Dame i gospodo počinjemo. Molim poslanike i goste da zauzmu mjesta da bismo mogli da počnemo sa radom. Otvaram 11. sjednicu Predstavničkog doma koja počinje himnom. Dame i gospodo još jednom pozdravljam sve prisutne poslanike i goste. Sa današnje sjednice pravdali su odsustvo narodni poslanik Ljubica Miljanović, Mirsad Kukić, Jakov Galić, Nenad Nešić, Nenad Stevandić, Zukan Helez i Safet Softić. Imamo pristunih 35 narodnih poslanika što znači da postoji kvorum da možemo da radimo i da možemo da odlučujemo. Prelazimo na utvrđivanje dnevnog reda. Kada su u pitanju izmjene dnevnog reda današnje sjednice napominjem sljedeće. Sa ranijeg dnevnog reda skinute su: Tačka 9. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača u Bosni i Hercegovini. Tačka je skinuta sa dnevnog reda jer komisija nije dostavila mišljenje o Prijedlogu zakona. Tačka 10. Izvještaj Zajedničke komisije oba doma Parlamentarne skupštine BiH o postizanju identičnog teksta Zakona o izmjenama Zakona o platama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine jer Zajednička komisija nije dostavila izvještaj. Tačka 23. Razmatranje poslaničke inicijative Edite Đapo koja glasi: „U skladu sa članom 8. Poslovnika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, podnosim poslaničku inicijativu da Savjet ministara BiH, odnosno Ministarstvo pravde BiH pripremi novi tekst Zakona o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima“. Predlagač je povukao zahtjev i zbog toga se tačka dnevnog reda skida. Na dnevni red smo dodali tačke: 19., to imate u novom prijedlogu dnevnog reda, Prijedlog odluke o imenovanju člana Državne regulatorne komisije za električnu energiju iz Republike Srpske, predlagač: Savjet ministara BiH i Tačku 20. Imenovanje tri člana iz Predstavničkog doma u Zajedničku komisiju za usaglašavanje teksta Zakona o Budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2020. godinu čiji je predlagač Predsjedništvo BiH. Dopunjana je Tačka 6. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, predlagači: Dženan Đonlagić, Zlatan Begić, Vlatko Glavaš i Enver Bijedić, sa Mišljenjem Ustavnopravne komisije, koje je negativno po drugi put. Otvaram raspravu o predloženom dnevnom redu. Gospodin Nikola Lovrinović. Izvolite.

Dobar dan svima. Gospodine predsjedavajući pozdravljam ... Kolegija ... kolege i nazočne u dvorani. Dakle, ja imam jedan prijedlog, a iznosim ga zbog toga što sam ... do određenih činjenica, a on se odnosi na točku 3. Dakle, predlažem da se Točka 3. skine, odnosno predlažem gospodinu ... Vijeća ministara gospodinu Tegeltiji da tu tačku povuče da kao predlagač sa dnevnog reda, odnosno o imenovanju ministra iz reda, sigurnosti u Vijeću ministara BiH, a razlozi za to su sljedeći. Dakle, ja znam da je procedura koja je provedena i koja je propisana, provedena kako je provedena, i da je gospodin Tegeltija imao podatke i koristeći te podatke ... odluku koju nam je poslao, dakle, kao prijedlog za imenovanje. Nisam siguran da li je znao, međutim imam neke naznake da je mogao znati ali ja sam od juče saznao da, dakle, kazneni postupak koji se vodio protiv mogućeg ministra 2018. godine je zaustavljen. Zaustavljen je ... tako što je haška tužiteljica koja je vodila taj predmet, govorim o kaznenom postupku za ratni zločin nad Hrvatima Bugojna. Znači taj kazneni postupak je zaustavljen 2018. godine, dakle gospodin o kojem govorim, koji je predložen za ministra, je naredbom, ... tužiteljice ... Terzić, dakle obustavljen je postupak istrage protiv njega zato što nije bilo dovoljno dokaza. Međutim, ta tužiteljica u predmetu je bila dužna izvijestiti sve oštećene u tom postupku, a njih je, koliko ja znam, ovog trenutka 51. Ona to nije učinila i negdje u tim vremenima ... Dakle, nakon toga ti oštećen i nisu imali mogućnost da se žale na takvu odluku Tužiteljstva. I zamislite sad, znači ja imam informaciju da je 17.07. tužitelj koji je preuzeo taj predmet poslao, već šalje obavijesti ljudima iz tog predmeta da se mogu žaliti nakon dvije godine, dakle da imaju rok od 8 dana. To znači da postupak kazneni nije zaustavljen. Dakle, ne znam imate li, koliko sam ja vidio tog nemate u onim, dakle, informacijama koje su vama dostavljene i provjerama, i ja zbog toga vas nukam da povučete tu tačku dnevnog reda, a ovo što ja govorim možete provjeriti u Tužiteljstvu BiH, i ti ljudi sad počinju dobivati, dakle obavijesti da se mogu žaliti u roku od 8 danja na odluku tada, dakle prije dvije godine, u lipnju mjesecu 2018. godine. To je sad jedna druga priča, Tužiteljstvo će dobiti, dakle, upit zašto je tako radilo, zašto se dvije godine čekalo o tome svemu, zašto se nije omogućilo oštećenima u tome postupku, dakle po procesu, po odredbama zakona, dakle, ... te tadašnje tužiteljice. Ako ne vjerujete meni ja vas pozivam da povučete danas tačku dnevnog reda, da je stavite na narednu sjednicu, da provjerite ovo o čemu govorim, a ja imam podatke, dakle, da su neki već dobili, nisu svi, i da će se, naravno, ti ljudi žaliti, što znači da je postupak u tijeku. Prema tome, ne znam koliko su onda valjane provjere koje su učinjene i koje vi imate na raspolaganju. Dakle, još jedanput tražim da Točka 3. se skine sa dnevnog reda, odnosno da predlagač ... postupak po Poslovniku povuče ovu točku sa dnevnog reda i da provjeri ovo što ja sam naveo kao ... Hvala lijepo.

Hvala. Nema više prijavljenih. Ako sam shvatio gospodina Lovrinovića to je poziv predsjedavajućem da povuče tačku dnevnog reda. Jedino tako možemo mijenjati dnevni red, ako nema tog zahtjeva ostaje dnevni red kakav jeste. Nema zahtjeva, ima ispravka krivog navoda. Izvolite.

Dakle, ja nisam ovo rekao ..., ja molim gospodina predsjednika Vijeća ministara da se on izjasni. Dakle, ja ne govorim ovo napamet, ja mogu njemu osobno pokazat jednui obavijest koju ... od Tužiteljstva, prema tome ako mi ne vjerujete, ali ja ga pozivam, dakle ja sam zastupnik, pozivam ga da provjeri ovo što sam ja naveo. Po meni je kazneni postupak u tijeku i on nije zaustavljen, jeste ovim, dakle, radnjama neprimjerenim Tužiteljstvu.

Šta je krivi navod gospodine Lovrinoviću?

Krivi navod je, dakle, da ja tražim od predsjedavajućeg Vijeća ministara ...

Razumjeli smo i pozvali, nije se javio predsjedavajući Savjeta ministara.

i da se skine točka dnevnog reda sa dnevnog reda. Ja molim predsjedavajućeg da se obrati. Prije svega bio bi red da nam kaže i o kandidatu ...

Dame i gospodo jasno je šta je gospodin Lovrinović predložio. Postoji poslovnička mogućnost da predsjedavajući povuče tačku dnevnog reda, a pošto on to nije uradio dnevni red je utvrdio Prošireni kolegij na kome je bio i gospodin Lovrinović. I zato se izjašnjavamo o ovom dnevnom redu, u stvari dnevni red je usvojen. Mi radimo po dnevnom redu gospodine Lovrinoviću. Opet imate krivi navod.

Gospodine predsjedavajući jučer ja ovu činjenicu na Proširenom kolegiju nisam znao. Dakle, ja sam je juče poslije podne dobio i imam je, jednu obavijest koju je dobio jedan iz postupka imam je kod sebe na mobitelu. Prema tome, ja je jučer nisam znao i nisam mogao to govoriti na Kolegiju, ali danas je znam i u redu je da ovaj Parlament to zna, i vi, prije svega i gospodin koji je predlagao. Dakle, ja ga još jedanput pozivam neka kaže zna li ovu činjenicu, je li je našao u papirima i šta misli o njoj. Ja ga pozivam kao predsjedavajućeg, kao predlagača točke dnevnog reda. Dakle, nisam siguran da je u redu ovako ... takvu činjenicu, nisam siguran. Radi se o ratnom zločinu, radi se o postupku, danas počinje iskapanje nedavno pronađenih ostataka. Ja vas molim, dakle, bar je u redu da se izjasni da kaže – ok, neće da povuče točku dnevnog reda, neka kaže je li znao za ovu činjenicu. Jučer je nisam znao, dakle ispravljam Vas, nisam znao.

Dobro, razumijem da ste to saznali poslije Proširenog kolegija i da pozivate treći put predsjedavajućeg Savjeta ministara. Izvolite gospodine Tegeltija.

Gospodine predsjedavajući, članovi Kolegija, gospodo poslanici i kolege Savjeta ministara. Pa, neobična mi je situacija, ja hoću da kažem ono što sam rekao prvi put kada sam predlagao ministre u ovom Predstavničkom domu. Ja ću svaki put prijedlog koji dobijem od ovlaštenih političkih partija, koje su dio većine, uputiti nadležnim institucijama na provjeru, a to je Centralna izborna komisija i SIPA. Tada sam rekao, ponovo ponavljam, nikada neću predložiti bilo kog kandidata za koga neka od ove dvije institucije kaže da ima problema u njegovoj biografiji po bilo kom pitanju, pogotovo po pitanju ratnih zločina. Svjedoci ste da kandidat, do sada samo jedan kandidat, i to iz reda Srpskog naroda nije predložen upravo zbog situacije, odnosno stava jedne od tih institucija. Sve što je vezano za imenovanje novog ministra bezbjednosti prošlo je redovnu proceduru provjere u Centranoj izbornoj komisiji i u SIPA-i. Njihovi odgovori koji nalaze se u vašim predmetima koje sam ja dostavio Komisiji za pripremu izbora ministara se nalaze i nalaze se i njihova mišljenja. Ja ne mogu postupiti drugačije izuzev ukoliko ima drugačiji stav institucije koje su zakonom nadležne da provjeravaju da li kandidati ispunjavaju uslove da budu predloženi za tu funkciju. Ukoliko neka od institucija koju vi ovdje govorite kaže da neko ne ispunjava ili naknadnim provjerama utvrdi da su bili netačni podaci ja sam uvijek spreman pokrenuti proceduru opoziva takvog čovjeka, ukoliko na osnovu nekih važnih podataka i tome slično koje utvrde nadležne institucije, ovaj, utvrde, povući prijedlog za njegovo imenovanje. U ovom trenutku ni ja kao predsjedavajući Savjeta, ni Savjet ministara, niko, nema ni jednu činjenicu od ove dvije institucije da postoji bilo kakva prepreka zbog koje ja ne bih mogao da predložim ... ministra bezbjednosti. Hvala lijepo.

Hvala Vama. Dakle, nije predsjedavajući koji je predlagač ove tačke dnevnog reda povukao tačku, konstatujem da će mo na današnjoj sjednici Doma raditi po dnevnom redu koji je utvrdio Kolegij u proširenom sastavu Predstavničkog doma, a to je sljedeće: Dnevni red 1. Usvajanje zapisnika sa 10. sjednice, 7., 8. i 9. hitne sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH; 2. Komentari na dobijene odgovore na poslanička pitanja; 3. Potvrđivanje imenovanja ministra bezbjednosti Savjeta ministara BiH, materijal broj: 01-34-1-1450/20, od 15.07.2020.; 4. Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o platama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama Bosne i Hercegovine, predlagač: Savjet ministara BiH, broj: 01,02-02-1-596/20, od 31.03.2020. (drugo čitanje); 5. Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine, predlagači: poslanici Saša Magazinović, Damir Arnaut i Jasmin Emrić, broj: 01-02-1-2573/17, od 19.06.2019. (prvo čitanje); 6. Prijedlog zakonao izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, predlagači: poslanici Dženan Đonlagić, Zlatan Begić, Vlatko Glavaš i Enver Bijedić, broj: 01-02-l-316/20, od 05.02.2020., sa Mišljenjem Ustavnopravne komisije; 7. Prijedlog zakona o dopunama Zakona o prekršajima, predlagač: Savjet ministara BiH, broj: 01,02-02-1-679/20, od 09.06.2020. (prvo čitanje); 8. Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o sudskim taksama u postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine, predlagač: Savjet ministara BiH, broj: 01,02-02-1- 1344/20, od 02.07.2020. (prvo čitanje); 9. Izvještaj komisije Kolegijuma o nastojanju za postizanje saglasnosti o prijedlogu poslanika Nermina Nikšića za uvrštavanje nove tačke u dnevni red 10. sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, koja glasi: Zahtjev poslanika Nermina Nikšića za razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine po hitnom postupku, u skladu sa članom 133. Poslovnika, broj: 01-02-l-1383/20, od 08.07.2020.; 10. Izvještaj komisije Kolegijuma o nastojanju za postizanje saglasnosti o Prijedlogu zakona o privremenim mjerama u radu pravosudnih i drugih organa Bosne i Hercegovine za vrijeme stanja prirodne ili druge nesreće na teritoriji Bosne i Hercegovine, predlagač: Savjet ministara BiH (hitni postupak), broj: 01,02-02-1- 865/20, od 08.07.2020.; 11. Izvještaj komisije Kolegijuma o nastojanju za postizanje saglasnosti o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o platama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine, predlagači: poslanici Mirjana Marinković-Lepić i Predrag Kojović, skraćeni postupak (zakon u drugom čitanju), broj: 01-02-l-840/19, od 08.07.2019.; 12. Izvještaj komisije Kolegijuma o nastojanju za postizanje saglasnosti o poslaničkoj inicijativi: Predraga Kojovića, Aide Baručije, Mirjane Marinković-Lepić i Damira Arnauta koja glasi: ,,Na osnovu člana 8. Poslovnika Predstavnidkog doma Parlamentarne skupštine BiH, podnosimo poslaničku inicijativu kojom se Savjetu ministara BiH nalaže da hitno, a najkasnije u roku od 15 dana, u parlamentarnu proceduru dostavi izmjene i dopune Zakona o javnim nabavkama", broj : 01-50-1- 896/20, od 08.07.2020.; 13. Izvještaj o izvršenoj reviziji učinka na temu: „Pravna zaštita u postupcima javnih nabavki pred Kancelarijom za razmatranje žalbi BiH“, podnosilac: Kancelarija za reviziju institucija BiH, broj: 01/4-16-10-2256/19, od 26.12.2019.; 14. Izvještaj o izvršenoj reviziji učinka na temu: ,,Sigurnost proizvoda i integracije u tržište EU", podnosilac: Kancelarija za reviziju institucija BiH, broj: 01/4-16-10- 71/20, od 07.01.2020.; 15. Izvještaj o izvršenoj reviziji učinka na temu: ,,Praćenje realizacije preporuka revizije učinka", podnosilac: Kancelarija za reviziju institucija BiH, broj: 0l/4-16-10-885/20, od 05.05.2020.; 16. Godišnji konsolidovani izvještaj interne revizije za 2019. godinu, podnosilac: Ministarstvo finansija i trezora BiH, broj: 01,02-16-l-1290/20, od 30.06.2020.; 17. Konsolidovani izvještaj o sistemu finansijskog upravljanja i kontrole za 2019. godinu, podnosilac: Ministarstvo finansija i trezora BiH, broj : 01,02-16-l-1291/20, od 30.06.2020.; 18. Izbor člana Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH, u skladu sa članom 4. stav (1) tačka n) Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH, materijal Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH, broj: 01-50-18-546/20, od 25.02.2020. i 04.03.2020.; 19. Prijedlog odluke o imenovanju člana Državne regulatorne komisije za električnu energiju iz Republike Srpske, predlagač: Savjet ministara BiH, broj: 01,02-34-1- 1477/20, od 20.07.2020.; 20. Imenovanje tri člana iz Predstavničkog doma u Zajedničku komisiju za usaglašavanje teksta Zakona o Budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2020. godinu, predlagač Predsjedništvo BiH; 21. Razmatranje poslaničke inicijative: Mirjane Marinković-Lepić, Damira Arnauta, Predraga Kojovića i Aide Baručije, koja glasi: ,,Na osnovu člana 8. Poslovnika Predstavnidkog doma Parlamentarne skupštine BiH, podnosimo poslaničku inicijativu kojom se sugeriše nadležnim državnim i entitetskim institucijama, odnosno institucijama Brčko Distikta (vlade i zakonodavni organi), da pripreme i usvoje izmjene i dopune Zakona o parničnom postupku na način da se u njih inkorporiraju odredbe o oslobađanju od plaćanja troškova postupka koji obuhvata i iznos koji bi se stranci priznao na ime naknade advokatu u slučaju kada stranke zastupa javno pravobranilaštvo, a u skladu sa sudskom praksom Evropskog suda za ljudska prava“, broj: 01-50-1-1222/20, od 19.06.2020.; 22. Razmatranje poslaničke inicijative poslanika Kluba SDA koja glasi: „Na osnovu člana 8. Poslovnika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, podnosimo poslaničku inicijativu kojom Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, u skladu sa članom 35. Zakona o Savjetu ministara BiH ('Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), obavezuje Savjet ministara BiH da u roku od 90 dana pripremi Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskoj policiji Bosne i Hercegovine ('Službeni glasnik BiH", br. 3/03, 21/03 i 8/13), i to na način da se Sudska policija Bosne i Hercegovine osniva kao osnovna organzaciona jedinica u sastavu Suda Bosne i Hercegovine", broj: 01-50-l-1229/20, od 22.06.2020.; 23. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma izmedu Savjeta ministara BiH i Vlade Rumunije o uzajamnoj zaštiti tajnih podataka, broj: 01,02-21-l-1310/20, od 01.07.2020.; 24. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Ugovora iz Marakeša Svjetske organizacije za intelektualnu svojinu (WIPO) za olakšanje pristupa objavljenim djelima slijepim, slabovidnim i licima koja se iz drugog razloga ne mogu koristiti štampom, broj: 01,02-21-l-1345/20, od 02.07.2020.; 25. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Izmijenjene konvencije Evropske organizacije za satelitske komunikacije (EUTELSAT), broj: 01,02-21-l-1347/20, od 02.07.2020.; 26. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Dodatnog protokola br. 6. o trgovini uslugama uz Sporazum o izmjeni i pristupanju Centralnoevropskom sporazumu o slobodnoj trgovini (CEFTA 2006.), broj: 01,02-21-l-1355/20, od 03.07.2020. Prelazimo na dnevni red ovako kako je usvojen. Tačka jedan. Ad. 1. Usvajanje zapisnika sa 10. sjednice, 7., 8. i 9. hitne sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH

Zapisnike ste dobili. Pitam ima li primjedbi, je li sve urađeno kako treba. Otvaram raspravu o zapisnicima sa ove četiri sjednice. Niko se ne javlja. Zaključujem raspravu. Tačka dva, Ad. 2. Komentari na dobijene odgovore na poslanička pitanja.

U skladu sa članom 170. Poslovnika do ove sjednice Doma pitanja i inicijativu u pisanoj formi postavili su poslanici: Borjana Krišto tri pitanja, Snježana Novaković-Bursać jedno pitanje, Mirjana Marinković-Lepić šest pitanja i zatražila upućivanje urgencije za dostavljanje odgovora, Aida Baručija jedno pitanje, Damir Arnaut jedno pitanje, Nada Mladina jedno pitanje, Edita Đapo uputila inicijativu Kolegiju Doma, Saša Magazinović postavio 17 pitanja i zatražio upućivanje urgencije za dostavu odgovora, Nenad Nešić postavio jedno pitanje. Do današnje sjednice dostavljeni su sljedeći odgovori: Na pitanje Nenada Nešića dostavljeno tri odgovora, na pitanje Saše Magazinovića dostavljeno devet odgovora, na pitanje Aide Baručije dostavljeno dva odgovora, na pitanje Mirjane Marinković-Lepić dostavljeno pet odgovora, na pitanje Damira Arnauta dostavljen jedan odgovor. Pitam – ima li komentara na dobijene odgovore? Riječ ima gospodin Saša Magazinović. Izvolite.

Pozdravljam sve. Pokušat ću komentarisati dva odgovora. Od Direkcije za koordinaciju policijskih tijela sam dobio odgovor vezano za događaje ipred zgrade kada novinarima nije bilo omogućeno ulazak u zgradu i praćenje rada Zajedničke komisije za nadzor nad radom Obavještajno- sigurnosne agencije. Riješen je taj problem taj dan. S novinarima sam uputio pitanje s kojim sam zadovoljan ali želim ga iskoristiti da kažem nekoliko rečenica. Ja mislim da je odnos prema medijima u ovoj zgradi neadekvatan a rijetko i bahat. To nisu ljudi koji su željni bilo koga od nas nego ljudi koji rade svoj posao za platu koja je mnogo manja od naše i radi toga dolaze ovdje. Vrlo često su uslovi za njihov rad nikakvi i ja neću sada trošiti vrijeme ali biće prilike da o tome govorimo o ulozi i naših ljudi iz PRES-a i obezbjeđenja i vanjskog obezbjeđenja, itd., ali ono što želim da kažem je da njihova opravdana nervoza i nezadovoljstvo se nekada prelomi preko nas koji nismo za to krivi jer ljudi su opravdano nezadovoljni svojim položajem i tretmanom u ovoj zgradi. S toga molim Kolegij, ako ne želite da to sad ovako na sjednicama raspravljamo, da se proba iznaći način da se tretiraju sa poštovanjem i da se obezbijede uslovi adekvatni za obavljanje njihovih radnih zadataka. Od Direkcije za koordinaciju policijskih tijela sam dobio još jedan odgovor. Njega ću ja dodatno proširiti narednim pitanjima, ali nisam znao da se Direkcija za koordinaciju policijskih tijela bavi osiguravanjem sportskih događaja, u ovom slučaju fudbalskih utakmica, i nisam znao da osim reprezentativnih utakmica u Zenici ova Agencija obezbjeđuje utakmice samo sarajevskih klubova, pa ću ja dalje pitanjima, ovaj, pitati ono što je meni nejasno u ovom svemu. Imam puno pitanja, ali, evo, samo sam želio danas to prokomentarisati.

Hvala. Gospodin Damir Arnaut. Izvolite.

Hvala predsjedavajući. Ja još uvijek nisam dobio nikakv, nikakvu reakciju Kolegija na poslaničku inicijativu koju sam podnio upravo na ovu temu o kojoj je govorio gospodin Magazinović. Dakle, ja već godinama ukazujem na potpuno neopravdan tretman medija u ovoj zgradi koji u potpunosti odudara od svjetske prakse. Dakle, vi u Vašingtonu imate novinare koji imaju pristup Bijeloj kući na koliko metara od predsjednika SAD-a, a ovdje se novinarima u potpunosti ograničavaju mogućnosti za njihov rad. Ja sam s tim u vezi prije nekoliko mjeseci podnio inicijativu. Nakon brojnih pokušaja da poslaničkim pitanjima ishodim reakciju bivšeg sekretara, ovaj, podnio sam poslaničku inicijativu kojom se traži, dakle, od nadležnih službi da ... rješenje. Kolegij nije stavio tu poslaničku inicijativu na dnevni red ni jedne sjednice Doma. Koliko sam shvatio to se rješava kroz neke birokratske činovničke procedure, od kojih vjerovatno na kraju neće biti ništa. Meni nikako nije jasno zbog čega se određeni pojedinci u ovoj zgradi koji rade u oba doma, govorimo o izabranim poslanicima, dakle, boje medija. Mi smo imali situaciju gdje je gospodin Čović, kako su mediji izvijestili, tražio internu istragu zato što su mediji objavili, ovaj, podatke o njegovom odvojenom životu, itd. I što je najgore od svega Kolegij sekretara je odobrio tu internu istragu. Dakle, odnos prema medijima od strane kolegija oba doma, od strane Sekretarijata Parlamentarne skupštine BiH, govorim zaista o starom sekretaru, jer će moj odnos prema novom sekretaru, kojeg sam juče upoznao, u mnogome biti zasnovan na tome kako tretira medije. I nadam se da će zauzeti puno pozitivniji pristup po ovom pitanju. Stoga tražim da Kolegij Doma što prije, već za iduću sjednicu, uvrsti moju inicijativu na dnevni red sjednice ovog Doma kako bi se, dakle, iznašli modaliteti da novinari u ovoj zgradi borav,e barem tokom radnog vremena, kako je praksa svuda u svijetu, a ne da im se pušta ulazak u državnu zgradu samo kada je neka sjednica ovdje, a to, koliko znamo, s obzirom koliko ih često sazivate, uopšte nije toliko često. NEBOJŠA RADMANOVIĆž Hvala. Nema više prijavljenih. Zaključujem tačku dva. Tačka tri, Ad. 3. Potvrđivanje imenovanja ministra bezbjednosti Savjeta ministara BiH, materijal broj: 01-34-1-1450/20, od 15.07.2020.

Podsjećam da je procedura potvrđivanja imenovanja članova Savjeta ministara BiH regulisana članom 152. Poslovnika. Takođe članom V stav 4. Ustava BiH propisuje se način imenovanja predsjedavajućeg i članova Savjeta ministara. Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija dostavio je 15. jula 2020. godine Odluku o imenovanju ministra bezbjednosti u Savjetu ministara zajedno sa potpisanom izjavom kandidata, čiju je formu i sadržaj propisala Centralna izborna komisija BiH, u kojoj su sadržani podaci iz člana 10. stav (1) tačka a), alineja 1 do 6 Zakona o Savjetu ministara BiH. Službenom potvrdom Centralne izborne komisije BiH u skladu sa članom 10.c) Zakona o Savjetu ministara kojom se potvrđuje da predloženi kandidat za ministra ispunjava sve potrebne uslove za imenovanje. Konačnim izvještajem o istinitosti informacija ... je sačinila Državna agencija za istrage i zaštitu BiH, a u vezi sa postupkom imenovanja. Komisija za pripremu izbora Savjeta ministara održala je sjednicu, razmotrila sve raspoložive informacije u vezi sa imenovanjem ministra bezbjednosti u Savjetu ministara, te je Predstavničkom domu dala preporuku za potvrđivanje imenovanja Selme Cikotića na dužnost ministra bezbjednosti u Savjetu ministara. U skladu sa članom 152. stav (4) Poslovnika pozivam predsjedavajućeg Savjeta ministara, gospodina Tegeltiju da pročita Odluku o imenovanju ministra bezbjednosti u Savjetu ministara. Izvolite.

Poštovani predsjedavajući, uvaženi članovi Kolegija, dame i gospodo poslanici, kolege članovi Savjeta ministara, predstavnici medija. Da vas podsjetim da nakon ostavke gospodina Radončića na mjesto ministra bezbjednosti Stranka demokratske akcije predložila je novog kandidata za tu poziciju. Prijedlog koji sam dobio proslijeđen je Centralnoj izbornoj komisiji i Agenciji za istrage i zaštitu na provjeru podataka predloženog kandidata. Nakon provjera koje su provele ove dvije institucije i njihovog odgovora da ne postoji nikakva prepreka vezano za imenovanje donio sam Odluku o imenovanju Selme Cikotića za ministra bezbjednosti. Prijedlog ove Odluke dostavio sam Komisiji Predstavničkog doma 15.07. ove godine. Sve podatke o gospodinu Cikotiću ste dobili uz materijale koji je proslijeđen Komisiji i sve one materijale koji su takođe upućeni nadležnim institucijama za provjeru. Ali radi javnosti želim samo nekoliko rečenica kratko o gospodinu Cikotiću koji je rođen 1964. godine u Crnoj Gori, gdje je završio osnovnu školu, Vojnu gimnaziju u Beogradu i tu završava Vojnu akademiju. Svoje školovanje gospodin Cikotić je nastavio u Sarajevu na Fakultetu političkih nauka, gdje je magistrirao i doktorirao. Obavljao je više vojnih funkcija. Gospodin Cikotić je već bio član Savjeta ministara u izbornom ciklusu 2006. do 2010. godine ali tada je mandat trajao od 2007. do 2012. godine i tada je gospodin Cikotić bio ministar u Savjetu ministara, bio je ministar odbrane. Gospodin Cikotić živi u Sarajevu, oženjen je i otac dvoje djece. Poštovani predsjedavajući, članovi Kolegija, dame i gospodo poslanici, na osnovu člana 10., a u vezi sa članom 5. Zakona o Savjetu ministara BiH, predlažem na potvrđivanje Odluku o imenovanju ministra u Savjetu ministara BiH za ministra bezbjednosti Selmo Cikotić. Gospodo poslanici predlažem vam da ovu Odluku razmotrite i potvrdite. Hvala vam lijepo. I na kraju samo da kažem da mi je gospodin poslanik Lovrinović dostavio jedan akt. Ukoliko on dođe u zvaničnoj formi protokolisan ja ću ga uputiti nadležnim institucijama kojima sam dostavio i prethodne podatke. Hvala lijepo.

Hvala predsjedavajućem. Otvaram raspravu i obavještavam vas da raspravu ograničavamo na 5 minuta zbog ukupnih mjera koje primjenjujemo u Sali, vidjeli ste, a nadam se da ćemo se svi toga pridržavati, ne samo ovih 5 minuta, nego propisanih mjera zbog pojačane pandemije virusa korona. Za riječ se javio gospodin Nikola Lovrinović. Izvolite.

Zahvaljujem gospodine predsjedavajući. Žao mi je što gospodin predsjedavajući Vijeća ministara nije prihvatio da ovu jednu vrlo neugodnu situaciju bar za jedno vrijeme odgodimo povlačenjem svog prijedloga ali ima još šanse. Dakle, ja ga ponovno pozivam, dobiće protokoliran, dao sam mu samo prije njegovog nastupa da vidi, dobiće protokoliranu fotokopiju ovoga papira o čemu sam govorio. Ali ću ga podsjetiti, dakle, da je na zahtjev kolega iz SDA kada ste predlagali ministre za, recimo, ljudska prava, sjećate se, navodeći određene argumente, samo su kolege navodili, pa ste odustali, da taj gospodin bude imenovan za ministra, pa ste išli sa drugim prijedlogom, uvažili ste, dakle, zahtjeve, evo, kolega iz parlamentarne većine. Ja mislim da je ovo debelo, debelo veći razlog i zahtjev od HDZ-a da se ovakva vrsta imenovanja ne izvrši, a o čemu sam već govorio. Kolegama iz SDA, dakle, sam i kroz medije i kroz, ne samo ja, slali smo određene poruke, mi nismo, dakle, protiv prava kolega iz SDA kao parlamentarne većine da predlažu po proceduri koju smo se dogovorili, dakle, kandidate za članove Vijeća ministara. Neka navedu protiv koga smo bili, nismo, evo, na primjer protiv gospodina Podžića bili, i on je bio, dakle, u ratu. Mi nismo, dakle, bili ni protiv jednog prijedloga iz SDA za koje nismo imali razloga da budemo protiv. Ovog trenutka doista imamo razloga da budemo protiv. Na žalost, dakle, gospodin Cikotić, koji se predlaže za člana Vijeća ministara, je bio u određenim trenucima vezan za određene događaje, ja ništa ne prejudiciram, ništa ne prejudiciram, ali to je poznata činjenica, u Bugojnu su nestali Hrvati, ni do dan danas ih nismo našli, pobijeni su, bili su u logoru. Gospodin je obnašao visoke dužnosti, a posebice nas, dakle, iritirao svojim nastupima u medijima i na povjerenstvu gdje se, dakle, izjašnjavao kao da je štitio Hrvate i njihova prava i pućanstvo. Pa, evo, danas možda može čak to praktično pokazati, neka izađe ovdje kao kandidat i neka kaže gdje su pokopani pobijeni Hrvati i ko ih je pobio, mi ćemo glasovati za njega. Evo, ništa ne govorimo o njemu kao osobi i njegovoj funkciji. Jasno je da je obnašao vrlo visoku poziciju u zapovjednom lancu Armije BiH,. jasno je da je morao znati za ovo, jasno da zna za ovo, ne može nas uvjeriti da za ovo ne zna. Već sam vam rekao kako se dogodio, dakle, postupak koji je vođen u ovom slučaju i kako je gospođa Terzić, dakle tužiteljica, uradila i iz predmeta izbacila gospodina Cikotića, ali to ćemo tražiti naknadno od Tužiteljstva. Iz akta koji sam vam dostavio vidi se, dakle, nakon dvije godine da su tek ljudi dobili pravo da se žale na takvu odluku Tužiteljstva, što je cirkus, to je obični cirkus, dakle to je priča za malu djecu. Znači, kolege iz SDA, vi ste toliko snažna stranka, vi ste toliko moćna stranka, vi ste najjača stranka u Bosni i Hercegovini, vi toliko ljudi imate na raspolaganju. Dakle, nemamo ništa osobno protiv gospodina Cikotića ali se veže i ne možemo preko toga preći, veže se za događaje u ratu, to je ratni zločin. Dakle, ne prejudiciramo nikakvu njegovu ulogu ali je postojala, ona je postojala, on je morao znati ..., bio je zapovjednik. Tražimo od vas da predložite drugo ime, tražimo od predsjedavajućeg Vijeća, ponovno tražim da povuče ovaj prijedlog i neka provjeri ove navode koje sam mu da do naredne sjednice. Evo, ne mora danas odustati od prijedloga ali neka provjeri bar ovo što smo mu danas dostavili. Nema smisla, dakle nema smisla zbog tih ljudi koji u Bugojnu godinama to traže, nema smisla zbog naših dobrih odnosa. Dakle, gospodine Tegeltija pristali ste da ne imenujete ministra za ljudska prava na, hajmo reći, opravdane razloge kolega iz SDA. Pa zar ovo nisu opravdani razlozi, zar ovo nisu opravdani razlozi, ako ovo nisu opravdani razlozi onda šta jeste. Pa zar nam treba da, kako mislite da kolege iz Vijeća ministara iz reda hrvatskog naroda surađuju sa novim ministrom. ... da ćemo mi to tako gledati. Nema šanse da ćemo podržavati bilo šta što gospodin ..., nema šanse, bar ovo ja govorim svoje mišljenje. Zašto bi to ..., pa mi imamo, imamo stav o njegovoj ulozi u ratu. Što nam to treba, zašto nam, što to treba njemu uopšte, zašto se sad pojavilo ovo da tužitelj šalje ove obavijesti oštećenima u tom postupku, zašto se sad pojavilo. Možda je gospodin, ne bi se to nikada ni saznalo da nije bio predložen za sastav Vijeća ministara. Gospodo, gospodine predsjedavajući, dakle još jedanput, znam da je nezgodno, znam da nije uobičajena situacija, da vi sad u ovom trenutku donosite odluku, imate akt, dobit ćete ga i protokolirano, dakle povučete prijedlog ovog trenutka, odgodite izjašnjavanje danas o njemu. Kolegama iz SDA predlažem da predlože osobu, imaju osoba koliko god hoće na raspolaganju, mi nećemo biti ništa protiv. Nismo bili protiv gospodina Zvizdića kada je bio predsjednik Vijeća ministara u prošlom mandatu, nismo ni protiv jednog njihovog prijedloga za koji nemamo razloga. Mi ovdje imamo debele razloge – nepovjerenje. Je li nam to treba, je li to treba u radu Vijeće ministara, je li to treba sutra u radu Parlamenta ovdje i u Domu naroda. Ja vas pozivam da budemo razumni, dakle da nas uvažite kao ljude, da nas uvažite kao zastupnike, kao Klub. Gospodine Tegeltija, dakle, još jedanput, završavam gospodine predsjedavajući, pozivam Vas da uvažite ove razloge, da danas zatražite bar odgodu o izjašnjavanju, pa evo provjerite to kako ste i sami rekli. Možda niste znali, vidi se iz datuma da je to 17.07. poslato jednom od oštećenih. Hvala lijepo.

Hvala Vama. Gospodin Dženan Đonlagić, ispravka krivog navoda. Izvolite.

Zahvaljujem predsjedavajući. Želim da ispravim krivi navod zastupnika Lovrinovića kada je spominjao ime aktuelnog ministra odbrane Bosne i Hercegovine, gospodina Podžića. Dakle, aktuelni minitar odbrane Bosne i Hercegovine u Vijeću ministara BiH je bio prijedlog Demokratske fronte kao partije koja je dio parlamentarne većine u Vijeću ministara BiH, a ne prijedlog SDA. Hvala.

Hvala. Gospodin Adil Osmanović. Izvolite.

Hvala predsjedavajući. Uvaženi dopredsjedavajući, kolegice i kolege poslanici, predsjedavajući Vijeća ministara, članovi Vijeća ministara, uvaženi gosti. Mi smo danas došli u poziciju da potvrdimo imenovanje ministra sigurnosti i time ponovo upotpunimo u punom sastavu Vijeće ministara i omogućimo njegov rad. Posebno je bitno danas potvrditi imenovanje ministra sigurnosti u pogledu prisutne migrantske krize u posljednjih nekoliko godina koja zaista je jedan od najvećih problema koji pritišće Bosnu i Hercegovinu, sve njene institucije. I, naravno, sama pozicija ministra sigurnosti danas o kojoj razgovaramo, najviše se posmatra u pravcu rješavanja tih nagolimanih problema. Svako jutro kada otvorite bilo koji pisani ili gledate elektronski medij vidjet ćete da je na granici Bosne i Hercegovine zaustavljeno stotine migranata koji trebali su da uđu u Bosnu i Hercegovinu ili je u Bosni i Hercegovini u Unsko-sanskom kantonu pronađeno, neki dan čitam, 600 migranata, pa je policija Unsko-sanskog kantona 450 privela, a mi nemamo evo već jedan duži vremenski period ministra sigurnosti koji sve te aktivnosti treba da koordinira, odnosno da daje određene planove i da zajedno sa Vijećem ministara, vladama entiteta, vladama kantona, općina, na najbolji mogući način rješava to pitanje. Obzirom da smo imali ministra sigurnosti koji je nedavno podnio ostavku, koji je zaista izuzetno dobro radio svoj posao, Stranka demokratske akcije je sa posebnom pozornošću i pažnjom pristupila odabiru kandidata za ministra sigurnosti. Mi smo ponudili predsjedavajućem Vijeća ministara gospodinu Tegeltiji najbolje kadrovsko rješenje koje Stranka demokratske akcije u ovom momentu ima za taj resor. I punim kapacitetom i svim argumentima stojimo iza te naše kandidature. Vidjeli ste kroz ovu kraću biografiju koju je prezentirao predsjedavajući Vijeća ministara o kakvoj se osobi radi. Reći ću ukratko radi se o osobi koja je, gdje god je bila pozicionirana, svoj posao radila odgovorno, u skladu sa zakonom, propisima i zato smo predložili takvo kadrovsko rješenje. Malo sam začuđen ovakvom nervoznom, nervoznim nastupom kolege Lovrinovića obzirom da ste Vi kolega Lovrinoviću kao i ja sam član najvišeg zakonodavnog tijela ove države koje radi isključivo u skladu sa zakonom i procedurama. I sve ovo što je trebalo se uraditi kada je u pitanju provjera kandidata gospodina Selme Cikotića je urađeno. Vi ste juče, a danas ste to i potvrdili, takođe podržali dnevni red da mi danas pristupimo potvrđivanju imenovanja ministra sigurnosti. Ovaj papir koji ste podijelili na najbolji i najzorniji način govodi da u stvari nema nikakve greške, niti bilo kakvih povreda bilo kakvih prava prema bilo kome u Bugojnu, ovo što stoji informacija od strane Tužiteljstva i Tužilaštva BiH. Pročiteću samo prvi citat radi javnosti – Obavještavamo vas da je tužiteljica Tužilaštva BiH Slavica Terzić donijela Naredbu o obustavi istrage protiv osumnjičenog Selme Cikotića od 14.06.2018. godine zbog krivičnog djela ratni zločin protiv civilnog stanovništva, itd. Tužiteljica Terzić je obustavila istragu jer je ustanovila da ne postoji osnov sumnje da je osumnjičeni Selmo Cikotić počinio krivično djelo, odnosno da osumnjičeni nije kršio pravila međunarodnog prava, niti da postoji dokaz za bilo koje drugo krivično djelo. Ovo je samo obavijest da neko ima pravo žalbe. I ovo je jedan, uz svo uvažavanje, neozbiljan akt kojim vi želite danas da se ova tačka dnevnog reda ili skine ili da osporite danas potvrđivanje, odnosno imenovanje gospodina Selme Cikotića za ministra sigurnosti. Hvala.

Hvala. Krivi navod, gospodin Damir Arnaut. Izvolite.

Hvala predsjedavajući. Ovo nema toliko veze sa ministrom sigurnosti već onim što je gospodin Osmanović rekao, citiram ga – svaki dan čitamo vijesti da je zaustavljeno stotinu migranata da uđu u Bosnu i Hercegovinu. Ovo jednostavno nije tačno, takve vijesti su rijetke. U svakom slučaju takve vijesti su puno rjeđenje od gotovo stalnih saopštenja Granične policije BiH da su zaustavili stotine migranata da iz Bosne i Hercegovine uđu u Hrvatsku. Dakle Granična policija BiH, o njoj govorim, je li, Ministarstvu sigurnosti, se bar prema medijskim izvještajima i sopstvenom hvalisanju puno više bavi zaštitom granice Republike Hrvatske nego zaštitom granica Bosne i Hercegovine. Hvala.

Krivi navod, gospodin Predrag Kožul. Izvolite.

Pa, ja ću ispraviti dva kriva navoda kolege Osmanovića ... rekao. Naime, istup kolege Lovrinovića nije nervozan, ja ga nisam shvatio kao nervoznog, ali jeste emotivan, jer ono o čemu govorimo i ono o čemu ovdje razgovaramo i ono što je tema našeg sporenja je nešto što izaziva duboke emocije i 30 godina nakon tih događanja. I emocija je tu prisutna. Drugi krivi navod koji trebam ispraviti je, dakle, papir ili akt Tužiteljstva službeni koji smo, evo, dobili na klupe nije neozbiljan. Neozbiljno je reći da je ovo neozbiljan akt, ovo je službeni akt Tužiteljstva, a ja ću ga nastaviti čitati ondje gdje je kolega Osmanović stao. – Obzirom da kao oštećeni niste obaviješteni od strane tužiteljice Slavice Terzić o obustavi istrage to vas obavještavam o navedenom i ujedno poučavam da protiv navedene Naredbe o obustavi istrage imate pravo podnijeti pritužbu Uredu glavnog tužitelja Tužiteljstva BiH u roku od 8 dana od dana prijema ove obavijesti. Dakle, evidentno je tu nešto. Ja ne znam precizno ali pretpostavljam da je tužiteljica prije dvije godine i jedan ili dva mjeseca kada je obustavila istragu bila dužna obavijestiti oštećene o tome da je obustavila istragu jer je to njezina obveza. Ne, ona je predmet stavila u ladicu. I vrlo je zanimljivo da nakon što se ovo, šta se sve događa u zadnjih 10 dana od razgovora o imenovanju, od pronalaženja ostataka na Rostovu do uključenja Tužiteljstva i ovog dopisa koji daje pravo, čini mi se pedesetorici, oštećenih u ovom predmetu da u roku od 8 dana, taj rok će isteći negdje krajem idućeg tjedna od prijema, podnesu pritužbu na ovu Odluku koja je, još jednom ponavljam, što je vrlo zanimljivo, dvije godine i nešto stajala u ladici tužitelja, a nije smjela stajati u toj ladici.

Krivi navod, gospodin Adil Osmanović. Izvolite.

Ono što je kolega Damir Arnaut, ne znam zašto se javio za ispravku krivog navoda, ja sam samo citirao, rekao sam citiraću neke naslove iz medija. Imali ste neki dan naslov gdje stoji da je Državna granična policija zaustavila stotine migranata da uđu u Bosnu i Hercegovinu, drugi je natpis bio da je 600 migranata pronađeno u Unsko-sanskom kantonu, treći natpis možete naći da je bilo tuče među migrantima, četvrti natpis možete naći da je pronađeno mrtvo tijelo negdje na jezeru, ovaj, pretpostavlja se da je migrant, itd. Kolega iz HDZ-a ja razumijem ako ima emotivnog izlaganja kolege Lovrinovića. Svi smo mi prošli ovdje '92.-'95. godinu i svi možemo tako emotivno iznositi probleme i teške trenutke sa kojima smo se susreli. I ja sam mnogo toga izgubio u ratu, i ja sam prognan iz svog Teslića, ali mi moramo se držati, i jedino tako možemo držati se sudskih presuda i odluka. Nisam rekao da je ovo neozbiljan akt, ali sam rekao da na osnovu ovoga ne možete obustaviti imenovanje. Ovo je samo, što bi rekli, naputak šta možete dalje raditi nekome. I mislim da je Tužilaštvo uvažilo sve ono što su udruge i udruženja imali i dostavili im tamo, sve. Ne vidim ni jednog razloga da tužiteljica i Tužilaštvo nije prihvatilo sve ono što im se dostavilo. Da li će biti nečega novog ne znam. I ja ovdje mogu kazati u ime budućeg ministra, ministar Selmo Cikotić ukoliko bilo šta, ne daj Bože, bi se dokazalo nikad nije osoba koja bi se krila iza nečega, nikad nije osoba koja bi bježala. Uvijek je spreman da dokaže svoju nevinost pred bilo kojom institucijom. Prema tome, nemojte se tim zamarati. Ukoliko Tužilaštvo i Sud dokažu bilo šta, mi smo ubijeđeni da nema ništa od toga, naš ministar će u punom kapacitetu podnijeti odgovornost ono što nadležni sud donese kad je u pitanju presuda. Sve ostalo je, evo da kažem, nagađanje. Hvala.

Krivi navod, Damir Arnaut. Izvolite.

Hvala predsjedavajući. Gospodine Osmanović, ja sam ukazivao na činjenicu, ne znam zašto izbjegavate da, ovaj, Zoran Galić i Granična policija kojom rukovodi puno više pažnje posvećuju zaštiti granice Republike Hrvatske da migranti ne idu tamo, nego zaštiti granice Bosne i Hercegovine da ne uđu ovamo. I to je ogroman problem na koji sam ukazao. Nije mi jasno zašto branite gospodina Galića. Mislim, evidentno je iz medija, pogledajte te naslove koliko je spriječeno da uđe u Hrvatsku, a koliko je spriječeno da uđe u Bosnu i Hercegovinu i vidjet ćete jedan ogroman disparitet. Dakle, gospodin Galić primarnu zaštitu stavlja na zaštitu unutrašnjih granica Bosne i Hercegovine, dakle, prema Republici Hrvatskoj. I to je činjenica. Hvala. NEBOJŠA RADMANOVIĆž Krivi navod, Saša Magazinović. Izvolite.

Ja bih da ispravim krivi navod kolege Osmanovića koji je rekao da je za njih jedan od važnih argumenata za hitan izbor ministra migrantska kriza. Dakle, to je netačan navod jer za SDA migrantska kriza nije tema od prioriteta, jer da jeste prije dva dana na Domu naroda ne bi podržali Budžet u kome je prethodno, u kome su prethodno izbrisana sredstva za migrante, a koje smo mi ovdje usvojili na prijedlog Emrića. Dakle, netačan je navod da je za SDA migrantska kriza ključni argument za hitni izbor ministra. Hvala.

Krivi navod, gospodin Nikola Lovrinović. Izvolite.

Gospodine Osmanoviću, mi nismo govorili o kompetencijama prijedloga kojeg ste uputili za člana Vijeća ministara, dakle, nego smo govorili što nam ova rasprava uopće treba. Pa zašto je potičete, nećete mi valjda reći da nemate drugu osobu da predložite uopće jer nek je najkompetentniji ali ima prijepor, ima prijepor. Gospodine Adile gdje je 15 tisuća Hrvata Bugojna, gdje su pobijeni koji su registrirani u Crvenom križu. Gospodin je bio zapovjednik, dakle, u tom dijelu Armije BiH, mora znati ... Vodi se postupak, bio je u postupku, Tužiteljstvo je napravilo pogrešku sigurno, ali eto nećemo sad o Tužiteljstvu. Hoćete da raspravljamo danas dalje o tome šta mi znamo sve, da je zadnja korespondencija ... između gospodina Cikotića i Hadžihasanovića u Zenici bila upravo o ovim pobijenim. Poslije toga više nema pisanih tragova o njima. Hoćete mi reći da nije znao. Dakle, ne ulazim uopće, ako je častan, pošten, kako vi tvrdite, neka izađe ovdje neka kaže gdje su, gdje su, morao je znati, morao je znati, ali nismo mi Tužiteljstvo. I to što ja govorim emotivno neka govorim emotivno, šta bih trebao, da se smijem na to, je li, šta bih trebao, da budem veseo i radostan radi toga. Dajte drugi prijedlog, ne ulazim u kompetenciju, ... najbolji na svijetu, ali imamo problem. Imamo problem gospodo, imamo problem. Gospodine Tegeltija povucite prijedlog danas, povucite prijedlog, za manje ste razloge od SDA povukli prijedlog, vaš prijedlog ..., za manje razloge. Ne tvrdimo ništa, ne tvrdim ja da je gospodin Cikotić kriv, ali je kriv što je znao, nije, dakle zna i sada, mora znati. Ako ne zna neka izađe ovdje da kaže da ne zna šta je bilo u Bugojnu. Kako je bio zapovjednik ..., gdje su ljudi, gdje su ljudi, gdje je 15 tisuća ljudi. Kako možete tako govoriti, ja emotivan. Evo, smijat ću se, sad sam radostan za to, to je, dakle predlažete ga da sam sebe štiti iz ove pozicije, da sam sebe štiti od daljih procesa. Proces nije završen, dakle ovo je dokaz da proces nije završen, da je on još živ. I vidjet ćemo, dakle, šta će Tužiteljstvo na kraju odgovoriti na ovo sve, i kad ljudi podnesu žalbe, pa ćemo vidjeti hoće li se vratiti ..., a imamo podatke, dakle, razno razne podatke. Zahvaljujem.

Riječ ima gospođa Borjana Krišto, zamjenik predsjedavajućeg. Izvolite.

Hvla lijepa. Poštovani kolegice i kolege, ja vas sve skupa pozdravljam. Evo, želim se nadovezati na ovo što je kolega Lovrinović govorio u okviru i prijedloga dnevnog reda za skidanje točke a i, naravno, kroz ovu raspravu. Naravno, uvažavajući i sve ono što smo ovdje čuli, evo, od uvaženog kolege Adila Osmanovića koji je govorio o opravdanosti imenovanja ministra sigurnosti. Ja bih takoiđe rekla, znači, da mi danas imamo i prijedlog, na neki način preporuku, od Povjerenstva za pripremu izbora Vijeća ministara u Zastupničkom domu i da je nužno da mi napravimo i da imenujemo ministra sigurnosti, itd., i ovdje kroz ove naše rasprave niko nije dovodio u pitanje neku vrstu kredibiliteta, možda i životopisa u smislu edukacije i tako, ali govorimo o nekim stvarima takođe koje su činjenica, koje bole i koje moramo istaknuti, i koje, po meni, takođe su prepreka za imenovanje ministra na ovakvu jednu, znači u osobi gospodina Selme Cikotića na ovako jednu odgovornu dužnost. Ja ću se takođe podsjetiti na ovo što je govorio gospodin Lovrinović, pa u ljeto '93. godine, znači s područja Bugojna protjerano je 15 tisuća Hrvata od njih ukupno 16,5 koliko je bilo prema popisu stanovništva iz '91. godine. I od toga je bilo jako puno zarobljenih i vojnika, i civila koji su prošli strašne golgote i stradanja u logorima u Bugojnu. Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine u Bugojnu živi svega oko 5.767 Hrvata, što znači da ne samo da su Hrvati iz Bugojna protjerani, nego im je jasno kada se usporede ovi podaci, ova dva popisa prije, da im naravno niti povratak nakon rata nije omogućen. Također dok mi ovdje raspravljamo napomenuli smo danas, znači o imenovanju gospodina Cikotića za ministra sigurnosti u Vijeću ministara BiH, članovi obitelji nestalih i ubijenih Hrvata Bugojna iščekuju eshumaciju posmrtnih ostataka otkrivenih na izvođenju građevinskih radova na lokalitetu Rostovo, a inače bugojanski Hrvati su već 27 godina upozoravali da su zapravo nestali i ubijeni posljednji put i viđeni na tom lokalitetu kad je u pitanju pozicija Bugojno, a na poseban način onih 19 za kojima se traga i za čije se još grobove ne zna. Naravno, šta drugo reći u ovoj situaciji kada iznesete ovakve jedne činjenice ne možete a da ne bude emotivni. Ne samo u ovoj nego i svim drugim situacijama, ja o tome pričam na isti način, ne možete ne reći da u ovom slučaju imenovanje gospodina Cikotića na poziciju ministra sigurnosti je zapravo dosipanje soli na rane Hrvata. Sve one kojim su još uvijek rane otvorene, a naposo za one za čije se grobove ne zna. Ja bih još dodala jednu činjenicu da imenovanje ovakvih osoba na odgovorne dužnosti u Bosni i Hercegovini a koji se vežu za progone, za mučenja ili za bilo koja počinjenja bilo koji kaznenih djela ne bi trebao biti interes Bosne i Hercegovine ako želi biti pravna država i u kojoj bi trebala vladati vladavina prava, a napose država koja bi trebala biti domovina tri konstitutivna naroda i drugih koji u njoj žive. Stoga svi se malo zapitajno ako ništa barem da razumijemo ovo o čemu pričamo. Stoga i ja ovdje pred ovim Domom iznosim da zbog stvari i činjenica koje smo danas iznijeli i pojedinačno i kao članovi Kluba HDZ-a da je za nas imenovanje gospodina Selme Cikotića na ovakvu jednu odgovornu dužnost u Vijeću ministara BiH neprihvatljivo. Hvala lijepa.

Hvala Vama. Riječ ima Branislav Borenović. Izvolite.

Hvala uvaženi predsjedavajući. Kolegice i kolege poslanice. Pa, evo, jedna neobična situacija koja pokazuje kakvi su ustvari odnosi u vladajućoj koaliciji u Savjetu ministara BiH i u vladajućoj koaliciji ovdje u Parlamentu BiH. I ovo što želim da kažem i ... pomognem, evo, i kolegi Lovrinoviću, možda smo previše vremena potrošili, a kako stvari stoje ako svi ostanu pri svojim stavovima, koji su već više od mjesec dana poznati, gospodin Cikotić neće biti danas potvrđen kao ministar bezbjednosti u Savjetu ministara BiH, jer neće biti dovoljne većine entitetske da gospodin Cikotić bude ministar. Čuli smo stavove HDZ-a, kolega iz HDZ-a koji su jedna od tri ključne političke partije koji čine vlast na nivou Bosne i Hercegovine, čuli smo i drugog koalicionog partnera, SNSD već više od mjesec dana ... da neće podržati gospodina Cikotića. Da još budemo potpuno jasni, mi kao dvije opozicione stranke koje dolaze iz Republike Srpske, i SDS i PDP, nećemo podržati gospodina Cikotića iz razloga koji je dobro poznat, iz istog razloga što nismo ni podržali ni predsjedavajućeg Savjeta ministara, ni Savjet ministara. A sama činjenica gdje se danas nalazi ova zemlja, da nemamo ni Budžeta, da taj isti Savjet ministara skoro ništa ne radi, da skoro zakonskih rješenja i nema pokazuje se ispravna naša odluka da ne podržimo ni Savjet ministara, ni predsjedavajućeg Savjeta ministara, pa niti bilo kojeg novog člana tog istog Savjeta ministara. Tako da je potpuno jasno iz svega ovoga što smo čuli i danas i što slušamo više od mjesec dana da gospodin Cikotić neće biti potvrđen. Ja sam dolazio na ovu sjednicu razmišljao sam da li će doći neki novi gospodin Cikotić. Obzirom da se radi o istom čovjeku, dobro ga znam, isto izgleda, isti Selmo Cikotić, isti onaj koji je prije 30 dana doživio žestoke kritike svojih koalicionih partnera iz Savjeta ministara, iz parlamentarne većine ovdje i vas iz HDZ-a i kolega iz SNSD-a, citiram srpski član Predsjedništva, lider SNSD-a, je jasno rekao da neće podržati gospodina Cikotića zato što je koautor u nekom zborniku u kojem se loše konotira srpski narod i ocjenjuje kao agresorski. Vi ste danas naveli po ko zna koliko puta vaše razloge. I ovdje očigledno, ako ostajete pri svojim stavovima, ponavljam još jednom ako ostajete pri svojim stavovima, naš stav znate, da gospodin Cikotić danas neće biti potvrđen prilikom glasanja, jer ako ništa drugo neće biti dovoljne većine poslanika koji dolaze iz Republike Srpske. Ja to želim da jasno kažem. Sačekat ćemo naravno glasanje, svaka čuda su moguća, pogotovo u ovom Parlamentu, pa ćemo da vidimo da li je neko promijenio svoj stav ali činjenice su takve koje su nesporne, koje su jasne već, evo koliko dugo, ja sam neke od njih naveo. Ponavljam još jednom iznio sam i korektan stav koji dolazi od nas kao opozicione stranke. Glasanje će sve pokazati u ovom vremenu u kojem je sve ... Hvala.

Hvala. Gospodin Nermin Nikšić, diskusija. Izvolite.

Ma odustajem, samo ću izazvati dodatne replike i onda ...

Krivi navod, gospodin Nikola Lovrinović. Izvolite.

Gospodine Borenoviću, dakle ne znam na koje ste kritike mislili, na kojoj sjednici smo govorili o gospodinu Cikotiću osim ovoj današnjoj gdje, jeste možda u javnosti bilo, mi smo samo iznijeli stav, dakle, da to nećemo podržati i tražimo da se to uvaži. A mi, ni danas čak nismo govorili, kako je gospođa Krišto govorila, ni o kompetencijama, ni o školovanju, ni, ne znam ni ja o čemu sve, kad govorimo o stručnosti i ... I još nešto gospodinu Adiloviću ili već ko bi želio da me i ovdje ušutka, znači ja pozivam SIPA-u da samo pogleda u zadnje vrijeme, evo desetak dana kako sam se očitovao javno kao predsjednik Kluba da neću podržati, ovaj, kandidaturu gospodina Cikotića za člana Vijeća ministara iz poznatih razloga, da sad opet ne gubim vrijeme, da vide kakav se, dakle, ... pravi prema meni kao zastupniku na fajzbuk stranicama, da vide prijetnje, da vide mržnje, šta se radi. Znači hoćete da i ovdje ušutim, hoćete da i ovdje ušutim, da ušutim o onom što je činjenica. To je činjenica gospodo, to je činjenica. Netko za zločin mora odgovarati, za svaki zločin, govorim o konkretnom zločinu. Na žalost gospodin koji je predložen je bio vezan za te događaje ovako ili onako, komandna odgovornost je također odgovornost. Ne tvrdimo ništa ali dajte, ne treba nam nova priča da se vraćamo, kako reče gospodin Osmanović, natrag opet u '90-e. Ne treba nam, nama ne treba, nama ne treba. I u strukturama je bio i '97. i 8. kada su stranački Hrvati ubijani, povratnici ... Ni to ne znamo. Ali vidjet ćemo, dakle, kako će ministar sigurnosti nam dati odgovore za te događaje, ... ne znamo šta se dogodilo ni do dana današnjeg. O svemu trebamo da šutimo, sve po Hrvatima Središnje Bosne. Ne može Travnik kao Mostar, ne može se, dakle, može se postavljati ljudi koji su nas progonili i protjerivali, sve se može protiv Hrvata iz Središnje Bosne. Pa dajte ljudi mi živimo dole, mi smo doživjeli svašta. Ne ulazim u to gospodine Osmanoviću, vjerovatno i Vi, ali i mi smo doživjeli svašta. Hoćete li da vam pričam ovdje, da vam ... držimo šta je sve bilo. Ja vam kao, i ja vam mogu posvjedočiti šta je sve bilo, ja mogu vam posvjedočiti, ali ne treba nam to. Pozivamo vas na razum, dakle dajte odgodite današnju sjednicu(?) provjerite ovo, nađite trunku razuma. Ne ulazimo, ispričavamo se gospodinu Cikotiću ako misli da ga vrijeđamo na osobnoj razini, ali obnašao je određene dužnosti u ratu, bio je odgovoran i mora kazati ... Još ga jednom pozivam neka izađe i neka kaže gdje ... mi ćemo dignuti ruke za njega, neka kaže šta se dogodilo. Ne može kazati da nije, da ne zna. Kako će neznati, kako će to neznati, pa ko zna, tko to zna. Ja Vas pozivam, dakle, gospodine Tegeltija još jedanput, treći put Vas pozivam dajte izađite, zatražite da se odgodi izjašnjavanje ...

Vrijeme gospodine Lovrinoviću.

i da se stavi na narednu sjednicu, pa provjerite ovo o čemu vam govorim. Predmet je živ, predmet je živ, kazneni postupak se i dalje vodi. Hvala lijepo.

Podsjećam narodne poslanike da se drže Poslovnika i dnevnog reda. Molim vas kad se javite za krivi navod da o tome govorite, a ne, imate treći put diskusiju. Brane Borenović, krivi navod. Izvolite gospodine Borenoviću.

Hvala. Evo, obzirom da me je prozvao kolega Lovrinović, ja mislim da sam samo rekao ono što je tačno, ono što potvrđuje evo i današnja sjednica i određeni navodi koji su toliko puta izrečeni u posljednjih, evo, 30-ak, 35 dana, da ste ih vi danas ponovili još mnogo puta, oni su bili dostupni javnosti. I ja sam samo na neki način sagledao realnost, rekao što je logično stav PDP-a i kolega iz Zajedničkog kluba sa SDS-om kako ćemo se mi ponašati prilikom glasanja i rekao ono što je, ja mislim, svima jasno, da u vladajućoj koaliciji koja čini vlast na nivou Bosne i Hercegovine postoje vrlo, vrlo jasni razlozi i u HDZ-u, a čuli smo i u SNSD-u zašto da se ne podrži gospodin Cikotić za ministra bezbjednosti u Savjetu ministara u BiH. Ja ne vidim zašto je to Vas na neki način, zašto ste se osjećali prozvanim kada uopšte nisam imao tu namjeru, nego sam htio da na neki način i pomognem, da se bez veze ide, bespotrebno ustvari ide u neku vrstu brojnih rasprava kada znamo ishod glasanja da će biti takav da gospodin Cikotić neće biti potvrđen, jer koliko je meni poznato neće dobiti, neće dobiti većinu, tj. dovoljan broj kvalifikovanih glasova koji dolaze iz Republike Srpske. Ako mi nećemo podržati onda nema pet glasova koji će ga izabrati. Hvala.

Krivi navod, gospođa Sanja Vulić. Izvolite.

Hvala predsjedavajući. Ja samo želim da zamolim kolegu iz PDP-a da ne govori u ime SNSD-a, koliko znam on nije u Klubu poslanika SNSD-a i nama nije potreban portparol, imamo ga, imamo i šefa Kluba, i svi smo Bogu hvala živi i zdravi ovdje. Takođe želim reći da kada govori o radu Savjeta ministara da se konkretno očituje koga on to kritikuje i ko mu je loš. I molimo, ovaj, kolege da ne upućuju bilo kakve inicijative na predsjedavajućeg Savjeta ministara jer svi mi znamo na koji način predsjedavajući Savjeta ministara predlaže određena kadrovska rješenja. Kada je u pitanju stav SNSD-a mi smo tu vrlo jasni, mi nikada nismo uslovljavali bilo koga, niti smo to radili na način kao što smo mi imali priliku da doživimo kada smo imali prijedlog svojih kadrovskih rješenja. Kako ćemo mi glasati vidjet ćete. I ono što je činjenica jeste da smo mi uvijek korektan koalicioni partner. Takođe kada govorimo o radu Savjeta ministara ja bih voljela da se ovdje pojedini ministri pojave da bar vidim kako izgledaju, kao što je to gospođa Turković. I onda kolega Borenović kada kritikuje određene ministre može to da govori konkretno i da ima hrabrosti da kaže – smatram da loše radi taj i taj, a ne da nas u sve isti koš svrstava, jer ja smatram da predsjedavajući Savjeta ministara i ministri iz reda SNSD-a itekako dobro rade svoj posao. Hvala.

Krivi navod, Brane Borenović, drugi put. Izvolite.

Potpuno sam saglasan s Vama uvažena kolegice, i treba da pozovete da svi članovi Savjeta ministara budu na sjednici Parlamenta, vi ste iz izabrali. Vi ste njima dali povjerenje, vi ste glasali za Savjet ministara i za gospođu Turković. Imate puno pravo i više nego ja, koji sam glasao protiv, da dotični ministar ili ministarka bude ovdje u sali Parlamenta BiH. I s te strane imate moju punu podršku i uvijek ćete i imati za takve stvari koje su potpuno logične, opravdane, normalne, potrebne. I nemojte imati dilemu. Evo, ja Vas podržavam, obezbijedite da vaš ministar inostranih poslova, gospođa Turković konačno dođe u ovu salu, vi ste je izabrali, vi imate puno pravo, imate i moju podršku da ne samo ona, nego svaki član Savjeta ministara bude ovdje i čuje šta se to dešava u Parlamentarnoj skupštini BiH. Hvala.

Krivi navod, gospođa Sanja Vulić. Izvolite.

Samo želim reći da mi je drago, evo, da se bar po nekom pitanju kolege iz opozicije a koje dolaze iz Republike Srpske kao i mi, ovaj, i ja slažemo. I samo ću ponoviti da kada su u pitanju to prisvojno – moj, vaš, i sl., ja smatram svojim, kad kažem svojim SNSD-ovim ministrima, one koje je SNSD predložio kao i predsjedavajućeg Savjeta ministara, a sve ostale ministre koji dolaze kao prijedlog i naših koalicionih partnera poštujem ali očekujem takođe odgovornost i rad od njih kao i od ministara koji dolaze iz reda SNSD-a.

Hvala. Nema više prijavljenih. Zaključujem raspravu. U skladu sa članom 152. Poslovnika odmah se izjašnjavamo, odnosno glasa se o potvrđivanju imenovanja ministra bezbjednosti u Savjetu ministara, gospodina Selme Cikotića. Molim vas da se pripremite za glasanje. Prisutno 32 – za 17, protiv 12, 3 suzdržana ...

Molim?

Ko traži ponovno glasanje, gospodin Borenović? Dobro. Na zahtjev gospodina Borenovića još jednom glasamo. Prisutnih 33 – za 18, protiv 13, suzdržana 2. Ima opšta, ima entitetska većina. Konstatujem da je Predstavnički dom potvrdio imenovanje gospodina Selme Cikotića za ministra bezbjednosti. Pozivam gospodina Cikotića da da svečanu izjavu.

Obavezujem se

Obavezujem se

da ću savjesno obavljati povjerenu mi dužnost,

da ću savjesno obavljati povjerenu mi dužnost,

poštovati Ustav Bosne i Hercegovine

poštovati Ustav Bosne i Hercegovine

i u potpunosti sprovoditi Opšti okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini,

i u potpunosti sprovoditi Opšti okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini,

štititi i zauzimati se za ljudska prava i osnovne slobode,

štititi i zauzimati se za ljudska prava i osnovne slobode,

te štititi interese i ravnopravnost svih naroda i građana.

te štititi interese i ravnopravnost svih naroda i građana.

Čestitam gospodine. Dame i gospodo nastavljamo sa radom. Tačka četiri, Ad. 4. Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o platama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama Bosne i Hercegovine, predlagač: Savjet ministara BiH, broj: 01,02-02-1-596/20, od 31.03.2020. (drugo čitanje)

Prijedlog zakona usvojen je u prvom čitanju na 10. sjednici Doma u drugom krugu glasanja nakon što Kolegijum doma kao komisija nije postigao saglasnost. Komisija za finansije i budžet dostavila je Izvještaj. Komisija je prihvatila Prijedlog zakona. Otvaram raspravu o Prijedlogu zakona u drugom čitanju. Nema prijavljenih. Zaključujem raspravu. Tačka pet, Ad. 5. Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine, predlagači: poslanici Saša Magazinović, Damir Arnaut i Jasmin Emrić, broj: 01-02-1-2573/17, od 19.06.2019. (prvo čitanje)

Poslanici Saša Magazinović, Damir Arnaut i Jasmin Emrić u skladu sa članom 201. Poslovnika preuzeli su ulogu predlagača za navedeni Prijedlog zakona, te je zakonodavni postupak nastavljen. Zakonodavni sektor dostavio je Mišljenje još 2017. godine. Kolegijum Doma je kao nadležnu za razmatranje Prijedloga zakona odredio Ustavnopravn u komisiju. U skladu sa zaključkom sjednice 2018. zatraženo je mišljenje o Prijedlogu zakona od Savjeta ministara, CIK-a, Agencije za prevenciju korupcije. Sve navedene institucije dostavile su svoja mišljenja. Ustavnopravna komisija dostavila je Mišljenje još 2018. i utvrdila da je Prijedlog zakona usklađen sa Ustavom BiH i pravnim sistemom, te prihvatila principe Prijedloga zakona. Na 3. sjednici Doma, ovog, 2020. godine usvojen je sljedeći zaključak: 11:28 – Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH traži od Savjeta ministara BiH da, u roku od 90 dana, dostavi Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Prijedlog zakona o sukobu interesa. Predstavnički dom Parlamentarne skupštine traži da pri izradi tog Prijedloga Savjet ministara kao osnov za njegovu izradu uzme današnji prijedlog poslanika. Mišljenje je, kao, ranije donijeli 2017. godine, Mišljenje Centrane izborne komisije i današnju raspravu o ponuđenom tekstu. Prijedloge poslanika u pisanoj formi Kolegij očekuje do kraja januara i oni će biti proslijeđeni Savjetu ministara BiH, govorim o 16.01.2020. Zaključak je upućen na realizaciju ali novi prijedlozi zakona nisu dostavljeni. Poslanik Damir Arnaut predložio je dopunu dnevnog reda 9. sjednice Doma, održana juna 2020. navedenim Prijedlogom zakona, a prijedlog je, za dopunu je zbog nedostatka entitetske većine upućen Kolegijumu kao komisiji na usaglašavanje. Kolegijum nije postigao saglasnost. Prijedlog za dopunu dnevnog reda usvojen je u drugom krugu glasanja na 10. sjednici održanoj 07. jula 2020. kada je konstatovano da će Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa biti uvršten u dnevni red naredne sjednice. Morao sam ovo duže obrazloženje da pročitam. Otvaram raspravu o Prijedlogu zakona u prvom čitanju. Riječ ima gospodin Damir Arnaut. Izvolite.

Hvala predsjedavajući. Ja sam prije svega zahvalan što ste pročitali sav ovaj istorijat jer je zaista dug, tako da meni ste uštedili vrijeme, ne trebam se vraćati na ove proceduralne stvari, u svakom slučaju hvala Vam. Što se tiče same suštine ovo je Prijedlog zakona iz prošlog saziva koji su predložile sve stranke u tadašnjem sazivu, i podržale, osim HDZ-a, dakle i SNSD, i SDS, i PDP, i SDA i sve stranke, namjerno navodim ove pošto su neke od njih poslije toga bile protiv. Ovo je Zakon koji je urađen od strane, dakle, te široke grupe poslanika u bliskoj saradnji sa Misijom OSC-a u Bosni i Hercegovini i Transparency International. Trenutni sistem suzbijanja sukoba interesa u institucijama Bosne i Hercegovine ne postoji, ne postoji kao sistem i sam od sebe predstavlja sukob interesa, jer o sukobu interesa zvaničnika u institucijama Bosne i Hercegovine prema trenutnom tom tzv. nazovi ga sistemom odlučuju upravo oni koji su najmanje pozvani da odlučuju, a to su izabrani i imenovani zvaničnici. Dakle, o sukobu interesa izabranih i imenovanih zvaničnika odlučuju njihove kolege. Samo od sebe to je sukob interesa i samo od sebe tako nešto, tako nečem nema mjesta u Zakonu. Pogledajte susjednu Republiku Hrvatsku. Institucija koja već godinama dobiva najvjeće povjerenje u svim anketama građana je njihova Agencija za utvrđivanje sukoba interesa sastavljena od nezavisnih eksperata, naoružana izuzetno jakim mehanizmima i za istragu i za utvrđivanje sankcija. I to je institucija sa najvećim povjerenjem u Republici Hrvatskoj. Sve što ovaj Zakon predlaže je da takav jedan sistem uspostavimo i u Bosni i Hercegovini umjesto ovog ovakvog kakvog imamo. Jer sistem koji mi imamo, odnosno sistem koji mi nemamo je takav da dvije, tri godine ta navodna Komisija za odlučivanje o sukobu interesa predviđena postojećim zakonom ne zasijeda jer nekad nema kvoruma, ali ponajviše zbog toga što je potpuno nepodložna političkoj volji, nego potpuno pod uticajem glavnih politika u Bosni i Hercegovini. I kad vi imate situaciju da se pojavi pitanje sukoba interesa lidera HDZ-a koji je istovremeno lider HNS-a i odlučuje o donacijama u iznosu većem od 10.000 maraka godišnje dva člana Komisije iz HDZ-a ne dođu i nemate kvorum. I tako godinu, i tako dvije godine. I onda i ne čudi što HDZ nije podržao ovaj Prijedlog. Ali to ne znači da bilo ko drugi u ovom Domu ne treba podržati ovaj Prijedlog, pogotovo zato što su sve ove stranke, kažem opet i SNSD podržale, ne samo podržale nego su potpisnici Prijedloga ovog zakona. U prošlom sazivu gospodin Prodanović je bio jedan od potpisnika. SDA je takođe podržala i zbog toga me je začudilo njihovo jedno glasanje po ovom pitanju i nadam se da neće biti takvih grešaka opet. U svakom slučaju Bosni i Hercegovini je neophodan puno jači zakon o sukobu interesa u institucijama Bosne i Hercegovine, neophodno je postaviti i primjer za druge nivoe vlasti i neophodno je na putu Bosne i Hercegovine prema Evropskoj uniji. Ko god ne podrži ovaj Prijedlog zakona, i sad kažem opet – to što smo Magazinović, Emrić i ja preuzeli je zato što smo nas trojica jedini iz prošlog saziva potpisnici koji smo ostali u ovom sazivu, ali ovo je bez sumnje, i imate to u materijalima, bez sumnje jedan multistranački, multientitetski napor koji je rađen u bliskoj saradnji, ponavljam, sa Misijom OSC-a i Transparency International, koji je ugradio najbolje evropske standarde i koji, i zbog toga mi je nejasna pozicija HDZ-a, manje- više prati sistem kakav Republika Hrvatska ima i kakav je ocijenjen kao izuzetno uspješan, jedan od najuspiješnijih instituta za suzbijanje sukoba interesa u Evropskoj uniji. I zbog toga zaista ne treba biti bilo kakve dileme da ovo treba podržati. Imamo pozitivno Mišljenje CIK-a, imamo pozitivno Mišljenje APIK-a i jedino ko je svo vrijeme ovdje ovo kočio je Ministarstvo pravde pod kontrolom HDZ-a i u prošlom i u sadašnjem sazivu. I zbog toga smo imali sve te zaključke da se traži mišljenje Ministarstva pravde, pa onda Ministarstvo pravde u prošlom sazivu i godinu dana nije dostavljalo mišljenje, pa onda ovaj zaključak iz januara, za koji sam tad znao da neće biti realizovan, da Ministarstvo pravde izradi novi nacrt, itd., itd. I svo to vrijeme gubimo vrijeme, i svo to vrijeme imamo ovakvu situaciju gdje ne možemo napraviti korak ka Evropskoj uniji i gdje još uvijek naša aplikacija za članstvo, završavam predsjedavajući, još uvijek stoji, između ostalog, i zbog toga što nemamo efikasan mehanizam za suzbijanje sukoba interesa. Hvala.

Hvala Vama. Gospodin Nikola Lovrinović. Izvolite.

Zahvaljujem gospodine predsjedavajući. Dakle, prije svega nekoliko osvrta o ovome što je gospodin Arnaut govorio. Mi zakon imamo, je li on dobar ili nije dobar, evo očito nije. Ima raznih mišljenja da se treba mijenjati i to je u redu. Dakle, naš ćete stav na koncu ove priče znati i on će vama biti poznat. Jasni stavovi naši gospodinu Arnautu neće nikada biti zato što ih ne želi da ih čuje, niti želi da ih uvaži. I njegove, ovaj, ..., ne samo ovaj put, ko ne podrži ovaj Zakon, i tako, znate koliko vas se bojimo od toga što vi pričate – ko ne podrži, evo vidjet ćete naš stav na kraju, ali ne zato što vi nama prijetite ovdje – ko ne podrži bit će ... Međutim ja bih sada nešto konkretno o Zakonu. Znači mi smo o ovome Zakonu već raspravljali na Parlamentu i ima tamo što sam ja govorio, a bazirao sam svoja razmišljanja o ovome zakonu, Prijedlogu zakona na mišljenjima Vijeća ministara, Ministarstva pravosuđa, kako je rekao i gospodin Arnaut. I tamo se vidi, dakle, u nekoliko stvari da se predloženim odredbama ne zna koliko je neovisna operativna i operativna samostalnost ovog povjerenstva koje se predlaže i niz drugih stvari, pa npr. da se takođe treba vidjeti kako to sve uskladiti sa odredbama osnovnog organizacionog propisa Zakona o upravi. I da ne govorim, dakle, nekoliko stvari koje su date u Prijedlogu ovoga zakona, samo mi je sada interesantno kome ću ja to uputiti, dakle ko će pripremiti nekakve moguće izmjene do drugog čitanja između ova dva čitanja. Hoće li ova skupina zastupnika ili šta da radimo, naš je prijedlog bio da to Vijeće ministara, međutim očito evo ide ovim putem kojim ide. Pa evo, ako će kolege ostati pri ovakvom tekstu ja im predlažem da onda uzmu u obzir ovu raspravu što je već vođena na Parlamentu, pa recimo i moja diskusija, pa stavove Vijeća ministara, pa stavove Ministarstva pravosuđa, pa same, dakle, članke, same članke u tekstu, ponuđenom tekstu Zakona, primjer članak 5. koji govori o zabrani, o ... zabranama zastupnicima i javnim funkcionerima, a dobro znamo da smo ukinuli „bijeli kruh“ na neki godinu dana. Znači treba tu vidjeti šta je jedno s drugim. Znači, ne možete ljudima oduzimati pravo koje su nekad imali, sad im odjednom zabranjivati da se zapošljavaju i da nešto komuniciraju tijelima vlasti kada više nemaju nikakve obaveze prema njima. Ili recimo, ovaj, članak 11. znači on govori o tome „bijelom kruhu“, pa zatim članak 14. koji govori o srodnicima. Znači, postavlja se pitanje možete biti, može vam biti sin, može vam biti kćerka, da ste sa njom u zavadi, da uopće ne govorite, dakle kako ovdje se nalaže da se daju podaci, možda uopće ne komunicira ta obitelj. Mislim treba te stvari vidjeti i omogućiti da to bude što jasnije i transparentnije. Osim toga, recimo pitanje radnog iskustva ili profesionalnog iskustva za članove povjerenstva, meni se čini da je preveliko, znači kao da će biti sudci Ustavnog suda. Pa zato recimo, ovaj, zašto ne bi parlamentarci ipak bili u sastavu toga povjerenstva, to je moje razmišljanje. Znači, evo nekoliko stvari koje želim da pridonesem da kolege koje će i dalje biti predlagači ovoga teksta do drugog čitanja probaju uvažiti, rekao sam već, obavljenu raspravu, mišljenje Vijeća ministara, Ministarstva pravosuđa i ove neke primjedbe koje sam iznio, pa da nam do drugog čitanja, što se u pravilu ne događa, dakle ponude nekakav novi tekst ili nešto malo bolji tekst, da ne moramo to amandmanski rješavati. A, dakle, stav HDZ-a ćete na koncu ove priče čuti i vidjeti. Hvala lijepo.

Hvala. Krivi navod, gospodin Damir Arnaut. Izvolite.

Hvala predsjedavajući. Dakle, rasprava je u principu na, ovo o čemu je gospodin Lovrinović govorio su prijedlozi amandmana koji dolaze u drugom čitanju u amandmanskoj fazi, znači i pred nadležnom komisijom u redovnom smo postupku. Prema tome ovo jednostavno nije ni vrijeme ni mjesto da se govore o potencijalnim amandmanima koje možete, pogotovo kao član Ustavnopravne komisije, do kraja rasprave na nadležnoj komisiji uložiti. Ovaj, ono o čemu ja govorim je da mi ovdje imamo kontinuirane napore koji traju već dvije godine od strane HDZ-a da zaustavi zakonodavnu proceduru kroz sve ove procedurane mahinacije, te traži mišljenje Ministarstva pravde, onda ministar pravde ne dostavlja godinu dana, te obustavi zakonodavni postupak u januaru, daj ministru pravde da uradi novi nacrt zakon, on ne odgovori na to, i onda nas stalno vraća na ovu raspravu. Bosni i Hercegovini je neophodan novi zakon o sukobu interesa u kojem, po kojem o sokubu interesa neće odlučivati izabrani i imenovani zvaničnici jer su oni ti koji se mogu naći u sukobu interesa. I to je nešto bez čega ne možemo dobiti ni kandidatski status za Evropsku uniju između ostalog. Dakle, ovo su temeljne stvari koje se tiču interesa građana Bosne i Hercegovine i ekonomski, i po pitanju vladavine prava, i po pitanji svih tih drugih tema koje nam se nameću kao zemlji koja je prije više od četiri godine podnijela aplikaciju za kandidatski status, i to upravo je gospodin Čović to dostavio tu aplikaciju. A vrlo dobro svi znate da ne možemo napraviti iduće korake bez ovakvih sistemskih rješenja. I sad opet kažem – ako imate dilemu, ovo je nešto što već postoji u Republici Hrvatskoj i univerzalno je sa nivoa Brisela ocijenjeno kao jedan od najboljih mehanizama za borbu protiv sukoba interesa. Hvala.

Krivi navod, Nikola Lovrinović. Izvolite.

Gospodine Arnaut, dakle ovaj tekst ... prošlog mandata i u ovom mandatu je već nekoliko puta pred nama i uporno se predlagači, dakle drže teksta koji je napravljen ko zna kada. Zbog toga govorim da je, dakle, moguće napraviti, ... ne branim, i nekakve izmjene teksta do drugog čitanja, ne samo amandmanski, jer ovdje će biti puno stvari koje ... amandmanski i ja mislim da ne bi to trebalo biti tako. A kada govorite da HDZ nešto zaustavlja, koči, opstruira, HDZ je autonomna stranka, demokratska stranka, na izborima izašla, dobila određene rezultate sukladne Ustavu, obnaša svoje dužnosti, zastupa svoje stavove i stavove glasača koji su je izabrali. Prema tome, nećemo mi zastupati vaše stavove, to što vi mislite da treba podržati ono što vi mislite da je u redu to je vaš problem, a mi imamo svoje stavove o svakom pitanju pa i o pitanju o sukobu interesa, i o svakim drugim pitanjima. Kao i u prethodnom pitanju imenovanja ministra imamao svoj stav i o tome i mi svoj stav prije svega zastupamo i onih koji su nas ovdje izabrali, a ne ono što biste vi željeli. Dakle, i nemojte to nazivati opstrukcijom i kočenjem, nego našim stavom. Mi ga izražavamo na način na koji to možemo, mi smo stranka koja funkcionira u ovom Parlamentu sukladno zakonu i Ustavu. Hvala lijepo.

Hvala. Gospođa Snježana Novaković-Bursać, redovna diskusija. Izvolite.

Poštovani predsjedavajući, uvaženi kolegice i kolege. Da kažem nekoliko riječi u ime Kluba SNSD-a vezano za konkretan Prijedlog zakona, odnosno našu, kako smo već čuli, svi znamo, jednu od obaveza kada je naše kretanje prema Evropskoj uniji u pitanju, znači donošenje nekog novog zakona o sprečavanju sukoba interesa. Dakle, ja bih, svjesni smo mi svega toga, svjesni smo da, kao što je ovaj Zakon postojeći kojeg imamo, a i svi ostali, shodno okolnostima i shodno potrebama treba da evaluiraju, da budu bolji, posebno tamo gdje je paksa pokazala da imamo određene nelogičnosti ili nefunkcionalnosti. Tako da bih ja zamolila zaista sve kolege, a posebno, evo pošto je kolega Arnaut već nikoliko puta ..., ... kontinuirano, dozvoljava sebi da postavlja neke mjere i kriterijume i onda da nekog svrstava je li jesti ili nisi, opet kažem direktno – gospodine Arnaut niste Vi mjera koje može da odredi i da kvalifikuje takve stvari, možda ponešto i možete u nekom svom bliskom okruženju ali, evo, molim Vas stvarno neprimjereno je potpuno da Vi spočitavate ko je na kojoj strani po pitanju kretanja na evropskom putu. Dakle, jasno je da nam možda treba poboljšanje Zakona ili novi zakon ali zaista se protivim praksi, ako je nešto pokazano i dokazano u Republici Hrvatskoj ili brilo kojoj drugoj članici Evropske unije, ili nekoj nekoj drugoj zemlji, da mi to preuzimamo i korporiramo. ... se previše puta desilo da preuzimamo bez neke podrobnije analize zakonska rješenja, umećemo u svoj pravni i politički sistem i onda dobijemo nešto što je nefunkcionalni hibrid. Mislim da nam nisu potrebne takve stvari, a opet ponavljam potrebno je da poboljšamo. Što se tiče Kluba SNSD-a moram da kažem da mi izražavamo nekoliko ozbiljnih rezervi prema postojećem Prijedlogu. Nismo sigurni da li ćemo uspjeti, ovaj, amandmanski uopšte da ovo popravimo. I, evo, iskoristit ću priliku da demantujem vas gospodine Arnaut, SNSD nikad nije dao podršku ovom Zakonu iako jeste jedan od poslanika za kojeg mi uopšte ne smatramo da je problematično ako bilo ko od naših poslanika učestvuje u nekom radnom materijalu, ali kao stranka se, uvijek zauzimamo zajednički stav i shodno tome stavu se i ponašamo. Znači, nismo mi nikad dali saglasnost na ovaj Prijedlog. Izražavamo ozbiljnu rezervu kada je u pitanju formiranje bilo kojeg novog, nove ustanove, institucije ili bilo čega drugog. I ovako kako je u ovom Prijedlogu čak i zamišljeno, a ... mislim Ministarstvo pravde takođe svoju rezervu, da ... čak ovako kako je postavljena ova Komisija za odlučivanje o sukobu interesa uopšte nije jasno šta je ovo. Ako je ovo novo, formiranje nove upravne organizacije bilo kakvog tipa izražavam odmah stav Kluba SNSD-a ... opšte da mi tako nešto nećemo prihvatiti. Sljedeće što izražavam skepsu i pitanje, a i Centralna izborna komisija je također skrenula nam pažnju vezano za taj dio, podnošenja finansijskih izvještaja. Kako, mislim da li je uopšte provodiv, da li su u koliziji s drugim zakonima, prije svega Izbornim zakonom, itd. Da rezimiram, znači imamo ozbiljne zamjerke na ponuđeni tekst, ne znam da li ćemo ga uspjeti, da li ga je uopšte moguće iskorigovati amandmanski, ali da se zalažemo za novo zakonsko ili poboljšanje postojećih rješenja to svakako. Znači, evo toliko, i moram da kažem da smo i zainteresovani, bilo je negdje, ovaj, i vjerovatno ćemo možda kao stranka izaći na odgovarajućim nivoima sa svojim prijedlogom ukoliko ovaj prijedlog ovakav kakav je ne bude usvojen u konačnici, kažem, sad ovog puta u Parlamentarnoj skupštini a ne u Predstavničkom domu. Hvala lijepo.

Hvala Vama. Zaključujem raspravu, nema više prijavljenih. Tačka šest, Ad. 6. Prijedlog zakonao izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, predlagači: poslanici Dženan Đonlagić, Zlatan Begić, Vlatko Glavaš i Enver Bijedić, broj: 01-02-l-316/20, od 05.02.2020., sa Mišljenjem Ustavnopravne komisije

Na 10. sjednici Doma nije usvojeno negativno Mišljenje Ustavnopravne komisije, te je Komisija zadužena da izradi novo mišljenje. Ustavnopravna komisija ponovo je dostavila negativno Mišljenje. Otvaram raspravu o Mišljenju Ustavnopravne komisije. Izvolite. Nema prijavljenih, gospodin Dženan Đonlagić. Izvolite.

Zahvaljujem predsjedavajući. Pa, evo, ukratko, dakle samo da se osvrnem sa jednom, dvije rečenice na Mišljenje Ustavnopravne komisije. Nažalost, postoje članovi Ustavnopravne komisije koji u više navrata zaista politički zloupotrebljavaju svoje članstvo u Ustavnopravnoj komisiji na način da glasaju sa aspekta zaista politikanstva. Dakle, nema nikakve dileme da izmjene i dopune zakona koje je donijela Parlamentarna skupština BiH i za one izmjene i dopune zakona za koje je nadležna Parlamentarna skupština BiH itekako postoji ustavni osnov za donošenje izmjena i dopuna bilo kojeg zakona koji je ranije izglasala i koji je zapravo, je li, donijela Parlamentarna skupština BiH. Nažalost, postoje oni članovi Ustavnopravne komisije koji u više navrata, i to se ponavlja iz sjednice u sjednicu, kažem politički, dakle ovo ne može biti pravno utemeljeno da ne postoji ustavni osnov i nikako ne može biti argumentovano sa aspekta Ustava, zakona i struke, ono što se evidentno vidi jeste to glasanje koje ima elemente politikanstva. Hvala.

Krivi navod, gospodin Damir Arnaut. Izvolite.

Hvala predsjedavajući. Pa, ja sam upravo na ovo što je gospodin Đonlagić govorio ukazao prije godinu i po dana kada su formirane komisije ovog Doma, kada sam upozorio bar neke dijelove vladajuće koalicije da prave ogromnu stratešku grešku time što HDZ-u daju dva mjesta u Ustavnopravnoj komisiji. Upozorio sam da će se ovo dešavati i ovo se kontinuirano dešava. I imamo situaciju sada već godinu i po dana da bilo koji zakon maltene koji ode u redovnu proceduru pred Ustavnopravnom komisijom ne može da dobije pozitivno mišljenje. I to ovaj apsurd o kojem je gospodin Đonlagić govorio ne može da dobije čak ni pozitivno mišljenje na usklađenost sa Ustavnom BiH, ovaj, isključivo iz ovog razloga na koji sam ja upozorio prije godinu i po dana. I najgore od svega je što se tad desila jedna rokada, što se SDA odrekla jednog svog mjesta na koje je imala pravo, u svim komisijama na koje je imala pravo na osnovu raspodjele mjesta u Domu, napravila rokadu da gospodin Glavaš ode u Komisiju za ostvarivanje ravnopravnosti spolova i time je SDA izgubila jedno svoje mjesto, kako bi omogućila HDZ-u da zadrži drugo mjesto u Ustavnopravnoj komisiji. Pa je li vama iz SDA tad bilo jasno zašto HDZ na se načine želi da zadrže dva mjesta u Ustavnopravnoj komisiji, jedina komisija u kojoj HDZ ima dva člana. S obzirom na raspodjelu mjesta u Domu ne mogu imati ..., a nemaju člana u Komisiji za ravnopravnost spolova. Dakle, zbog čega su to tražili? Tražili su da bi imali ovo nakon godinu i po dana. Prije godinu i po dana sam vas upozorio na to, sve vas koji ste podržali tada sastav komisije, uključujući i Vas gosodine Đonlagiću, uključujući i SDA. Rekao sam da će do ovoga doći i, evo, nije jednom došlo, nego dolazi iz sjednicu u sjednicu, od zakona do zakona, i tako ćete obilježiti čitav ovaj mandat, tako što će sve ovo što je normalno padati na Ustavnopravnoj komisiji zbog te druge ruke HDZ-a. Hvala.

Krivi navodi, gospodin Nikola Lovrinović. Izvolite.

Zahvaljujem gospodine predsjedavajući. ... dakle, ponovo gospodine Arnaut ... gospodin Đonlagić. Mi smo protiv onoga što nije naš stav gospodo, dakle mi imamo svoj stav, mi smo demokratska stranka a uz to još i u parlamentarnoj većini. Prema tome, zastupamo ono što mi mislimo da je u redu. Mi nikom, znači sljedeći put kad bude nešto na Ustavnopravnom povjerenstvu prvo ćemo pitati gospodina Arnauta za naše mišljenje pa ćemo onda se izjasniti na Ustavnopravnom povjerenstvu. A, dakle, samo vas upozoravam, nije Ustavnopravno povjerenstvo jedino mjesto gdje mi iskazujemo svoj stav protiv nečega, ... Dom naroda, ... Zastupnički dom. Dakle, gospodo mi smo stranka, ... se naučite jednom da ne možete nas silovati da mi budemo za nešto što mi nismo za to. Možete s nama razgovarati, možemo se dogovarati, možemo pokušati naći rješenje, nikakav problem nije, al da budemo za ono za što nam vi sugerirate, pa neznam, dakle, zašto onda Parlament, onda bi ... u Parlamentu Damira Arnauta i samo bi bili damiri i arnauti u ovom Parlamentu. Dakle, gospodine sljedeći put ćemo Vas pitati za mišljenje, naše mišljenje kako ćemo glasovati, pa ćemo se tako izjasniti, ali malo morgen.

Gospodin Đonlagić, krivi navod. Izvolite.

Zahvaljujem predsjedavajući. Dakle, zastupnik Lovrinović ponovo pogrešno interpretira ulogu članova Ustavnopravne komisije. Dakle, politički stav o nekom zakonu se izjašnjava i prezentira glasanje za, protiv ili suzdržan određenog zakonskog rješenja na Domu. Dakle, politički stav, naravno, da ima svaka politička partija, i zastupnik i klubovi da iznose tako što će se odrediti o određenom zakonskom rješenju ili izmjenama i dopunama određenog zakonskog rješenja kada se o njemu izjašnjavamo na Predstavničkom domu. Ali ovdje se, dakle, zloupotrebljava članstvo u jednoj komisiji, dakle Ustavnopravnoj kmisiji u smislu da članovi te Komisije treba samo da se odrede da li određeno zakonsko rješenje ima ustavni temelj. Dakle, ako, i to je ta zloupotreba članstva u komisiji. Dakle, naravno da izmjene i dopune zakona koje je donijela Parlamentarna skupština BiH ima, da ima ustavni osnov i ima ustavni osnov u Ustavu BiH. Hvala.

Povreda Poslovnika, gospodin Arnaut. Izvolite.

Hvala predsjedavajući. Član 30. stav (2), dakle vezano za ovo što gospodin Lovrinović govori, Poslovnik je prekršen imenovanjem članova Ustavnopravne komisije, gospodine Lovrinoviću, zato što HDZ kao stranka ima 11% mjesta u ovom Domu, a 23% mjesta u Ustavnopravnoj komisiji. To je anomalija na kojoj ste insistirali da bi mogli sve blokirati, a SDA vam je to, opet kontra Poslovnika, dao. Član 30. stav (2) kaže – komisije se popunjavaju proporcionalno veličini klubova poslanika u Domu, proporcionalno veličini klubova poslanika u Domu. Kada u Domu imate 11%, a u komisiji 23%, tu se gubi svaka primjesa proporcionalnosti. Na to sam ukazivao prije godinu i po dana po pitanju Poslovnika, a takođe sam politički ukazivao da će vam se desiti, vi koji izglasate takvu komisiju, koji sa Glavašem napravite rokadu, da će vam se ovo dešavati. I evo vam se dešava iz sjednice u sjednicu, od zakona do zakona, i tako ćete obilježiti ovaj vaš mandat.

Krivi navod, gospodin Nermin Nikšić. Izvolite.

Zahvaljujem gospodine predsjedavajući. Ja sam član Ustavnopravne komisije i nemam nikakav problem da mi članovi Ustavnoprvne komisije ne glasaju recimo kao što je to juče bilo slučaj kad sam, kad je prihvaćeno da se raspravlja o zakonima čiji predlagači nisu bili na sjednici Ustavnopravne komisije i nemam nikakav problem ni da bilo ko od zastupnika ili političkih partija ima svoj stav, kako to kaže gospodin Lovrinović, međutim mi smo ovdje čuli jednu ponudu koja stvarno, ovaj, izlazi iz okvira normalne parlamentarne prakse. Vi nama nudite, ne nama, nudite svima da razgovara s vama ukoliko želite da nešto podržite, a članovi ste Ustavnopravne komisije. Pa valjda Ustavnopravna komisija nešto utvrđuje i nema razgovaranja o tome je li nešto u skladu sa Ustavom ili nije, tamo smo kao pravnici ili kao zastupnici koji bi trebali da kažemo – jeste u skladu sa Ustavom. Sa principima se slažemo ili ne slažemo, principi mogu da budu ..., ali svoj stav iznosite ovdje glasujući za ili protiv zakona. Mi smo danas u situaciji da izuzetno dobra zakonska rješenja ubijamo, ovaj, dakle proglašavajući ih neustavnim, a svi znamo da to nije tako i da to nije tačno. Dakle, o principima možemo razgovarati ali o tome da li je nešto u skladu sa Ustavom ili nije o tome ne bi trebalo da bude razgovora. Ali nažalost ovdje je praksa da politički stav i kada je struka u pitanju prevladava. Hvala.

Krivi navod, Nikola Lovrinović. Izvolite.

Dakle, gospodine Đonlagiću a ujedno i gospodine Nikšiću, dakle, slično su govorili, Ustavnopravno povjerenstvo i svako povjerenstvo je također dio ovog Parlamenta, .../ne razumije se/... to su radna tijela Parlamenta na kojima se također iznose i politički stavovi. Stav politički, ili svaki drugi HDZ-a, članova HDZ-a na Ustavnopravnom povjerenstvu da o Prijedlogu ovoga zakona je u suprotnosti sa ustavnim principima i principima uopšte. Dakle, to je bio naš stav i tamo. O čemu vi pričate, to je takođe naš stav da je taj predloženi tekst protuustavan, to je naš stav, ... ovdje ... koliko god hoćete. A, dakle, gospodine Arnaut mi nećemo, ja ne govorim o onome što Vi govorite, dakle, ... postotku trebalo nas biti u jednom radnom tijelu iz Parlamenta toliko ili ovoliko, ja Vam govorim o radu Parlamentarne skupštine koja se sastoji od dva doma i radnih tijela u kojim mi činimo, eto, nekakvu parlamentarnu većinu, iako je ona vrlo upitna od svake sjednice do sjednice. Prema tome, u toj parlamentarnoj većini dobijamo ono što nam pripada po Ustavu i zakonu i mi imamo mehanizme koje imamo na raspolaganju da iznosimo stav i stav naših birača. A taj stav posebice dolazi do izražaja u radnim tijelima i u Domu naroda. I naravno, i opet vam kažem, dakle, mi ćemo zastupati interese onih koji su nas izabrali u ovoj Dom i ono što je stav naše stranke i naša programska orijentacija. A to što vi želite nešto da prođe ono kako vi to vidite, možete željeti to je legitimna vaša želja, ali ovdje ima mehanizam. Evo ja sam maloprije želio da se skine točka dnevnog reda, i sad mislim da će nam to ... probleme u daljem radu, ali nije prošlo, šta da radim sad, da hodam na rukama ovdje pred vama, šta da radim, ništa me niste uvažili, kao da sam pričao u vjetar. Prema tome, kada se naučimo jednom redu da ovdje ima neka parlamentarna većina, da ima Poslovnik, da se nešto radi, onda ćemo valjda znati kako se ophodimo i ponašamo jedni prema drugim, a ne ovako, da ja radim ono što vi želite. nema od te ljubavi ništa.

Govorimo o Mišljenju Ustavnopravne komisije. Krivi navod, gospodin Nermin Nikšić. Izvolite.

Gospodine Lovrinoviću na red možete pozivati ljude iz HDZ-a, možete pozivati parlamentarnu većinu s kojom ste, s kojom se samo dogovarate oko onoga što je vaš interes, nas ne možete pozivati na red kao što ni ja ne pozivam. Ja samo ukazujem na to da ne može i da bi vaš stav bio u pravu, da bi vi bili u pravu, dakle samo treba da kažete koja je odredba Ustava povrijeđena Prijedlogom ovog zakona. Ako to postoji ja ću to uvažiti. Dakle, ne možete govoriti o tome mi se ne slažemo šta piše u zakonu i ne može donijeti, i glasamo protiv toga da postoji ustavni osnov da se zakon donese. To tako nije nigdje u praksi, nigdje ne postoji u demokratskom svijetu osim ovdje. To što vam trpe vaši koalicioni partneri to je njihov, a Boga mi postaje problem i ove zemlje ...

Gospođa Mirjana Marinković-Lepić, redovna diskusija. Izvolite.

Meni je jako čudno kada neko govori o stavu a u stvari taj stav je blokada, dakle, svih nastojanja da se u ovom Parlamentu radi, a onda kontradiktorno nam kaže gospodin Lovrinović da treba da se naučimo da se u ovom Predstavničkom domu radi. Pa evo, pošto nemamo prijedloga od Vijeća ministara, na šta se stalno vade određeni poslanici da zakoni nisu sistemski, eto poslanici drugi treba da rade jer inače zaista ne vidim razloge postojanja ovog Doma. Takođe ne znam kako je unapređenje Izbornog zakona i primjena odluka suda, i Ustavnog suda i Evropskog suda za ljudska prava, nešto što nije u interesu građana, jer očigledno da nije obzirom da se ovdje, znači odbija i daje negotivno Mišljenje vezano za ovaj zakon. Dakle, ja lično smatram i u potpunosti se slažem sa prethodnicima u smislu da se zakon ne može okarakterisati neustavnim ako se sa njim ne slažemo, jer za to nam predstoji rasprava u Domu i glasanje u Domu. Tako da se, dakle ne bih tu ponavljala, ali ja samo želim da naglasim da ovdje, da je žalosno ako je politički stav blokada svih nekih nastojanja da se u ovoj zemlji upravo krene naprijed i da se nešto promijeni baš za korist građana.

Hvala. Nema više prijavljenih. Zaključujem raspravu. Tačka sedam, Ad. 7. Prijedlog zakona o dopunama Zakona o prekršajima, predlagač: Savjet ministara BiH, broj: 01,02-02-1-679/20, od 09.06.2020. (prvo čitanje)

Zakonodavni sektor dostavio je Mišljenje. Kolegijum kao nadležan za razmatranje Prijedloga zakona odredio je Ustavnopravnu komisiju koja je dostavila Mišljenje i utvrdila da je Prijedlog zakona usklađen sa Ustavom i pravnim sistemom i prihvatila principe. Otvaram raspravu o Prijedlog zakona u prvom čitanju. Nema prijavljenih. Zaključujem raspravu tačke sedam. Tačka osam, Ad. 8. Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o sudskim taksama u postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine, predlagač: Savjet ministara BiH, broj: 01,02- 02-1-1344/20, od 02.07.2020. (prvo čitanje)

Zakonodavni sektor dostavio je Mišljenje. Kolegijum kao nadležan za razmatranje Prijedloga zakona odredio je Ustavnopravnu komisiju koja je takođe dostavila Mišljenje i utvrdila da je Prijedlog zakona usklađen sa Ustavom i pravnim sistemom i prihvatila principe Zakona. Otvaram raspravu o Prijedlog zakona u prvom čitanju. Gospodin Arnaut, povreda Poslovnika. Izvolite.

Hvala predsjedavajući. Poslovnik je jasan da se, znači i u prethodnom i u ovom slučaju, da se o prijedlogu zakona, odnosno materijalu ne raspravlja, ako Dom ne odluči drugačije, u odsustvu predstavnika predlagača. Podsjećam da, takođe po Poslovniku, Vijeće ministara na Domu može predstavljati isključivo predsjedavajući, ministar ili zamjenici, ne i pomoćnici ministra, to nije komisijska faza. Dakle, ako ovdje nemamo predsjedavajućeg Vijeća ministara, ministra ili zamjenika nema osnova da se o ovoj i prethodnoj tačci vodi rasprava niti Dom izjašnjava osim ako Dom drugačije ne odluči.

Osim ako Dom ne odluči drukčije, je li tako gospodine Arnaut. Redovna diskusija, gospođa Mirjana Marinković-Lepić., pa ćemo se ... oko ovoga.

Pa, ja sam upravo htjela o ovome da govorim. Dakle, sticajem okolnosti juče sam kao predlagač inicijative prisustvovala sjednici Ustavnopravne komisije i, dakle, bilo je neobično da se i na Komisiji nije pojavio predstavnik predlagača i da je Ustavnopravna komisija bez obzira na to odlučila da raspravlja, odnosno da daje mišljenje o Zakonu za razliku od situacije kada su predlagači poslanici. Tada mi, bez obzira što fizički, dakle, ne možemo se ... i nekad ne možemo ni trčeći sa komisije na komisiju da ispunimo svoju obavezu, dakle skidaju se sa dnevnog reda takvi zakoni. Tako da mislim kada su u pitanju stavovi, evo vidimo da su oni nekonzistentni obzirom da se ovdje stalno odbijaju zakoni poslanika jer nisu sistemski, tj. nisu predloženi od Vijeća ministara, a kada budu predloženi od Vijeća ministara onda se predlagači, predstavnici predlagača jednostavno ne pojave.

Hvala. Ukazivanje na povredu Poslovnika je s pravom. Mislim da treba Dom da se izjasni da li da vodimo raspravu bez prisustva predlagača. Dakle, molim vas da se pripremimo da se Dom izjasni o tome u skladu sa Poslovnikom, članom 74. Nema opšte većine, od 26 prisutnih – 9 za, 9 protiv, 8 uzdržanih. Konstatujem da se neće voditi rasprava o tačku 8. Zakona o sudskim taksama. Tačka devet, Ad. 9. Izvještaj komisije Kolegijuma o nastojanju za postizanje saglasnosti o prijedlogu poslanika Nermina Nikšića za uvrštavanje nove tačke u dnevni red 10. sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, koja glasi: Zahtjev poslanika Nermina Nikšića za razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine po hitnom postupku, u skladu sa članom 133. Poslovnika, broj: 01-02-l-1383/20, od 08.07.2020.

Nakon što ni na prošloj sjednici Doma nije bilo potrebne entitetske većine u prvom krugu glasanja Kolegijum Doma kao komisija nije postigao saglasnost o prijedlogu poslanika Nermina Nikšića za uvrštavanje nove tačke. Izvještaj Kolegija ste dobili. Rasprava je okončana, ostaje nam da se izjašnjavamo u drugom krugu glasanja o prijedlogu poslanika Nermina Nikšića. Tačka 10., Ad. 10. Izvještaj komisije Kolegijuma o nastojanju za postizanje saglasnosti o Prijedlogu zakona o privremenim mjerama u radu pravosudnih i drugih organa Bosne i Hercegovine za vrijeme stanja prirodne ili druge nesreće na teritoriji Bosne i Hercegovine, predlagač: Savjet ministara BiH (hitni postupak), broj: 01,02-02-1-865/20, od 08.07.2020.

Nakon što na prošloj sjednici Doma Doma nije bilo potrebne entitetske većine u prvom krugu glasanja Kolegijum Doma kao komisija nije postigao saglasnost. Izvještaj komisije Kolegijuma ste dobili. Rasprava je okončana, ostaje da se naknadno izjasnimo u drugom krugu glasanja o Prijedlogu zakona o privremenim mjerama. Tačka 11., Ad. 11. Izvještaj komisije Kolegijuma o nastojanju za postizanje saglasnosti o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o platama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine, predlagači: poslanici Mirjana Marinković-Lepić i Predrag Kojović, skraćeni postupak (zakon u drugom čitanju), broj: 01-02-l-840/19, od 08.07.2019.

Nije bilo na prošloj sjednici potrebne entitetske većine. Kolegijum kao komisija nije postigao saglasnost. Taj Izvještaj ste dobili. Konstatujem da smo raspravu okončali. Naknadno ćemo se izjasniti u drugom krugu glasanja o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o platama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine. Tačka 12., Ad. 12. Izvještaj komisije Kolegijuma o nastojanju za postizanje saglasnosti o poslaničkoj inicijativi: Predraga Kojovića, Aide Baručije, Mirjane Marinković-Lepić i Damira Arnauta koja glasi: ,,Na osnovu člana 8. Poslovnika Predstavnidkog doma Parlamentarne skupštine BiH, podnosimo poslaničku inicijativu kojom se Savjetu ministara BiH nalaže da hitno, a najkasnije u roku od 15 dana, u parlamentarnu proceduru dostavi izmjene i dopune Zakona o javnim nabavkama", broj : 01-50-1-896/20, od 08.07.2020.

Na prošloj sjednici nije bilo potrebne entitetske većine. Kolegij kao komisija nije postigao saglasnost o navedenoj poslaničkoj inicijativi. Taj Izvještaj Kolegija ste dobili. Raspravu smo još prošli put okončali, ostaje da se izjasnimo u drugom krugu glasanja o ovoj inicijativi. Tačka 13., Ad. 13. Izvještaj o izvršenoj reviziji učinka na temu: „Pravna zaštita u postupcima javnih nabavki pred Kancelarijom za razmatranje žalbi BiH“, podnosilac: Kancelarija za reviziju institucija BiH, broj: 01/4-16-10-2256/19, od 26.12.2019.

Komisija za finansije i budžet dostavila je Mišljenje. Komisija je prihvatila Izvještaj i predložila zaključak. – Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH traži od Kancelarija za razmatranje žalbi BiH da u roku od 6 mjeseci izvijesti Predstavnički dom o planiranim i preduzetim aktivnostima na realizaciji preporuka iz Izvještaja o izvršenoj reviziji na temu: „Pravna zaštita u postupcima javnih nabavki pred Kancelarijom za razmatranje žalbi BiH“. Otvaram raspravu o Izvještaju. Nema prijavljenih. Zaključujem raspravu. Tačka 14., Ad. 14. Izvještaj o izvršenoj reviziji učinka na temu: ,,Sigurnost proizvoda i integracije u tržište EU", podnosilac: Kancelarija za reviziju institucija BiH, broj: 01/4- 16-10-71/20, od 07.01.2020.

Komisija za finansije i budžet je prihvatila takođe Izvještaj i dostavila prijedlog zaključka koji glasi: – Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH traži od Savjeta ministara da u roku od 3 mjeseci izvijesti Predstavnički dom o planiranim i preduzetim aktivnostima na realizaciji preporuka iz Izvještaja o izvršenoj reviziji na temu: ,,Sigurnost proizvoda i integracije u tržište

Otvaram raspravu o Izvještaju. Gospođa Mirjana Marinković-Lepić. Izvolite.

Ja bih prije svega rekla da je malo indikativno da u ovom Domu niko ili rijetko ko se uopšte javlja za raspravu kada su u pitanju ovi izvještaji revizije učinka Ureda za reviziju i izvještaji o izvršenoj reviziji. Ponekad mi se čini da je poslanicima više stalo da se ovdje čuju neke njihove bombastične, pa i humoristične, i kojekakve druge izjave koje će se sutra vrtiti po medijima, a da se, da mi u stvari često malo raspravljamo o materijalima koji su na dnevnom redu. Revizije učinka i u određenim oblastima i izvještaji o reviziji su upravo prilika da vidimo gdje su stvarni problemi u funkcionisanju institucija Bosne i Hercegovine, da popravljamo određeno, da popravljamo, dakle, postojeće stanje i da radimo ono što nam je i osnovni zadatak, a to je da radimo u korist građana. Ja možda kao članica Komisije za budžet i finansije malo drugačije ovo sve posmatram i, naravno, pripremajući se za sjednicu Komisije čitam ove materijale ali, evo, pozvala bih zaista kolege poslanike da se ubuduće uključe u ovakve tačke dnevnog reda, jer, kako rekoh, tu nam je prilika da vidimo gdje su problemi i da ih ispravljamo. Evo, kada je u pitanju ova revizija učinka „Sigurnost proizvoda i integracije u tržište EU“ ovdje su dva ključna prolbema koja su u direktnom interesu naših građana, a to je da, pravo, mi kasnimo, dakle, sa svim mogućim propisima kada su u pitanju i industrijski proizvodi i prehrambeni proizvodi, dakle kasnimo sa njihovim usklađivanjem sa standardima Evropske unije, a to na kraju ima za posljedicu dva problema. Prvi je problem da pošto mi nemamo iste standarde kao Evropska unija, dakle Bosna i Hercegovina ih nema, mi dobijamo iz Evropske unije na naše tržište proizvode koji su mnogo lošijeg kvaliteta nego što je to, nego što su to proizvodi koji se plasiraju na tržište Evropske unije, i to je već u nekoliko slučajeva i dokazano, a drugi je problem nepostojanje, dakle, ovih zakona, što ljudi koji su privrednici i koji, kojima je, dakle, data šansa da izvoze u zemlje Evropske unije također to mogu raditi uz mnogo više truda i pod mnogo težim uslovima obzirom da, dakle, nisu naši standardi usklađeni sa standardima Evropske unije kao i da ne postoje određene laboratorije koje bi ispitivale kvalitet proizvoda. Ono što, dakle unekoliko smo odmakli malo kada je u pitanju, kada su u pitanju prehrambeni proizvodi, međutim, dakle imamo već nekoliko proizvoda koji se nalaze na tržištu Evropske unije, ali sve to teče jako sporo. I mislim da se ovakvim problemima zaista trebamo pozabaviti, da je ovdje na snazi blokada rada tijela koje treba da predloži propise za uslove pod kojima će se izvoziti industrijski proizvodi i za njihovu kvalitetu. Dakle, taj Komitet ne radi već nekoliko godina zbog odluke Vlade Republike Srpske. Većina propisa o sigurnosti proizvoda datiraju još iz bivše države, dakle iz Jugoslavije. I, dakle, mislim da su ovo oni problemi kojima se zaista trebamo pozabaviti. A istovremeno slušam ovdje, i u medijima, i čelnike stranaka, itd. da su svi za evropski put, a, evo, mi još uvijek tapkamo u mjestu jer su dva osnovna zakona o sigurnosti hrane i kvalitetu industrijskih proizvoda donijeti još 2004., a, kako rekoh, ovi drugi standardi datiraju još iz vremena SFRJ. Hvala.

Hvala gospođo Marinković-Lepić. Nema više prijavljenih. Zaključujem tačku 14. Tačka 15., Ad. 15. Izvještaj o izvršenoj reviziji učinka na temu: ,,Praćenje realizacije preporuka revizije učinka", podnosilac: Kancelarija za reviziju institucija BiH, broj: 0l/4- 16-10-885/20, od 05.05.2020.

Komisija za finansije i budžet dostavila je Mišljenje i predložila zaključka koji glasi: – Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH traži od Savjeta ministara da u roku od 30 dana izvijesti Predstavnički dom u kojoj fazi je izraada izmjene Zakona o deminiranju Bosne i Hercegovine. Otvaram raspravu o Izvještaju. Gospođa Mirjana Marinković-Lepić. Izvolite.

Pa, ovo je još jedan Izvještaj, dakle, za koji vidim da nije bilo interesovanja i da nema interesovanja, a koji mislim da je jako bitan, obzirom da se jedan dio Izvještaja upravo odnosi na Centar za uklanjanje mina, dakle odnosi se na deminiranje kao jednu aktivnost koja je itekako bitna u Bosni i Hercegovini. I ovdje se, dakle, ne radi o politici, ovdje se radi o činjenici da se u ovom postupku, dakle, mogu gubiti ljudski životi i da su se gubili ljudski životi, i da je zato jedan odnos potpuno pasivan prema ovom problemu i prema proplemima, dakle, koje ima Centar za uklanjanje mina potpuno neshvaljiv. Dakle, Vijeće ministara je 2017. godine utvrdilo Prijedlog zakon o izmjenama i dopunama Zakona o deminiranju i, evo, 2020-a mi ga još nismo vidjeli, ne znamo šta u njemu piše. I, evo, zato je i uslijedio, i na moj prijedlog upravo ovaj zaključak da nam se dostavi postojeća informacija. Do skora, dakle, mandat Komisije za deminiranje takođe je bio istekao i Komisija nije bila izabrana, ali, eto, urađeno je to skoro, kako smo informisani na Komisiji. I ovakav odnos prema ovom problemu ima za posljedicu, ako nam je juče i predstavnik, dakle, ovog Centra, odnosno te Jedinice u okviru Ministarstva civilnih poslova, rekao da je Evropska komisija preusmjerila 10 miliona eura, dakle, sa deminiranja na stavke za migracije i ... Dakle, opet jedan ignorantski odnos prema vrlo, vrlo važnom problemu. I ja se nadam da ćemo ovakvim pitanjima koji su od životnog značaja za građane Bosne i Hercegovine, poslanici poklanjati dužnu pažnju. Hvala.

Hvala. Nema više prijavljenih. Zaključujem raspravu. Tačka 16., Ad. 16. Godišnji konsolidovani izvještaj interne revizije za 2019. godinu, podnosilac: Ministarstvo finansija i trezora BiH, broj: 01,02-16-l-1290/20, od 30.06.2020

Komisija za finansije i budžet je prihvatila Izvještaj i dobili ste to Mišljenje. Otvaram raspravu o Izvještaju. Nema prijavljenih. Zaključujem raspravu. Tačka 17., Ad. 17. Konsolidovani izvještaj o sistemu finansijskog upravljanja i kontrole za 2019. godinu, podnosilac: Ministarstvo finansija i trezora BiH, broj : 01,02-16-l-1291/20, od 30.06.2020.

Komisija za finansije i budžet je prihvatila Izvještaj i dostavila Mišljenje. Otvaram raspravu o Izvještaju. Nema prijavljenih. Zaključujem raspravu. Tačka 18., Ad. 18. Izbor člana Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH, u skladu sa članom 4. stav (1) tačka n) Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH, materijal Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH, broj: 01-50-18-546/20, od 25.02.2020. i 04.03.2020.

Visoki sudski i tužilački savjet BiH dostavio je obavještenje o izboru člana Visokog sudskog i tužilačkog savjeta. Imajući u vidu trenutnu nacionalnu i polnu strukturu Savjeta i odredbe člana 1. i 2. Pravilnika o izboru članova Visokog sudskog i tužilačkog savjeta novi član koji se bira iz Predstavničkog doma treba da bude bošnjačke nacionalnosti – ženskog pola. Kolegijum Doma je predložio da novi član Visokog sudskog i tužilačkog savjeta bude Lejla Hadžić. Otvaram raspravu. Izvolite. Nema prijavljenih. Zaključujem raspravu kad je u pitanju tačka 18. Tačka 19., Ad. 19. Prijedlog odluke o imenovanju člana Državne regulatorne komisije za električnu energiju iz Republike Srpske, predlagač: Savjet ministara BiH, broj: 01,02-34- 1-1477/20, od 20.07.2020.

Savjet ministara BiH je 20.07.2020. dostavio prijedlog za imenovanje člana Državne regulatorne komisije za električnu energiju iz Republike Srpske. U skladu sa odredbama Zakona o prenosu, regulatoru i operateru sistema električne energije u Bosni i Hercegovini dostavljen je Prijedlog odluke o imenovanju člana Državne regulatorne komisije za električnu energiju iz Republike Srpske. Predloženo je da za člana Komisije se imenuje Branislava Miletić. Taj materijal ste dobili. Otvaram raspravu. Nema prijavljenih. Zaključujem raspravu za tačku 19. Tačka 20., Ad. 20. Imenovanje tri člana iz Predstavničkog doma u Zajedničku komisiju za usaglašavanje teksta Zakona o Budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2020. godinu, predlagač Predsjedništvo BiH

Prijedlog zakona o Budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2020. godinu usvojen je u različitom tekstu u Predstavničkom domu i Domu naroda, te je potrebno provesti proceduru usaglašavanja teksta Zakona, odnosno imenovati članove Zajedničke komisije. Prijedlog Kolegijuma Doma je da se u Zajedničku komisiju imenuju poslanici: Dragan Bogdanić, Predrag Kožul i Adil Osmanović. Otvaram raspravu. Izvolite. Gospodin Damir Arnaut. Izvolite.

Hvala predsjedavajući. Pa, Dom naroda je već imenovao svoje članove ove Komisije za usaglašavanje u sastavu SDA, SNSD i HDZ. Sad imamo identično, identičan prijedlog u Predstavničkom domu. I sad se vraćamo na ono o čemu sam ja u nekoliko navrata maloprije govorio, da ćemo imati, znači, neproporcionalnost u sastavu ove Komisije u smislu, dakle pogledajte, s obzirom da se radi o Zajedničkoj komisiji oba doma HDZ u Predstavničkom domu i u Domu naroda ima ukupno 15% mjesta od 57 poslanika i delegata, a u ovoj Zajedničkoj komisiji oba doma dobit će 33,3%, dakle duplo. Dakle, opet nikakve primjese proporcionalnosti nema kada je ovj prijedlog u pitanju. Kao što sam prije godinu i po dana ukazao, a, evo, ispostavilo se potpuno opravdano, do kakvog će, do kakvih će problema dovesti uspostava tog sistema neproporcionalnosti kada je HDZ u pitanju i Ustavnopravna komisija, moja je sada obaveza opet ukazati do čega ovo može dovesti. Dakle, prema poslovnicima i jednog i drugog doma Zajednička komisija za usaglašavanje donosi odluku većinom glasova, s tim da ta većina neophodno sadržava bar jedan glas iz reda svakog naroda. Ako HDZ daje oba pripadnika iz reda hrvatskog naroda HDZ će imati veto u ovoj Zajedničkoj komisiji za usaglašavanje. Dakle, bez obzira na činjenicu da Budžet može proći i u Predstavničkom domu i u Domu naroda bez HDZ-a kroz ovu Komisiju neće moći proći. I ovo je katastrofalna greška koju SDA i ostatak vladajuće koalicije radi. I nije mi jasno zašto to kontinuirano radi. Dakle, bukvalno dajete jednoj stranci, koje je već nikoliko puta rekla da neće podržati Budžet, dajete im veto na budžet, a nema porebe da im to date, evo danas u Predstavničkom domu. Prema tome očito je to sve dio nekog većeg dogovora, nema nikakve dileme da je ovo dio nekog većeg dogovora. Vi imate obavezu prema javnosti da kažete o čemu se tačno radi. I, vidite, ja sam se susretao sa ovom situacijom i kada sam ukidao „bijeli hljeb“ i one naknade za rad u komisijama. Dođe, usvoji se prijedlog u Predstavničkom domu, dođe na Dom naroda HDZ ponudi ... amandman i kad se ja opirem tom amandmanu nije odmah jasno zašto, amandman koji se čak može i prihvatiti. Ali opirem se upravo da bih izbjegao ovu Zajedničku komisiju za usaglašavanje, jer onog trenutka kada vam zakon ode u Komisiju za usaglašavanje i HDZ dobije oba mjesta iz reda jednog naroda u toj Komisiji, to znači da ste im tog trenutka dali veto iako ga do tada nisu imali. I ... kolege danas će dati ako podrže ovakav prijedlog koji je pri tom potpuno u neskladu sa Poslovnikom, jer Poslovnik nalaže proporcionalnost. A ako jedna stranka ima 33% mjesta u oba doma a duplo više od duplo manje 15% mjesta u Zajedničkoj komisiji za usaglašavanje onda tu očito nema proporcionalnosti, ali ima dogovora. Ima Lukavice, ima pijace, ima ko zna čega, ali nema demokratskih principa i, vidjet ćemo, možda će se ispostaviti, nema želje da se održe lokalni izbore u Bosni i Hercegovini. I mislite da ćete narod prevariti procedurama. Nećete, zato što narod nije naivan, procedure nisu toliko komplikovane, i evo sam ih sad upravo ogolio i objasnio kao što sam vam prije godinu dana objasnio šta će se desiti ako date HDZ-u dva mjesta u Ustavnopravnoj komisiji. Hvala.

Hvala. Gospodin Nermin Nikšić, diskusija. Izvolite.

Zahvaljujem gospodine predsjedavajući. Pa za razliku od gospodina Arnauta ja ne vidim šta je problem tu što su dva iz HDZ-a, i dva su iz SDA i SNSD-a, dakle parlamentarna većina, već ja sam se javio da malo pojednostavim ovu proceduru. Umjesto da ovog igrokaza o kome govorio i gospodin Arnaut, da mi danas odmah prihvatimo Budžet kakav je usvojen u Domu naroda, jer je očito da ćemo na kraju imati takav scenario. Hvala.

Hvala Vama Nema više prijavljenih. Zaključujem raspravu. Tačka 21., Ad. 21. Razmatranje poslaničke inicijative: Mirjane Marinković-Lepić, Damira Arnauta, Predraga Kojovića i Aide Baručije, koja glasi: ,,Na osnovu člana 8. Poslovnika Predstavnidkog doma Parlamentarne skupštine BiH, podnosimo poslaničku inicijativu kojom se sugeriše nadležnim državnim i entitetskim institucijama, odnosno institucijama Brčko Distikta (vlade i zakonodavni organi), da pripreme i usvoje izmjene i dopune Zakona o parničnom postupku na način da se u njih inkorporiraju odredbe o oslobađanju od plaćanja troškova postupka koji obuhvata i iznos koji bi se stranci priznao na ime naknade advokatu u slučaju kada stranke zastupa javno pravobranilaštvo, a u skladu sa sudskom praksom Evropskog suda za ljudska prava“, broj: 01-50-1-1222/20, od 19.06.2020.

Kolegijum je odredio Ustavnopravnu komisiju kao nadležnu. Ustavnopravna komisija dostavila je Mišljenje i prihvatila inicijativu. Otvaram raspravu o ovoj poslaničkoj inicijativi. Gospođa Mirjana Marinković-Lepić. Izvolite.

Pa evo, ja bih samo radi, malo, evo, i pojašnjenja i radi javnosti iznijela ustvari u čemu je ovdje suština. Dakle, u Bosni i Hercegovini žrtve podnose, žrtve zločina podnose zahtjeve za naknadu štete, znači za vrijeme ratnih dejstava '92.-'95. godina i obzirom i zbog činjenice da je ustaljena praksa da ti predmeti već idu u zastaru, dakle oni po pravilu gube sporove i dosuđuje im se da se naknade troškovi koji su enormno veliki i koji, dakle, nisu u srazmjeri sa ciljem koji se želi postići podnošenjem tužbi. Ono što je ovdje jako značajno je da se u tim sporovima, bez obzira što državu, dakle entitet ili bilo koji drugi nivo vlasti zastupa Pravobranilaštvo koje je takođe institucija koja se finansira iz budžeta Pravobranilaštvu budu dosuđivane nagrade kao da se radi o advokatima. Dakle, ovo su jako visoke cifre koje zaista podnosioce ovakvih tužbi dovode u takvu situaciju da im je u pitanju egzistencija. Naravno da je i Evropski sud za ljudska prava prihvatio načelo da gubitnik plaća kada su u pitanju troškovi želeći time da spriječi nepotrebno parničenje, međutim kada su u pitanju ovakvi slučajevi i Evropski sud je već donio nekoliko presuda, dakle, gdje je išao u korist stranke, obzirom da ovakvi iznosi nagrada i troškova zaista predstavljaju značajan finansijski teret za stranku. Također ono što je isto značajno je da je i Ustavni sud BiH oslobodio, dakle, jednom svojom presudom, stranku kojoj je dosuđeno plaćanje ovakvih troškova i rekao je u svojoj presudi da plaćanje punog iznosa troškova postupka koji su sudovi naložili u konkretnom slučaju predstavlja pretjeran teret, za apelanticu konkretno u tom predmetu, koji nije proporcionalan legitimnom cilju koji se želi postići, a upravo je konstatovao da se Pravobranilaštvo Republike Srpske finansira iz Budžeta Republike Srpske, te da stoga nije u istoj situaciji kao advokat. Dakle, ovdje se radi o tome da se, dakle, ove odredbe za oslobađanje od plaćanja i ovih troškova unesu u zakone o parničnom postupku, obzirom na postojeće, dakle, činjenice i činjenice da se stranke oslobađaju drugih troškova ukoliko dokažu da ih ne mogu platiti, ali ne i nagrade za zastupanje Pravobranilaštva koje su, dakle, u istim iznosima kao kad zastupa i advokat. Hvala lijepo.

Hvala Vama. Gospodin Šemsudin Mehmedović. Izvolite.

Hvala gospodine predsjedavajući. Dame i gospodo zastupnici, uvaženi gosti. Uvažavajući argumentaciju od cijenjene kolegice Mirjane Marinković želim da potaknem da, zapravo podržim ovu jednu inicijativu iz razloga što naše prilike su drugačije od evropske prakse. Mi smo zemlja koja je izašla iz rata, mi smo zemlja koja je porušena, mi smo zemlja u kojoj je mnoštvo naroda obespravljeno, poniženo, opljačkano i gdje su im ugrožena temeljna ljudska prava. Zbog toga u tom, u cilju zaštite njihovih prava, u cilju podrške pravu i pravdi u Bosni i Hercegovini neophodno je da ljudi, pogotovo koji su i slabijeg imovinskog stanja, traže svoju pravdu na sudovima Bosne i Hercegovine svih nivoa. Međutim, očigledno je da smo u dosadašnjoj sudskoj praksi imali situaciju da, strogo poštujući dosadašnju sudsku praksu, strana koja izgubi u postupku plaća i sudske troškove, odnosno troškove advokata, parnice, itd. Mislim da je to nepravedno obzirom da smo u situaciji da je mnoštvo ljudi protjerano iz svojih domova, da je mnoštvo ljudi obespravljeno, da je mnoštvo ljudi opljačkano. Zbog toga smatram da je ovakva jedna inicijativa dobro došla i da sa posebnom pažnjom treba prilikom izrade zakonskog rješenja da se vodi računa da ne bi smo pospješili da imamo mnoštvo sudskih postupaka za bezvažne stvari, ako tako mogu reći, i da zaštitimo zapravo upravo onu populaciju koja je ratnih vihorom obespravljena i osiromašena. Zato kažem, evo, svakako ću podržati ovakvu jednu inicijativu. Hvala.

Hvala. Gospodin Nikola Lovrinović. Izvolite.

Zahvaljujem gospodine predsjedavajući. Dakle, bilo bi mi značajno da je koleginica prepoznala da je jučer jedan predstavnik HDZ-a omogućio da danas nemate negativno Mišljenje Ustavnopravnog povjerenstva o ovome, dakle bilo bi mi značajno ovako da ste to prepoznali, da vidite da imamo mi stavove i nekad, kako ... rekli, oni koji ne blokiraju, jel, dakle prepoznala. A zašto sam, bio sam zapravo ..., omogućio sam da se ipak nema negativno Mišljenje, zašto sam dvojio. Dvojio sam zato što u inicijativi, po meni, dakle, nalogodavno ili zapovjedno postavljena inicijativa na način, kaže – da se inkoporiraju odredbe o oslobađanju. Ja bih radije rekao da se u isti riješi pitanje oslobađanja sudskih troškova, jer niste obuhvatili onda one koji možda i zlorabe ... Ja vjerujem da većina ljudi s pravom to pokreće, međutim ima vjerovatno i onih koji to zlorabe. Prema tome ovdje ste nalogodavno dali ovima, ako ovakva inicijativa prođe, na koje se odnosi, da takva rješenja o oslobađanju donesu imperativno. Znači, dvojio sam oko toga, međutim, eto, dakle ići će u proceduru pa vidjet ćemo što će biti. Dakle, eto, bilo bi mi zadovoljstvo da ste to prepoznali. Hvala lijepo.

Hvala. Gospodin Zlatan Begić. Izvolite.

Pa, evo, onaj, poštovani predsjedavajući, poštovani kolegice i kolege. Da ne bude da smo nekako uvijek na suprotstavljen stranama, da, to jeste dosista tako bilo, kolega Lovrinović time što je bio suzdržan je omogućio danas da mi raspravljamo o ovome i ja mu na tome zahvaljujem, jednako kao što zahvaljujem i kolegici Marinković-Lepić i ostalim predlagačima, čija imena su predložena u materijalu, o jednoj ovakvoj inicijativi. Naime, ja sam juče kratko o tome govorio na Ustavnopravnoj komisiji. Ovdje je riječ o ljudima koji su preživjeli najteže oblike ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i zločina genocida. Ti ljudi u postupcima za naknadu štete doživljavaju po drugi put poniženje na način da zbog nekonsekventne prakse Ustavnog suda BiH koji je zauzeo jedan stav, a kroz par godina potpuno suprotan stav. I tim stavom de facto i de jure gurnuo krivična djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i zločina genocida u zastaru, u zastaru dakle, kada je riječ o postupcima za naknadu štete. Kratko da pojasnim, i ponašem zakonodavstvu i inače u pravu postoje dvije vrste šteta. Jedna nastaje u okviru redovnog pravnog prometa, kad kupite kravu, prodate automobil, ne daj Bože nekome satarete cuku ili macu, itd., a druga vrsta šteta može da nastane izvršavanjem krivičnih djela. Za ovu prvu vrstu šteta koja nastaje u objektivno, koja nastaje u okviru redovnog pravnog prometa propisani su rokovi zastare za podnošenje zahtjeva za, tužbe, jel, za naknadu štete. Za ovu drugu vrstu krivičnih, za ovu drugu vrstu naknade šteta i štete prouzrokovani izvršenjem krivičnig djela propisano je kod nas, i svuda u svijetu, da se rok zastare vezuje za rok zastare krivičnog gonjenja za krivično djelo kojim je šteta učinjena. Budući da nema tog roka zastare za krivična djela genocida, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, dakle, ne bi trebalo da bude niti roka zastare za potraživanje naknade štete u tim postupcim. Ustavni sud je takvo stanovište zauzeo ja mislim 2001. ili 2002. godine, a onda je tamo negdje 2006., '7. potpuno otišao u suprotnom pravcu i zauzeo suprotan i vrlo kontroverzan stav gdje je de facto i de jure gurnuo u zastaru krivična djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina kada je riječ o postupcima za naknadu štete, propisujući rokove zastarjevanja koji su jednaci rokovima zastarjevanja u okviru redovnog pravnog prometa. Zbog tih okolnosti dolazi do toga da ljudi pred sudovima gube sporove, gdje naši sudovi nekonsekventno i vrlo signifikantno se pred redovnim sudovima, dakle naši redovni sudovi zapravo se pozivaju u tim postupcima na praksu Ustavnog suda, a u nekim drugim postupcima, gdje opet treba sve to da pukne preko leđa građana, recimo u slučajevima stečaja, njihov stav je da praksa ustavnih sudova nije izvor prava za postupke pred redovnim sudovima. Dakle, jedan primjer vrlo nekonsekventnog stava i kada je riječ o presudama Ustavnog suda kao izvorima prava, nego u ovom drugom slučaju insistiraju da se mora promijeniti zakon jer oni primjenjuju zakon sve dok je isti na snazi. Dakle, jedna, jedna potpuno, rekao bih, hipokrizija i kontroverze kada je riječ o stavu i položaju same ustavne sudske prakse. Zanimljivo je, i kad se sve to, dakle, završi, nakon što žrtve budu žrtve i po drugi put ti ljudi se dodatno ponižavaju na način da im se odrede izuzetno visoke naknade, čije umanjenje se traži ovom inicijativom, koji idu čak i do 30, 40 hiljada maraka. Ja vas molim da ozbiljno pristupite ovome, ovdje su u pitanju žrtve, dakle ljudi koji su preživjeli najteže momente u svojim životima i koji se dodatno ponižavaju unutar sudskih postupaka, a onda im se i propisuju nesrazmjerno visoki troškovi koji su dužni da plate, a u pravilu je riječ, u ogromnom broju slučajeva, o ljudima koji su na samom rubu egzistencije. Eto, toliko, hvala vam lijepa, izvinjavam se ako sam malo prekoračio vrijeme.

Hvala. Nema više prijavljenih. Zaključujem raspravu. Tačka 22., Ad. 22. Razmatranje poslaničke inicijative poslanika Kluba SDA koja glasi: „Na osnovu člana 8. Poslovnika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, podnosimo poslaničku inicijativu kojom Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, u skladu sa članom 35. Zakona o Savjetu ministara BiH ('Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), obavezuje Savjet ministara BiH da u roku od 90 dana pripremi Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskoj policiji Bosne i Hercegovine ('Službeni glasnik BiH", br. 3/03, 21/03 i 8/13), i to na način da se Sudska policija Bosne i Hercegovine osniva kao osnovna organzaciona jedinica u sastavu Suda Bosne i Hercegovine", broj: 01-50-l-1229/20, od 22.06.2020.

Kolegijum Doma odredio je Ustavnopravnu komisiju kao nadležnu. Ustavnopravna komisija dostavila je Mišljenje i prihvatila inicijativu. Otvaram raspravu o poslaničkoj inicijativi. Nema prijavljenih. Zaključujem raspravu. Prije nego što pređemo na tačku 23. predlažem objedinimo raspravu za tačke od 23 do 26. To smo i ranije radili, jer radi se o davanju saglasnosti ali oko toga treba da se izjasnimo. Predlažem da glasamo o objedinjenoj raspravi. Ukupno prisutno 31 – za 30, uzdržan 1. Ima opšta i entitetska većina. Konstatujem da smo utvrdili prijedlog da se obavi objedinjana rasprava za tačke od 23. do 26. Ad. 23. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma izmedu Savjeta ministara BiH i Vlade Rumunije o uzajamnoj zaštiti tajnih podataka, broj: 01,02-21-l-1310/20, od 01.07.2020. Ad. 24. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Ugovora iz Marakeša Svjetske organizacije za intelektualnu svojinu (WIPO) za olakšanje pristupa objavljenim djelima slijepim, slabovidnim i licima koja se iz drugog razloga ne mogu koristiti štampom, broj: 01,02-21-l-1345/20, od 02.07.2020. Ad. 25. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Izmijenjene konvencije Evropske organizacije za satelitske komunikacije (EUTELSAT), broj: 01,02-21-l-1347/20, od 02.07.2020. Ad. 26. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Dodatnog protokola br. 6. o trgovini uslugama uz Sporazum o izmjeni i pristupanju Centralnoevropskom sporazumu o slobodnoj trgovini (CEFTA 2006.), broj: 01,02-21-l-1355/20, od 03.07.2020.

Otvaram raspravu. Izvolite. Nema prijavljenih. Zaključujem raspravu. Prije glasanja dajem pauzu od sat vremena za pripremu za glasanje i za ručak. Dakle, nastavljemo u 13:45. Hvala.

Počinje glasanje, molim vas. Tačka 1. – Usvajanje zapisnika sa 10. sjednice, 7., 8. i 9. hitne sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Izjašnjavamo se o usvajanju Zapisnika sa 10. sjednice Predstavničkog doma. Prisutno 29 – za 28, uzdržan 1. Ima opšta i entitetska većina. Usvojen je Zapisnik sa 10. sjednice. Glasamo o usvajanju Zapisnika sa 7. hitne sjednice. Prisutno 29 – za 28. Ima opšta i entitetska većina. Usvojen je Zapisnik sa 7. hitne sjednice. Glasamo o usvajanju Zapisnika sa 8. hitne sjednice. Usvojen je Zapisnik sa 8. hitne sjednice. Glasamo o usvajanju Zapisnika sa 9. hitne sjednice. Usvojen je Zapisnik sa 9. hitne sjednice sa 30 glasova za i 2 uzdržana. Tačka 4. – Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o platama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama Bosne i Hercegovine, predlagač: Savjet ministara BiH, broj: 01,02-02-1-596/20, od 31.03.2020. (drugo čitanje) Glasamo o Prijedlogu zakona u drugom čitanju. Prisutno 32 – za 22 za, 6 protiv, 4 uzdržana. Ima opšta, nema entitetska većina. Naknadno ćemo se izjašnjavati. Tačka 5. – Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine, predlagači: poslanici Saša Magazinović, Damir Arnaut i Jasmin Emrić, broj: 01-02-1-2573/17, od 19.06.2019. (prvo čitanje) Prisutno 32 – za 21, protiv 10, uzdržan 1. Ima opšta, nema entitetska većina. Naknadno ćemo se izjašnjavati i o ovom Prijedlogu zakona. Tačka 6. – Prijedlog zakonao izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, predlagači: poslanici Dženan Đonlagić, Zlatan Begić, Vlatko Glavaš i Enver Bijedić, broj: 01-02-l-316/20, od 05.02.2020., sa Mišljenjem Ustavnopravne komisije Glasamo o Mišljenju Ustavnopravne komisije. Nema opšte većine – 14 za, 19 protiv, uzdržanih nema. Mišljenje nije prihvaćeno, zakonodavn i postupak se obustavlja u skladu sa članom 113. stav (4) Poslovnika. Tačka 7. – Prijedlog zakona o dopunama Zakona o prekršajima, predlagač: Savjet ministara BiH, broj: 01,02-02-1-679/20, od 09.06.2020. (prvo čitanje) Prisutno 33 – za 29, protiv 1, uzdržan 1. Ima opšta i entitetska većina. Konstatujem da je Prijedlog zakon o dopunama Zakona o prekršajima usvojen u prvom čitanju. O Tački 8. nećemo se izjašnjavati jer smo odgodili raspravu zbog neprisustva nikoga iz Savjeta ministara. Tačka 9. – Izvještaj komisije Kolegijuma o nastojanju za postizanje saglasnosti o prijedlogu poslanika Nermina Nikšića za uvrštavanje nove tačke u dnevni red 10. sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, koja glasi: Zahtjev poslanika Nermina Nikšića za razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine po hitnom postupku, u skladu sa članom 133. Poslovnika, broj: 01-02-l-1383/20, od 08.07.2020. Za 14, protiv 15, uzdržana 4. Nema opšte većine. Nismo usvojili Zakon po prijedlogu gospodina Nermina Nikšića.

Ko traži.

Dobro. Znao sam odmah po glasu da je gospodin Borenović, ali morate svi znati da on traži danas drugi put ponovljeno glasanje. Glasamo ponovo po zahtjevu gospodina Borenovića. Opet nema opšte većine – 15 za, 15 protiv, 3 uzdržana. Dakle, zaključak je isti. Tačka 10. – Izvještaj komisije Kolegijuma o nastojanju za postizanje saglasnosti o Prijedlogu zakona o privremenim mjerama u radu pravosudnih i drugih organa Bosne i Hercegovine za vrijeme stanja prirodne ili druge nesreće na teritoriji Bosne i Hercegovine, predlagač: Savjet ministara BiH (hitni postupak), broj: 01,02-02-1-865/20, od 08.07.2020. Glasamo u drugom krugu o Prijedlogu zakona. Ima opšta, ima entitetska većina – 19 za, 10 protiv, 4 uzdržana. Konstatujem da je usvojen Prijedlog zakona u drugom krugu. Tačka 11. – Izvještaj komisije Kolegijuma o nastojanju za postizanje saglasnosti o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o platama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine, predlagači: poslanici Mirjana Marinković-Lepić i Predrag Kojović, skraćeni postupak (zakon u drugom čitanju), broj: 01-02-l-840/19, od 08.07.2019. Glasamo u drugom krugu o Prijedlogu zakona u drugom čitanju. Ima opšta, ima entitetska većina – 20 za, 10 protiv, 3 uzdržana. Konstatujem da je usvojen Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o platama u drugom čitanju. Tačka 12. – Izvještaj komisije Kolegijuma o nastojanju za postizanje saglasnosti o poslaničkoj inicijativi: Predraga Kojovića, Aide Baručije, Mirjane Marinković-Lepić i Damira Arnauta koja glasi: ,,Na osnovu člana 8. Poslovnika Predstavnidkog doma Parlamentarne skupštine BiH, podnosimo poslaničku inicijativu kojom se Savjetu ministara BiH nalaže da hitno, a najkasnije u roku od 15 dana, u parlamentarnu proceduru dostavi izmjene i dopune Zakona o javnim nabavkama", broj : 01-50-1-896/20, od 08.07.2020. Za 23, protiv 5, uzdržano 5. Ima opšta, ima entitetska većina. Usvojena je u drugom krugu poslanička inicijativa. Tačka 13. – Izvještaj o izvršenoj reviziji učinka na temu: „Pravna zaštita u postupcima javnih nabavki pred Kancelarijom za razmatranje žalbi BiH“, podnosilac: Kancelarija za reviziju institucija BiH, broj: 01/4-16-10-2256/19, od 26.12.2019. Glasamo o usvajanju Izvještaja a ima i prijedlog zaključka. Za 24, protiv 1, uzdržanih 8. Ima opšta većina, nema entitetska većina.

Kolegij se usaglasio da ponovo glasamo u drugom krugu. Za 24, protiv 1, uzdržanih 8. Ima opšta, ima entitetska većina. Konstatujem da smo usvojili Izvještaj. Glasamo o prijedlog zaključka iz Mišljenja Komisije za financije i budžet koji glasi: – Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH traži od Kancelarija za razmatranje žalbi BiH da u roku od 6 mjeseci izvijesti Predstavnički dom o planiranim i preduzetim aktivnostima na realizaciji preporuka iz Izvještaja o izvršenoj reviziji na temu: „Pravna zaštita u postupcima javnih nabavki pred Kancelarijom za razmatranje žalbi BiH“. Za 31 – nema protiv, 2 uzdržana. Ima opšta, ima entitetska većina. Usvojen prijedlog zaključka. Tačka 14. – Izvještaj o izvršenoj reviziji učinka na temu: ,,Sigurnost proizvoda i integracije u tržište EU", podnosilac: Kancelarija za reviziju institucija BiH, broj: 01/4- 16-10-71/20, od 07.01.2020. Glasamo o usvajanju Izvještaja a ima naknadno i zaključak. Ima opšta većina, nema entitetska – 26 za, 1 protiv, 6 uzdržanih. Glasamo odmah drugi put, glasamo u drugom krugu. Za 26, uzdržanih 7, nema protiv. Ima opšta, ima entitetska većina. Usvojen je Izvještaj o reviziji učinka. Glasamo o prijedlogu zaključka iz Mišljenja Komisije za financije i budžet koji glasi: – Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH traži od Savjeta ministara da u roku od 3 mjeseci izvijesti Predstavnički dom o planiranim i preduzetim aktivnostima na realizaciji preporuka iz Izvještaja o izvršenoj reviziji na temu: ,,Sigurnost proizvoda i integracije u tržište

Za 29, nema protiv, 4 uzdržana. Ima opšta, ima entitetska većina. Usvojen je prijedlog zaključka. Tačka 15. – Izvještaj o izvršenoj reviziji učinka na temu: ,,Praćenje realizacije preporuka revizije učinka", podnosilac: Kancelarija za reviziju institucija BiH, broj: 0l/4- 16-10-885/20, od 05.05.2020. Glasamo o usvajanju Izvještaja a ima iza toga i zaključak. Ima opšta, nema entitetska većina – 26 za, 7 uzdržanih. Glasamo odmah u drugom krugu. Rezultat je isti ali ovaj put ima i opšta i entitetska većina – 26 za, 7 uzdržanih. Usvojen je Izvještaj o reviziji učinka. Glasamo o prijedlogu zaključka iz Mišljenja Komisije za financije i budžet koji glasi: – Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH traži od Savjeta ministara da u roku od 30 dana izvijesti Predstavnički dom u kojoj fazi je izraada izmjene Zakona o deminiranju Bosne i Hercegovine. Za 28, uzdržanih 5. Ima opšta, nema entitetska većina. Hoćemo li glasati odmah? Kolegij se slaže da glasamo odmah u drugom krugu. Usvojen zaključak – 28 za, 5 uzdržanih, ali ovaj put ima i entitetska većina i opšta. Tačka 16. – Godišnji konsolidovani izvještaj interne revizije za 2019. godinu, podnosilac: Ministarstvo finansija i trezora BiH, broj: 01,02-16-l-1290/20, od 30.06.2020. Ima opšta, nema entitetska većina – 24 za, 9 uzdržanih. Ima opšta, nema entitetska većina – 24 za, 9 uzdržanih. Glasamo u drugom krugu odmah. U drugom krugu je usvojen Godišnji konsolidovani izvještaj sa 24 glasa za i 9 uzdržanih. Tačka 17. – Konsolidovani izvještaj o sistemu finansijskog upravljanja i kontrole za 2019. godinu, podnosilac: Ministarstvo finansija i trezora BiH, broj : 01,02-16-l-1291/20, od 30.06.2020. Glasamo o usvajanju Izvještaj. Za 26, uzdržanih 8. Ima opšta, nema entietska većina. Glasamo odmah u drugom krugu, Kolegij predlaže. Brojčano je rezultat isti – 26 za, protiv niko, 7 uzdržanih, ali suštinski nije jer ima sada i entitetska većina. Dakle, usvojen je Izvještaj. Tačka 18. – Izbor člana Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH, u skladu sa članom 4. stav (1) tačka n) Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH, materijal Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH, broj: 01-50-18-546/20, od 25.02.2020. i 04.03.2020. Glasamo o usvajanju Odluke, odnosno izboru Lejle Hadžić za člana Visokog sudskog i tužilačkog savjeta. Za 24, protiv 8, uzdržan 1. Ima opšta, ima entitetska većina. Konstatujem da je Predstavnički dom dao podršku Lejli Hadžić za člana Visokog sudskog i tužilačkog savjeta. Tačka 19. – Prijedlog odluke o imenovanju člana Državne regulatorne komisije za električnu energiju iz Republike Srpske, predlagač: Savjet ministara BiH, broj: 01,02-34- 1-1477/20, od 20.07.2020. Glasamo o usvajanju Odluke, odnosno imenovanju Branislave Miletić za člana Državne regulatorne komisije. Za 17, protiv 8, uzdržanih 8. Ima opšta, ima entitetska većina. Konstatujem da smo izabrali gospođu Branislavu Miletić za člana Državne regulatorne komisije. Tačka 20. – Imenovanje tri člana iz Predstavničkog doma u Zajedničku komisiju za usaglašavanje teksta Zakona o Budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2020. godinu, predlagač Predsjedništvo BiH. Glasamo o imenovanju poslanika Dragana Bogdanića, Predraga Kožula i Adila Osmanovića u Zajedničku komisiju za usaglašavanje. Prisutnih 33 – 18 za, 7 protiv, 8 uzdržanih. Ima opšta, ima entitetska većina. Konstatujem da je Predstavnički dom u Zajedničku komisiju za usaglašavanje teksta Zakona o Budžetu imenovao gospodu Dragana Bogdanića, Predraga Kožula i Adila Osmanovića. Tačka 21. – Razmatranje poslaničke inicijative: Mirjane Marinković-Lepić, Damira Arnauta, Predraga Kojovića i Aide Baručije, koja glasi: ,,Na osnovu člana 8. Poslovnika Predstavnidkog doma Parlamentarne skupštine BiH, podnosimo poslaničku inicijativu kojom se sugeriše nadležnim državnim i entitetskim institucijama, odnosno institucijama Brčko Distikta (vlade i zakonodavni organi), da pripreme i usvoje izmjene i dopune Zakona o parničnom postupku na način da se u njih inkorporiraju odredbe o oslobađanju od plaćanja troškova postupka koji obuhvata i iznos koji bi se stranci priznao na ime naknade advokatu u slučaju kada stranke zastupa javno pravobranilaštvo, a u skladu sa sudskom praksom Evropskog suda za ljudska prava“, broj: 01-50-1-1222/20, od 19.06.2020. Glasamo o usvajanju poslaničke inicijative. Za 23, protiv 5, uzdržanih 5. Ima opšta, nema entitetska većina. Naknadno ćemo se izjašnjavati o ovoj inicijativi. Tačka 22. – Razmatranje poslaničke inicijative poslanika Kluba SDA koja glasi: „Na osnovu člana 8. Poslovnika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, podnosimo poslaničku inicijativu kojom Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, u skladu sa članom 35. Zakona o Savjetu ministara BiH ('Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), obavezuje Savjet ministara BiH da u roku od 90 dana pripremi Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskoj policiji Bosne i Hercegovine ('Službeni glasnik BiH", br. 3/03, 21/03 i 8/13), i to na način da se Sudska policija Bosne i Hercegovine osniva kao osnovna organzaciona jedinica u sastavu Suda Bosne i Hercegovine", broj: 01-50-l-1229/20, od 22.06.2020. Za 19, protiv 9, uzdržanih 5. Ima opšta, nema entitetska većina. Glasat ćemo naknadno u drugom krutu. Prije tačke 23. predlažem da objedinimo glasanje o tačkama 23. do 26. Prvo glasamo o objedinjavanju glasanja o tačkama. Za 33, koliko nas i ima, znači jednoglasno. Sada glasamo o davanju saglasnosti za ratifikaciju materijala iz tačke 23. do 26.: Tačka 23. – Davanje saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma izmedu Savjeta ministara BiH i Vlade Rumunije o uzajamnoj zaštiti tajnih podataka, broj: 01,02-21-l- 1310/20, od 01.07.2020. Tačka 24. – Davanje saglasnosti za ratifikaciju Ugovora iz Marakeša Svjetske organizacije za intelektualnu svojinu (WIPO) za olakšanje pristupa objavljenim djelima slijepim, slabovidnim i licima koja se iz drugog razloga ne mogu koristiti štampom, broj: 01,02-21-l-1345/20, od 02.07.2020. Tačka 25. – Davanje saglasnosti za ratifikaciju Izmijenjene konvencije Evropske organizacije za satelitske komunikacije (EUTELSAT), broj: 01,02-21-l-1347/20, od 02.07.2020. Tačka 26. – Davanje saglasnosti za ratifikaciju Dodatnog protokola br. 6. o trgovini uslugama uz Sporazum o izmjeni i pristupanju Centralnoevropskom sporazumu o slobodnoj trgovini (CEFTA 2006.), broj: 01,02-21-l-1355/20, od 03.07.2020. Za 32, uzdržan 1. Ima opšta i entitetska većina. Konstatujem da smo dali saglasnost za ratifikciju materijala iz tačaka 23. do 25. Ovim zaključujem 11. sjednicu Predstavničkog doma. Obavještavam vas da će Komisija za usaglašavanje oko Budžeta se sastati u ponedjeljak u 11 časova. U nadi da će to usaglašavanje biti uspješno zakazujem sjednicu Predstavničkog doma u 13:30 u ponedjeljak. Hvala vam, vidimo se u ponedjeljak u 13:30.