delegatima će biti omogućeno da postavljaju delegatska pitanja u usmenoj formi. Podsjećam da su vam zajedno s pozivom za 11. sjednicu Doma naroda upućeni i dopisi u vezi s procedurom postavljanja delegatskih pitanja u usmenoj formi. Navedeni dopis, odnosno obavještenje o mogućnosti postavljanja delegatskih pitanja u usmenoj formi na 11. sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH također je upućeno predsjedavajućem Vijeća ministara BiH i Generalnom sekretarijatu Vijeća ministara BiH. U skladu sa članom 156. stav (1) Poslovnika najavu za postavljanje delegatskih pitanja u usmenoj formi dostavili su: delegat Dženan Đonlagić pitanje upućeno ministru sigurnosti, delegat Želimir Nešković pitanje upućeno ministru finansija i trezora BiH, delegat Zlatko Miletić pitanje upućeno ministru vanjskih poslova BiH, ministru odbrane, ministru sigurnosti i ministru vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, dlegatkinja Marina Pendeš pitanje upućeno ministru vanjskih poslova, delegat Kemal Ademović pitanje upućeno Vijeću ministara i Ministarstvu sigurnosti BiH, delegat Dragan Čović pitanje upućeno ministru za ljudska prava i izbjeglice BiH, delegat Šefik Džaferović pitanje upućeno predsjedavajućoj Vijeća ministara BiH, delegat Džemal Smajić pitanje upućeno predsjedavajućoj Vijeća ministara BiH, delegat Ilija Cvitanović pitanje upućeno predsjedavajućoj Vijeća ministara BiH, delegatkinja Snježana Novaković-Bursać ministrici civilnih poslova BiH. U skladu s članom 156. stav (2) Poslovnika ove najave dostavljene su predsjedavajućoj Vijeća ministara BiH i onom članu Vijeća ministara na kojeg se pitanje odnosi. Želim vas podsjetiti i na to da smo uputili obavještenje Javnom RTV servisu BiH radi osiguranja direktnog TV prijenosa ovog dijela sjednice u skladu sa članom 155. stav (1) Poslovnika Doma naroda BiH. Prije nego što pređemo na realizaciju, ja bih vas zamolio samo da kod ove, ovog dijela postavljanja pitanja da koncizno, što kraće da ne potrošimo previše vremena. Sad možemo početi postavljanje usmenih delegatskih pitanja i davanja odgovora. Riječ dajem delegatu Dženanu Đonlagiću. Izvolite.

Zahvaljujem predsjedavajući, dobar dan svima u sali. Moje delegatsko pitanje, kako ste i kazali, je upućeno resornom Ministarstvu sigurnosti. Naime, uvertira za ovo pitanje se nalazi, odnosno podloga za ovo pitanje se nalazi u Zakonu o državnoj agenciji za istragu i zaštitu u kojem je navedeno eksplicitno, dakle, kao zakonska odredba da je sjedište Agencije u Istočnom Sarajevu, na zvaničnoj internet stranici Agencije, SIPA, se također navodi i četiri regionalna ureda i to Sarajevo, Banja Luka, Mostar i Tuzla. S tim u vezi moje pitanje je glasilo – Gdje se nalazi i na kojoj adresi je objekat koji je službeno sjedište za Regionalni ured Sarajevo, u sklopu organizacijske strukture Državne agencije za istragu i zaštitu? To je bilo pitanje, pa vidjećemo šta će doći kao odgovor, pa ću eventualno dati svoj daljnji komentar. Hvala.

Hvala Đonlagiću. Obzirom da nemamo ovdje prisutnog ministra Nešića, dakle, ima zamjenik Ivica Bošnjak. Izvolite.

Zahvaljujem predsjedavajući, pozdravljam sve nazočne. Ovaj, vezano za Vaše pitanje, Regionalni ured Državne agencije za istrage i zaštitu nalazi se u Ulici Nikole Tesle broj 59 u Istočnom Sarajevu. Znači, pri izgradnji nove zgrade i smještaj kompletne Državne agencije za istrage i zaštitu u ovu zgradu smješten je i Terenski ured Sarajevo. Hvala.

Hvala Ivici. Delegat Đonlagić, jeste zadovoljni odgovorom, imate li komentar? Dajte riječ delegatu Đonlagiću.

Zahvaljujem predsjedavajući. Ja sam pretpostavio da će biti ovo odgovor, zapravo moja pretpostavka je sada i zvanično potvrđena, a to je da se Regionalni ured Sarajevo zapravo nalazi na istoj adresi, u istom objektu, u istoj zgradi gdje i sjedište Državne agencije. To znači da kada se radi o nekoj državnoj instituciji, koja može biti iz bilo koje oblasti, uključujući i pravosuđe, da nije nužno da druga organizacijska jedinica ili recimo neki viši sud ili slično mora biti na nekoj drugoj adresi u odnosu na adresu sjedišta te institucije. Dakle, analogno tome može se povući paralela da i viš sud BiH može biti na istoj adresi u istom objektu gdje se nalazi i Sud BiH, kao što je u slučaju Državne agencije za istragu i zaštitu gdje smo sad dobili potvrdu da Regionalni ured Sarajevo se nalazi na istoj adresi, u istom objektu, u istom sjedištu gdje se nalazi i sjedište Državne agencije za istrage i zaštitu. Hvala.

Hvala delegatu Đonlagiću. Sledeći, riječ dajem delegatu Želimiru Neškoviću.

Zahvaljujem predsjedavajući. Uvaženi članovi Kolegijuma, kolege delegati Doma naroda, cijenjena predsjedavajuća Savjeta ministara, uvaženi ministri i predstavnici Savjeta ministara, cijenjeni gosti, prije svega želim da vas pozdravim i želim da postavim delegatsko pitanje u skladu sa članom 156. stav (1) Poslovnika Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, postavljam sledeće delegatsko pitanje. Povodom u medijima objavljene izjave ministra finansija i trezora BiH, gospodina Srđana Amidžića, da u budžetu institucija BiH imamo deficit u iznosu od 37 miliona konvertibilnih maraka, postavljam pitanje i tražim objašnjenje – Kako je došlo do navedenog deficita, na koje stavke na prihodovnoj strani budžeta se odnosi umanjenje sredstava i postoji li odgovornost pojedinca za ovakvo stanje, a imajući u vidu da je do deficita došlo prije izbora gospodina Amidžića na funkciju ministra? Takođe tražim da mi se odgovori – Kako će nedostatak od pomenutih 37 miliona konvertibilnih maraka uticati na planiranje budžeta institucija BiH za 2024. godinu, s obzirom na to da su potrebe institucija sve veće, da troškovi stalno rastu, a da je budžetski okvir ograničen, te da li ćemo zbog navedenih razloga i kašnjenja u proceduri donošenja budžeta za 2024. godinu doći u situaciju da narednu godinu započnemo privremenim finansiranjem? Osnovni razlog zašto sam postavio ovo pitanje je taj što po izjavi ministra Amidžića imamo deficit na prihodovnoj strani budžeta institucija BiH od 37 miliona KM. Realnost je da institucijama na nivou BiH za 2024. godinu nedostaje 37 miliona da bi planirani troškovi bili na nivou 2023. godine. Po mom mišljenju iznos budžeta za 2024. godinu ne bi trebao preći iznos od milijardu i trista miliona konvertibilnih maraka, jer je u prošloj godini povećan za 23% što je uticalo na smanjenje budžeta entiteta i lokalnih zajednica. Za Republiku Srpsku od PDV-a u 2022. godini izdvojeno je manje za 9% u odnosu na isti period 2021. godine. Lokalne zajednice u Republici Srpskoj dobila su od 15 do 20% manje prihoda pojedinačno po svakoj opštini, odnosno gradu nego 2021. godine. Trend povećanja sredstava budžeta institucija BiH treba zaustaviti kako ne bi dalje uticao na smanjenje budžeta entiteta i lokalnih zajednica, prije svega što institucije BiH nisu provodile odgovarajuće mjere štednje, a i dobrim dijelom preporuke Ureda za reviziju institucija BiH. Troškovi za plate pretjerano velikog broja zaposlenih službenika u institucijama BiH nisu smanjeni, imamo veliki broj agencija od kojih neke nemaju skoro nikakve aktivnosti, nabavljaju se preskupi službeni automobili i drugo. Zahtjevi većine budžetskih korisnika, odnosno institucija za povećanje sredstava u budžetu za 2024. godinu su nerealni, a posebno se ističe zahtjev Ministarstva odbrane BiH koje traži blizu 1,8 milijardi konvertibilnih maraka, što je izvan svake ekonomske logike i zdravog razuma. Ovo delegatsko pitanje zahtjeva detaljnije obrazloženje, ali zbog ograničenog vremena isto je skraćeno. Hvala.

Hvala. Molim vas da vodite računa o vremenu. Pozivam ministra finansija i trezora da da odgovor.

Uvaženi predsjedavajući, članovi Kolegija, članovi Doma naroda. Na početku želim da se kolegi Neškoviću zahvalim na ovom pitanju, ovo je vrlo aktuelna tema, želim da vas podsjetim da ovo ne bi bilo prvi put da u budžetu imamo nepokriveni deficit, planirani nepokriveni deficit da se to dešavalo i u prošlosti i taj nedostatak od 37 miliona konvertibilnih maraka se odnosi na ’24. ne na ’23. godinu. Ja nisam politički naivan da ne razumijem da je budžet prije svega politički dokument, u njega su pretočene različite politike, ali i kao takav on mora da ima svoju ekonomsku osnovu. Ono što sam vidio kada je u pitanju budžet BiH jesu određene nelogičnosti. Prvo nije tačno da ne rastu izdvajanja za budžet institucija BiH, vlastiti prihodi institucija BiH za ’24. godinu su planirani da rastru sa 152 miliona na 182 miliona konvertibilnih maraka. Izdvajanja Republike Srpske i Federacije BiH za funkcionisanje zajedničkih institucija preko Uprave za indirektno oporezivanje u kontinuitetu rastu, sa 750 miliona na 780 miliona konvertibilnih maraka, pa sa 780 na 865,5 miliona konvertibilnih maraka, da bi u 2023. godini doseglo milijardu i dvadeset miliona konvertibilnih maraka. Smijem li ja postaviti pitanje – ima li tome kraja? Zahtjev koji je došao pred mene je podrazumijevao da izdvajanja Republike Srpske i Federacije BiH idu blizu 1.150.000.000,00 KM. Realan život se odvija, kako sam već rekao, u entitetima, opštinama i kantonima, a ne samo u ovim našim institucijama. S druge strane struktura našeg budžeta je apsolutno potrošačka. Da li smo mi svjesni da od tog iznosa 963 miliona konvertibilnih maraka se potroši isključivo na plate i različite vidove primanje, milijardu konvertibilnih maraka, 200 miliona konvertibilnih maraka na materijalne troškove i svega 90 miliona na višegodišnja i jednogodišnja kapitalna ulaganja. Koliko god budžet bio politički dokument sa ekonomske osnove i po ekonomskim rezonima ja takve stvari mislim da nije dobro da prihvatamo, na kraju krajeva to misle svi zaposleni u Ministarstvu finansija i trezora. Taj planirani deficit će se pokriti vrlo jednostavno, mi nismo još utvrdili koliki će biti višak prenesenih sredstava iz 2023. godine ili usled nešto niže realizacije u 2023. godini isti će biti pokriven. A što se tiče privremenog finansiranja, pitanje privremenog finansiranja nije pitanje za Ministarstvo finansija i trezora već za sve budžetske korisnike koji nisu željeli da se ponašaju nešto racionalnije. Što se tiče Ministarstva finansija i trezora, završavam, predloženi budžet će biti za deset procenata niži u odnosu na, u 2024. u odnosu na 2023. bio je 13.770.000,00 predloženi budžet će za najmanje miliona i po konvertibilnih maraka biti niži u 2024. u odnosu na 2023. Ako sam probio rok izvinjavam se.