4. sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine

Predstavnički dom

4. 2. 2020
objavljeni podaci: 4. 2. 2020

Stenogram

Uvažene dame i gospodo, zastupnice i zastupnici, uvaženi predsjedavajući Vijeća ministara, uvaženi članovi Vijeća ministara, poštovani gosti, uvaženi predstavnici medija, otvaram 4. sjednicu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, himna Bosne i Hercegovine. Još jednom srdačno pozdravljam sve prisutne zastupnice, zastupnike i uvažene goste. Odsustvo sa sjednice opravdao zastupnik Mirsad Kukić, a zastupnica Đapo je najavila malo kašnjenje, pa će se priključiti radu sjednice. Na sjednici je trenutno prisutno 37 zastupnika i konstatiram da sjednica ima kvorum za rad i odlučivanje. Kao što vam je i naznačeno u pozivu za sjednicu, a u skladu s članom 167. Poslovnika na početku sjednice, a prije rasprave o dnevnom redu, zastupnicima će biti omogućeno postavljanje zastupničkih pitanja u usmenoj formi. U skladu s članom 168. Poslovnika najave za postavljanje zastupničkih pitanja u usmenoj formi dostavili su sledeći zastupnici: Dragan Mektić predsjedavajućem Vijeća ministara BiH, Mirko Šarović ministru odbrane Bosne i Hercegovine, Šemsudin Mehmedović predsjedavajućem Vijeća ministara BiH, Damir Arnaut ministrici vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, Snježana Novaković-Bursać predsjedavajućem Vijeća ministara BiH, Jasmin Emrić ministru komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, Nermin Nikšić predsjedavajućem Vijeća ministara BiH i Saša Magazinović ministru finansija i trezora Bosne i Hercegovine. Ove najave su u skladu s članom 168. stav (2) Poslovnika dostavljene predsjedavajućem Vijeća ministara BiH i onom članu Vijeća ministara na koga se pitanje odnosi. Još jednom želim podsjetiti da je osiguran i direktan TV prijenos ovoga dijela sjednice u skladu sa članom 167. stav (1) Poslovnika. Sada možemo početi s postavljanjem usmenih zastupničkih pitanja i davanjem odgovora. Riječ dajem uvaženom zastupniku Draganu Mektiću. Izvolite.
Hvala predsjedavajući, pozdravljam kolege i kolegice, uvažene goste. Ja imam jedno poslaničko pitanje koje ću uputiti predsjedavajućem Savjeta ministara, a ono glasi: Gospodine Tegeltija, i Vi i visoki funkcioneri Vaše partije, od Milorada Dodika pa nadalje, optuživali ste nas iz SDS-a i PDP-a da podržavamo ANP, jer smo ga kao trebali staviti na dnevni red sjednice Savjeta ministara, oboriti ANP na sjednici Savjeta ministara i završiti tu priču zasvagda jel' postoji Deklaracija Narodne skupštine Republike Srpske o vojnoj neutralnosti. Pošto je ANP i dalje, vidimo, živ, dakle samo što je prominuto ime, sad više nije ANP sad je Program reformi, međutim ja sam imao priliku dok sam bio u Savjetu ministara vidjeti prvobitni onaj ANP, ovaj što se tiče novi Program reformi, ja sam ga prošli put podijelio ovdje poslanicima preveden, da kažem tako mnogo konkretniji, jasniji, precizniji i zahtjevniji i na desetak mjesta se pominju da je te reforme potrebno izvršiti radi euroatlantskih integracija Bosne i Hercegovine. Pa pitam, pošto je ANP i dalje živ u Savjetu ministara – kaćete ga staviti na sjednicu Savjeta ministara i kao takvog oboriti na toj sjednici? I samo me interesuje još, mogu li još jedno pitanje koje nisam najavio, a imam ga u pismenom obliku ovdje?
Ne može sada, morate najaviti, imamo redoslijed postavljanja pitanja. Odgovor na Vaše pitanje predsjedavajući Vijeća ministara BiH. Izvolite.
Zoran Tegeltija
Gospodine predsjedavajući, članovi radnog predsjedništva, dame i gospodo poslanici, uvaženi gosti, predstavnici medija. Pitanje vezano za ANP, ja nikada nisam komentarisao šta treba da radi Savjet ministara, šta da stavlja na dnevni red, a šta ne, tako nisam komentarisao šta treba da radi sa ANP-om. Što se tiče dokumenta, koji se tako zove ANP, u spisku od nekih 450 aktivnih predmeta koji su se našli u Sekretarijatu Savjeta ministara kada je izabran Savjet ministara, našao se i taj dokument. Savjet ministara je donio odluku da se svi ti, o tome obavijeste resorna ministarstva i predlagači dokumenata i da se sami izjasne šta žele da rade sa tim dokumentima. Većina ministarstava je, ministarstava, odnosno resorni ministara svojom su odlukom opredeljivali šta će uraditi sa tim dokumentima, dio dokumenata su povukli iz procedure, dio su zadržali i Savjet ministara o njima raspravlja i odlučuje. Kada je u pitanju jedan dio dokumenata, između ostalih i ANP, predlagač se nije izjasnio, Savjet ministara na svojoj sjednici, 2. sjednici, donio je zaključak u kome je zaključio da svi predmeti koji se nalaze u Sekretarijatu Savjeta ministara, a o kojima se nisu izjasnili predlagači, a koji su stariji od 01. novembra, 01. januara 2019. godine u toj formi neće biti razmatrani na sjednici Savjeta ministara. U skladu sa tim ANP više ne postoji u programu, ne postoji kao dokument u Savjetu ministara i o njemu nije moguće razgovarati i odlučivati. Hvala vam lijepo.
Hvala. Komentar na odgovor, gospodine Mektiću izvolite, minut.
Vidite, jako je bitno i jako je važno da se ova konfuzija oko ANP-a, odnosno Programa reformi završi na način da svi građani Bosne i Hercegovine znaju i samo jednu i potpunu istinu. Ja znam da se u Narodnoj skupštini Republike Srpske pojavio falsifikat tog dokumenta, falsifikat tog dokumenta koji je ponuđen poslanicima, koji je sadržavao 21 stranu, a prevod originalnog dokumenta na koji je, na kome se nalazi potpis sve trojice članova Predsjedništva je preko 50 strana. Dakle, a nezadovoljan .../govornik se upozorava na vrijeme/... sam odgovorom, time što komisija koja je radila i pripremala dokument ANP-a je komisija.../govornik se upozorava na vrijeme/... Savjeta ministara i kako je moguće da je se ANP nalazio, ne znam, devet ili deset puta na dnevnom redu prethodnog saziva, a .../govornik se upozorava na vrijeme/... sad se ne nalazi. Dakle, to je samo izbjegavanje, obmanjivanje i manipulacija građanima.
Hvala. Riječ dajem uvaženom zastupniku Mirku Šaroviću. Izvolite.
Uvaženi predsjedavajući, članovi Kolegija, kolege poslanici, gosti. Moje pitanje je slično koje je postavio gospodin Mektić, doduše na jedan drugačiji način, ali bilo je upućeno i trebalo bi da bude upućeno ministru odbrane Podžiću, koga ovdje ne vidim, ali vidim zamjenika i zbog toga bi ovaj odgovor tražio da dođe u pismenoj formi, jer vjerujem da bi na njega odgovor dao uvaženi ministar Podžić, a pitanje se odnosi na sledeće. Znači, na stranici NATO pakta neki dan je objavljeno da je Bosna i Hercegovina u programu MAP-a, tj. da je aktiviran Akcioni plan za članstvo u NATO i to na osnovu usvojenog Programa reforme odbrane Bosne i Hercegovine. Moje pitanje je, znači, da li to znači da je Program reformi prihvaćen kao ANP pod drugim nazivom, doduše pod drugim nazivom, koji su to, koje su to reforme koje će sprovoditi Ministarstvo odbrane po ovom pitanju i koliko će one koštati, te da li je tačno da je Programom reforme odbrane Bosne i Hercegovina Predsjedništvo BiH prihvatilo obavezu knjženja vojne imovine, znači perspektivne vojne imovine na nivo Bosne i Hercegovine? Zahvaljujem se, želio bi kao što sam rekao da dobijem pismeni odgovor na ovo pitanje.
Hvala. Uvaženi zastupnik Šarović traži i dobiće pismeni odgovor na ovo pitanje. Mi idemo dalje, riječ dajem uvaženo zastupniku Šemsudinu Mehmedoviću. Izvolite.
Hvala gospodo predsjedavajući. Dame i gospodo zastupnici, uvaženi članovi Vijeća ministara, gosti, sve vas pozdravljam. Moje pitanje se odnosi na predsjedavajućeg Vijeća ministara. Naime, u prošlom mandatu prije nekoliko godina na jedan vrlo dramatičan način usvoje je Zakon o akcizama Bosne i Hercegovine i od tada, od pravosnažnosti tog Zakona do danas prikupljena su ogromna sredstva po tom osnovu. Nadalje, Elektroprenos takođe prikuplja određena sredstva i naravno potrebna je formula za raspodjelu tih sredstava. S druge strane Uprava za indirektno oporezivanje svake godine prikupi 15 do 17% više sredstava nego prethodne godine. Zbog toga moje pitanje je upućeno predsjedavajućem Vijeća ministara, naime na prvom sastanku predsjedavajućeg Vijeća ministara sa entitetskim premijerima prema medijskim napisima postignut je dogovor o deblokadi značajnih sredstava. Stoga pitam – o kojim sredstvima je riječ, na koji način su raspoređena između entiteta i Distrikta Brčko, te u koje projekte su usmjerena ili je to samo za saniranje budžetskih rupa? Takođe javnost je očekivala bar informaciju kada će i jesu li deblokirana sredstva Elektroprenosa BiH kojim bi se potakla investiciona izgradnja infrastrukture Elektroprenosa, jer u pojedinim dijelovima Bosne i Hercegovine stepen opterećenja mreže je dosegao čak 90% i kada će konačno započeti izgradnja velike transformatorske stanice TS 110/TS 5, jer su sve pripreme, pripremne radnje od strane lokalne zajednice urađene?
Hvala. Predsjedavajući Vijeća ministara BiH, izvolite.
Zoran Tegeltija
Gospodine predsjedavajući, članovi predsjedništva, kolege poslanici. Zahvaljujem se gospodinu Mehmedoviću na postavljenom pitanju i sa nekim od konstatacijama Vašim prije postavljenog pitanja vjerovatno se ne bi složio, ali to nije u ovom trenutku ni važno, ali jedna je stvar sasvim sigurna dvadeset, prvi sastanak koji sam održao poslije imenovanja Savjeta ministara bio je sa predsjednicima vlada Federacije i Vlade Republike Srpske. Na tom sastanku smo, prije svega, definisali način rada u budućem vremenskom periodu, sva otvorena pitanja koja postoje između nas i o tome koje su naši prioriteti u budućnosti. Ne bi želio da govorim o ... našoj saradnji, ali mislim da će se ona kroz javnost biti jako vidljiva. Što se tiče pitanja, koja su otvorena pitanja, jedno od tih otvorenih pitanja je bilo funkcionisanje Elektroprenosa BiH i pitanje raspodjele sredstava sa Jedinstvenog računa Uprave za indirektno oporezivanje. Podsjetiću vas da na tom sastanku premijeri su dogovorili da dođe, da se odobre investicioni projekti u okviru Elektroprenosa BiH u vrijednosti od 120 miliona konvertibilnih maraka, radi se o sredstvima koja se isključivo mogu upotrijebiti za investicije, ni za bilo šta drugo. Predsjednici vlada su u tom trenutku definisali, znači namjena je izgradnja novih i rekonstrukcija postojećih trafostanica, izgradnja novih i rekonstrukcija pojedinih dalekovoda i rekonstrukcija, odnosno dogradnja sistema SCADA. Oni su tu vrlo jasno precizirali o kojim se radi trafostanicama, o kojim dalekovodima itd. i donijeli odluku, a sada je na Elektroprenosu da provodi te postupke izbora izvođača radova. Kada je u pitanju konkretno pitanje za sam Jelah trafostanicu, trafostanica Jelah jeste dio tog projekta izgradnje i rekonstrukcije novih trafostanica u iznosu od 120 miliona, a izgradnja će biti započeta čim se završi proces izbora izvođača, odnosno procedura definisana Zakon o javnim nabavkama. Ono što je pitanje raspodjele sredstava sa računa Uprave za indirektno oporezivanje definisano je da se to riješi na sjednici Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje i ja se nadam da će u nekoliko ..., nekih od narednih sjednica biti to završeno. Što se tiče akcize, ništa tu nije dramatično, naprotiv mislim da je jako dobro i da svi koji putuju kroz Bosnu i Hercegovinu mogu biti svjedoci odblokiranog procesa izgradnje autoputa, autoputeva u Bosni i Hercegovini, bilo koje dionice da želite da to pogledate. I druga stvar, ne postoji nikakva blokada kada je u pitanju to, postoji jasan princip raspodjele sredstava prikupljenih po osnovu putarina, koja ima, koja je jasno namjenjena za izgradnju autoputeva u Bosni i Hercegovini, u Republici Srpskoj ili u Federaciji. Ja se nadam da će se taj proces .../govornik se upozorava na vrijeme/... nastaviti i u budućem periodu. Hvala vam lijepo.
Hvala. Riječ dajem uvaženom zastupniku Damiru Arnautu. Izvolite.
Marin Vukoja
Komentar.
A komentar, dobro.
Hvala predsjedavajućem Vijeća ministara na iscrpnom odgovoru, međutim očigledno je da se nismo dobro razumjeli kada su u pitanju sredstva prikupljena po osnovu Zakona o akcizama, jer jedno je deblokirati investicionu izgradnju autoputeva, drugo je deblokirati prikupljena sredstva. Problem je što Bosna i Hercegovina, a time i entiteti uzimaju skupe kredite i grade autoceste, a ne troše prikupljena sredstva od akciza nego ih koriste kao kolateral za te uzete kredite i to je zapravo problem i suština onog pitanja o kojem sam ja govorio.
Hvala. Riječ dajem uvaženom zastupniku Damiru Arnautu. Izvolite.
Zahvaljujem predsjedavajući. Ovako, nekolicina medija u Bosni i Hercegovini prenijela je vijest 16. januara ove godine, da je Katarski emir šeih Tamim bin Hamad Al Thani odlikovao ministricu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, doktoricu Biseru Turković posebnim ordenom Al Wajba. Uvidom u zvaničnu internet prezentaciju države Katar radi se o ordenu koji ova država dodjeljuje gotovo svakom odlazećem ambasadoru i precizira se da je napravljen od 18-karatnog žutog i bijelog zlata, ukrašen sa 184 kamena dijamanta i safira što predstavlja boje zastave Katar. S tim u vezi Zakon o sukobu interesa u institucijama BiH jasno nalaže – da poklone iznad vrijednosti od 200 maraka, citiram, izabrani zvaničnici, nosioci izvršne funkcije i savjetnici ne smiju zadržati već su ih obavezni prijaviti i predati instituciji vlasti koje su ih izabrale ili imenovale i u čije ime obavljaju povjerenu javnu funkciju. Pitanje za ministricu vanjskih poslova i sasvim je u redu da zamjenik odgovori, s obzirom da ministrica nije tu – da li je ministrica postupila, s obzirom da je jasno da nešto što ima 184 kamena dijamanta i safire, ovaj, vrijedi više od 200 maraka, da li je ministrica vanjskih poslova postupila u skladu sa Zakonom o sukobu interesa, prijavila i predala navedeni poklon, u ovom slučaju Parlamentarnoj skupštini BiH kao organu koji je izabrao, odnosno imenovao? Ukoliko zamjenik ne zna, dovoljno da kaže šta zna o ovom pitanju, pa bi ga zamolio samo da me obavijesti i od toga će ovisiti moj komentar. Hvala.
Hvala. Zamjenik ministra vanjskih poslova, izvolite.
Josip Brkić
Predsjedatelju, uvaženi članovi Kolegija, dame i gospodo zastupnici. Poštovani zastupniče Arnaut u najavi svoga zastupničkog pitanja niste specificirali, ni detaljnije pojasnili što je to što Vas interesira, tako da u ovom trenutku i obzirom na to da se radi o orednu koji je primila osobno ministrica ja Vam ne mogu dati točan i direktan odgovor, ja Vam samo mogu reći da ćete pisanim putem iz Ministarstva vanjskih poslova u što kraćem vremenu biti izvješteni. Hvala Vam.
Komentar na odgovor.
Ja se zahvaljujem zamjeniku i razumljivo je potpuno da čovjek nema sve informacije, mada ovo je institucionalno pitanje, ne može ministrica lično primiti bilo kakav poklon, a ne poklon ove vrste, ovo je nešto o čemu Ministarstvo vanjskih poslova je trebalo znati, trebale su se procedure pokrenuti, trebalo je već, s obzirom da se radi o 16. januaru trebalo je već biti ovdje u jednoj od ovih vitrina, kako su ljudi uvijek i prije radili. Ja sam između ostalog tako prijavljivao neke poklone i predavao ih ovom Parlamentu. U svakom slučaju što se tiče najave Poslovnik vrlo jasno precizira da se samo najavljuje oblast na koju će se pitanje odnositi, dakle inače nema svrhe usmenih pitanja kad bi vam postavili pitanje konkretno. Ali u svakom slučaju hvala na vrlo korektnom odgovoru, ne začuđuje me da ne nemate više informacija, a onda takođe hvala što ćete mi to dostaviti ispred Ministarstva u pisanoj formi. Hvala.
Hvala. Riječ dajem uvaženoj zastupnici Snježani Novaković-Bursać. Izvolite.
Uvaženi predsjedavajući, članovi Kolegijuma, uvaženi predsjedavajući Savjeta ministara, članovi Savjeta ministara, poštovane kolege i gosti. Ja imam pitanje predsjedavajućem Savjeta ministara, gospodinu Tegeltiji, a vezano za status graničnog prelaza u opštini Novi Grad. Dakle, kao što je meni poznato trenutno je granični prelaz u Novom Gradu, preko graničnog prelaza u Novom Gradu je onemogućen prevoz roba u susjednu Republiku Hrvatsku, odnosno u Evropsku uniju, pa Vas molim za pojašnjenje šta je potrebno, odnosno šta je moguće učiniti kako bi se status tog graničnog prelaza preveo u stanje da je moguć prevoz i roba.
Hvala. Predsjedavajući.
Zoran Tegeltija
Predsjedavajući, kolege poslanici, dame i gospodo. Hvala poslanice na ovom pitanju. Šta treba uraditi? Odgovor je vrlo jednostavan, postići sporazum između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine da se granični prelaz Novi Grad – Dvor definiše kao međunarodni granični prelaz za prevoz roba i da se na neki način poveća kategorija graničnog prelaza u Novom Gradu. Pošto je ovo pitanje došlo u Kabinet juče, nismo uspjeli iskontaktirati institucije da dobijemo potrebne odgovore, međutim iz mog iskustva kad sam ja radio neke poslove vezano za granične prelaze, kontaktne sa lokalnom zajednicom koje sam imao u prethodnom vremenskom periodu, želim da kažem da sa strane Bosne i Hercegovine mnogo toga je urađeno da se granični prelaz u Novom Gradu prekategorizuje u granični prelaz za prevoz roba. Lokalna zajednica je bila jako aktivna na tom pitanju i ne postoji institucija u Bosni i Hercegovini od Predsjedništva pa do, kako se već to zove, Komisije za integrisano upravljanje granicom sa kome lokalna zajednica nije održala sastanak, do sastanaka u Republici Hrvatskoj, nažalost, do toga nije došlo. Ko je zakazao u toj komunikaciji ja zaista ne mogu u ovom trenutku da kažem, ali je činjenica da nismo uspjeli da u dogovoru sa Hrvatskom povećamo kategoriju graničnog prelaza. Takođe informacije vama, gospodo poslanici, i javnosti da kažem da je granični prelaz u Novom Gradu, Novi Grad – Dvor bio prvi granični prelaz koji je otvoren na tom području, ako izuzmemo granični prelazi u Izačićima i to je nekoliko godina bio jedini granični prelaz na tom području. U međuvremenu su otvoreni neki drugi granični prelazi, dobili su više kategorije, a granični prelaz u Novom Gradu je smanjena kategorija sa graničnog prelaza za promet robe na granični prelaz samo za promet putnika. Ocjena privrednika iz tog regiona da je potrebno da se otvori granični prelaz u Novom Gradu i za promet roba sa stanovišta institucija Bosne i Hercegovine to ne predstavlja nikakav ozbiljni zadatak, jer tamo se i nalaze i pripadnici granične policije i pripadnici carina, potrebno je mali napori da bi se taj osposobio granični prelaz za promet roba. Ono što ja mogu da kažem vama, da ćemo preko Komisije za integrisano upravljanje granicama i svim drugim kanalima koji postoje u komunikaciji .../govornik se upozorava na vrijeme/... sa Republikom Hrvatskom pokušati da ovaj granični prelaz dobije status graničnog prelaza za promet roba, ja lično smatram da on to zaslužuje. Hvala vam lijepo.
Hvala. Da li uvažena zastupnica želi komentarisati? Izvolite.
Uvaženi predsjedavajući, hvala Vam zaista na očiglednoj upućenosti i želji i volji da se taj problem riješi i mi se zaista nadamo da će, prije svega, zbog privrednika iz opštine Novi Grad, ali i susjednih opština kojima bi prevoz roba prema Evropskoj uniji preko tog graničnog prelaza zaista značio značajno unapređenje privrednih aktivnosti, da ćete nastaviti intenizivirati komonikaciju sa Republikom Hrvatskom i da će te nas u nekom narednom periodu izvjestiti o, nadam se, napretku i otvaranju jednog dana ovog graničnog prelaza za prevoz roba. Hvala lijepo.
Hvala. Riječ dajem uvaženom zastupnik Jasminu Emriću.
Zahvaljujem uvaženi predsjedavajući. Ja postavljam pitanje ministru komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, koje glasi: Zašto vozačke dozvole iz Bosne i Hercegovine nisu u potpunosti priznate u Saveznoj Republici Njemačkoj, odnosno u kojoj je fazi postupak proširivanja Izjave za uzajamno priznavanje i zamjenu vozačkih dozvola za sve kategorije i podkategorije između Bosne i Hercegovine i Savezne Republike Njemačke? Daću kratko obrazloženje zašto postavljam ovo pitanje. Zajedničkom izjavom između Bosne i Hercegovine i Savezne Republike Njemačke u Saveznoj Republici Njemačkoj priznate su vozačke dozvole kategorije A, A1 i B iz Bosne i Hercegovine, dok kategorije BE, C i D nisu u potpunosti priznate, odnosno za priznavanje ovih kategorija neophodno je ponovno položiti i teoretski ispit i praktični dio ispita i prvu pomoć i sve ono što je propisima Savezne Republike Njemačke za polaganje tih kategorija određeno. Znam da je u ranijem periodu pokrenuta inicijativa i postupak proširivanja Zajedničke izjave kako bi se sve kategorije i podkategorije bosanskohercegovačkih vozačkih dozvola priznale u Saveznoj Republici Njemačkoj, odnosno kako bi se olakšalo prepisivanje ili zamjena tih vozačkih dozvola u Saveznoj Republici Njemačkoj, pa mene zanima – u kojoj je fazi taj postupak, dokle se stiglo u tom postupku, te kada građani koji su, nažalost, napustili Bosnu i Hercegovinu i koji rade u Saveznoj Republici Njemačkoj mogu očekivati da će vozačke dozvole kategorija BE, C i D biti priznate i u Saveznoj Republici Njemačkoj? Hvala.
Hvala. Ministre izvolite.
Hvala gospodine predsjedavajući. Članovi Kolegijuma, uvaženi delegati, što se tiče odnosa Bosne i Hercegovine i Njemačke 10.02.2015. između Bosne i Hercegovine i Savezne Republike Njemačke potpisana je Deklaracija, što je uvaženi kolega i rekao, pri čemu je prihvaćeno i dogovoreno i to je urađeno, a to je da je dozvoljena zamjena vozačkih dozvola kategorije A, B i podkategorije A1. Sa naše strane pokrenuta je inicijativa da se izvrši dopuna Zajedničke deklaracije na način da ista obuhvati i ostale kategorije, a to je BE, C, CE, D i DE i isto tako podkategorija D1, C1, C1E, D1 i D1E. Na našu inicijativu dobili smo odgovor od strane, to je Nota Ambasade Savezne Republike Njemačke od 20. februara 2018. godine u vezi sa prijedlogom za dopunu Zajedničke deklaracije u kojoj stoji, citiram – nakon odgovarajuće provjere predočene dokumentacije ne može se dopuniti postojeća Zajednička deklaracija zbog važnih visokih kriterijuma prema vlasnicima vozačkih dozvola za teretna vozila ili autobuse u Njemačkoj u pogledu kvalifikacije profesionalnih vozača, dopuna Zajedničke deklaracije predloženih kategorija vozačkih dozvola nažalost nije moguća. Na tome se nije salo, Ministarstvo komunikacija i transporta BiH poslednji put u novembru 2019. godine diplomatskim putem zatražilo je od njemačke strane da još jednom preispita ovaj svoj stav i da prihvati naš prijedlog da se otvori proces pregovaranja u cilju usaglašavanja izmjena i dopuna Zajedničke deklaracije i priznavanje svih kategorija vozačkih dozvola. Na navedenu inicijativu još uvijek nismo dobili odgovor, dakle priznavanje preostalih kategorija isključivo i jedino zavisi od njemačke strane koja u ovom trenutku ne pokazuje spremnost za isto. Hvala lijepo.
Hvala. Da li zastupnik želi komentarisati? Izvolite.
Zahvaljujem uvaženom ministru. Razumijem navode koje je ministar pročitao i s kojima nas je upoznao, ali želim podjeliti informaciju da vozačke dozvole svih kategorija iz Republike Srbije vrijede u Saveznoj Republici Njemačkoj. To su oni ranije uredili, na koji način, evo, na Ministarstvu je da prikupi te informacije te da nastave ove razgovore. Ako je to mogla uraditi Republika Srbija za svoje građane, onda ja ne vidim niti jedan razlog a Bosna i Hercegovina to ne uradi za naše građane koji su silom prilika morali potražiti radno mjesto u Saveznoj republici Njemačkoj i molio bi ministra da dostavi odgovor u pisanoj formi. Hvala.
Hvala. Riječ dajem uvaženom zastupniku Nerminu Nikšiću. Izvolite.
Zahvaljujem gospodine predsjedavajući. Ja ću se osvrnuti na jednu oblast koja je, po meni, jako bitna. Naime, jednoglasnom odlukom Predsjedništva BiH iz prethodnog saziva koja je donesena 26. maja 2016. godine utvrđeno je da se iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika u Bosni i Hercegovini praktično isključe oba međunarodna člana. Kako je prije toga za donošenje odluka bilo neophodno da glasa bar jedan od predstavnika međunarodnih stručnjaka, Predsjedništvo je u isto vrijeme donijelo odluku kojom je utvrdilo da se odluke u Komisiji donose konsenzusom od preostala tri člana, utvrdiviši, što je posebno važno, da ta odluka važi od 30. maja 2017. godine. Dakle, imajući u vidu činjenicu da praktično Komisija od tog, već samim isključivanjem ova dva predstavnika međunarodnih članova je narušen Aneks VIII Okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini koji predviđa da se Komisija sastoji od pet članova, tri predstavnika domaćih, dva međunarodnih stručnjaka. Dakle, već od tog trenutka Komisija radi bez tih članova, a moje pitanje se odnosi – da li je Vijeće ministara upoznato? Dakle, tek je novo Vijeće ministara, podsjećam i da na osnovu člana 40. Zakona o Vijeću ministara možete konkurisati i upoznati pošto se radi o novom sastavu Predsjedništva BiH, upoznati ih sa ovim problemom. Komisija raspolaže sa budžetom od nešto manje od milion i po KM. Svi smo svjedoci da svaki dan praktično prisustvujemo devastiranju i narušavanju nacionalnih spomenika na području cijele Bosne i Hercegovine, pa se moje pitanje odnosi – da li Vijeće ministara upoznato s tim i da li će i šta će preduzeti kako bi poslovanje ove Komisije vratilo u zakonske okvire? Hvala.
Hvala. Predsjedavajući Vijeća ministara. Izvolite.
Zoran Tegeltija
Hvala lijepo gospodine predsjedavajući, članovi radnog Predsjedništva, gospodo poslanici. Zahvaljujem se gospodinu Nikšiću za ovo pitanje, ali moram priznati da prvi put čujem za ovo. U masi od više od 400 materijala koji su bili pred Savjetom ministara nije bilo nijednog akta koji se odnosio da je dostavljeno od strane ove Komisije, tako da ni na koji način ja do sada nisam bio upoznat sa ovim stavom i ovim pitanjem rada ove Komisije. Nisam siguran da i ministrica Gudeljević ima tu informaciju ili ne, ako ima nismo je zajedno podjelili. Ono što ja Vama mogu obećati, da ćemo već naredne sedmice pozvati članove Komisije, zajedno ministrica i ja, da vidimo o čemu se radi. Poslije toga ćemo obaviti konsultacije sa članovima Predsjedništva i stvoriti pretpostavke za rad ove Komisije. Ali ako dozvolite priliku, iskren da budem ne vidim vrijeme, želim da kažem da bi možda bilo dobro da se definiše i preispita rad ove Komisije, jer zbog ličnog iskustva, susretali smo se samo sa odlukama o proglašenju spomenika, nacionalnih spomenika kulture, a poslije toga, i onda postavili tako visoke kriterijumima u pojedinim zajednicama za sanaciju tih objekata i uređenja, a te lokalne zajednice nemaju nikakvog finansijskog potencijala da bi sve to mogli da završe. Mislim da u radu ove Komisije ima mnogo otvorenih pitanja, ali evo, mi ćemo se prvo pozabaviti ovim o čemu ste Vi pitali. Hvala lijepo.
Hvala. Da li uvaženi zastupnik želi komentarisati? Izvolite.
Zahvaljujem se predsjedavajućem Vijeća ministara na korektnom, iskrenom, odgovoru. Ja očekujem da Vijeće ministara preduzme aktivnosti i nemam, je li, niti imam želju ni mogućnost da osporavam. I ja mogu da razumijem da treba sagledati sve oblasti, ali takođe, ne mogu da razumijem da već dvije godine imamo Komisiju koja radi izvan zakonskih okvira i rade tri člana mimo Okvirnog sporazuma za mir i donose odluke kako oni misle, raspolažući sa određenim budžetom. I, evo, nadam se da ćemo ovo, podsjećam Vas da imate i ja Vam mogu to i dostaviti pošto je uvaženi kolega Magazinović u prethodnom mandatu postavljao ta pitanja, stavove Ureda OHR-a koji, takođe, smatra da je vrlo važno da se uredi oponašanje, odnosno rad i funkcionisanje ove Komisije i vrati u zakonske okvire. Hvala.
Hvala. Riječ dajem uvaženom zastupniku Saši Magazinoviću. Izvolite.
Zahvaljujem predsjedavajući. Pozdravljam Vas, zamjenike, kolegice, kolege, zastupnice, zastupnike, članove Vijeća ministara i ostale prisutne. Moje pitanje je uvaženom ministru finansija, gospodinu Bevandi i za promjenu želim da malo razgovaramo o akcizama. Pitanje se odnosi na mogućnost promjene fiksne akcize na gorivo u varijabilnu akcizu. O čemu se radi? Svjedoci smo da promjene cijene nafte na svjetskom tržištu negativno utiču na ekonomiju u Bosni i Hercegovini gdje se i najmanji rast cijena nafte dovodi do podizanja cijena unutar Bosne i Hercegovine, ne samo nafte nego i ostalih troškova poslovanja pravih lica. Isto tako smo svjesni, kad cijene nafte na Svjetskom tržištu padaju, da to ne bude baš promptna reakcija unutar Bosne i Hercegovine. Praksa je, postoji dakle, ne izmišljamo toplu vodu, da u cilju zaštite domaćeg tržišta, stabiliziranja cijena nafte se poseže i za alatom koji nazivaju varijabilna akciza koji bi otprilike značio, kad cijene nafte skaču, akciza se smanjuje, i obratno, kad cijene nafte padaju, akciza raste što bi dovelo do neke vrste ravnoteže. Mene interesuje uvaženi ministre Vaše mišljenje, tehničke mogućnosti da li postoji politička volja da se o ovome razgovara? Hvala.
Hvala. Ministar finansija i trezora. Izvolite.
Vjekoslav Bevanda
... svima uz želju za uspješan rad. Zahvala uvaženom zastupniku na pitanju. Pretpostavljam da je uvaženi zastupnik pod ovim pitanjem podrazumijevao proporcionalnu ili ad valorem trošarinu i za razliku od većine poreza, znači porez na dohodak, porez na dobit, PDV, trošarine prema teoriji oporezivanja spadaju u specifične poreze, što znači da se stopa trošarina utvrđuje u novčanim iznosima, a osnovica u mjernim jedinicama proizvoda na koje se primjenjuju, kilogrami, litri, komadi, stupanj alkohola i sl. Jedini izuzetak kod trošarisnkih proizvoda na koji se promjenjuje proporcionalna ili ad valorem trošarina utvrđena u postotcima na prodajnu cijenu su cigarete. Razlog za primjenu te takozvane složene stope trošarine jeste zaštita domaće duhanske industrije. Proporcionalna trošarina je niža na jeftinije cigarete, a viša je na skuplje, dok je specifična trošarina jedna za sve brendove. U Evropskoj uniji je trend da države koje nemaju proizvodnju cigareta imaju jako visoke specifične trošarine, a proporcionalnu trošarinu jako nisku, neke samo 1 %, dok proporcionalne trošarine zadržavaju države koje imaju vlastitu proizvodnju jer ne žele da opterećuju domaću proizvodnju. Što se tiče trošarina na derivate, a mislim da je tu fokus, nafta, minimalne trošarine u Evropskoj uniji su propisane kao specifične, utvrđuju se za 1.000 litara goriva, kao što je slučaj i u Bosni i Hercegovini. Ukoliko poštovani zastupnik pod varijabilnom akcizom podrazumijeva njene kratkoročne promjene na način da se one prilagođavaju tekućim oscilacijama cijena na tržištu nafte, tako rješenje se može smatrati teoretski izvodljivim, ali zasigurno bi više koristilo trgovcima, nego krajnjim potrošačima. Nadam se da je odgovor dovoljno jasan u ovom kratkom vremenu od primitka i ostalo, ako treba možemo i opširno u pismenoj formi. Hvala.
Hvala. Da li uvaženi zastupnik želi komentarisati? Ne. Hvala vam. Sada prelazimo na utvrđivanje dnevnoga reda. Što se tiče izmjena dnevnog reda sjednice, želim napomenuti sljedeće: S dnevnog reda skinute su: Tačka 23. Informacija o radu Tužilaštva BiH za 2017. godinu, broj: 01,02-09-1029/18 od 23. 04. 2018. godine, skinuta je sa dnevnog reda prema obavještenju o odsustvu predlagača. Tačka 35. Razmatranje zastupničke inicijative Edite Đapo koja glasi: „Na osnovu člana 8. Poslovnika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, podnosim poslaničku inicijativu kojom se Vijeće ministara BiH obavezuje da donese okvirni zakon o primjenu međunarodnih konvencija i ugovora“, broj: 01-50-1-1093/19 od 03. 06. 2019. godine, jer je incijativa povučena iz parlamentarne procedure. Tačka 37. Razmatranje zastupničke inicijative Edite Đapo koja glasi: „Na osnovu člana 8. Poslovnika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, podnosim zastupničku inicijativu kojom se Vijeće ministara BiH obavezuje da donese okvirni zakon o provođenju međunarodnih konvencija iz oblasti zaštite kulturnih i prirodnih dobara, koje je ratifikovala Bosna i Hercegovina“, broj: 01-50-1-1289/19 od 17. 07. 2019. godine, jer je incijativa povučena iz parlamentarne procedure. Tačka 39. Razmatranje poslaničke inicijative Damira Arnauta koja glasi: „Na osnovu člana 8. Poslovnika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, podnosim poslaničku inicijativu kojom se sugeriše nadležnim entitetskim institucijama, odnosno institucijama Brčko Distrikta (vlade i zakonodavni organi) da pripreme i usvoje izmjene i dopune zakona o zaštiti od klevete, na način da se u njih inkorporišu različiti standardi prihvatljivosti, tolerancije, te dokazivanja kada je u pitanju navodna kleveta protiv javnih ličnosti u odnosu na javne osobe, a u skladu sa sudskom praksom Evropskog suda za ljudska prava“, broj: 01-50-1-1490/19 od 19. 08. 2019. godine. Skinuta je sa dnevnog reda, jer Zajednička komisija za ljudska prava nije dostavila mišljenje. Tačka 44. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i vlada ostalih članica Inicijative za spremnost i prevenciju katastrofa u Jugoistočnoj Evropi o aranžmanima zemlje domaćina za Sekretarijat Inicijative za spremnost i prevenciju katastrofa u Jugoistočnoj Evropi, broj: 01,02-21-1-897/19 od 26. 04. 2019. godine, skinuta je na zahtjev Komisije za vanjske poslove. Dopunjene su: Tačka 9. Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o putnim ispravama Bosne i Hercegovine, predlagač: Damir Arnaut, broj: 01-02-1-1200/19 od 01. 07. 2019. godine (prvo čitanje) – s Mišljenjem Komisije za saobraćaj i komunikacije jer Komisija nije prihvatila principe Prijedloga zakona. Tačka 10. Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o državnoj službi u institucijama BiH, predlagač: poslanik Damir Arnaut, broj: 01-02-1-1517/19 od 30. 08. 2019. godine (prvo čitanje), s Mišljenjem Ustavnopravne komisije. Također, Komisija nije prihvatila principe Prijedloga zakona. Otvaram raspravu o predloženom dnevnom redu. Uvaženi zastupnik Nikola Lovrinović. Izvolite.
Dobar dan. Gospodine predsjedavajući, pozdravljam vas, supredsjedatelje, kolegice i kolege, sve nazočne u dvorani. Dakle, ja imam jedan prijedlog zaključka kada je u pitanju donošenje, odnosno prihvaćanje današnjeg dnevnog reda. Naime, jučer sam kao član Kolegija u proširenom sastavu bio u prilici da razgovaram o prijedlogu točke 3. koja zapravo je prijedlog jednog kolege zastupnika, a odnosi se na Zakon o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine. Dakle, Zakon koji smo na prethodnoj sjednici razmatrali, glasovali kako smo glasovali, dakle, evo nakon petnaestak dana, već na ovoj sjednici taj isti Zakon se ponovo nalazi pred nama i traži se da se o njemu očitujemo u ponovljenom postupku. Po meni, ovaj, tamo su navedeni neki razlozi, ako ste čitali materijal, da određene kolege nisu bile upoznate, ne znam, već kako, kad su glasovale, što naravno nije nikakav valjan razlog za takvo što, i tražio sam da se na već Kolegiju u proširenom sastavu ta točka skine sa dnevnoga reda, od Kolegija, da on protumači postojanje takve točke, takve prakse. Rečeno mi je da je nekada odredba koja je govorila o tome da se ne može istovjetni tekst zakona ili bilo kakvog akta vratiti na sjednicu Doma, Zastupničkoga doma, nekada bila pa je ukinuta. S obzirom da je to tako, meni ništa drugo nije preostalo nego da vam danas predložim jedan zaključak koji ste već dobili s tim što bih ja ga u ovom drugom stavku još dopunio, ne znam da li da čitam, ali evo pročitaću, radi zapisnika. Zaključak na točku 3. dnevnoga reda 4. sjednice Zastupničkoga doma Parlamentarne skupštine BiH koja se zove – Zahtjev zastupnika Damira Arnauta za razmatranje Prijedloga zakona o izmjeni Zakona o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine po hitnom postupku, u skladu sa članom 133. Poslovnika, broj taj i taj, Zaključak glasi : Skida se s dnevnog reda točka 3. jer ista, sa istim sadržajem nije dobila potporu Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na prethodnoj sjednici, trećoj, održanoj 23.01.2020. Ovdje bih još, onaj, dodao na tekst koji imate pred sobom – ubuduće se u roku od šest mjeseci ne mogu predavati akti u istom tekstu i sadržaju Domu na razmatranje. Obrazloženje: Točka je ponovo predložena sa istim tekstom, od istog zastupnika po hitnoj proceduri bez valjanog razloga za hitnošću, bez bilo kakvih novih rješenja. S obzirom da Poslovnik nije regulirao pitanje ponovljenog prijedloga akta, te se radi o istovjetnom rješenju koje nije dobilo potporu na prethodnoj sjednici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, a zbog nepostojanja nikakvih novih valjanih razloga zbog čega bi se isti prijedlog trebao razmatrati, predlažem, dakle, navedeni zaključak. Dakle, skidanje točke 3. sa dnevnoga rada. Predlažem Domu da se o ovom Zaključku, naravno, prethodno izjasni, jer jasno je da je on usko vezan sa ostajanjem točke 3. na dnevnom redu. Hvala ljepo.
Hvala. Uvaženi zastupnik Šemsudin Mehmedović. Izvolite.
Uvaženi predsjedavajući. Ja sam prošle godine, 17.06., podnio jednu incijativu u skladu sa članom 170. Poslovnika o rad Zatupničkog doma. Obzirom da su se ispunili poslovnički uvjeti, da su formirana radna tijela, komisije, i ovog Doma i zajedničke, ne vidim nijedan razloga zašto se ova moja incijativa već do danas nije našla na dnevnom redu, a obzirom da imamo već more nekih incijativa od samo jednog ili dva zastupnika, evo, možda da mi date obrazloženje zašto već danas nije moja incijativa uvrštena u dnevni red ili kad će već biti uvrštena obzirom da je 17.06. podnesena? Hvala lijepo.
Hvala. Damir Arnaut, ispravka krivog navoda. Izvolite.
Zahvaljujem predsjedavajući. Mislim da kolega Lovrinović vrlo dobro zna da je Poslovnik oko ovog pitanja apsolutno jasan i, međutim, on prečesto traži skidanje obaveznih tačaka sa dnevnog reda. Možda je zaista vrijeme da Kolegij vrlo jasno pojasni kolegi Lovrinoviću da se ovo ne može raditi. Dakle, izostavljanje obaveznih tačaka iz člana 70. stav (2) ovog Poslovnika nije dozvoljeno. Član 70. stav (2) kaže – tačka koja je prošla proceduru u skladu sa Poslovnikom, ovo je tačka, zahtjev za razmatranje po hitnom postupku, Kolegij razmatrao, Prošireni kolegij razmatrao, dakle, prošla proceduru i zaista je ovo gubljenje vremena čemu nas izlaže kolega Lovrinović iz sjednice u sjednicu. Dakle, traži skidanje obaveznih sjednica sa dnevnog reda. Hvala.
Hvala. Nikola Lovrinovović, ispravka krivog navoda. Izvolite.
Zahvaljujem kolegi Arnautu. Ja sam se u prošlom mandatu, pa neću reći gotovo zakleo da neću ništa po Poslovniku raditi, samo ću slušati šta kaže gospodin Damir Arnaut, tako da sam, evo, sad prekršio, a vidjet ću poslije hoću li vratiti se na taj stari zaključak, da ću samo slušati šta on kaže. Dakle, ja sam fino rekao da jučer na Kolegiju u proširenom sastavu nije riješeno pitanje vraćanja istog teksta, u ovom slučaju zakona, ili bilo kojeg drugog akta u istom tekstu, istom sadržaju koji je na prethodnoj sjednici prije 15 dana bio i dobio je, dakle, šta je dobio. Ne mogu da vjerujem da se od ovog Doma pravi lakrdija. Znači, ako smo prije 15 dana zakon, glasovali o njemu, bio je prijedlog, prošao je kako je prošao, sad se o istom tekstu, sa istim sadržajem, po istoj proceduri vraća i namjerno je gospodin kolega smislio tu tehniku, po hitnom postupku, jer zna dobro da je onda, ne može se skinuti sa dnevnog reda, jer je obvezujuća kao točka. Međutim, našao sam rješenje u članku 187. koji kaže da se ono što nije uređeno Poslovnikom može urediti zaključkom Parlamenta i to postaje sastavni dio Poslovnika, odnosno po njemu se ponaša dok se to ne uredi drugačije Poslovnikom. Prema tome, pročitajte članak 187., istina .. nisam ga naveo u ovom Zaključku, ali pročitajte ga pa ćete vidjeti da je moguće zaključkom Parlamenta, i zato i predlažem Zaključak i ako Parlament usvoji taj Zaključak, to je onda moguće učiniti ovo što sam i predložio – skidanje točke s dnevnog reda. Hvala ljepo. Jer nije prihvatljivo, zbog toga što sam naveo.
Hvala. Damir Arnaut, ispravka krivog navoda.
Zahvaljujem predsjedavajući. Pa upravo je uređeno Poslovnikom da je ovo obavezna tačka, dakle, ne može se zaključkom mijenjati Poslovnik. Ovaj Dom može izmijeniti svoj Poslovnik, imali smo na jednoj od nedavnih sjednica izmjene i dopune Poslovnika i to je način na koji se to radi. Ako hoćete da se vrati ono što je nekad bilo u Poslovniku, a izbačeno ciljano, ovo o čemu Vi govorite, da postoji neki rok kad se ..., onda možete predložiti izmjene i dopune Poslovnika. Dok god radimo sa ovim Poslovnikom, to je tako. Tačka je prošla proceduru, obavezna je, a ja ću kad dođe tačka na dnevni red obrazložiti zbog čega je zaista bilo neophodno ponoviti ovo i mislim da sam to već dovoljno u medijima uradio, ali u najmanju ruku, ako uzmemo u obzir da su određene kolege rekle da su greškom glasale protiv, da omjer tog glasanja ukazuje da bi moglo doći do različitog ishoda, apsolutno je opravdano ponoviti Zakon. Hvala.
Hvala. Nikola Lovrinović, ispravka krivog navoda.
Ipak ću ja pročitati ovaj članak 187. – Dom može zaključkom urediti određena pitanja koja nije nikako ili nije precizno uređeno ovim Poslovnikom. Znači, ja sam pitao na Kolegiju u proširenom sastavu zašto se vraća isti tekst i kako je to rješeno, kako može to biti? To pitanje, dakle, nije riješeno, kazali ste, bilo je nekad, sad nije. Stavak (2) – zaključak je obvezujući samo za konkretno pitanje iz stavka (1) ovog članka. I stavak (3) – zaključak je obvezujući sve dok se dano pitanje Poslovnikom drugačije ne uredi. Zaključak se primjenjuje od dana usvajanja, osim ako se nije drugačije, ako se njime drugačije nije predvidjelo. Prema tome, članak je jasan.
Dobro. Dragan Mektić, diskusija. Rasprava o dnevnom redu. Izvolite.
Hvala predsjedavajući. Ja imam jednu generalnu primjedbu na dnevni red i imam jednu konkretnu, konkretan prijedlog za dnevni red. To kad kažem generalno, onda bi želio da kažem da bih ja volio kad bih mogao prisustvovati onako kao gost samo jednoj sjednici Kolegija Doma ili stručnog Kolegija, je li ga vi tako zovete, ne znam. Da je Kolegij, jeste, da je stručni ne znam koliko je to, to baš odgovara tome, ali kad sagledam generalno ovaj dnevni red, pa pazite o čemu mi raspravljamo ovdje. Ovdje nema nijedne ozbiljne tačke. Ja i dalje govorim, na prošloj sam sjednici govorio, mi nastavljamo i urušavamo dignitet ovog Doma, dignitet ovog Parlamenta. Pa ovo što mi danas primamo k znanju, informacije, izvještaji itd., pa dajte da to porukama riješimo, da primimo k znanju i gotovo. Što ćemo džabe raspravljati o nečemu što primamo k znanju? Pa vi vidite da nema nijedne ozbiljne dnevne tačke, pa gdje nam je vladavina prava, pravosuđe, korupcija koja uništi i uruši ovo društvo. Pa kako ovaj Dom ne može Pribeov izvještaj da stavi u kome je ekspert Evropske unije stavio niz primjedbi na funkcionisanje pravosudnog sistema u ovoj državi? Pa kako ne možemo da stavimo da raspravljamo o negativnom Izvještaju koji se pominje u napretku Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju? Pa kako ne možemo da stavimo AMP, znamo da je pola države protiv AMP-a, da je pola države za AMP, pa da vidimo gdje smo tu, da tražimo ta rješenja? Pa kako ne možemo da stavimo da rješavamo pitanja izbornih krađa i izbornih prevara u ovoj državi, a dolaze nam izbori? Kako ne možemo da stavimo neka određena ekonomska pitanja? Pa dajte, pustite informacije i izvještaje i mlaćenje prazne slame više u ovom Parlamentu. Pa znate koliko košta jedan naš radni dan? Ja sam računao, toliko košta 42 poslanika puta ne znam koliko je, 7.000 maraka plata sa raznim privilegijama, beneficijama i šta sve nije nakalemljeno tu, pa to su milioni maraka. Pa gdje je novi Savjet ministara, dajte nam neke hitne mjere, dajte da nešto pokušavamo da riješimo od ovih gorećih problema. Ništa nema, ovo je, ovo .../govornik se upozorava na vrijeme/... ovo kad pogledate, dnevni izvještaji, ovo je jedna velika katastrofa. I samo da završim, ja sam na prošloj sjednici podnio prijedlog da se na dnevni red stavi AMP i da se o njemu raspravlja. Dao sam Službi materijal koji je kopiran, vidim, ne znam je li taj Kolegij vaš, osim ovih informacija i k znanja, što mi trebamo da primimo k znanju .../govornik se upozorava na vrijeme/... pitao i raspravljao o tome. .../govornik se upozorava na vrijeme/... evo, ponovo sam sada dostavio Službi prijedlog da se na dnevni red današnje sjednice stavi AMP.
Dobro, hvala. Uvažena zastupnica Edita Đapo. Izvolite.
Hvala cijenjeni predsjedavajući. Moje poštovanje Vama, dopredsjedavajućim, kao i svim kolegicama i kolegama. Naime, ja ću Vas zamoliti da danas sa dnevnog reda skinemo i tačku 37. To je incijativa nekolicine poslanika koji pripadaju Klubu zelenih i ovom incijativom htjeli smo da obvežemo Vijeće ministara da donese okvirni zakon za provođenje međunarodnih konvencija u oblasti okoliša. Incijativa jeste prošla Komisiju za vanjske poslove, međutim na Ustavnopravnoj komisiji dobila sam određene sugestije kako i na koji način da ustvari kroz popravke već postojećeg, odnosno izmjene i dopune već postojećeg zakona uredimo ovu oblast. Hvala vam.
Hvala. Uvaženi zastupnik Nenad Stevandić. Izvolite.
Hvala gospodine predsjedavajući. Načelno sam htio da raspravljamo o tački dnevnog reda broj 3. i komentaru kolege Lovrinovića i da kažem da naravno da gospodin Arnaut ima legitimitet da predlaže zakon, kao što ima i gospodin Mektić i on je mogao po hitnom postupku da pogura ovo što njega interesuje. Svi imaju taj, da kažem, otvorenu tu mogućnost. Druga stvar je kapacitet da nešto uradite. Iskreno rečeno, Vaša incijativa, ja se sa njom načelo slažem i ono što ste prošli put pokrenuli, meni je bilo logično da mi to sve, i da budem iskren, stavimo u neki svoj fokus i naravno da trebamo mi da se riješimo privilegija, ja se sa tim slažem, ali se ne slažem sa marketingom i za 15 dana guranja ponovo prst u oko da mi sad nešto revidiramo, kao što se ne slažem ni sa drugim vrstama marketinga i pričama o AMP-u pod ovom tačkom. Znači svako ima svoj marketing, ja to razumijem, ali pitanje je kapaciteta da nešto izglasamo je pitanje toga da se usaglasimo, i na kolegijumima i, ne znam, ja bih pristao da razgovaram i sa Vama o ovom Zakonu, sutra negdje, da nađemo neku zadnju, kako bih rekao, varijantu, pa da podržim to. Nije bitno, da li je SDA ili SNSD, svi se u načelu slažemo da treba biti manje privilegija, to uopšte nije sporno, ali se ne slažem sa, za 15 dana isti tekst i čak kad ste naveli u ovome, kako se zove, svom prijedlogu, niste naveli koji su to poslanici rekli da su pogrešno glasali pa hoće sad da glasaju drugačije. Mislim, mora biti, da kažem, neka ozbiljnost u Parlamentu, mora biti, ovaj, ne smije biti banalizovano kao da raspravljamo o stvarima,jedni drugima dobacujemo u kafani. Parlament mora da radi po dnevnom redu kakav god da je, voljeli ga, ne voljeli, dnevni red se usvoji. Ko ima dovoljnu vještinu kao Vi može ovako da nam poturi tačku dnevnog reda, ko nema on ne razumije dobro proceduru, ali govoreći o tom marketingu, ako se ne bi ispoštovao naprimjer Zaključak koji ću ja podržati od gospodina Lovrinovića, koji govori da tamo gdje to nije regulisano, po toj tački donesemo zaključak i to regulišemo. Ako je to za 6 mjeseci, za tri mjeseca, za tri mjeseca, riješit ćemo u nekom novom poslovniku. Inače, da ne izazovem neku, kako bih rekao, pretjeranu reakciju, ako ćemo biti žrtve te vrste marketinga, ja ću sutra da predložim, ne znam ni ja, neki zakon o ocjepljenju kantona, nije Republike Srpske, kantona, i naravno, to će Parlament da odbaci, a ja ću za 15 dana opet da predložim, pa ću ja da pravim sebi taj neki marketing o ljudskim pravima, o Povelji Ujedinjenih nacija na pravima naroda na samoopredjeljenje, znači to uneozbiljuje rad Parlamenta. Parlament ako je nešto skinuo prije 15 dana, hajmo ljudi da se usaglašavamo, da vidimo da to promjenimo i stavimo za mjesec, dva, tri pet. Nemojte nas dovoditi u poziciju da raspravljamo o stvarima koje govore o tome da smo neobiljni i da se bavimo marketingom, a ne suštinom. Znači, ja jesam za to da se smanje privilegije, ali sam za to, da bi se to izglasalo da se napravi neki sastanak, kapacitet, koordinacija, pa da to ne bude, da kažem, ovo marketinško guranje prsta. Mi smo sad neki loši momci, a vi ste dobri itd. Eto, hvala lijepo.
Hvala. Dragan Mektić, ispravka krivog navoda.
Pa ispravka krivog navoda vezano za ovo što je govorio poslanik Nenad Stevandić. Pazite, nešta što dozvoljava Poslovnik da radim Vi možete reći da je neozbiljno, da ne valja itd., onda možemo govoriti o neozbiljnosti našeg Poslovnika. Ja ustvari radim sve u skladu sa Poslovnikom, a da vas samo podsjetim sad gospodine Stevandiću, Vi to nama sada ovdje, da kažem na neki način, na neki način, nemojte me pogrešno shvatiti, morališete i držite neku vrstu predavanja nama, a sjetite se u prošlom sazivu kad SNSD 16 mjeseci nije učestvovao na sjednicama Parlamenta kad je gospodin Džaferović Šefik bio predsjedavajući ovog Predstavničkog doma zato što su ga optuživali za ratnu prošlost itd., i na svakoj sjednici je Staša Košarac, šef Kluba SNSD-a, predlagao smjenu Šefika Džaferovića i to ne prođe i oni izađu i odu kući, ali prime platu. Pa kako sad nešta važi za vas, a ne važi za nas i kako je to ok što ste vi radili, a ovo nije u redu? Hajde da se dogovorimo, pa nema se šta dogovarati, Poslovnik je rekao da je to poslovnička mogućnost, svi su koristili, SNSD je to 16 mjeseci koristio u ovom Parlamentu i pusti nas da radimo svoj posao. Hvala.
Hvala. Zastupnik Stevandić, ispravka krivog navoda.
Ima ona narodna izreka – Bože ili sam se ja Tebi pogrešno molio ili si Ti mene pogrešno razumio? Ne smeta meni nijedna Vaša primjedba, to sa Stašom Košarcem možete sami raspraviti, nemam ja tu potrebe, ovaj, nisam ja tada bio u Parlamentu, ali Vi ste bili ministar i nije Vam smetalo kad se bezbroj zaključaka usvajao, izvještaja, sad Vam smeta. Kad ste bili ministar isti ovakvi, svaka druga sjednica je imala ovakav isti dnevni red. Usvajali su se zaključci, nije bitno da li su granični prelazi, nekakvi evropski projekti i nimalo Vam nije zasmetalo, to je bilo super, zato što ste bili ministar. Sad kad niste ministar, sad Vam sve smeta. Ja molim članove Kolegijuma da svaki put pozovu gospodina Mektića kao gosta na Kolegij. Znači, ja samo prisustvujem Proširenom, ali molim da pozovete gospodina Mektića, nema šta da se radi tajno.
Držimo se rasprave o dnevnom redu, molim Vas.
Ovo je ispravka krivog navoda. Gospodin Mektić je imao mogućnosti slične poslovničke kako Damir Arnaut, da stavi ovo u hitnu proceduru i propustio. Zašto? Ne znam ja, to su Vaši problemi, ali da imate mogućnost, imate. Ali da isto tako mi trebamo promijeniti Poslovnik da ne bi od ovoga svega napravili cirkus i da radimo ovo što sad radimo, umjesto da se bavimo dnevnim redom kakav god da je i kad mi se sviđa i kad mi se ne sviđa, to je meritum stanja, a ne da mi se ne prepucavamo oko bilo čega.
Hvala. Damir Arnaut, povreda Poslovnika.
Hvala predsjedavajući. Član 7. je taj na koji se pozivam, dakle već sam elaborirao zbog čega je ovo vrlo jasno obavezna tačka dnevnog reda, međutim član 7. stav (1) kaže vrlo jasno – Da poslanik ima prava i dužnosti utvrđene Ustavom BiH, zakonom, odlukom itd. i ovim Poslovnikom. Poslanik ima pravo i dužnost prisustvovati sjednici Doma, sjednici komisija čiji je član, on učestvuje u njihovom radu i angažuje se na pronalaženju rješenja i donošenju odluka kojima se osigurava izvršavanje ustavnih nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine. A Kolegij je taj, prema članu 20. koji je dužan meni kao poslaniku osigurati ova prava i obaveze. I ovo što gospodin Stevandić govori, u suštini poziva ovaj Dom da meni uskrati ta prava i obaveze koja mi je Poslovnik dao sa običnim zaključkom. Ali što se praktične tačke gledišta tiče, ako to usvojite, jer ovaj Dom već ide u pravcu derogiranja ovog Poslovnika, ovo nije bio slučaj u prethodnom sazivu, ovaj put je zaista zabrinjavajuće. Ovaj put čujemo stvari poput da je moda predlagati zakone u zakonodavnom tijelu. Ovaj, ukoliko to uradite, ukoliko skinete ovu tačku dnevnog reda pored jasne odredbe, niza odredbi Poslovnika dovešćete samo do situacije da će neko onda promijeniti jednu rečenicu i to onda više neće taj isti zakon, a to nije fer, to nije pošteno. Ja sam uradio poštenu stvar, ponovi sam zakona zato što su neke kolege rekle da su greškom glasale, omjer tih kolega i rezultata je, ukazuje da se može doći do različitog rezultata i uradio sam to pošteno. A kad je praksa u pitanju, zašto gospodin Lovrinović nije ovo ustao i rekao kad je Vjekoslav Bevanda četiri puta ponovio Zakon o akcizama u istom tekstu dan za danom, noć za noć, tad Vam to nije bio problem. Ništa se nije promijenilo u Zakonu o akcizama, a sad Vam je ovo problem. Hvala.
Uvažena zastupnica Bursać, ispravka krivog navoda.
Uvaženi predsjedavajući ovaj moj krivi navod je možda dijelom, mogu i da potvrdim možda navode gospodina Mektića kada kaže... sa čim se ja u suštini ne slažem, da mi na dnevnom redu danas nemamo ozbiljnih materijala. Mislim da je to stvarno nekorektno, potpuno paušalno, ali u dijelu i ako jeste i ako on smatra da je tako, moram da nepomenem da mi u ovom današnjem razmatranju imamo pretežno materijale koje je u parlamentarnu proceduru formirao i uputio prošli saziv ministara. Pa čak gospodine Mektiću i ako je to tako i ako smatrate da je tako, mislim da je bio red da se mi danas, a i možda i u prošlom zasjedanju, razmatramo ovdje jedan ozbiljan izvještaj koji nam je možda trebao uputiti Ministarstvo bezbjednosti kada su u pitanju migracije, kada su u pitanju ozbiljni izazovi iz oblasti trgovine ljudima, trgovine narkoticima, trgovine, uopšteno kriminaliteta za šta je bilo nadležno ministarstvo koje ste vodili pet godina i o kakvim ste privilegijama koristili i iz jednog i iz drugog institucije na nivou zajedničkih organa, što na nivou BiH i Savjeta ministara, imali smo također priliku da čujemo u javnosti ovih dana. Tako da Vas molim da se suzdržite, mi ćemo se zaista maksimalno suzdržati od tih najjeftinijih mogućih populističkih poteza, ali zato nam zaista treba dijalog i zato nam treba da se svi malo bolje skoncentrišemo na ono što nam predstoji, a to su zaista razmatranje, kreiranje i razmatranje u ovom Domu ozbiljnih dokumenata, evo, što kažem, nažalost kakvih nemamo, barem ih nemamo iz domena bezbjednosti. Takođe želim isto da .../govornik se upozorava na vrijeme/... reagujem na krivi navod, pominjete ANP kojeg u ovom trenutku u ovoj državi nema. Hvala lijepo.
Hvala. Ispravka krivog navoda, uvaženi zastupnik Stevandić. Izvolite.
Ja sam gospodinu Arnautu ovu primjedbu rekao načelno i dobronamjerno, ja sam govorio da Vi imate legitimitet, mi upravo raspravljamo o onome što ste Vi predložili, niko ne skida s dnevnog reda, samo sam govorio da li imate kapacitet, kapacitet je ovdje u pitanju. Ja se slažem s Vašom dijagnozom, ja sam očekivao da mi se zahvalite, ja se slažem da treba smanjiti privilegije u potpunosti ovdje i plate i privilegije, ali Vam govorim da možda bih ja imao tri reda ili dva zareza ili neku metodologiju drugačiju od Vas i ne možete da mi tim legitimitetom naturite da glasam za našto za što Vi nemate kapacitet, a ja možda sutra kad se usaglasim i s Vašim klubom i ... možda ja imam. Ovdje je riječ o načelnim stvarima koje su dobronamjerne, koje su iznad marketinga, ja Vam to eto na najdobronamjerniji način pokušavam objasniti bez potrebe da se raspravljamo, ponovo jedan drugom dobacujemo, ne znam ni ja, da neko nekom nešto, pa ni sultan ne može nametnuti zakon ovdje ne možete ni Vi. Znači, u pitanju je legitimiteta to je u redu, ali pitanje je i toga da li imate kapacitet da u toj formi to prođe. Ja mislim da nemate, mislim o tome glasati, ja mislim da treba drugačije, slažem se sa namjerom, ali se ne slažem sa načinom. Je li to u redu? I to je jednako legitimno kao i to što Vi kažete i to ne treba da poremeti naše međusobne odnose, to je naše demokratsko pravo i ne treba da targitiramo jedan drugog radi toga, znači.
Uvaženi zastupnik Mektić, ispravka krivog navoda.
Hvala, ja želim da se osvrnem na ovo što je rekla uvažena Snježana, poslanica. Pa upravo sam ja to govorio što Vi govorite, o tim važnim temama i migracije i kriminal i droga i trgovina drogom i krijumčarenje ljudima, ali nema ovdje su samo k znanju primanje. O tome sam ja i govorio, dajte. Pa ko je branio Savjetu ministara da, za koliko ovo već mjesec i po dana, sačini jednu informaciju o stanju migracija unutar Bosne i Hercegovine i o problemima, pa da se to nađe ovdje. Pa zašto raspravljamo sjednice iz starog saziva Savjeta ministara? Pa zato što nemaju i ništa nismo dobili od novog Savjeta ministara. Pa ja koliko znam za mjesec i po dana, evo koliko je već prošlo, dva mjeseca da se Savjet ministara sastao samo tri puta i raspravljao o nekim kreditima. Upravo sam ja to govorio, dajte nam pitanja, teme koje su životnog interesa za ove građane, ljudi su osiromašeni, opljačkani, nemaju posla, bježe iz ove države, daj da rešavamo to. Pa ja rešavam ovdje informacije iz 2017. godine, primam k znanju. Pa okači to, što smo prošli puta, mačku o rep, vozi. Dajte da se bavimo ozbiljnim, ovo je neozbiljan dnevni red, ovo je neozbiljan dnevni red da se sastanemo mi i danas koštamo ne znam 100, 200 hiljada maraka ovdje. Hvala.
Uvaženi zastupnik Borenović, rasprava o dnevnom redu. Izvolite.
Hvala. Mislim da zaista nema potrebe da određenim intervencijama se skidaju tačke dnevnog reda na jedan neuobičajen način. Ako su tačke došle na dnevni red kroz svu proceduru koja je predviđena Poslovnikom, imam osvjećaj da ovdje pojedinci iz pojedinih političkih partija traže izgovor kako da ne smanje otpremnine od 35.000,00 KM. Ja mislim da je poštenije, čestitije na tački 3. dati svoj stav, a ne kroz neki zaključak pokušati tu tačku skloniti sa dnevnog reda i izbjeći neku vrstu vjerovatno i moralne odgovornosti. Nema potrebe za tim, ajde da glasamo i da vidimo da li će ostati otpremnine 35.000,00 KM na način kako je predviđeno ili će biti smanjene. Ja sam jedan od parlamentaraca koji je odmah rekao da sam pogriješio, ljudski je pogriješiti na sjednici koja je imala svoj jedan brz, dinamičan dnevni red i o tome ću govoriti u Zapisniku sa prethodne sjednice i rekao sam da ću zajedno sa svojim kolegama glasati za smanjenje otpremnina. Ali slušati ovdje jednu pomalo licemjernu, dvoličnu priču kako eto i mi smo za smanjenje otpremnina, ali nemojte sada nego za šest mjeseci, jer tu je neka napravljena proceduralna greška, a Kolegijum je potvrdio ovaj dnevni red, predlagač nije skinuo tačku sa dnevnog reda, kao što je to uobičajena praksa i dajte molim vas da zaista budemo, ako ništa drugo, korektni i da dozvolimo da onako kako je to omogućeno na način kako je to propisano Poslovnikom diskutujemo o svakoj tački dnevnog reda, ako ima potrebe i glasamo na način kako je to predviđeno. Da li će neko ponovo učiniti grešku ili će glasati onako svjesno kako želi, vidjećemo. Ali postoji skupštinska većina koja očigledno ima problem da glasa za jedan prijedlog kojim bi se smanjile otpremnine sa 35 hiljada konvertibilnih maraka na, koliko je predviđeno, 10. Nemojte da tražite izgovor tamo gdje ga nema, ovo je pomalo, moram vam reći, gorčinu izaziva i kod svih nas, a vjerovatno i ljudi koji gledaju ovu sjednicu Parlamenta. Nemojte glasati za ovaj zaključak i hoću da budem konkretan, onaj ko podrži ovakav zaključak on je protiv smanjenja otpremnina od 35.000,00 KM, to je potpuno jasno i zato vas pozivam da ostavimo onako kako je to bilo predviđeno i da svoj stav pritiskom za ili protiv damo kada bude konkretno glasanje o tome da li će se ili ne smanjiti otpremnine.
Hvala. Uvaženi zastupnik Emrić, izvolite.
Zahvaljujem predsjedavajući. Prvo želim da kažem da podržavam prijedlog kolege Arnauta da danas imamo tačku dnevnog reda kako je to i predloženo, a mislim da je kolega Borenović vrlo konkretno objasnio o čemu se ovdje radi. Stoga poslaničke aktivnosti koje su konkretne, koje su vrlo precizne, pa i koje su moralne nazivati marketingom ili nekom modom, ja mislim da nije prihvatljivo, nije ozbiljno već ja bih sada to svrstao u onaj dio ljubomore za rad nekog od kolega zastupnika ili zastupnica. Obaveza zastupnika je da učestvuju u radu svake sjednice Predstavničkog doma, da budu aktivni, pa između ostalog zbog te aktivnosti mi imamo i ovako obilan dnevni red. Da nije ovih inicijativa zastupnika, pa pogledajte kako bi onda izgledao taj dnevni red, osim onoga što je kolega Mektić već i rekao, informacije koje primamo k znanju i neke izmjene i dopune zakona. Ozbiljnih zakonskih zahvata i ozbiljnih reformi još uvijek nema, ali evo očekujemo da će Vijeće ministara uskoro nas počastiti tim reformskim zahvatima koje očekujemo, prije svega i mi zastupnici, ovo nije marketing, ali i svi građani u Bosni i Hercegovini. Stoga podržavam ovaj zahtjev i da kažem, s ovim se ne ukidaju otpremnine, nego se samo smanjuju
Molim Vas, rasprava je o izmjenama i dopunama dnevnog reda. Imate li prijedlog?
Pa da naglasim ....
Pa ne treba, ne možete objašnjavati sada kad dođe tačka dnevnog reda, onda će predlagač objasniti suštinu zakona. Dakle, imate li izmjenu ili dopunu dnevnog reda, ne samo Vi nego svi koji će se javiti, vrlo precizno.
Očigledno Vama smeta da objasnimo ....
Nemojte Vi tumačiti šta meni smeta, molim Vas pitam imate li dopuna ili izmjena.
....ja mislim da imam dva minuta vremena i onda u ta dva minuta mogu reći što ja želim i što mislim da treba u okviru ....
Hvala. Zastupnik Nermin Nikšić, izvolite.
Gospodine predsjedavajući, ja sam upravo htio da, možda sam mogao to i kao intervencija, oko pridržavanja dnevnog reda, koji evo još nismo ni usvojili. Doista, ovaj, sve postaje degutantno, populizam, evo ja spadam u zastupnika koji nije pogriješio ni prošli put kad je glasao, vjerovatno neću ni danas. Legitimno je i u skladu s našim Poslovnikom, dakle nije zabranjeno da imamo tačku, legitiman je prijedlog zaključka, sve ono što prođe na glasanju o tome ćemo se izjašnjavati i raspravljati, ... stvarno iscrpljujemo se ovdje dokazujući ko je veći, ne znam ni šta više stvarno. Hvala.
Hvala Vam naljepša. Zaključujemo raspravu o dnevnom redu. Dakle, u ovome trenutku imamo prijedloge zaključaka od strane uvaženog zastupnika Lovrinovića, od strane uvaženog zastupnika Mektića. Što se tiče diskusije uvaženog zastupnika Mehmedovića, mislim da je to riješeno sa sekretarom o modelu i načinu kako će ta inicijativa biti pripremljena za narednu sjednicu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. I još jednom bi ja pozvao uvaženu zastupnicu Đapo, obzirom da su predlagači uvaženi zastupnici Đapo, Magazinović i Marinković-Lepić, dakle, da li imamo saglasnost svih predlagača da se povuče s dnevnog reda tačka 37.
Da, ok. Dakle, povučena je tačka 37. sa dnevnoga reda. Sada ćemo se izjašnjavati o zaključcima onako kako su, redoslijedom kako su oni i predloženi.
Izvolite, Damir Arnaut povreda Poslovnika.
Predsjedavajući, ne možete stavit prijedlog zaključka kojim se traži skidanje obavezne tačke dnevnog reda sa dnevnog reda. Ta tačka je obavezna prema trenutnom Poslovniku, ne može se o tome izjašnjavati, ako hoćete da to radite promijenite Poslovnik, ali ona je prema trenutnom Poslovniku obavezna. Ovo ako stavite na glasanje kršite direktno Poslovnik, a u praksi ćete dovesti do toga da ću ja promijeniti jednu riječ, promijeniću da zakon stupa na snagu 10 dana od dana usvajanja, i šta ste onda dobili. Ali to je onda neiskren pristup, jer ovo što radite ovo je potpuno neiskren pristup. Vrlo dobro znate da je ovo obavezna tačka dnevnog reda, sekretar Vam govori da je obavezna tačka dnevnog reda, nikad se nije ovako nešto desilo, uključujući kad je četiri puta za redom dan za danom, noć za noć ponavljan Zakon o akcizama. Prema tome to ako uradite zaista uvodite ovaj Dom u novu sferu kršenja, ne možete prema trenutnom Poslovniku staviti prijedlog kolege Lovrinovića na glasanje. Hvala.
Evo zatražićemo konsultacije sa sekretarom.
Lovrinović povreda Poslovnika, izvolite.
Zahvaljujem gospodine predsjedavajući. Čekao sam da vidim što ćete odlučiti, međutim dakle mi smo na raspravi o dnevnom redu, točno je što kaže kolega Kolegij u proširanom sastavu nije mogao obaveznu točku skinuti da je ne ponudi Domu, čemu onda rasprava o dnevnom redu, onda ne može se ništa skinuti, ništa dodati ako je to tako. Članak 187. koji sam naveo isto vrijedi kao i onaj članak na koji se on poziva i on govori o tome da zaključkom se može urediti pitanje koje nije uređeno Poslovnikom. Dakle, Poslovnikom nije uređeno pitanje vraćanje istog teksta, nije uređeno. Ako nije uređeno nečim ga moramo urediti, ja sam tražio na to odgovor, kao što on traži ... da bude točka dnevnog reda. Prema tome izlaz iz toga je da se donese zaključak po tom pitanju. Što je rekao kolega Borenović, pa izvolite imate ruke ili kolega Nikšić, glasujte ako zaključak prođe onda opet za šest mjeseci kolega nek vrati isti tekst, po ovome zaključku ga može vratiti isti čak, ali nakon šest mjeseci. Prema tome ne znam u čemu je ovdje spor, ne znam šta je sporno. Znači, ko će meni protumačiti članak 187. ko će mi protumačiti, ja sam tražio od Kolegija da mi protumači zašto se isti tekst vraća. Sad sam to pitao, nisam prošli mandat, eto gospodine ispričavam se, sad sam to pitao – što se nije, što se vratio isti tekst, zašto? Neko se sjetio da nije trebao glasovati. Ja sam imao stav tada, imam ga i danas. Ko nije imao stav šta ću mu ja, ovo je Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, nije ovo mjesna zajednica pa da neko ima stav ili nema stav. Tražim da se izjasnimo o zaključku, to je predviđeno člankom 187.
Zastupnik Magazinović, povreda Poslovnika.
Mi smo na korak od toga da ozbiljno prekrišimo Poslovnik, kolega Arnaut je u potpunosti u ovoj situaciji u pravu i mi imamo obaveznu tačku dnevnog reda i ne bi bilo dobro da uvodimo ovu praksu. Ja apelujem kolega Lovrinoviću, na Vas, da povučete ovaj zaključak, danas ćemo ovo odraditi onako kako Poslovnik kaže. A što se mene lično tiče odma možemo promijeniti Poslovnik na narednoj da ovu situaciju uokvirimo onako kako eventualni predlagač toga smatra, ali ne bi bilo dobro da napravimo ovaj prekršaj budući da ćemo onda probuditi kreativnost u svim nama da na različite načine to tretiramo i da otežavamo vođenje sjednice rukovodstvu. Hajte kolega Lovrinoviću da zajednički pomognemo i Kolegiju i da ovu situaciju prevaziđemo, a evo već na narednoj sjednici se može Poslovnik mijenjati, ako Vi želite da predložite to na taj način.
Ok, pauza 10 minuta.
Počinjemo za minut, dva. Dobro, možemo početi, posle ove pauze. Gdje nam je gospodin Lovrinović, on će uzeti riječ. Zastupnik Lovrinović, izvolite.
Zahvaljujem gospodine predsjedavajući. Dakle, dobra je bila ova stanka iako nije poslovnička, jer je o dnevnom redu riječ i uspjeli su me uvjeriti, prije svega kolege iz Kolegija, da ovo povučem, ali ovo je tema koja doista zavrjeđuje pozornost i zavrjeđuje da je se riješi, a ne da ovako zbog onog zbog čega je gospodin Stevandić govorio, dakle kolege ponekad, pa mogu biti to i ja, je li, zlorabe tu situaciju i da znači svake sjednice se vraća jedan te isti zakon, jedan te isti tekst i da pričamo, da se vrtimo u krug bez ikakve potrebe. Dakle, porazmislićemo, poradićemo na tome da se ovo pitanje riješi, a ovog trenutka ja povlačim zaključak da se o njemu ne izjašnjavamo.
Hvala najljepša, zahvaljujem se uvaženom zastupniku Lovrinoviću. Idemo na drugi zaključak, koji je predložio uvaženi zastupnik Mektić, koji glasi: Predlažem da se u dnevni red današnje sjednice Predstavničkog doma uvrsti tačka Program reformi u Bosni i Hercegovini 2019 – 2020. godina. Molim da se izjasnimo o ovome zaključku. Od ukupno prisutnih 37 – za 17, protiv 18, suzdržana 2. Ne postoji opća većina tako da zaključak nije dobio potrebnu većinu da bude uvršten u dnevni red današnjeg zasjedanja. Već smo rekli da je uvaženi zastupnik Mehmedović svoju inicijativu ponovo uputio i ona će biti na narednoj sjednici, a uvaženi zastupnici Đapo, Magazinović i Marinković-Lepić su povukli tačku dnevnog reda, kao predlagači, broj 37. Prema tome mogu konstatovati da današnja 4. sjednica Doma ima sledeći Dnevni red 1. Usvajanje Zapisnika sa 3. sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH; 2. Komentari na dobivene odgovore na zastupnička pitanja; 3. Zahtjev zastupnika Damira Arnauta za razmatranje Prijedloga zakona o izmjeni Zakona o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine po hitnom postupku, u skladu sa članom 133. Poslovnika, broj: 01-02-1-196/20 od 22.01.2020. godine; 4. Izvještaj komisije Kolegija o nastojanju za postizanje saglasnosti o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija BiH, predlagač: Vijeća ministara BiH (zakon u prvom čitanju), broj: 01,02-02-1-1885/18 od 17.01.2020. godine; 5. Izvještaj komisije Kolegija o nastojanju za postizanje saglasnosti o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o patentu, predlagač: Vijeće ministara BiH (P.Z.E.I.), (zakon u prvom čitanju), broj: 01,02-02-1-2852/18 od 17.01.2020. godine; 6. Izvještaj komisije Kolegija o nastojanju za postizanje saglasnosti o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskoj policiji Bosne i Hercegovine, predlagač: Vijeće ministara BiH (zakon u prvom čitanju), broj: 01,02-02-1-489/19 od 17.01.2020. godine; 7. Izvještaj komisije Kolegija o nastojanju za postizanje saglasnosti o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prebivalištu i boravištu državljana BiH, predlagač: zastupnik Zlatan Begić (zakon u prvom čitanju), broj: 01-02-1-1882/19 od 17.01.2020. godine; 8. Izvještaj komisije Kolegija o nastojanju za postizanje saglasnosti o prijedlogu za razmatranje Prijedloga zakona o izmjeni i dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine (predlagači zastupnici: Saša Magazinović, Jasmin Emrić i Šemsudin Mehmedović) po skraćenom postupku, u skladu sa članom 132. Poslovnika, broj: 01- 02-1-1955/18 od 17.01.2020. godine; 9. Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o putnim ispravama Bosne i Hercegovine, predlagač: Damir Arnaut, broj: 01-02-1-1200/19 od 01.07.2019. godine, s Mišljenjem Komisije za saobraćaj i komunikacije; 10. Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o državnoj službi u institucijama BiH, predlagač: zastupnik Damir Arnaut, broj: 01-02-1-1517/19 od 30.08.2019. godine, s Mišljenjem Ustavnopravne komisije; 11. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sistemu državne pomoći u Bosni i Hercegovini (P.Z.E.I.), predlagač: Vijeće ministara BiH, broj: 01,02-02-1-1694/19 od 25.09.2019. godine (prvo čitanje); 12. Godišnji izvještaj iz oblasti poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine za 2017. godinu, podnosilac: Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, broj: 01,02-28-1888/18 od 10.08.2018. godine; 13. Godišnji izvještaj iz oblasti poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine za 2018. godinu, podnosilac: Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, broj: 01,02-50-18-1469/19 od 14.08.2019. godine; 14. Izvještaj o pregledanom stanju finansijskog poslovanja političkih stranaka u 2016. godini, podnosilac: Centralna izborna komisija BiH, broj: 01,02-16-1-2316/18 od 23.10.2018. godine; 15. Izvještaj o pregledanom stanju finansijskog poslovanja političkih stranaka u 2017. godini, podnosilac: Centralna izborna komisija BiH, broj: 01,02-16-1-2276/19 od 30.12.2019. godine; 16. Izvještaj o radu i finansijski izvještaj Agencije za poštanski saobraćaj Bosne i Hercegovine za 2018. godinu, broj: 01,02-16-1-391/19 od 20.02.2019. godine; 17. Izvještaj o radu Ureda za razmatranje žalbi BiH za 2018. godinu, broj: 01,02-50-18- 683/19 od 27.03.2019. godine; 18. Godišnji izvještaji Centralne banke BiH za 2018. godinu, broj: 01-16-1-699/19 od 01.04.2019. godine; 19. Izvještaj o radu Upravnog odbora Izvozno-kreditne agencije BiH za 2018. godinu, broj: 01,02-16-1-709/19 od 01.04.2019. godine; 20. Izvještaj o aktivnostima Ureda za reviziju institucija BiH za 2018. godinu, broj: 01-50- 18-922/19 od 03.05.2019. godine; 21. Izvještaj komisije Kolegija o nastojanju za postizanje saglasnosti o Izvještaju – detaljnoj analizi rada Izvozno-kreditne agencije BiH, s posebnim naglaskom na poslovanje s „Unisom“ – fabrikom cijevi Derventa, s prijedlogom mjera za rješavanje problema u radu ove agencije, podnosilac: Upravni odbor Izvozno-kreditne agencije BiH, broj: 01-50-1-15-50/17 od 17.01.2020. godine; 22. Izvještaj komisije Kolegija o nastojanju za postizanje saglasnosti o prijedlogu zaključka zastupnika Branislava Borenovića povodom rasprave o Godišnjem izvještaju Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH za 2017. godinu i Godišnjem izvještaju Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH za 2018. godinu, broj: 01,02-50-19-1942/18 i 01,02- 50-18-1726/19 od 17.01.2020. godinu; 23. Informacija o stanju javne zaduženosti Bosne i Hercegovine na dan 31.12.2018. godine, podnosilac: Ministarstvo finansija i trezora BiH, broj: 01,02-16-1-865/19 od 23.04.2019. godine; 24. Informacija o stanju u Izvozno-kreditnoj agenciji BiH, podnosilac: Upravni odbor Izvozno-kreditne agencije BiH, broj: 01,02,03-50-18-1649/19 od 17.09.2019. godine; 25. Prijedlog odluke o imenovanju članova Komisije za izbor i praćenje rada Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, predlagač: Zajednički kolegij oba doma Parlamentarne skupštine BiH, broj: 01,02-34-1-205/20 od 22.01.2020. godinu; 26. Prijedlog zaključka o osnivanju Privremene zajedničke komisije oba doma Parlamentarne skupštine BiH za provođenje procedure za imenovanje članova Nezavisnog odbora i Odbora za žalbe građana kao nezavisnih tijela policijske strukture BiH, predlagač: Zajednički kolegij oba doma Parlamentarne skupštine BiH, broj: 01,02-34-1-198/20 od 22.01.2020. godine; 27. Prijedlog zaključka o osnivanju Privremene zajedničke komisije oba doma Parlamentarne skupštine BiH za provođenje procedure za imenovanje direktora Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH, predlagač: Zajednički kolegij oba doma Parlamentarne skupštine BiH, broj: 01,02-34-1-199/20 od 22.01.2020. godine; 28. Prijedlog zaključka o osnivanju Privremene zajedničke komisije oba doma Parlamentarne skupštine BiH za provođenje procedure za imenovanje sedam članova Ureda za razmatranje žalbi BiH u Sarajevu, predlagač: Zajednički kolegij oba doma Parlamentarne skupštine BiH, broj: 01,02-34-1-201/20 od 22.01.2020. godine; 29. Prijedlog zaključka o osnivanju Privremene zajedničke komisije oba doma Parlamentarne skupštine BiH za provođenje procedure za imenovanje generalnog revizora Ureda za reviziju institucija BiH, predlagač: Zajednički kolegij oba doma Parlamentarne skupštine BiH, broj: 01,02-34-1-197/20 od 22.01.2020. godine; 30. Prijedlog zaključka o osnivanju Privremene zajedničke komisije oba doma Parlamentarne skupštine BiH za provođenje procedure izbor tri člana Upravnog odbora Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta, po jednog iz bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda, predlagač: Zajednički kolegij oba doma Parlamentarne skupštine BiH, broj: 01,02-34- 1-203/20 od 22.01.2020. godine; 31. Prijedlog zaključka o imenovanju predstavnika Parlamentarne skupštine BiH u Radnu grupu za praćenje stanja i aktivnosti u vezi s mogućom izgradnjom odlagališta nuklearnog otpada na lokaciji Trgovska gora, općina Dvor, predlagač: Zajednički kolegij oba doma Parlamentarne skupštine BiH, broj: 01,02-34-1-204/20 od 22.01.2020. godine; 32. Razmatranje zastupničke inicijative Damira Arnauta koja glasi: „Na osnovu člana 8. Poslovnika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, podnosim zastupničku inicijativu kojom se zadužuje Vijeće ministara BiH da najkasnije u roku od tri mjeseca od dana usvajanja ove inicijative izradi i u parlamentarnu proceduru dostavi Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH kojim se nespojivost dužnosti (sukob interesa) nositelja pravosudnih funkcija proširuje i na njihove bliske srodnike, modelirano na pravilima, definicijama i ukupnim rješenjima sadržanim u Zakonu o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH, smjernicama VSTV-a, OECD-a, Evropske unije, Vijeća Evrope i sličnih međunarodnih tijela“, broj: 01-50-1-288/19 od 05.02.2019. godine; 33. Razmatranje zastupničke inicijative Mirjane Marinković-Lepić koja glasi: „Na osnovu člana 8. Poslovnika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine ('Službeni glasnik BiH', br. 79/14, 81/15 i 97/15), upućujem zastupničku inicijativu za izmjenu člana 43. Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine ('Službeni glasnik BiH', br. 26/04, 7/05, 48/05, 60/10, 32/13 i 93/17), broj: 01-50-1- 846/19 od 18.04.2019. godine; 34. Razmatranje zastupničke inicijative Predraga Kojovića, Aide Baručije i Mirjane Marinković-Lepić za izradu novog Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine, broj: 01-50-1-1184/19 od 26.06.2019. godine; 35. Razmatranje zastupničke inicijative Damira Arnauta koja glasi: „Na osnovu člana 8. Poslovnika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, podnosim zastupničku inicijativu kojom se zadužuje Ministarstvo pravde BiH da najkasnije u roku od 30 dana od dana usvajanja ove inicijative izradi i u parlamentarnu proceduru dostavi Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, na način da se u njega uvrsti odredba kojom bi se propisivao rok u kojem je potrebno okončati istragu u disciplinskom postupku, s tim da taj rok ne bude duži od šest mjeseci“, broj: 01-50-1-1464/19 od 09.08.2019. godine; 36. Razmatranje zastupničke inicijative Edite Đapo, Saše Magazinovića i Mirjane Marinković-Lepić koja glasi: „Na osnovu člana 8. Poslovnika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine ('Službeni glasnik BiH', br. 79/14, 81/15, 97/15), podnosimo zastupničku inicijativu da se u okviru Zakona o javnim nabavkama uvrsti kriterij 'zelene javne nabavke' kao instrument zaštite okoliša, kojim se potiče zaštita okoliša i održivi razvoj. Takođe je potrebno da sve javne institucije, na svim nivoima vlasti, donesu zelene akcione planove u kojima se navode različite aktivnosti i mjere podrške za zelenu ili održivu javnu nabavku.”, broj: 01-50-1-1609/19 od 09.09.2019. godine; 37. Razmatranje zastupničke inicijative Damira Arnauta koja glasi: „Na osnovu člana 8. Poslovnika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, podnosim zastupničku inicijativu kojom se od Ministarstva komunikacija i prometa BiH traži da pripremi i u proceduru dostavi izmjene i dopune Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH, kojim bi se značajno pooštrile sankcije za vozače motornih vozila u praktičnom upravljanju vozilom, kod kojih se utvrdi količina alkohola u krvi preko 1,5 g/kg (član 174. (2) Zakona)”, broj: 01-50-1-2130/19 od 11.12.2019. godine; 38. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Ugovora između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Narodne Republike Kine o saradnji u oblasti zdravlja životinja i karantinu, broj: 01,02-05-2-2552/18 od 27.11.2018. godine; 39. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Kabineta ministara Ukrajine o saradnji u oblasti turizma, broj: 01,02-21- 1-1496/19 od 20.08.2019. godine; 40. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Amandmana na Rimski statut Međunarodnog krivičnog suda (Amandmani iz Kampale), broj: 01,02-21-1-2224/19 od 23.12.2019. godine. Hvala. Prelazimo, dakle, na tačku dnevnog reda broj jedan, Ad. 1. Usvajanje Zapisnika sa 3. sjednice Predstavničkogo doma Parlamentarne skupštine BiH
Dobili ste Zapisnik. Da li neko od uvaženih zastupnica ili zastupnika ima neke primjedbe ili sugestije? Uvaženi zastupnik Borenović, izvolite.
Hvala uvaženi predsjedavajući Predstavničkog doma, uvažene kolegice, kolege parlamentarci, članovi Savjeta ministara, uvaženi gosti. Imam jedan, jednu primjedbu na Zapisnik sa prethodne sjednice Parlamenta koja je bila obimna po broju materijala, 48. tačaka dnevnog reda, i sami smo svjedoci da smo u samom finišu te sjednice prilikom glasanja kao na trci 100 metara sa preponama radili jako brzo i potkrala se jedna greška. Jedan od zaključaka koji sam predložio u skladu sa Poslovnikom vezano za 13. i 14. tačku dnevnog reda u kojim se radilo o izvještajima o radu Visokog sudskog i tužilačkog savjeta nije stavljen na glasanje. Radi se o Zaključku da Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH zadužuje sekretara Doma da u roku od 10 dana sazove konstitutivnu sjednicu privremene istražne komisije Predstavničkog doma čiji je cilj da istraži stanje u pravosudnim institucijama u Bosni i Hercegovini sa posebnim osvrtom na sposobnost Visokog sudskog i tužilačkog savjeta da učestvuje u procesima neophodnim na putu Bosne i Hercegovine ka članstvu u Evropsku uniju osnovanim zaključkom sa 2. hitne sjednice Doma čiji su članovi imenovani u skladu sa tim zaključkom. Uredno je zaključak predan, može se desiti, ja potpuno razumijem, kada imamo mnogo tačaka dnevnog reda, i vidjeli smo danas kada smo diskutovali o prijedlogu uvaženog kolege Arnauta, može se desiti da u velikom broju zaključaka neki ne bude dat na glasanje, ja to potpuno razumijem. Zato i jeste usvajanje zapisnika sa prethodne sjednice Parlamenta i moja je obaveza da kao parlamentarac reagujem, da na to ukažem i da vidim šta je rješenje, kako ovu situaciju prevazići. Da li je moguće glasati naknadno ili ću iskoristiti mogućnost da ovaj isti zaključak kroz neku drugu tačku koja se veže za stanje u pravosuđu predložim? A zašto je to važno? Možda i Vi kao predsjedavajući i kao prvi prvi čovjek trenutno u Kolegiju možete dati obrazloženje – zašto nije konstituisana privremena istražna komisija Predstavničkog doma koja je većinom glasova formirana Zaključkom sa sjednice još iz juna mjeseca 2019. godine? Koliko ja znam, poslanički klubovi, bar znam kad je u pitanju naš poslanički Klub, su dostavili prijedloge svojih članova za ovu privremenu istražnu komisiju. Na ovaj način dolazimo u jednu situaciju da usvajamo zaključke upravo Predstavničkog doma koje ne provodimo. Ovdje je, vjerujte, velika odgovornost upravo na vama, članovima Kolegijuma ili Vama kao predsjedavajućem koji zajedno sa sekretarom trebate da objasnite zašto ova Komisija nije konstituisana ako je već usvojena Zaključkom Parlamenta i na taj način mi moramo izaći iz ove situacije i ako možete dati obraloženje da li će biti konstituisana u narednih nekoliko dana? Ja sam spreman da zaključak ne predlažem ponovo, ali ću .../govornik se upozorava na vrijeme/... insistirati na ovome što je obaveza Predstavničkog doma kada je u pitanju odluke koje smo donijeli većinom glasova onako kako je to predviđeno Poslovnikom i kada je u pitanju ova privremena istražna komisija koja treba da .../govornik se upozorava na vrijeme/... istraži stanje u pravosudnim institucijama BiH, a svi smo svjesni kakvo je stanje u pravosuđu BiH.
Hvala. Mislim da zaključak prošli put nije bio vezan ni za jednu tačku dnevnog reda, zbog toga nije stavljen na glasanje. Smatram sasvim svrsishodnim da to predložite ponovo uz neku od adekvatnih tačaka, a biće ih u narednom periodu. Ja podsjećam da smo za 11. mart zakazali tematsku sjednicu o situaciji u pravsuđu na kojoj će biti pozvani članovi VSTV-a, glavna tužiteljica, predsjednik suda itd. To će svakako biti prilika da raspravljamo i o ovakvim temama. Zastupnik Mektić. Izvolite.
Hvala predsjedavajući. Ja sam nešta na početku govorio vezano za ovaj besmisleni dnevni red, po meni, besmisleni dnevni red, pa bih predložio ako je moguće da ...
Ovo je Zapisnik sa 3. sjednice.
Molim?
Govorimo o eventualnim primjedbama na Zapisnik sa prošle sjednice.
Au, onda ništa, ništa. Mislio sam da nešta kažem, ali ok onda.
Dakle, ne javlja se više niko za raspravu. Prelazimo na narednu tačku dnevnog reda, Ad. 2. Komentari na dobivene odgovore na zastupnička pitanja
U skladu sa članom 170. Poslovnika do ove sjednice Doma pitanja i incijative u pisanoj formi postavili su zastupnici: Adil Osmanović jedno pitanje; Mirko Šarović jedno pitanje; Mirjana Marinković-Lepić 20 pitanja i jednu incijativu; Predrag Kožul jedno pitanje; Aida Baručija 14 pitanja; Nada Mladina jedno pitanje i dvije incijative; Damir Arnaut tri pitanja; Saša Magazinović jedno pitanje; Mira Pekić jedno pitanje. Do današnje sjednice dostavljeni su sljedeći odgovori uvaženim zastupnicima i zastupnicama: na pitanje Saše Magazinovića dostavljeno je 14 odgovora; na pitanja Aide Baručije sedam; na pitanje Mirjane Marinković-Lepić 17 odgovora i na pitanja Damira Arnauta dostavljeno je sedam odgovora, u skladu sa onim što mi imamo, u skladu sa informacijama koje mi imamo u skladu sa informacijama koje mi imamo od naše Službe. Da li neko od uvaženih zastupnika ima komentar na dobivene odgovore? Da, uvaženi zastupnik Saša Magazinović. Izvolite.
Zahvaljujem. Krajem prošle godine slavodobitno je proglašeno da preuzimamo kontrolu nad bh. nebom. Tada se desila, ako ćete se sjetiti, ona fešta u tom povodu koja je plaćena 300.000 KM plus PDV. I nekako je zbog tog što je, zbog te bahatosti BHANSA-e u drugi plan otišla suština toga da li smo mi ili ne zaista preuzeli bh. nebo, kontrolu bh. neba u cjelosti. Pa sam ja, osim potrebe da ocijenim sramotnim toliko trošenje para za feštu pitao – a šta smo slavili? Iz odgovora BHANSA-e koji je istinit i korektan prozilazi da mi nismo preuzeli kontrolu bh. neba u cjelosti. Ljudi su čak poslali i sliku gdje se tačno vidi šta kontrolišemo mi, šta kontroliše Hrvatska, šta kontroliše Srbija. U odgovoru stoji da su u budućnosti planirana kapitalna ulaganja u infrastrukturne projekte, prije svega nabavka dva nova i modernizacija postojećih radara na Jahorini i Međunarodnom aerodromu u Sarajevu, da će biti potrebno školovati nove kontrolore leta, pa kad se to sve završi, onda ćemo tražiti novu simulaciju u kojoj će se nastojati dokazati da smo sposobni pružati usluge oblasne kontrole letenja i u većem području odgovornosti od ove sada. Dakle, slavljeno je preuzimanje dijela, kontrole nad dijelom bh. neba i zato je potrošeno 300.000 maraka, a kako je bilo preuzimanje neba, takvi su bili i izvođači na fešti, jedan iz Bosne i Hercegovine, jedan iz Srbije i dva iz Hrvatske. U to vrijeme razgovarao sam sa jednim kolegom Mostarcem i preneražen stvarno tom informacijom za koju sam u početku mislio da nije tačna kažem njemu – kako ih nije bolan stid, potrošit 300.000 maraka, slaveći preuzimanje bh. neba koje usput nisu ni preuzeli? Kaže on meni ono mostarski, kaže – brato, gledaj to ovako, sreća pa nisu preuzeli čitavo nebo, inače bez po’ miliona fešta ne bi mogla biti. I to je taj mostarski humor koji ja izuzetno cijenim, a u ovom slučaju ova čitava priča je tragikomična, posebno kad je na kraju BHANSA to sve stavila na papir. Hvala.
Uvaženi zastupnik Arnaut. Izvolite.
Zahvaljujem predsjedavajući. Ovako, meni je novinar prije nekog vremena prošle godine ukazao na jednu svoju opservaciju, što je mene ponukalo da postavim čitav niz poslaničkih pitanja svim institucijama na nivou Bosne i Hercegovine. I uglavnom dobivam, ti odgovori pristižu, a ono na što mi je ovaj novinar ukazao je da je primjetio trend da nakon što je usvojen onaj moj zakon o ograničavanju naknada za rad u komisijama, da je veliki broj institucija, određeni broj institucija, enormno podigao naknadu za stimulacije i da se vrlo često te naknade za stimulacije koriste umjesto naknada za rad u komisijama koje su bile enormni iznosi ranije. I zbog toga sam ja uputio pitanje svim institucijama na nivou Bosne i Heregovine – koji je iznos 2015., dakle, prije stupanja na snagu mog zakona oko smanjenja otpremnina i za stimulacije i koji je 2018.? Ovo, ove informacije koje sam dobio od tog novinara pokazuju da zaista postoji taj trend, a on je pogotovo evidentan kad je u pitanju Uprava za indirektno oporezivanje. Dakle, Uprava za indirektno oporezivanje koja je bila primjer institucije dok ovaj moj zakon nije stupio na snagu, tih enormnih naknada za rad u komisijama, ima čak ovdje nekih ljudi koji su uzimali ogromne plate, pa još 2.000, 3.000 maraka zato što su bili u Upravi, kao komisijsku naknadu, odnosno naknadu za rad u Odboru. Ta Uprava je 2015. godine ukupno za stimulacije isplatila 288 maraka, a 2018. godine 405.131 marku. Znači 288 maraka dok su imali neograničene maltene naknade za rad u komisijama. Čim su se te naknade za rad u komisijama ograničile mojim zakonom od 475 maraka mjesečno, oni su to digli, kažem sad opet 405.131 marku. Znači, ovo je nešto, i ja se zahvaljujem novinaru, zna on koji je, ovaj, na tome što je to primjetio, što sam ja onda pokrenuo ovo i evo sada polako dobivamo te podatke. I ovo je nešto što definitivno treba istražiti, i to ne samo mediji nego i drugi organi. Dakle, pazite, 2015. godine 288 maraka, 2018. 405.000 maraka. To je ogromna razlika i prevelika je slučajnost, a kažem, i druge institucije, mada ima jako puno institucija koje, kod kojih se ne može uočiti bilo kakva malverzacija, međutim, isto tako ima ovakvih primjera. A što se samog odgovora tiče, ja mogu samo reći, kao i gospodin Magazinović, ja sam izuzetno zadovoljan korektnim odgovorom što su nam dali, a upravo je ovo i poenta parlamentarnog nadzora, da pitamo ovakva pitanja i dobijamo istinite odgovore kako bi se stanje moglo poboljšati. Hvala.
Hvala. Uvažena zastupnica Baručija. Izvolite.
Hvala predsjedavajući. Ja bih iskoristila priliku da se zahvalim svima koji su dostavili odgovore na moja poslanička pitanja. Iskoristila bih svakako priliku da se zahvalim Istraživačkom sektoru Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine koji su po mom nalogu uradili dva istraživanja koja mi zaista pomažu u radu. Jedino s čim nisam zadovoljna je odgovor koji sam dobila na pitanje koje se tiče legitimnosti i svih odluka koje su donesene u proteklom periodu od strane sekretara Zajedničke službe i sekretara Predstavničkog doma, s obzirom da prema Zakonu o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine, član 18., mandat sekretara domova i sekretara Zajedničke službe ne može biti duži od mandata saziva Parlamentarne skupštine BiH. Dakle, u odgovoru koji sam dobila sve što je navedeno odnosi se na mandatni taj period, odnosno na aktivnosti koje se mogu uraditi u toku mandata. No međutim, šta nakon isteka mandata, ja nisam dobila odgovor. Stoga ću uputiti jedno dopunsko pitanje, odnosno precizirati pitanje kako bih dobila konkretniji odgovor. Hvala.
Hvala. Nemam više prijavljenih za komentare na dobivene odgovore. Prelazimo na tačku dnevnog reda broj tri, Ad. 3. Zahtjev zastupnika Damira Arnauta za razmatranje Prijedloga zakona o izmjeni Zakona o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine po hitnom postupku, u skladu sa članom 133. Poslovnika, broj: 01-02-1-196/20 od 22.01.2020. godine
Prijedog zakona sa zahtjevom za razmatranje po hitnom postupku ste dobili. Otvaram raspravu o zahtjevu za hitni postupak. Izvolite, javio se prvo uvaženi zastupnik Helez, a i zastupnik Damir Arnaut. Možda je bolje obrnuti redoslijed, tako mi se čini. Dajemo prvo riječ zastupniku Arnautu kao predlagaču. Izvolite.
Zahvaljujem predsjedavajući. Dakle, rasprava je isključivo o hitnom postupku. Prošli put sam obrazložio sve te razloge, a Poslovnik, definitivno je to utemeljeno na Poslovniku. Dakle, Poslovnik dozvoljava hitnu proceduru ukoliko je zakon ili hitnog karaktera, takvog stepena hitnosti ili ukoliko je propisan na tako jednostavan način da se može usvojiti u jednom čitanju, i definitivno zakon koji ima jedan operativni član, potpada pod ovaj drugi kriterij. I podsjećam još jednom da je na prošloj sjednici Doma Dom usvojio moj prijedlog da se o ovom prijedlogu raspravlja po hitnom postupku i to jednoglasno i što sam ja pravilno prepoznao kao pokušaj da se zakon odmah obori, da ne ide u komisijsku fazu i tako je i bilo. Što se tiče i, evo sada ću dodatno obrazložiti zbog čega sam ponovio potpuno isti Prijedlog zakona, činjenica je da su određeni poslanici nakon prošle sjednice uvidjeli da su greškom glasali s obzirom na brzinu kojom se glasanje dešavalo i ja apsolutno im vjerujem, dakle, nije ovo gdje nemam razloga da im ne vjerujem. Znači, radi se o poslanicima kojima zaista vjerujem kad su ovakve stvari u pitanju na riječ. Neka druga, jedna druga vrsta poslanika je istakla da su glasali protiv zato što nisam bio tu prisutan. Ja sam opravdao svoje odsustvo i razumijem to potpuno kao razlog, ali isto tako molim da mene oni razumiju, opravdao sam svoje odsustvo iz zdravstvenih razloga i zaista se zahvaljujem kolegi Magazinoviću na njegovoj incijativi kojom je pomogao ne samo meni, nego, siguran sam jednom velikom broju građana i u svakom slučaju sad je sve u redu. Zahvaljujem se gospodinu Magazinoviću na tom, ali evo, što se tiče ovih poslanika koji su to izrazili, moje odsustvo kao razlog zbog čega nisu glasali, to je bio taj razlog i iz tog razloga, takođe, sam osjetio potrebnim da ponovim, i danas ću biti prisutan kod tog glasanja. Dakle, ovo su, kada je u pitanju hitna procedura razlozi, a o samom meritumu zakona, naravno, ću diskutovati ukoliko hitna procedura bude odobrena. Hvala lijepo.
Hvala. Uvaženi zastupnik Helez.
Otprilike to sam mislio oko hitnosti slično, pa da ne bih ponavljao, odustajem.
Hvala. Uvaženi zastupnik Lovrinović.
Zahvaljujem gospodine predsjedavajući. Dakle, osim ovog razloga koji je naveo kolega Arnaut, da je ovaj Zakon prividno jednostavan, ima niz razloga zbog kojih ja predlažem da se ne razmatra po hitnom postupku, nego da ipak ima neku drugu proceduru kao bismo mogli prije svega ustanoviti da li je ovaj Zakon ustavan. Ja sam, naime, i član Ustavnopravnog povjerenstva, ali nisam bio u tom dijelu sjednice, evo, ispričao sam se, tada da sjednici kada se o tome ... nije sad na ovoj bila. Dobro, nema veze, dakle, uglavnom postavlja se pitanje njegove primjene. Kada govorimo o mandatu i kada se utemljenje traži ovog Z akona i nekih ranijih zakona koje je gospodin Arnaut predlagao, ovaj, sa Ustavom. Pa bih predložio ipak da se ne radi po hitnom postupku, a također bih iskoristio priliku, znači dok smo mi ovo raspravljali, eto, neko nas prati, pa me jedan predsjednik Mjesne zajednice Dolac kod Travnika nazvao i rekao da oni imaju stav, za razliku od nas, ovdje u Parlamentu. Pa mu se ispričavam, ako me gleda dalje. Hvala lijepo.
Hvala. Uvažena zastupnica Čolo, ispravka krivog navoda.
Pa gospodin Lovrinović je reko da, hvala predsjedavajući, pozdravljam sve kolege, je rekao da je Zakon bio na Ustavnopravnoj komisiji. Ovaj Zakon nije bio niti jednom na Ustavnopravnoj komisiji jer je i prošli put kada je podnesen, podnesen kao hitan i onda nije zahtjevao raspravu na Ustavnopravnoj komisiji, tako da mi se nismo mogli mogli izjasniti o ustavnopravnom osnovu za ovaj Zakon, niti o njegovoj usaglašenosti sa pravnim sistemom BiH.
Hvala. Uvaženi zastupnik Arnaut, ispravka krivog navoda.
Zahvaljujem. Mislio sam samo gospodinu Lovrinoviću, ali ima potrebe i za gospođu Čolo. Dakle, ovaj Zakon je već bio u proceduri 2015. godine. Tada je prošao dvije komisijske faze, dva čitanja i tek je na samom kraju oboren i dobio je pozitivno Mišljenje Ustavnopravne komisije, tako da tu ustavnost apsolutno nije upitna. Takođe, podsjećam da kad je ovaj mandat Parlamenta u pitanju da prošli put je jednoglasno ovaj Dom podržao zahtjev o hitnom postupku, uključujući, ako se ne varam, i glasove kolege Lovrinovića i kolegice Čolo. Prema tome, ustavnost ovog Zakona ni u kom slučaju ne može biti upitna, jedino na šta se kolege potencijalno mogu pozvati kad su plate u pitanju, odnosno kad su finansijske naknade u pitanju, je član Ustava koji zabranjuje smanjenje naknada u toku trajanja mandata, ali ovo je penzija koja se ostvaruje po odlasku u penziju. Prema tome, apsolutno je nesporan ustavni osnov ovog Zakona i, kako sam već rekao, on je prošao Ustavnopravnu komisiju u prošlom sazivu ovog Parlameta, a sve kolege koje su prisutne na ovoj sjednici su ga podržale, zahtjev za hitni postupak na prošloj, odnosno pretprošloj sjednici ovog Doma. Hvala.
Hvala. Nemamo više prijavljenih. Sada ćemo se izjasniti o zahtjevu za hitni postupak. Molim da se izjasnimo o zahtjevu za hitni postupak. Je li neko tražio da se ponovi?
Ok. Molim vas da se ponovi izjašnjavanje o zahtjevu za hitni postupak. Od ukupno prisutnih 36 – za 19, protiv 12, suzdržanih 5. Dakle, postoji opća, ne postoji entitetska većina.
Ok. Dakle, nemamo saglasnost u Kolegiju, idemo na naknadno usaglašavanje. Idemo dalje, tačka dnevnog reda broj četri, Ad. 4. Izvještaj komisije Kolegija o nastojanju za postizanje saglasnosti o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija BiH, predlagač: Vijeća ministara BiH (zakon u prvom čitanju), broj: 01,02-02-1-1885/18 od 17.01.2020. godine
Nakon što na prošloj sjednici Doma nije bio potrebne entitetske većine u prvom krugu glasanja, Kolegij Doma kao komisija obavio je usaglašavanje o navedenom Prijedlogu zakona. Saglasnost nije postignuta. Rasprava je okončana i potrebno je da se naknadno izjasnimo u drugom krugu glasanja o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija BiH u prvom čitanju. Tačka pet, Ad. 5. Izvještaj komisije Kolegija o nastojanju za postizanje saglasnosti o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o patentu, predlagač: Vijeće ministara BiH (P.Z.E.I.), (zakon u prvom čitanju), broj: 01,02-02-1-2852/18 od 17.01.2020. godine
Nakon što na prošloj sjednici Doma nije bio potrebne entitetske većine u prvom krugu glasanja, Kolegij Doma kao komisija obavio je usaglašavanje o navedenom Prijedlogu zakona. Saglasnost nije postignuta. Rasprava je okončana i potrebno je da se naknadno izjasnimo u drugom krugu glasanja o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o patentu u prvom čitanju. Tačka šest, Ad. 6. Izvještaj komisije Kolegija o nastojanju za postizanje saglasnosti o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskoj policiji Bosne i Hercegovine, predlagač: Vijeće ministara BiH (zakon u prvom čitanju), broj: 01,02-02-1-489/19 od 17.01.2020. godine
Nakon što na prošloj sjednici Doma nije bio potrebne entitetske većine u prvom krugu glasanja, Kolegij Doma kao komisija obavio je usaglašavanje o navedenom Prijedlogu zakona. Saglasnost nije postignuta. Rasprava je okončana i potrebno je da se naknadno izjasnimo u drugom krugu glasanja o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskoj policiji BiH u prvom čitanju. Tačka sedam, Ad. 7. Izvještaj komisije Kolegija o nastojanju za postizanje saglasnosti o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prebivalištu i boravištu državljana BiH, predlagač: zastupnik Zlatan Begić (zakon u prvom čitanju), broj: 01-02-1-1882/19 od 17.01.2020. godine
Nakon što na prošloj sjednici Doma nije bio potrebne entitetske većine u prvom krugu glasanja, Kolegij Doma kao komisija obavio je usaglašavanje o navedenom Prijedlogu zakona. Saglasnost nije postignuta. Rasprava je okončana i potrebno je da se naknadno izjasnimo u drugom krugu glasanja o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prebivalištu i boravištu državljana BiH u prvom čitanju. Tačka osam, Ad. 8. Izvještaj komisije Kolegija o nastojanju za postizanje saglasnosti o prijedlogu za razmatranje Prijedloga zakona o izmjeni i dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine (predlagači zastupnici: Saša Magazinović, Jasmin Emrić i Šemsudin Mehmedović) po skraćenom postupku, u skladu sa članom 132. Poslovnika, broj: 01-02- 1-1955/18 od 17.01.2020. godine
Nakon što na prošloj sjednici Doma nije bio potrebne entitetske većine u prvom krugu glasanja, Kolegij Doma kao komisija obavio je usaglašavanje o navedenom Prijedlogu zakona. Saglasnost nije postignuta. Rasprava je okončana i potrebno je da se naknadno izjasnimo u drugom krugu glasanja o o prijedlogu za razmatranje Prijedloga zakona o izmjeni i dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine po skraćenom postupku. Tačka devet, Ad. 9. Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o putnim ispravama Bosne i Hercegovine, predlagač: Damir Arnaut, broj: 01-02-1-1200/19 od 01.07.2019. godine, s Mišljenjem Komisije za saobraćaj i komunikacije
Zakonodavno-pravni sektor dostavio je Mišljenje 05.07.2019. godine. Kolegij Doma kao nadležnu za razmatranje Prijedloga zakona odredio je Komisiju za saobraćaj i komunikacije. Ustavnopravna komisija je dostavila Mišljenje i potvrdila da je Prijedlog zakona usklađen sa Ustavom BiH i pravnim sistemom Bosne i Hercegovine. Komisija za saobraćaj i komunikacije dostavila je Mišljenje. Komisija nije prihvatila prinicipe Prijedloga zakona. Otvaram raspravu o Mišljenju Komisije za saobraćaj i komunikacije o Prijedlogu zakona. Uvaženi zastupnik Arnaut. Izvolite.
Hvala predsjedavajući. Dakle, nadležna Komisija za saobraćaj i komunkacije je dala negativno Mišljenje na ovaj Prijedlog zakona, tako da ćemo se danas izjašnjavati o Mišljenju Komisije, a ne o Prijedlogu zakona i zbog toga pozivam kolege da glasaju protiv Mišljenja Komisije kad dođe ovo na glasanje, odnosno da odbace Mišljenje Komisije i time će se ovaj Zakon vratiti ponovo Komisiji na ponovni postupak pred tom Komisijom. O čemu se u ovom Prijedlogu zakona radi? Suština je vrlo jednostavna. Oni koji ne plaćaju alimentaciju ne mogu dobiti pasoš Bosne i Hercegovine, a ako ga već posjeduju biće im oduzet. Ovo je modelirano na najboljoj praksi zapadnih zemalja. Prošlo je test kada su u pitanju sloboda kretanja itd., i mi isto tako imamo slična rješenja na drugim poljima u Bosni i Hercegovini, a to je naprimjer, ako neko ne plaća kazne za parking, za brzu vožnju, za bilo koji drugi prekršaj u saobraćaju, ne može dobiti novu vozačku dozvolu dok ne izmiri te obaveze i to apsolutno nije sporno, a ono što je činjenica je da se strahovito povećala naplata tih kazni nakon što je ovo pravilo uvedeno. Ljudi ne mogu dobiti vozačku dozvolu dok sve ne plate i to je potpuno isti princip ovdje, s tim što ovdje imamo i ovaj humanitarni karakter, a to je da kada ne plaćate alimentaciju da trpe djeca i najmanje što se može uraditi na državnom nivou je da se uvede ova restrikicija koja će odmah biti otklonjena nakon što osoba u pitanju plati te svoje obaveze prema djetetu. Na sjednici Komsije obrazloženje Ministarstva civilnih, odnosno predstavnika Ministarstva civilnih poslova je bilo da oni nisu primjetili probleme u naplati alimentacije što je apsolutno netačno i tome neću pridavati nikakav dalji značaj jer je dovoljno čuti šta samohrani roditelji, i namjerno potenciram roditelji, imaju reći o ovom pitanju. Drugo obrazloženje je da su postojeća rješenja dovoljna da ishode naplatu alimentacije što također nije tačno. Ja sam pitao pomoćnika ministara koliko je takvih rješenja bilo u prošloj godini, da ne mučim sa pet godina unazad i to, i naravno, on apsolutno nije imao podatke. Prema tome, ako nemate taj osnovi podatak koliko je bilo rješenja u prošloj godini, onda sigurno ne može reći da su postojeća rješenja adekvatna. Tako da, kada ovo dođe na glasanje, kažem opet, ne glasa se o Prijedlogu zakona, molim kolege da glasaju protiv negativnog Mišljenja Komisije kako bi se ovaj Zakon vratio u komisijsku proceduru i održao u životu.
Hvala naljepša. Prelazimo na tačku 10., Ad. 10. Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o državnoj službi u institucijama BiH, predlagač: zastupnik Damir Arnaut, broj: 01-02-1-1517/19 od 30.08.2019. godine, s Mišljenjem Ustavnopravne komisije
Zakonodavno-pravni sektor dostavio je Mišljenje 05.09.2019. godine. Kolegij Doma je kao nadležnu za razmatranje Prijedloga zakona odredio Ustavnopravnu komisiju. Ustavnopravna komisija dostavila je Mišljenje. Komisija je utvrdila da je Prijedlog zakona usklađen sa Ustavom BiH i pravnim sistemom BiH, ali nije prihvatila principe Prijedloga zakona. Otvaram raspravu o Mišljenju Ustavnopravne komisije o Prijedlogu zakona. Uvaženi zastupnik Damir Arnaut. Izvolite.
Hvala predsjedavajući. Dakle, potpuno je ista situacija, negativno mišljenje Komisije, s tim što je omjer bio 4:4 u toj Komisiji. Ja opet molim kolege da glasaju protiv negativnog mišljenja Komisije, neće se glasati o Zakonu, već protiv negativnog mišljenja Komisije. Ukratko, kada je suština Zakona u pitanju olakšavaju se prijave na konkurse u institucijama, za poslove i radna mjesta u institucijama BiH, aplikanti trenutno nepotrebno troše i novac i vrijeme time što su prisiljeni da dostavljaju originale ili ovjerene kopije većine svoje dokumentacije. Ovaj Prijedlog zakona jednostavno kaže da osoba koja aplicira na posao u institucijama BiH može dostaviti kopije, a ukoliko osoba prođe dalju proceduru, sve je to jasno precizirano u Prijedlogu zakona. Ja ću podsjetiti kolegu Osmanovića na Kodeks neokretanja leđa kad neko govori, hvala. Ovaj, a ukoliko osoba prođe proceduru i uđe u uži izbor ima Agencija za državnu službu joj daje rok od sedam dana da dostavi originale ili ovjerene kopije. Značajno bi se olakšalo kandidatima, značajne bi se uštede napravile po građane Bosne i Hercegovine, kandidatu koji se prijavljuje na ove konkurse i ja znam, mislim da ovo je sad teška bitka, mislim mi sad trebamo pored opće većine dobiti i entitesku većinu i meni je ..., a znamo da ta entitetska većina znači 10 u drugom krugu. Interesantne su mi bile izjave, mislim da je bio gospodin Radmanović, ali nisam siguran, neko iz SNSD-a je rekao da SNSD-e nema 10 u Predstavničkom domu. Vidjeli smo na ovim otpremninama da ima, da je to gospodin Adil Osmanović i ja sam svjestan da će vrlo teško biti da bilo šta prođe, s ozbirom da SNSD-e i gospodin Adil Osmanović kontrolišu tih 10 ruku, ali evo naše je da pokušavamo kada su u pitanju interesi građana BiH. Hvala.
Hvala. Tačka 11. dnevnoga reda, a imamo, oprostite još imamo Sanja Vulić, diskusija. Izvolite.
Hvala predsjedavajući. Ja samo želim reći kada je u pitanju prijedlog gospodina Arnauta da mi imamo i pozitivne primjere, u Republici Srpskoj, evo recimo konkretno, u gradu Doboju, gradu Banjaluci, gradu Trebinju dovoljno je da oni koji se prijavljuju na konkurs dođu, znači samo kažu da im je ovjera potrebna u svrhu prijave na konkurs i apsolutno ne plaćaju taksu. Tako da možda se to može urediti na nivou entiteta da ne donosimo novi zakon. Toliko i hvala.
Hvala. Zastupnik Arnaut, ispravka krivog navoda.
Dakle, potpuno je kolegica Vulić u pravu, postoje takvi primjeri u određenim lokalnim zajednicama, međutim to su parcijalna rješenja, ovdje bi se ljudima olakšalo dostavit. Ali vidite to je takođe svjetska praksa, dostavite kopiju, 300 ljudi se zna prijaviti na jedan konkurs, ako oni koji uđu u uži izbor ADS im dostavlja da imaju rok od sedam dana da dostave originale ili ovjerene kopije i onda izlažete trošku samo tu jednu limitiranu grupu ljudi koji su u užem izboru i zaista ne vidim, na kraju krajeva već imamo Zakon o državnoj službi, ne uvodimo novi zakon, nema prenosa nadležnosti, znači samo olakšavamo proceduru koja već postoji i koja je vrlo detaljno definisana, samo dodajemo ovu rečenicu. Nije mi zaista jasno zašto neko ovo ne bi podržao. Hvala.
Hvala. Tačka 11. je, Ad. 11. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sistemu državne pomoći u Bosni i Hercegovini (P.Z.E.I.), predlagač: Vijeće ministara BiH, broj: 01,02-02- 1-1694/19 od 25.09.2019. godine (prvo čitanje)
Zakonodavno-pravni sektor je dostavio Mišljenje 01.10.2019. godine, Kolegij Doma je kao nadležnu za razmatranje Prijedloga zakona odredio Komisiju za vanjsku trgovinu i carine. Ustavnopravna komisija je dostavila Mišljenje i utvrdila da je Prijedlog zakona usklađen s Ustavom BiH i pravnim sistemom BiH. Komisija za vanjsku trgovinu i carine dostavila je Mišljenje, Komisija je podržala principe Prijedloga zakona. Otvaram raspravu o Prijedlogu zakona u prvom čitanju. Nemamo prijavljenih. Idemo dalje, prije prelaska na tačku 12. dnevnog reda predlažem da se objedini rasprava o tačkama 12. i 13. imajući u vidu da je riječ o izvještajima iz oblasti poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine. Dakle, pozivam vas da se izjasnimo o prijedlogu da objedinimo raspravu o tačkama 12. i 13. Od ukupno prisutnih 34 – za 30, protiv ništa, suzdržana 4. Imamo opću i entitetsku većinu. Dakle, usvojili smo prijedlog da objedinimo rasprave o tačkama 12. i 13. Tačka 12. je, Ad. 12. Godišnji izvještaj iz oblasti poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine za 2017. godinu, podnosilac: Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, broj: 01,02-28-1888/18 od 10.08.2018. godine
Kolegij Doma je kao nadležnu za razmatranje navedenog Izvještaja odredio Komisiju za vanjsku trgovinu i carine. Komisija je dostavila Mišljenje, Izvještaj je prihvaćen i Domu je predloženo njegovo usvajanje. A tačka 13. je, Ad. 13. Godišnji izvještaj iz oblasti poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine za 2018. godinu, podnosilac: Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, broj: 01,02-50-18-1469/19 od 14.08.2019. godine
Kolegij Doma je kao nadležnu za razmatranje navedenog Izvješaja odredio Komisiju za vanjsku trgovinu i carine. Komisija je dostavila svoj izvještaj, svoje Mišljenje, Izvještaj je prihvaćen i predloženo je Domu njegovo usvajanje. Otvaram raspravu, dakle objedinili smo raspravu i otvaram raspravu o ova dva izvještaja. Uvaženi zastupnik Mektić.
Hvala. Poštovani predsjedavajući, ja sam htio prošli puta ono kad sam se javio, ovaj, nešta da kažem, pa istina nisam bio upratio dobro dnevni red, pa sad da iskoristim priliku, pa da kažem, pošto je ovaj dnevni red ovako, opet kažem, po meni lično, besmislen, raspravljamo, primamo k znanju itd. neke stvari. Dajte molim vas objedinite te, to što je k znanju, što je na znanje, da ovo završimo za 15 minuta, trošimo resurse džaba ovdje, struja, grijanje, nema šta ne radimo itd. To što je k znanju, to primimo jel’ to je sad izvještaj iz 2017. godine, to je, to je besmisleno da raspravljamo. Pa ću ako se bude ovako u ovom ... na ovaj način to dalje nastavljalo imam jedan dobar prijedlog i ja ću onda predložiti da ovdje raspravljamo, ne znam ni ja, o uticaju vlage na kredenac jel’ tako nešta svašta, pa kad je već bal nek je maskenbal.
Dobro, hvala. Vidite da smo Vas poslušali, objedinili smo tačke. Emrić, izvolite.