13. sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine

Predstavnički dom

14. 10. 2020
objavljeni podaci: 14. 10. 2020

Stenogram

Molim narodne poslanike i goste da zauzmu mjesta. Dame i gospodo narodni poslanici, cijenjeni gosti otvaram 13. sjednicu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, koja uobičajeno počinje izvođenjem himne. Dame i gospodo uobičajeno prvo najave onih koji ne mogu prisustvovati. Iz Kabineta predsjedavajućeg Savjeta ministara dobili smo obavještenje da predsjedavajući, gospodin Zoran Tegeltija neće biti u mogućnosti da prisustvuje današnjoj sjednici zbog ranije preuzetih obaveza, koje su koliko znam međudržavne. Iz Kabineta ministarke civilnih poslova, gospođe Ankice Gudeljević obavješteni smo da ne može prisustvovati zbog zdravstvenih razloga, a isti slučaj je iz Kabineta ministra finansija i trezora gospodina Vjekoslava Bevande, koji je odredio zamjenika gospodina Hazima Rančića. Kad su u pitanju narodni poslanici, oni većina bez razloga samo javljaju da ne mogu prisustvovati, javili su da ne mogu prisustvovati: Nada Mladina, Branislav Borenović, Enver Bijedić i gospodin Nenad Stevandić, koji je obrazložio da je to iz revolta zbog, kako on kaže, nelegalne odluke Centralne izborne komisije o kojoj se danas posebno odlučuje. Pored toga imamo dovoljnu većinu da možemo da radimo i da odlučujemo, dakle sjednica ima kvorum. Poziv za sjednicu, a u skladu sa članom 167. već je odlučeno da prije rasprave o dnevnom redu poslanici postavljaju poslanička pitanja u usmenoj formi. Najave za postavljanje poslaničkih pitanja u usmenoj formi dostavili su sljedeći poslanici: Nenad Stevandić, Predrag Kožul, Nenad Nešić, Sanja Vulić, Ljubica Miljanović, Aida Baručija, Damir Arnaut, Mira Pekić. Ove najave su u skladu sa članom 168. Poslovnika dostavljene predsjedavajućem Savjeta ministara i onom članu Savjeta ministara na koga se odnose. Podsjećam da je obezbjeđene direktan TV prenos za ovu tačku dnevnog reda. Možemo početi sa postavljanjem usmenih pitanja. Gospodin Nenad Stevandić tu nije i nema pitanja njegovog gospođi ministarki. Riječ ima gospodin Predrag Kožul, pitanje ministru spoljnih poslova. Izvolite Vaša dva minuta, gospodine Kožul.
Kolegice i kolege, uvaženi gosti, sve vas srdačno pozdravljam na početku ovog današnjeg zasjedanja Parlamentarne skupštine. Ja sam htio postaviti pitanje ministrici vanjskih poslova, kao što vidim i vidite uvažena ministrica nije nazočna, što nije novina. Uvažena ministrica nije bila nazočna ni na jednoj sjednici ovog Doma, osim na sjednici gdje je imenovana u Vijeće ministara. Mi smo juče imali sjednicu Povjerenstva za financije i proračun gdje smo raspravljali o revizijskim izvješćima koja su dobila mišljenja s rezervom, Ministarstvo vanjskih poslova u pravilu je među time i rukovoditelj, odnosno ministrica ni tu nije bila nazočna. Ja ću ipak, evo apeliram na sve one koji mogu ministrici, osim mene, na ovako javan način poručiti, da bi bilo dobro da uvažava ovaj Dom i da na sjednice Doma onako kako je i predviđeno Poslovnikom dolazi. Ja ću pitanje ipak pročitati i na to pitanje tražiti pisani odgovor iz Ministarstva vanjskih poslova, makar da ne očekujem da ću ga dobiti i reću vam zašto. Dakle, pitanje je se odnosilo na činjenicu da je Nedim Makarević veleposlanik BiH u Norveškoj uputio proglas u vezi održavanja izbora u Gradu Mostaru, gdje pozivajući na registraciju birača iste te birače pokušao instruirati kako i za koga treba glasati. Na taj način je grubo prekršio ovlasti i norme primjerene svojoj funkciji i statusu. Ja sam htio zamoliti ministricu da mi pojasni sve okolnosti oko navedenog proglasa, kao i mjere koje je poduzela u vezi s time. Ovim putem pozivam je da mi na pisani način odgovori na ovo moje pitanje. I još jednom podsjećam javnosti radi, ali i evo ja se nadam da će i to doći do Ministarstva vanjskih poslova, 29.01. sam postavio jedno pitanje u Ministarstvu vanjskih poslova, ministrici vanjskih poslova, nakon toga i urgencije sam pisao, ali odgovor ni na taj, na to pitanje nisam dobio. Držim da je ovo, ovaj odnos prema ovom Domu, prema obvezama koje članovi Vijeća ministara imaju prema ovom Domu potpuno neprimjeren i kao Dom bi trebali možda razgovarati i reagirati na taj odnos. Zahvaljujem.
Hvala. Narodni poslanik se opredjeljuje da dobije pisani odgovor, to sa shvatio i to treba da bude insistiranje Parlamenta i poruka Savjetu ministara kad poslanici traže odgovor onda on mora da dođe. Riječ ima gospodin Nenad Nešić, koji ima pitanje predsjedavajućem Savjeta ministara.
Poštovane kolege, pošto predsjedavajući Savjeta ministara nije tu, ja ću pitanje postaviti i očekujem da mi se odgovor dostavi u pisanoj formi. Pitanje glasi – Kada možemo očekivati da Savjet ministara predloži zakon o restituciji imovine i dokle je stiglo sa formiranjem Mješovite komisije između BiH i Srpske pravoslavne crkve koja treba da usaglasi koja će nepokretna imovina biti vraćena Srpskoj pravoslavnoj crkvi, a koja će biti nadoknađena?
Nema predsjedavajućeg, očekujemo pisani odgovor. Riječ ima gospođica Sanja Vulić. Izvolite, pitanje za ministarku civilnih poslova.
Hvala predsjedavajući. Moje pitanje se odnosi na nadležnost Sektora za zdravstvo pri ministarstvu, a ono glasi ovako – Da li je upis medicinskih sredstava samo i isključivo nadležnost Agencije za lijekove? Šta je definisano zakonom kada je u pitanju upis medicinskih sredstava sa oznakom C i bez oznake C? Kako se na tržištu mogu naći medicinska sredstva koja nisu upisana u Registar lijekova? Od početka pandemije bilo je mnogo donacija medicinskih sredstava, da li te donacije podliježu upisu u Registar medicinskih sredstava? I na kraju, da li Sektor za zdravstvo ili uvažena ministarka razmišljaju o inicijativi ka Savjetu ministara, a u cilju razrješavanja aktuelnog direktora Agencije koji je dovođenjem sebe u poziciju osumnjičenog, a kako poznavaoci prava i farmacije tvrde, uradio sve suprotno Zakonu o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH? Naravno moram naglasiti da naš Poslovnik kaže da mogu pitanja postavljati i samo Savjetu ministara ili članovima Savjeta ministara kada su u pitanju institucije i pozicije kao što je Agencija za lijekove, samim tim pošto je ovo ministarstvo ima Sektor za zdravstvo cijenim da je adekvatno da dobijem odgovor od uvažene ministarke.
Hvala. Nema ministarke civilnih poslova, odgovor ćemo pismeno dobiti, nadam se.
Izvolite.
Ne da se nadamo, već koliko znam to je njena obaveza, ja ću postavljati pitanje dok odgovor ne dobije.
Doro, hvala. Riječ ima narodna poslanica, gospođa Ljubica Miljanović, pitanje predsjedavajućem Savjeta ministara. Izvolite.
Poštovane kolege moje poslaničko pitanje glasi – Zbog čega je usporen proces identifikacije posmrtnih ostataka lica srpske nacionalnosti? Obzirom da je od 2008. do avgusta 2019. identifikovano ukupno 400 lica srpske nacionalnosit, od čega 291 u Bosni i Hercegovini, 100 u Hrvatskoj i 9 u Srbiji. Trenutno se traži 1.654 lica i to 1.015 civila, od čega četvoro djece, 316 žena, 626 vojnika i 13 pripadnika MUP-a Republike Srpske. Institut za nestala lica Bosne i Hercegovine počeo je sa radom 01.01.2008. godine, preuzeo je nadležnosti bivše Kancelarije za nestala lica Republike Srpske i tada dolazi do zastoja u procesu traženja nestalih lica srpske nacionalnosti. Očekujem pismeni odgovor.
Nema predsjedavajućeg da direktno odgovori gospođi Miljanović i dobićemo, nadam se, odgovor pismeni. Riječ ima narodna poslanica gospođa Aida Baručija. Izvolite, pitanje ministru pravde.
Hvala predsjedavajući, pozdravljam sve prisutne. Od februara mjeseca pokušavam od Ministarstva pravde dobiti odgovor koliki su gubici izraženi u novcu zbog prolongiranja ili nestavljanja u funkciju državnog zatvora? Odgovor koji sam prije par dana dobila je da je jedini mjerljivi trošak koji se može dovesti u vezi sa prolongiranjem otvaranja državnog zatvora je trošak boravka pritvorenika i zatvorenika Suda BiH u entitetskim krivično-pravnim ustanovama i da je to 40 KM dnevno za jedno lice. Citiraću ministra Grubešu iz 2018. godine – iako kompleks zatvora nije nastanjen, odnosno u njega nisu smješteni pritvorenici i zatvorenici cjelokupni sustav je u funkciji i radi, nužno je paljenje grijanja, hlađenje, ventilacije, nadzornog sustava, fizičkog osiguranja, održavanja zatvora, objasnio je dakle ministar pravde, završen citat. U Ministarstvu, takođe, smatraju da je kašnjenje u realizaciji projekta proizvodi značajnu materijalnu štetu BiH, te utiču na gubitak kredibiliteta BiH u očima donatora, te da se mjesečni gubici procjenjuju na oko 530 hiljada konvertibilnih maraka. Moje pitanje za ministra je – Da li su troškovi, koje ste naveli u izjavi, nastavljeni plaćati od 2018. do danas, jesu li i oni mjerljivi gubici države BiH koji su napravljani upravo zbog nerada institucija? Eto zamolila bi konkretan odgovor ukoliko je to moguće.
Hvala. Pitanje je upućeno Ministarstvu pravde, izvolite gosodine Grubeša.
Josip Grubeša
Poštovani predsjedavajući, članovi Kolegija, uvažene zastupnice i zastupnici, kolege iz Vijeća ministara, dame i gospodo. Kako smo i govorili da nestavljanje zatvora u funkciju u 2018. godini je prouzrokovalo određene troškove, koje je uvažena zastupnica i rekla, mi smo na neki svoj način to i izračunali, ti troškovi neki u nekom manjem obliku, neki u nekom većem obliku su se nastavili i u 2019. godini, međutim evo mi u 2020. godini smo stavili zatvor u funkciju i mislim da bez obzira što je na neki način kada se kaže da je to određeni iznos, pa to izgleda da je BiH na neki način plaćala neku štetu, mislim da je nemjerljivo sa usporedbom da smo stavili zatvor u funkciju i da imamo ovu instituciju ovako velikog značaja, ne samo za pravosuđe u BiH, nego i za rasterećenje entitetskih zavoda. Iz tog razloga, evo, mi mi možemo, a koje zastupnica i traži, da podrobnije informacije koliko smo mi plaćali struju, vodu, komunalije i sve ostalo što je trebalo biti plaćeno, koliko je to koštalo Ministarstvo pravde, odnosno BiH. Hvala.
Hvala ministru. Gospođa Baručija komentar, izvolite.
Zamolila bih samo ove podatke da mi se dostave u odgovoru.
Riječ ima narodni poslanik, gospodin Damir Arnaut. Pitanje ministru bezbjednosti, izvolite.
Hvala predsjedavajući. U medijima su se pojavile informacije da se državljanim BiH koji prelaze granicu BiH sa ličnom kartom BiH izdaju prekršajne prijave ukoliko ne posjeduju važeći pasoš BiH, osim u situacijama prelaska, mislim, srbijanske i crnogorske granice. Pitanje je konkretno – Na kojem članu zakona se zasniva takvo postupanje, pretpostavljam Granične policije BiH? Jer član 25.a. Zakona o putnim ispravama vrlo jasno kaže – državljanin BiH koji pređe preko granice BiH sa putnim ispravama koje nisu uređene ovim Zakonom ili sa ličnom kartom koja nije lična karta državljanina BiH kazniće se prekršajnom kaznom između 100 i 400 maraka. Istovremeno ja sam još prije više od godinu dana postavio direktoru Granične policije BiH pitanje da mi dostavi po pitanju svih najviših zvaničnika u BiH, članovi Predsjedništva, članovi Predstavničkog doma, članovi Doma naroda i još neke najviše funkcije u državi, da mi dostavi podatke da li su u prethodne dvije godine prelazili granicu BiH sa putnim ispravama drugih država i pored brojnih pitanja i dopunskih pitanja direktor Granične policije BiH je odbio da mi dostavi te podatke. Prvo je tvrdio da nemaju te informacije, onda je poslije rekao da imaju, a uglavnom sve izgovori. Dakle, evo pitanje je – Po kom zakonskom osnovu, ovaj, kažnjavate ljude koji sa važećom bh. ličnom kartom prelaze granicu i zašto ne kažnjavate, odnosno Granična policija zašto ne kažnjavaju one koji, državljane BiH, pogotovo najviše zvaničnike koji državnu granicu prelaze sa putnim ispravama drugih zemalja? Hvala.
Hvala. Gospodin ministar Cikotić, izvolite.
Selmo Cikotić
Uvaženi predsjedavajući, zamjenici predsjedavajućeg, uvaženi zastupnici, kolegice, kolege, dame i gospodo. U odnosu na pitanje uvaženog zastupnika Arnauta podsjetiću da je 10. septembra ove godine Vijeće ministara donijelo Odluku o propisivanju dodatnih uslova za ulazak stranaca u BiH. Navedenom Odlukom se stavlja van snage ranije donešena odluka kojom je bilo propisano da državljani BiH koji imaju dvojno državljanstvo mogu ući na teritoriju BiH s ličnom kartom izdatom od nadležnih organa BiH, bez obzira na način ulaska u drugu državu iz koje se vraćaju. Dakle, ovom Odlukom koja se počela primjenjivati 12. septembra vratio se u okvire Zakon o graničnoj kontroli BiH i Zakon o putnim ispravama po kojima postupa Granična policija pri vršenju granične kontrole. Dakle, Granična policija primjenjuje važeće zakonske propise svi dvojni državljani su dužni posjedovati važeći bh. pasoš pri prelasku granice. Jedino je omogućeno da s ličnom kartom prelaze granicu državljani s kojima imamo potpisan sporazum o uzajamnom prelasku s ličnom kartom, dakle sa Crnom Gorom i Srbijom, u svim ostalim slučajevima državljani BiH s dvojnim državljanstvom koji prilikom prelaska granice, odnosno ulaska u BiH predoče pasoš druge zemlje uz sebe moraju imati i negativan test na korona virus ne stariji od 48 sati. Hvala.
Hvala gospodine ministre. Komentar gospodin Arnaut, izvolite.
Pa ministar nije odgovorio na moje pitanje, ja se, tražim da dobijem konkretan odgovor u pisanoj formi. Dakle, moje pitanje je po kom konkretnom zakonskom osnovu, s obzirom da član 25.a. Zakona o putnim ispravama propisuje kad se sankcija prekršajna može izdat, a to je za državljana BiH koji pređe preko granice BiH sa putnim ispravama, dakle pasošima koji nisu uređeni ovim Zakonom, dakle bh. izdatim pasošima ili sa ličnom kartom koja nije lična karta državljanina BiH. Dakle, ako naš državljanin ima ličnu kartu BiH ne možete ga po ovom zakonskom osnovu kazniti. Vi se pozivate na odluke Vijeća ministara, ali zna se da je zakon iznad odluke, prema tome ja sam Vas pitao i tražim pisani i konkretan odgovor – Po kojem konkretno zakonskom osnovu? Ovaj, i ako Vas mogu zamoliti da pribavite od gospodina Galića, odnosno od Granične policije, znači listu, on je rekao u jednom odgovoru da oni imaju takve informacije u bazi podataka kad se pasoš provuče, imena i prezimena sam mu dostavio, dakle najviši zvaničnici u BiH, ... to više od nekih 50 imena, svi članovi Predstavničkog, svi članovi Doma naroda, članovi Predsjedništva i još par tih najviših imena, ovaj, da li su u prethodne dvije godine ikada prešli granicu BiH sa pasošem druge države ili ličnom kartom druge države. Dakle, ako mi možete to pribavit, s obzirom da ste nadležni ministar, odgovor na to poslaničko pitanje, jer nisam dobio i pored dopunskih pitanja, plus ovo, molim Vas, znači po kom zakonskom osnovu kažnjavate ljude, a zakon kaže ako imaju ličnu kartu ne možeš ih kazniti. Hvala.
Hvala Vama. Riječ ima narodna poslanica, gospođa Mira Pekić. Pitanje ministru finansija, izvolite.
Hvala predsjedavajući. Pošto ministar, gospodin ministar finansija nije tu, ja ću postaviti usmeno pitanje, a očekujem pismeno odgovor. Obzirom na zaključak koji je ovaj Dom donio na svom zasjedanju, koji se tiče trošenja sredstava budžetske rezerve, ja ću pročitati zaključak koji glasi: Zadužuje se Ministarstvo finansija i trezora u Savjetu ministara BiH da mjesečno dostavlja izvještaj Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH o utrošku i namjeni budžetske rezerve namjenjene za saniranje ekonomske štete u iznosu od 27.180.000,00 KM. U tom smislu moje pitanje glasi, ministru finansija i trezora – Da li je u periodu od 01.01. do 30.09.2020. bilo trošenja sredstava budžetske rezerve, ako jeste molim vas da mi dostavite spisak kome su sredstva uplaćena, u kojem iznosu i sa kojom namjenom? Ja mislim da je obaveza po ovom našem zaključku, ovaj, Ministarstva finansija da mjesečno nama dostavlja ovaj pregled trošenja sredstava budžetske rezerve i nadam se da je ovo zadnji put da ja postavljam pitanje i da će sad ovi izvještaji dolaziti redovno u Predstavnički dom. Hvala.
Gospođo Pekić tu je zamjenik ministra, ovlašten od strane ministra, gospodin Rančić, ako to može pomoći, ako Vi insistirate pismeni odgovor ćete dobiti.
... pregled, može, može nam pročitati, ako gospođa ima pregled i svakako da mi dostavi pismeno, nije problem, može, može.
Gospodine Rančić.
Hazim Rančić
Poštovani predsjedavajući, dame i gospodo, poslanice, poslanici. Uz sva dužna poštovanja, ja neću biti u prilici da Vam dam danas odgovor, dakle tačno je da je napisano da je ministar odsutan iz zdravstvenih razloga i naravno ja mu želim dobro zdravlje i brz oporavak, međutim ja nisam konsultovan oko ovlaštenja koje mi je davano, ministar se nije javio, pa ja postavljam pitanje – ko je uopće obavijestio i Dom i mene da ja ću doći na sjednicu? Ja na sjednicu dolazim kao zamjenik, ne znam ko je sastavio ovaj odgovor u ime Ministarstva, da li je to neki šef kluba, neki savjetnik, neki službenik, ovo je u suprotnosti sa članom 7. stav (3) Zakona o Vijeću ministara i Zakona o upravi i iz tih razloga ja nažalost ne mogu dati Vama danas odgovor. Ja sam dobio nepotpisan akt negdje oko deset sati, gdje je navedeno gdje je utrošena rezerva, ali ja ne mogu pristati da neko drugi utvrđuje taj odgovor, a da ga ja ovdje iznosim. Ako je ministar odsutan onda u skladu sa zakonom zamjenik bi trebao da rukovodi ministarstvom i učestvuje u svim radnjama, pa i u pripremanju i davanju odgovora poslanicima. Hvala.
Hvala. Nema više prijavljenih pitanja i odgovora. Prelazimo na utvrđivanje dnevnog reda. U odnosu na prijedlog dnevnog reda, koji su narodni poslanici dobili pravovremeno u skladu sa Poslovnikom, evo određenih izmjena do kojih je u međuvremenu došlo. Skidaju se: Tačke 6. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača u Bosni i Hercegovini na zahtjev Zajedničke komisije za ljudska prava, koja je tražila produženje roka za dostavljanje mišljenja za 30 dana. Takođe i Izvještaj o zbrinjavanju izbjeglica i stranaca pod supsidijarnom zaštitom u Bosni i Hercegovini za 2019. godinu, skida se na zahtjev Zajedničke komisije za ljudska prava. Dodaju se tačke: Tačka 6. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, predlagač: Saša Magazinović, odluka Kolegija u proširenom sastavu. Tačka 16. Izbor direktora Agenicije za zaštitu ličnih podataka Bosne i Hercegovine – Izvještaj o utvrđivanju prijedloga rang-liste kandidata za izbor dostavljen od Privremena zajedničke komisije oba doma Parlamentarne skupštine. Tačka 17. Prijedlog zaključka o osnivanju Privremene zajedničke komisije oba doma radi sprovođenja procedure za imenovanje dva predstavnika akademske zajednice i jednog predstavnika nevladinog sektora u Komisiju za izbor i praćenje rada Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije. Tačka 18. Prijedlog zaključka o osnivanju Privremene zajedničke komisije oba doma Parlamentarne skupštine BiH za sprovođenje procedure imenovanja zamjenika direktora Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH. Dopunjeno je takođe – Prijedlogom zakona o javnim nabavkama BiH, predlagač: poslanici iz Kluba DF-a sa Mišljenjem Ustavnopravne komisije, koje je negativno po drugi put. Otvaram raspravu o dnevnom redu. Ima prijedloga narodnih poslanika još, izvolite. Gospodin Damir Arnaut, izvolite.
Hvala predsjedavajući. Predlažem dvije tačke dopune od dnevnog reda današnjeg, znači: Prva je – Inicijativa kojom se traži od Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH da podnese prijavu na javni poziv pod nazivom „Ambasadorski fond za zaštitu kulture“ koji je objavila Ambasada SAD u Bosni i Hercegovini. Javni poziv je za prijedloge projekata vrijednosti u rasponu od 10 hiljada do pola miliona američkih dolara, finansiranih iz Američkog ambasadorskog fonda za očuvanje kluture u 2021. godini. Globalni fond je osnovan kako bi pomogao zemljama u očuvanju kulturne baštine i demonstrirao poštovanje SAD prema drugim kulturama. Rok za podnošenje prijedloga Ambasadi SAD-a u Sarajevu je 08. novembra 2020. godine i zgob toga smatram da je neophodno da Dom danas ovo razmatra. Takođe smatram da je neophodno da Dom pošalje zahtjev Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika BiH da se prijavi na ovaj natječaj, jer bi se time i povećale šanse za odobravanje ukoliko se bude radilo o kvalitetnoj aplikaciji za odobravanje takve aplikacije od strane Stejt departmenta uzimajući u obzir da bi takva aplikacija došla kao poticaj iz najvišeg zakonodavnog tijela u našoj državi. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika bi naravno u skladu sa svojom ekspertizom odlučila za koji projekat ili koje projekte da se prijavi i naravno u cijeloj BiH ima jako puno takvih potencijalnih projekata od Počitelja, Čapljine, Trebinja, Sarajeva, Travnika itd. i Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika će u svakom slučaju biti najpozvanija da odredi koji projekat ili projekti, za koji projekat ili projekte će se aplicirati. Što se tiče drugog prijedloga za dopunu dnevnog reda, ponovo predlažem da razmatramo danas – Inicijativu kojom se nalaže Vijeću ministara BiH da u roku od 10 dana, od dana usvajanja ove inicijative, provede svu neophodnu proceduru prema nadležnim tijelima Republike Hrvatske s ciljem prekategorizacije Graničnog prelaza Gabela Polje za međunarodni putnički promet ili otvaranje istog za malogranični promet, a u svakom slučaju otvaranje navedenog graničnog prelaza za malogranični promet učenika osnovnih i srednjih škola. Ovaj prijedlog je bio na, pokušao sam ovo uvrstiti na dnevni red prošle sjednice, početkom septembra, što je također bio početak školske godine, jer djeca sada iz tih naselja idu preko 14 kilometara okolo preko Doljana, da bi došli do škole u Metkoviću. Nepotrebno je prošlo više od mjesec dana, tad smo čuli obrazloženje od gospodina Kožula da njihov zamjenik, da se mi ne brinemo za tu djecu, da njihov zamjenik ministra rješava to pitanje i da će biti sve gotovo za deset dana. Pokazalo se nakon mjesec i petnaest dana da to apsolutno nije bilo tačno, ta djeca još uvijek idu 14 kilometara okolo preko Doljana u škole u Metkoviću. Ja sam svjestan da ćemo mi danas na sjednici Doma u drugom krugu glasanja glasat o tom mom pokušaju da se ovo stavi na dnevni red, međutim ako budemo išli tom procedurom i to prođe, to će onda na dnevni red doći tek na nekon sjednici nakon lokalnih izbora, odnosno maltene pred zimski raspust. Ja ne bi radio ove proceduralne vratolomije da se ne radi o djeci kojima je školska godina počela, kojima školska godina traje već mjesec, više od mjesec dana, koja nepotrebno idu 14 kilometara okolo u školu i koju vi koji budete glasali protiv ovog mog današnjeg prijedloga u suštini uvodite u zimski raspust opet potpuno nepotrebno. Ja zaista pozivam sve one koji su prošli put glasali protiv da smognu snage da promijene svoj glas, jer se radi o djeci koja nepotrebno putuju okolo 14 kilometara do škole. Zaista molim vas, znači shvatite, nije to nikakva sramota promijenit glas, na kraju krajeva ako ste glasali prošli put protiv jer je gospodin Kožul rekao da će to biti riješeno, evo pokazalo se u međuvremenu da gospodin Kožul ili nije govorio istinu ili nije znao o čemu govori i to je razlog da se glas promijeni jer se radi o djeci, zaista molim vas da humano pristupite ovom pitanju. Hvala.
Hvala Vama. Gospodin Adil Osmanović, izvolite.
Hvala predsjedavajući. Želim da predložim tačku dnevnog reda – Imenovanje sedam članova Kancelarije za razmatranje žalbi u Sarajevu. Naime, Privremena zajednička komisija oba doma Parlamentarne skupštine BiH za sprovođenje procedure za imenovanje sedam članova Kancelarije za razmatranje žalbi u Sarajevu je dostavila Izvještaj o utvrđivanju listi uspješnih kandidata nadležnoj službi i evo zaključak je bio da se to danas nađe kao tačka dnevnog reda. Hvala.
Hvla. Ispravka krivog navoda, gospodin Predrag Kožul.
Ja ću gospodinu Arnautu u ovom Domu, a i ministru sigurnosti, koji je ovdje, još jedanput ročitati službenu notu Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, gdje se kaže – Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske izražava poštovanje itd. i da preskočim ovaj .... ima čast predložiti da od 08. rujna 2020. ponovno započnu s radom granični prijelazi za pogranični promet uspostavljeni po Ugovoru između RH i Bosne i Hercegocine o graničnim prijelazima iz 2013. kako bi se olakšao prelazak granice s obzirom na početak nove školske godine i potrebu obavljanja gospodarskih i poljoprivrednih aktivnosti u pograničnim područjima itd. itd. Dakle, ovo je dopis od 07. rujna, Vaša inicijativa prva je bila 08. rujna upućena prema Republici Hrvatskoj, kao što vidite iz ovog dopisa problem je konkretno ili rješenje ovog problema, koliko sam ja uspio doznati, u Ministarstvu sigurnosti BiH. Zato bih ... i koliko znam ono imalo je već 40 dana da na temelju ovog dopisa poduzme potrebne aktivnosti kako bi ne samo Gabela Polje, jedan granični prijelaz, nego svi malogranični prijelazi, a na svakom ima sličnih problema u većoj i manjoj mjeri, bili otvoreni i kako bi, ne bi imali taj problem. Dakle, potpuno Vam je jasno da je Vaša inicijativa upućena na krivu adresu i zato mi govorimo o toj adresi da zanemariomo ovaj prvi dio inicijtive koji se tiče prekategorizacije graničnog prelaza. Ja bih volio, obzirom da je ovdje i ministar sigurnosti, da čujemo da li je, su aktivnosti u Ministarstvu sigurnosti vezano za otvaranje malograničnih prijelaza jesu li u nadležnosti Ministarstva i u kojoj su fazi.
Gospodin Arnaut, krivi navod.
Pa potpuno krivi navod da mjere, da ja ne znam je li gospodin Kožul uopšte pročitao moju inicijativu. Poslanička inicijativa kojom se nalaže Vijeću ministara BiH, kakvoj Republici Hrvatskoj, nalaže ovaj Dom Vijeću ministara BiH da u roku od 10 dana provede svu neophodnu proceduru prema nadležnim tijelima Republike Hrvatske s ciljem prekategorizacije graničnog prelaza itd. Dakle, da naše Vijeće ministara poduzme sve aktivnosti kako bi osiguralo tu prekategorizaciju. Ne može Vijeće ministara otvorit samo granični prelaz bez konkretnih poteza prema Republici Hrvatskoj, ali nalaže ovaj Dom Vijeću ministara. Ja sam prošli put rekao da problem jeste u Vijeću ministara, a Vi ste spominjali svog zamjenika ministra vanjskih poslova da je on sve to uradio, da će biti gotovo za deset dana, a evo djeca još uvijek idu okolo u školu. Ali ja Vas pitam, gospodine Kožul – je li granični prelaz zatvoren, mogu li djeca ići preko njega u školu? Jeste još uvijek je zatvoren, djeca još uvijek idu okolo 14 kilometara bespotrebno i evo opet problem je u Vijeću ministara BiH u kojem znamo čije stranke sjede i zbog toga je neophodno da ovaj Dom Vijeću ministara BiH kaže ono što sam tražio da im kaže prije mjesec i po, otvorite prelaz, pustite djecu da idu u školu najbližim putem. Ja ne znam šta je Vam tu sporno? Pa djeca su, čovječe djeca su, zašto da idu 14 kilometara okolo, zašto nećete da kažemo Vijeću ministara, u kojem jeste problem, otvorite taj prelaz? Opet apelujem na sve koji su protiv glasali prošli put, misleći možda da će biti riješeno za deset dana kako je tad gospodin Kožul najavio, promijenite svoj glas ovaj put, mjesec i po je prošlo nepotrebno. Hvala.
Gospodin Mirko Šarović.
Hvala predsjedavajući.
Pardon, pardon Mirko, a dobro izvolite, izvolite. Nisam vidio. Izvolite.
Hvala, hvala predsjedavajući. Predlažem novu tačku dnevnog reda – Informacija Centralne izborne komisije o pokušajima izbornih prevara putem glasanja poštom izvan BiH, te preduzetim mjerama i planom daljnjih mjera za sprječavanje izbornih prevara. Naime, svjedoci smo da je za ove lokalne izbore prijavljen enormno veliki broj potencijalnih glasača za lokalne izbore, koliko ja znam 150 hiljada, da je prihvaćeno 100 hiljada i da smo svjedoci krađe identiteta državljana BiH, pokušajima da se iz glasanjem poštom praktično prekroji volja građana, što praktično sigurno ugrožava cijeli izborni proces, dovodi u pitanje regularnosti izbora i rekao bih učešće, udio glasova koji bi došao poštom u nekim sredinama dostiže i 10% što je nezamislivo. Obzirom da je ovo ozbiljna problematika iz tih razloga predlažem i da dobijemo od Centralne izborne komisije i informaciju o preduzetim mjerama i mjerama koje namjeravaju da preduzmu do početka izbora kako bi i ovaj benefit koji imaju građani doveli u zakonske, odnosno regularne okvire. Hvala Vam, predsjedavajući.
Bilo bi dobro da imamo pismenu prijavu gospodine Šaroviću. Je li se neko javljao sa ove strane Savjeta ministara za riječ? Nije, nije pogrešno smo vidjeli. Gospodin Dragan Mektić, izvolite.
Hvala predsjedavajući. Pozdravljam kolegice i kolege i sve prisutne goste na ovoj današnjoj sjednici Parlamenta BiH. Ja bi želio da kažem nešta manje-više općenito ili generalno o dnevnom redu ovog Parlamenta uz konstataciju da ovakav dnevni red, koji mi već dobivamo duži vremenski period dobijamo, je besmislen, nepotreban i po Parlament apsolutno neefikasan. Mi već godinu dana od nakon što je uspostavljen novi Savjet ministara nismo dobili nijedan konkretan zakonski prijedlog, a posebno nismo dobili nijedan reformski zakonski prijedlog iz ovih 14 prioriteta koji su određeni prema BiH, koji bi značili da BiH ima namjeru da ozbiljno uđe u reforme i eventualno ispuni uslove pružene šanse da BiH naredne godine postane kandidat za Evropsku uniju. Ovakav dnevni red u kome mi raspravljamo informacije, razne izvještaje, izvještaje o usaglašavanjima ovoga, onoga ili ovako, onako, pa ovo je, da ne kažem, uopšte beskorisno za građane BiH. Ja mislim da su sjednice Parlamentarne skupštine BiH skupe i da nepotrebno trošimo ova sredstva uz nikakvu efikasnost Parlamenta BiH, a evo posebno kad vidim sada, pročitam u medijima da je Parlament BiH, Parlamentarna skupština da li ušli u nabavku ili nabavila tri službena automobila u vrijednosti od 300 hiljada maraka. Nema potrebe nikakve, nema svrhe nikakve da se sastajemo mi ako nećemo rješavati probleme građana ove države i zato predlažem da zbog toga što ništa ne radimo, da ne uzimamo plate, da 90 dana stavimo neki moratori na naše plate da ne primamo, a u tom vremenskom roku dadnemo obavezu Savjetu ministara
Dnevni red, gospodine Mektiću, dnevnog reda se držite.
Pa dnevni red, o dnevnom redu i govorim.
Javili ste se za dopunu dnevnog reda.
Da, a da u tom vremenskom roku damo obavezu Savjetu ministara da nam ponudi strateški važne zakone za život građana ove BiH i da o tome raspravljamo i da građani BiH ostave, osjete napredak. Zato, kažem još jednom, predlažem hajmo biti korektni, hajmo biti odgovorni, reći nećemo 90 dana
Isteklo Vam je vrijeme.
uzeti platu, a u tom vremenu obvezati Savjet ministara da dostavi set ovih reformskih zakona, posebno iz oblasti ovih 14 prioriteta i da o tome raspravljamo.
Vrijeme.
Zahvaljujem zastupniku. Ispravak krivog navoda predsjedavajući, zastupnik Nebojša Radmanović. Izvolite kolega.
Dame i gospodo reagujem u ime Parlamenta u cjelini na krivi navod gospodina Mektića. Dakle, ovdje je nekoliko neistina rečeno u njegovoj raspravi, ne računajući da se ne pridržava Poslovnika oko dnevnog reda i oko vremena. Reći da ovaj Parlament ne radi je uvreda za svih 42 poslanika i ja tvrdim ovdje pred svima vama, pred javnošću BiH da ovaj Parlament radi u skladu sa Ustavom i Poslovnikom efikasno u potpunosti. Danas imamo četiri prijedloga zakona na dnevnom redu, imamo izvještaje finansijske, izvještaje o izvršenju budžeta, imamo imenovanja koja su u nadležnosti ovoga Doma, imamo davanje saglasnosti za ratifikaciju sporazuma. Dakle, sve ono što po Ustavu i Poslovniku treba da radi jedan parlament i reći da nema smisla ovako raditi sa ovim dnevnim redom je uvreda za sve nas ovdje i to se ne može i ne smije dozvoljavati. Ovdje ima, gospodine Mektiću, ako ste pregledali dnevni red danas, deset poslanika koje je pokrenuo inicijativu, to su vaše i naše kolege, to je uvreda i za njih kad i to moramo i imamo na dnevnom redu i trudili smo se u potpunosti kao Kolegij, ali i svi ostali da u skladu sa svim demokratskim normama ovaj Parlament funkcioniše i on tako i funkcioniše. Podsjećam vas, da smo pored stagnacije na samom početku, ne izazvane našim radom, uspjeli da stignemo sve i da uradimo čak i ono što smo zatekli ovdje iz prethodnog saziva. Danas Parlament iza sebe nema uopšte tačaka dnevnog reda koje ga čekaju. Dozvoljava ozbiljnu demokratsku raspravu i o tačkama dnevnog reda, pa i kad dobije prijedlog neargumentovan i onda dobijemo ovakvu vrstu kritike da ne radimo i da nas, da se trebamo raspustiti. Molim narodne poslanike da razmišljaju o ovome kad govore, o neargumentovanim kritikama, to se odnosi i na gospodina Mektića, moguće i nekad na nekog drugog, jel' to već nije demokratija, to je kritizerstvo i to ne može i ne treba da se dešava u ovom Parlamentu. Hvala.
Hvala kolegi Radmanoviću. Ispravak krivog navoda, zastupnik Mektić. Izvolite zastupniče.
Hvala. Pa pre svega da je uvreda za 42 poslanika u to ne vjerujem, može biti možda za 41, za mene nije nikakva uvreda ovo što sam ja rekao i tako da Vas tu malo korigujem. Meni je drago što ste vi potvrdili ono što sam ja govorio, ja nisam htio da budem toliko konkretan, ali Vi ste potvrdili to i rekli – danas mi raspravljamo ovdje o nekoliko zakonskih prijedloga, koji su predložili poslanici. Pa u tom i jes sva tuga i sav jad i sav čemer izvršne vlasti BiH, odnosno Savjeta ministara, ja kažem da nemamo od Savjeta ministara ovdje na dnevnom redu nikakvih konkretnih prijedloga, ničega što bi mijenjalo stanje u BiH. Sasvim je legitimno, svaka čast i poštovanje moje prema onim poslanicima koji ovo predlažu, ali šta će nam onda Savjet ministara, šta će nam izvršna vlast ako će taj posao raditi poslanici ovdje i onda još jednom ponavljam, hvala zato što ste potvrdili i ono što sam ja govorio i konkretno ovdje naveli da nemamo nikakvih aktivnosti Savjeta ministara. I još jednom ponavljam 300 hiljada za tri službena automobila, ajmo ih makar mi platiti da se odrekenemo dijela svog, da ne idu na teret građana, zato što ne radimo svoj posao kako trebamo da radimo, a to je da Savjet ministara BiH predlaže ovdje predloge raznih i određenih reformi, a da mi to ovdje provodimo u nekakvu obaveznu zakonsku proceduru.
Gospođa Snježana Novaković-Bursać, krivi navod.
Hvala predsjedavajući. Uvažene kolegice i kolege reagujem na navod gospodina Mektića kada kaže da je neko djelovanje ili nedjelovanje tuga, jad i čemer, a odnosi se na djelovanje Savjeta ministara. Mislim, da je upravo suprotno, da je prava tuga, jad i čemer da nama čovjek ovdje drži slovo i nekakva moralno politička predavanja koji je bio ministar pet godina u Savjetu ministara, koji je u tih pet godina jednu godinu čak bio istovremeno i poslanik, od kojeg niko nikakvog dobra nije vidio, osim možda pojačane aktivnosti, odnosno nekih dodatnih zadataka koje trenutno imaju određeni istražni organi, al' o tom potom. Gospodine Mektiću, da li je nešto više ili manje, može da komparira neko ko ima neki rezultat, Vaš rezultat, djelovanje vaše u svakom pogledu, u pogledu političkog predstavnika, u pogledu personalnom, da Vi imate pravo nekome da držite predavanja, imajući na umu kompletan Vaš opus i sve Vaše djelovanje i kao policijskog službenika i kao izabranog funkcionera itd. je predmet opservacija raznih organa, dijelom i istražnih i koji se odnose na različite period i poslednji ste Vi ovdje, evo usuđujem se da kažem, u redu ko ima pravo da drži bilo kome pridike o bilo kakvom ponašanju i rezultatima. I molim Vas da se suzdržite, jer ako otvorite raspravu još jednom počećemo da Vas vraćamo na jedno po jedno Vaš nedjelo, počevši od raznih perioda ratnih, poratnih, pa ako hoćete i ovih u vrijeme dok ste vršili ove funkcije, doduše to, kao što ste i sami neki dan rakli u onoj TV emisiji, s obzirom da je predmet istražnih organa, neću Vam baš komentarisat, ali ima toga, nažalost, nažalost koliko hoćete.
Krivi navod Dragan Mektić, ali držite se krivog navoda, jer ću Vam oduzeti riječ.
Pa dobro moj krivi navod se odnosi na diskusiju, Snježaninu diskusiju ovdje. Ja mogu da shvatim da ona ima potrebu, da ima obavezu i da je njoj naređeno da ona mora da brani sadašnji ovaj Savjet ministara, ali ja u svojoj diskusiji nisam govorio pojedinačno ni o jednom članu Savjeta ministara, neg sam govorio generalno o instituciji Savjeta ministara i potrebi da izvršna i zakonodavna vlast ne mogu raditi na ovakav način, da jedni ne rade i da smo mi ovisni o radu izvršne vlasti. I ne vidim šta je sporno, može ona imati mišljenje o mom petogodišnjem radu kakvo god hoće i znam da ona, nisam lud da očekujem da će ona imati nešta pozitivno, ali ona se u ono što sam ja radio ne razumije apsolutno, kao što se ne razumijem ni ja u ono šta ona. Ali eto ima potrebu da ovdje brani nešta što je apsolutno neobranjivo, al' hajte mi govorite argumentima, šta smo i koliko dobili mi zakonskih prijedloga od Savjeta ministara, šta smo mi raspravljali ovdje o ... što ima karakter reformskih zakona i što ima karakter napretka BiH prema evropskim integracijama. Pa nismo ništa i nije ovo nikakvo predavanje, ovo je, govorim argumentima, govorim činjenicama. Hvala.
Gospodin Dženan Đonlagić, govorimo o dnevnom redu, podsjećam.
Zahvaljujem predsjedavajući, pozdravljam sve prisutne. Ja ću takođe predložiti dopunu, odnosno jednu tačku dopune dnevnog reda, sada usmeno pa ću i u pisanoj formi to dostaviti. Naime, predlažem dopunu dnevnog reda s tačkom – Informacija Kolegija Predstavničkog doma o navodima da je sekretar Službe Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH odbio potpisati saglasnost državnoj instituciji, dakle Centralnoj izbornoj komisiji na korištenje, odnosno je li odbio saglasnost da Predstavnički dom, odnosno je li Parlament BiH ustupi Veliku salu Centralnoj izbornoj komisiji vezano za tradicionalno održavanje izborne konferencije za medije te institucije na dan održavanja lokalnih izbora u BiH. Dakle, podsjećam da želimo da dobijemo zvaničnu, dakle želim da dobijem zvaničnu informaciju da li je to zaista tačno da je neko, dakle ko je državni službenik u ovoj instituciji odbio dati saglasnost državnoj instituciji, naglašavam državnoj instituciji, u ovom slučaju Centralnoj izbornoj komisiji, koja se na vrijeme obratila pismenim zahtjevom za ustupanje Velike sale, gdje Centralna izboran komisija već godinama u prethodnih nekoliko izbornih ciklusa drži trdicionalnu press konferenciju povodom održavanja ili općih ili lokalnih izbora u BiH. Ukoliko se zaista ispostavi da je to tačno, to je skandal bez presedana. Hvala.
Nema više prijavljenih za raspravu oko dnevnog reda, imamo nekoliko prijedloga za dopune dnevnog reda, oko toga ima potrebe da se poslanički klubovi konsultuju. Podsjećam da gospodin Šarović mora dati objašnjenje ili materijal za ovu tačku dnevnog reda, ali evo o tome ćemo odlučivati. Dajem pauzu 30 minuta prije odlučivanja o dnevnom redu.
Molim narodne poslanike da zauzmu mjesta, vrijeme je da počnemo sa radom. Ako su nekim klubovima potrebne dodatne konsultacije moguće je tražiti dodatnu pauzu. Dame i gospodo nastavljamo sa radom. Odlučujemo o prijedlozima za izmjene i dopune dnevnog reda onim redosljedom kao što je i predloženo. Prvo dvije inicijative gospodina Arnauta. Dakle, glasamo o inicijativi kojom se traži od Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika da podnesu prijavu za javni poziv pod nazivom „Ambasadorski fond za zaštitu kulture“ koji je objavila Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini. Možemo glasati. Prisutno 33 – 19 za, 9 protiv, 5 uzdržanih. Ima opšta većina, nema entitetske većine. Drugi krug neće se danas održati, dakle nije u prvom krugu glasanja prihvaćena. Druga tačka koju je gospodin Arnaut predložio je inicijativa kojom se nalaže Vijeću ministara BiH da u roku od 10 dana, od dana usvajanja ove inicijative, provede svu neophodnu proceduru prema nadležnim tijelima Republike Hrvatske, s ciljem prekategorizacije graničnog prelaza Gabela Polje za međunarodni putnički promet ili otvaranje istog za malogranični promet, a u svakom slučaju otvaranje navedenog graničnog prelaza za malogranični promet učenika osnovnih i srednjih škola. Glasamo za ovu inicijativu. Od ukupno 31 – 21 za, 10 protiv, uzdržanih nema. Opšta većina ima, entitetska nema. Nema danas drugog kruga, nije usvojena da danas bude ni ova inicijativa gospodina Arnauta kao tačka dnevnog reda. Treći prijedlog za dopunu je Izvještj o utvrđivanju liste uspješnih kandidata za imenovanje 7 članova komisije, za Kancelariju za žalbe u Sarajevu. Taj prijedlog ste dobili pisan. Predsjedavajući Privremene zajedničke komisije Adil Osmanović. Glasamo o ovom Izvještaju da bude tačka dnevnog reda. Prisutno 31 – 22 za, 7 protiv, 2 uzdržana. Ima opšta, ima entitetska nema. Konstatujem da će Izvještaj o utvrđivanju liste uspješnih kandidata za imenovanje 7 članova Kancelarije za razmatranje žalbi u Sarajevu biti tačka dnevnog reda. Naredne dvije tačke su prijedlozi informacija, a za koje moram reći da ne ispunjavaju uslove iz člana 71. Poslovnika, ali pošto su ih narodni poslanici predložili predlažem da glasamo o njima. Dakle, prvo gospodin Mirko Šarović traži da tačka dnevnog reda bude – Informacija o Centralnoj izbornoj komisije o pokušajima izbornih prevara putem glasanja poštom izvan Bosne i Hercegovine, te preduzetim mjerama i planom daljih mjera za sprječavanje izbornih prevara. Evo, glasamo o tome zato što gospodin Šarović misli da treba. Prisutno 32 – 20 za, 10 protiv, 2 uzdržana. Konstatujem da nema entitetske većine. Neće biti današnja tačka dnevnog reda ovaj Prijedlog informacije. Druga je prijedlog gospodina Dženana Đonlagića – Informacija Kolegija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine da informiše u zvaničnoj formi zastupnike da li je tačno da je sekretar Predstavničkog doma odbio potpisati saglasnost da se državnoj instituciji CIK BiH da saglasnost na korištenje velike sale za tradicionalno održavanje izborne konferencije za medije te institucije povodom održavanja Lokalnih izbora 2020. godine. Glasamo. Prisutno 32 – 20 za, 10 protiv, 2 uzdržana. Ima opšta većina, nema entitetska većina. Ni ova Informacija neće danas biti na dnevnom redu Parlamenta. Dame i gospodo, nakon rasprave, nakon prijedloga dopuna, nakon glasanja, konstatujem da će na 13. sjednici se raditi po sljedećem dnevnom redu. Dnevni red 1. Usvajanje Zapisnika sa 12. sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH; 2. Komentari na dobijene odgovore na poslanička pitanja; 3. Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine, predlagači: zastupnici Saša Magazinović, Damir Arnaut i Jasmin Emrić, broj: 01-02-1-2573/17, od 19.06.2019. (drugo čitanje); 4. Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o sudskim taksama u postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine, predlagač: Savjet ministara BiH, broj: 01,02-02- 1-1344/20, od 02.07.2020. (drugo čitanje); 5. Prijedlog zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine, predlagač: poslanici iz Kluba DF-a, broj: 01-02-1-1381/20, od 22.07.2020., sa Mišljenjem Ustavnopravne komisije; 6. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, predlagač: poslanik Saša Magazinović, broj: 01-02-1-1769/20, od 04.09.2020. godine (prvo čitanje); 7. Izvještaj komisije Kolegijuma o nastojanju za postizanje saglasnosti o prijedlogu poslanika Damira Arnauta za uvrštavanje nove tačke u dnevni red 12. sjednice Predstavničkog doma koja glasi: Razmatranje poslaničke inicijative Damira Arnauta kojom se ''nalaže Savjetu ministara BiH da u roku od 10 dana od dana usvajanja ove inicijative sprovede svu neophodnu proceduru prema nadležnim organima Republike Hrvatske s ciljem prekategorizacije graničnog prelaza Gabela Polje za međunarodni putnički saobraćaj ili njegovog otvaranja za malogranični saobraćaj, a u svakom slučaju otvaranja navedenog graničnog prelaza za malogranični saobraćaj učenika osnovnih i srednjih škola“, broj: 01-50-1-1787/20, od 16. 09.2020. godine; 8. Izvještaj komisije Kolegijuma o nastojanju za postizanje saglasnosti o prijedlogu poslanika Predraga Kojovića za uvrštavanje nove tačke u dnevni red 12. sjednice Predstavničkog doma koja glasi: Razmatranje poslaničke inicijative Predraga Kojovića, Mirjane Marinković Lepić, Damira Arnauta i Aide Baručije kojom se „nalaže Savjetu ministara BiH da u roku od 10 dana, od dana usvajanja ove inicijative, započne koordinaciju sa nadležnim organima entiteta i kantona, s ciljem omogućavanja izučavanja nacionalne grupe predmeta svim učenicima koji to žele, upisivanja naziva zvaničnih jezika u Bosni i Hercegovini u svu školsku dokumentaciju u skladu sa nazivima navedenim u Opštem okvirnom sporazumu za mir u Bosni i Hercegovini (Dejtonski sporazum), te ukidanja svih drugih oblika diskriminacije u osnovnim i srednjim školama u Bosni i Hercegovini, a uzimajući u obzir međunarodne obaveze Bosne i Hercegovine“, broj: 01-50-1-1797/20, od 16.09.2020. godine; 9. Izvještaj komisije Kolegijuma o nastojanju za postizanje saglasnosti o Zahtjevu poslanika Damira Arnauta za razmatranje Prijedloga zakona o dopuni Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini po hitnom postupku, u skladu sa članom 133. Poslovnika, broj: 01-02-1-1805/20, od 16.09.2020. godine; 10. Izvještaj komisije Kolegijuma o nastojanju za postizanje saglasnosti o Izvještaju o realizaciji Revidirane strategije Bosne i Hercegovine za sprovođenje Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma za 2018. godinu, podnosilac: Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, broj: 01,02,03-37-1656/20, od 16.09.2020. godine; 11. Prijedlog izmjena i dopuna Jedinstvenih pravila za izradu pravnih propisa u institucijama Bosne i Hercegovine, predlagač: Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, broj: 01/1-50-3-1-13/20, veza broj: 03/7-02-4-367/18, od 16.09.2020. (prvo čitanje); 12. Prijedlog izvještaja o realizaciji Strateškog plana ruralnog razvoja BiH (2018- 2021) – Okvirni dokument u 2018. godini, podnosilac: Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, broj: 01,02-50-18-1795/20, od 09.09.2020. godine; 13. Izvještaj o izvršenju Budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2019., podnosilac: Predsjedništvo BiH, broj: 01,02-16-1-1595/20, od 31.07.2020. godine; 14. Izvještaj o finansijskoj reviziji izvršenja Budžeta institucija Bosne i Hercegovine za 2019., podnosilac: Kancelarija za reviziju institucija BiH, broj: 01-16-9-1910/20 od 29.09.2020. godine; 15. Imenovanje generalnog revizora Kancelarije za reviziju institucija Bosne i Hercegovine – Izvještaj o utvrđivanju Rang-liste kandidata za imenovanje generalnog revizora Kancelarije za reviziju institucija Bosne i Hercegovine, dostavljen od Privremene zajedničke komisije oba doma Parlamentarne skupštine BiH za sprovođenje procedure za imenovanje generalnog revizora Kancelarije za reviziju institucija Bosne i Hercegovine, broj: 01,02-50-16-1094-5,2a/20, od 28.09.2020. godine; 16. Izbor direktora Agencije za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini – Izvještaj o utvrđivanju prijedloga Rang-liste kandidata za izbor direktora Agencije za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini, dostavljen od Privremene zajedničke komisije oba doma Parlamentarne skupštine BiH za sprovođenje procedure imenovanja direktora Agencije za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini, broj: 01,02-50-16-1091-7,1/20, od 06.10.2020. godine; 17. Imenovanje sedam članova Kancelarije za razmatranje žalbi u Sarajevu – Izvještaj o utvrđivanju liste uspješnih kandidata za imenovanje sedam članova Kancelarije za razmatranje žalbi u Sarajevu, dostavljen od Privremene zajedničke komisije oba doma Parlamentarne skupštine BiH za sprovođenje procedure imenovanja sedam članova Kancelarije za razmatranje žalbi u Sarajevu, broj: 01,02-50-14-1183-4/20, od 13.10.2020. godine; 18. Prijedlog zaključka o osnivanju Privremene zajedničke komisije oba doma Parlamentarne skupštine BiH radi sprovođenja procedure za imenovanje dva predstavnika akademske zajednice i jednog predstavnika nevladinog sektora u Komisiju za izbor i praćenje rada Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, predlagač: Zajednički kolegijum oba doma Parlamentarne skupštine BiH, broj: 01,02-50-16-1906-1/20, od 08.10.2020. godine; 19. Prijedlog zaključka o osnivanju Privremene zajedničke komisije oba doma Parlamentarne skupštine BiH za sprovođenje procedure imenovanja zamjenika direktora Agencije za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini, predlagač: Zajednički kolegijum oba doma Parlamentarne skupštine BiH, broj: 01,02-50-16- 1907-1/20, od 08.10.2020. godine; 20. Razmatranje poslaničke inicijative Aide Baručije, Branislava Borenovića, Dženana Đonlagića, Edite Đapo, Jasmina Emrića, Mirjane Marinković-Lepić, Saše magazinovića i Šemsudina Mehmedovića, kojom se zadužuje „Ministarstvo bezbjednosti BiH da u roku od 30 dana Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH dostavi Izvještaj o realizaciji Akcionog plana za sprovođenje Strategije u oblasti migracija i azila za period 2016.-2020.“, broj: 01-50-1-1743/20, od 02.09.2020. godine; 21. Razmatranje poslaničke inicijative Zlatana Begića „kojom se zadužuje Savjet ministara BiH, nadležna ministarstva u Savjetu ministara i druge nadležne institucije/organi da, u saradnji sa nadležnim u Graničnoj policiji BiH, obezbijede potrebna finansijska sredstva, te sprovedu zakonske procedure neophodne za angažman/zapošljavanje nedostajućeg, odnosno potrebnog broja pripadnika Granične policije BiH, te adekvatno opremanje potrebnim materijalno-tehničkim sredstvima, a s ciljem adekvatnog odgovora na probleme proizašle iz migrantske krize”, broj: 01-50-1-1772/20, od 07.09.2020. godine; 22. Razmatranje poslaničke inicijative Zlatana Begića „kojom Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH zadužuje Ministarstvo inostranih poslova BiH da u skladu sa svojim nadležnostima i propisanim procedurama te u saradnji sa drugim nadležnim institucijama, od Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu pribavi zvanične podatke koji se odnose na tačan broj odbačenih i odbijenih apelacija građana Bosne i Hercegovine podnesenih ovom sudu u postupcima pokrenutim povodom potraživanja naknade štete proizašle iz počinjenih ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i zločina genocida (uz popis predmeta), te da pribavi zvanične podatke da li su (i koji su) predstavnici Bosne i Hercegovine (generalno i u ovom sudu) učestvovali u postupcima po ovim predmetima na bilo koji način i u bilo kojoj fazi, te kakav je bio njihov stav ili eventualni uticaj na sadržaj odluka u svakom pojedinačnom predmetu”, broj: 01-50-1-1773/20, od 07.09.2020. godine; 23. Razmatranje poslaničke inicijative Zlatana Begića “kojom Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH zadužuje Ministarstvo inostranih poslova BiH da u skladu sa svojim nadležnostima, te u saradnji sa drugim nadležnim državnim institucijama i u saradnji sa udruženjima građana – žrtava zločina na Kapiji počinjenog 25. maja 1995. godine u Tuzli, na najvišem institucionalnom nivou uspostavi kontakt i organizuje zvanične posjete predstavnika udruženja žrtava ovog zločina i državnih institucija Bosne Hercegovine državama koje su primile brojne ranjenike – žrtve ovog teškog zločina na liječenje i zbrinjavanje, te da u saradnji sa udruženjima žrtava organizuje zvanični prijem u Bosni i Hercegovini za predstavnike tih prijateljskih država, kako bi se na taj i druge prigodne načine izrazila zahvalnost Bosne i Hercegovine i njenih građana prema tim državama i njihovim građanima, s ciljem razvijanja kulture sjećanja i unapređenja međudržavnih odnosa sa prijateljskim državama koje su pružile pomoć i pokazale susretljivost i razumijevanje za Bosnu i Hercegovinu i njene građane u najtežim momentima, te kako se sličan zločin više nikada ne bi ponovio”, broj: 01-50-1- 1774/20, od 07.09.2020. godine; 24. Razmatranje poslaničke inicijative Zlatana Begića „za osnivanje Privremene istražne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za pitanje migrantske krize, koja će utvrditi činjenice i prikupiti relevantne informacije u vezi sa migrantskom krizom – sprovođenjem saslušanja odgovornih lica, izlaskom na teren i na druge načine i o tome podnijeti izvještaj Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH s prijedlogom kratkoročnih i dugoročnih mjera iz nadležnosti ovog doma, koje bi trebalo preduzeti radi efikasnog upravljanja ovom krizom, u interesu građana Bosne i Hercegovine i poštovanja njihove bezbjednosti i prava i sloboda koje im pripadaju, te u smislu poštovanja najviših međunarodnih standarda zaštite ljudskog dostojanstva, te prava i sloboda migranata”, broj: 01-50- 1-1775/20, od 07.09.2020. godine; 25. Razmatranje poslaničke inicijative Zlatana Begića „kojom Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH zadužuje Savjet ministara BiH da, u saradnji sa Rektorskom konferencijom i Agencijom za razvoj visokog obrazovanja i obezbjeđivanje kvaliteta BiH, te drugim nadležnim institucijama, organima, ustanovama, u roku od tri mjeseca pripremi i u proceduru za usvajanje uputi izmjene i dopune Okvirnog zakona o visokom obrazovanju u BiH“, broj: 01-50-1- 1815/20, od 14.09.2020. godine; 26. Razmatranje poslaničke inicijative Zlatana Begića „kojom Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH zadužuje Savjet ministara BiH da, u saradnji sa Parlamentarnom skupštinom BiH, pokrene postupke neophodne za uspostavljanje novog ministarstva u Savjetu ministara BiH – ministarstva za dijasporu“, broj: 01- 50-1-1816/20, od 14.09.2020. godine; 27. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Amandmana broj 2 na Ugovor o finansiranju između Bosne i Hercegovine i Evropske investicione banke, naknadno izmijenjen Amandmanom broj 1 (Ugovor o finansiranju) – Distribucija električne energije u BiH – C (Fi 82.304 – SERAPIS 2010 – 0562), broj: 01,02-21-1-1872/20, od 23.09.2020. godine. Nastavljamo rad u skladu sa usvojenim dnevnim redom. Ad. 1. Usvajanje Zapisnika sa 12. sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH
Zapisnik sa 12. sjednice ste dobili. Ima li primjedbi na Zapisnik? Otvaram raspravu. Niko se ne javlja. Zaključujem raspravu o tački jedan. Tačka dva, Ad. 2. Komentari na dobijene odgovore na poslanička pitanja
U skladu sa našim Poslovnikom, i to članom 170., inicijative u pisanoj formi dostavili su sljedeći narodni poslanici: Damir Arnaut postavio 14 pitanja i zatražio upućivanje urgencije za dostavljenje odgovora; Aida Baručija postavila 64 pitanja; Nenad Nešić postavio 2 pitanja; Mirjana Marinković-Lepić postavila 6 pitanja; Saša Magazinović postavio 14 pitanja; Nikola Lovrinović postavio 2 pitanja i zatražio upućivanje urgencije za dostavljanje odgovora; Mira Pekić postavila jedno pitanje; Predrag Kožul zatražio upućivnje urgencije za dostavljanje odgovora; Zukan Helez postavio 2 pitanja; poslanici Kluba Naša stranka – Nezavisni blok uputili inicijativu. Inicijativu Kolegiju Doma uputili: Aida Barućija, Mirjana Marinković-Lepić, Damir Arnaut, Predrag Kojović, Edita Đapo, poslanici iz Kluba HDZBiH – HNS, Mira Pekić i Branislav Borenović. Do današnje sjednice dostavljeni su sljedeći odgovori: na pitanja Saše Magazinovića dostavljeno 14 odgovora i jedno obavještenje; na pitanja Aide Baručije dostavljeno 16 odgovora; na pitanja Šemsudina Dedića dostavljena dva odgovora; na pitanja Zlatana Begića dostavljena 43 odgovora; na pitanja Nenada Nešića dostavljena dva odgovora; po jedan odgovor dostavljen je na pitanje Mije Matanovića i Mirjane Marinković-Lepić. Ima li komentara na dobijene odgovore? Riječ ima gospođa Aida Baručija. Izvolite.
Hvala. Zahvaljujem se svima koji su dostavili odgovor. Ja samo nisam zadovoljna s odgovorom koji sam dobila na pitanje vezano za državni zatvor, nepoznat je autor, nisam dobila potpisani odgovor, a u odgovoru ne samo da se nije navelo kolika je potrošnja i gubici Bosne i Hercegovine zbog ne puštanja u funkciju državnog zatvora, nego se u odgovoru navodi da smo mi kao nešto i uštedili. Dakle, u potpunosti zanemaruju činjenice zašto je uopšte pravljen zatvor, odnosno zavod i zašto su pritvorenici i zatvorenici za ovaj zatvor morali boraviti u entitetskim krivično-popravnim ustanovama i imati uslove boravka izvan evropskih zatvorskih pravila i Povelje UN-a. Takođe je zanemarena činjenica da veliki broj osuđenih lica čeka za izdržavanje kazne zbog boravka pritvorenika, zatvorenika iz domena suda u entitetskim kazneno-popravnim zavodima. Ja ću vratiti ovaj odgovor, ponoviti pitanje i zamoliti nepoznatog autora da mi se potpiše tako da možemo, ovaj, dalje komunicirati i dovesti ovaj odgovor do potpunog. Hvala.
Hvala Vama. Gospođa Mirjana Marinković-Lepić. Izvolite.
Ja sam nezadovoljna odgovorom na moje poslaničko pitanje, a koje se tiče zahtjeva za održavanje sjednica Predstavničkog doma Federacije BiH u ovoj sali. Mislim da je odgovor prvo nepotpun, da nije dao odgovor na moje pitanje, da je ustvari štur i da nema nikakvog obrazloženja, jer je rečeno da je to isključivo zbog pridržavanja epidemioloških mjera propisanih od strane nadležnih tijela entiteta, Brčko Distrikta i kantona u cilju zaštite od COVID-19. Dakle, nisu navedene, nije navedeno koje su to mjere. I druga stvar, mislim da je u najmanju ruku trebalo tražiti tumačenje od nadležnog organa vezano za primjenu tih mjera, obzirom da je ova sala, možemo reći, jedan izuzetak u smislu njene veličine, visine i prostranstva. Smatram i mislim da je trebalo tražiti zvanično tumačenje od tih nadležnih organa koji su propisali mjere, da bi se dobio odgovor da li je moguće u ovoj sali održati sjednicu Predstavničkog doma. Mislim vidimo njenu monumentalnost, vidimo, dakle, koliko ima mjesta i prema tome smatram da je ovo opstruiranje rada Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH.
Hvala. Gospodin Mijo Matanović. Izvolite.
Postavio sam pitanje Ministarstvu obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona, na ruke, odnosno na pažnju ministrice Fahrete Brašnjić, a pitanje je glasilo – zbog čega su iz Odluke o dodjeli besplatnih udžbenika za učenike od prvog do četvrtog razreda osnovnih škola na području Tuzlanske županije izostavljena djeca koja pohađaju Javnu ustanovu Osnovna škola „Sv. Franjo“ u Tuzli. I drugo – zbog čega ta ista djeca koja pohađaju tu školu i putuju iz naseljenih mjesta udaljenih i do 16 km nemaju pravo na subvenciju za prevoz učenika. Odgovor na to pitanje dobio sam u roku od 15 dana i kojim sam nezadovoljan. A on kaže da, ovoga, da Ministarstvo subvencionira samo djecu onih osnivača, onih škola kojima je osnivač Skupština, odnosno Tuzlanski kanton. Smatram da takva odluka nije dobra, jer svih ranijih godina, dakle, i djeca koja pohađaju tu Javnu ustanovu, dakle Osnovnu školu „Sv. Franjo“ su imali subvenciju, a ove godine nemaju. Da li je razlog presuda Ustavnog suda da sastav, odnosno da Vlada nije ustavna ili je nekakav drugi, uglavnom taj odgovor ne zadovoljava ono osnovno da niti jedno dijete, ovoga, ne smije biti manje vrijedno na prostorima Bosne i Hercegovine, a posebno, evo, u ovom slučaju u kojem sam već spomenuo. Dakle, zakon je isti bio i prošle i ove godine, a ove godine nije bilo subvencije. Nezadovoljan sam odgovorom, evo to je konačno.
Hvala. Gospodin Šemsudin Dedić. Izvolite.
Hvala predsjedavajući. Postavio sam dva zastupnička pitanja, oba su upućena Vijeću ministara koje je za odgovor na poslaničko pitanje zadužilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. Odgovori nisu potpuni iz razloga što i jedno i drugo pitanje obuhvata djelokrug više ministarstava u Vijeću ministara. Tako da po pitanju odgovora za koje je pitanje postavljeno, a odnosi se na golu sječu šume na planini Plješevica u području graničnog pojasa sa Republikom Hrvatskom pored odgovora Ministarstva vanjske trgovine, koje ne posjeduje zvanične informacije o tim aktivnostima, odgovor na ovo pitanje treba da da Ministrstvo sigurnosti, Ministarstvo vanjskih poslova koje je takođe vodilo određene aktivnosti kao i Ministarstvo civilnih poslova koje ima nadležnost po pitanju Komisije za državnu granicu, tj. predlagač ove Komisije. Drugo poslaničko pitanje, takođe je Ministarstvo vanjske trgovine pripremilo odgovor Vijeću ministara, odnosi se na Javno preduzeće BH Šume. Smatram da i na ovo poslaničko pitanje svoj stav treba dati Ministarstvo pravde, s obzirom da je nadležno, ovaj, po pitanju navedenih propisa. Toliko.
Hvala. Gospodin Zlatan Begić. Izvolite.
Poštovani predsjedavajući, poštovane kolegice i kolege. Ja samo želim da se zahvalim svim institucijama koje su dostavile svoje odgovore na moja zastupnička pitanja. I vrlo kratko da dodam na komentar gospodina, kolege Matanovića, da ni ja nisam zadovoljan odgovorom nadležne ministrice u Tuzlanskom kantonu. I odmah po povratku u Tuzlanski kanton lično ću se uključiti u rješavanje toga problema. Djeca su djeca i ona moraju biti jednako tretirana. Hvala lijepa.
Hvala Vama. Gospodin Nikola Lovrinović. Izvolite.
Zahvaljujem gospodine predsjedavajući. Pozdravljam vas i sve nazočne ovdje i supredsjedatelje. Naime, ja nemam čime biti zadovoljan i nezadovoljan, nisam dobio nikakav odgovor. Rekli ste sami da sam, ovaj, uputio urgencije, pa ja mislim, za jedno šest-sedam pitanja i jednu inicijativu. Ima jedna uregencija i jedno pitanje od načelnika Bihaća o tako nevažnoj temi kao što je migrantska kriza koju ja čekam još od prošlog Vijeća ministara. Skoro svaki dan je taj gradonačelnik ili načelnik, dakle, na televiziji, govori šta se tamo događa, a nikada nije odgovorio na moje pitanje, nikada. Zatim, za njim slijedi Tužiteljstvo kojem sam također tri-četiri pitanja postavio, pa inicijativa za Vijeće ministara kada je u pitanju prijevoz zaposlenika ovdje. Dakle, je li vrijeme i ne znam kako se pokreće, moram priznati da nisam, evo, stigao to pogledati, ... aktiviran naš Zakon o parlamentarnom nadzor, dakle da se protiv nekoga izreknu i kaznene mjere. Ili ću vidjeti to s vama ili već, dakle, nema smisla ovo čekati ovoliko, dakle preko godinu dana čekati neki odgovor. Pa, može odgovoriti, ja sam jedanput u prošlom mandatu šalio se pa onima kojima sam postavio pitanje rekao – pa odgovorite da zbog istrage koja je u tijeku ne možemo vam dati odgovor, odgovorite jednu rečenicu. Dakle, možda nisam visok, lijep, možda nemam plave oči, nemam pojma zašto ne odgovara. I ako mu se ne sviđa da kaže – neću da vam odgovorim. Bar da mi jednu rečenicu odgovori, dakle, Nema smisla i urgencija, i onda opet urgencija, urgencija, ne znam više šta da radim, ili da aktiviramo te odredbe Zakona. Mislim to ću morati s vama vidjeti što i kako, jer ovako ovo nema smisla onda postavljati pitanja uopće. Hvala lijepo.
Hvala. Nema više komentara na dobijene a i na nedobijene odgovore. Shvatili smo ovo što ste rekli kao kritiku i Savjeta ministara ali i putokaz Kolegiju šta bi trebalo da uradi u narednom periodu. Zaključujem tačku dva. Tačka tri, Ad. 3. Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine, predlagači: zastupnici Saša Magazinović, Damir Arnaut i Jasmin Emrić, broj: 01-02-1-2573/17, od 19.06.2019. (drugo čitanje)
Prijedlog zakona usvojen je u prvom čitanju na 12. sjednici, u drugom krugu glasanja, nakon što Kolegij nije postigao saglasnost o tome. Ustavnopravna komisija dostavila je Izvještaj. Komisija je usvojila Prijedlog zakona sa 22 amandmana. U plenarnoj fazi amandmane su podnijeli poslanici: Alma Čolo, Damir Arnaut, Jasmin Emrić, Saša Magazinović. Otvaram raspravu o Prijedlogu zakona u drugom čitanju. Za riječ se javio gospodin Damir Arnaut. Izvolite.
Hvala predsjedavajući. Ja sam na sjednici na kojoj je ovaj Zakon usvojen u prvom čitanju rekao jako puno o samoj suštini Zakona. Ono što je vrijedno ponoviti ovdje prije nego što pređem na konkretno osporavanje amandmana koje je Komisija juče usvojila, u skladu sa Poslovnikom osporavanje, dekle, neophodno je podcrtati da je usvajanje novog ovakvog Zakona o sprječavanju sukoba interesa jedan od 14 prioriteta Evropske komisije. Bez ispunjavanja ovog konkretno prioriteta Bosna i Hercegovina neće dobiti kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji. Ovo nije mišljenje, moj stav, ovo je nešto što u biti ponavljam, a što su čelnici koji o tome odlučuju u Briselu sami istekli. Meni je bilo nevjerovatno na Ustavnopravnoj komisiji čuti argumentacije da je ovo Bosna i Hercegovina suverena zemlja i da se mi ne trebamo ulagivati strancima. To je toliko, to su tako neupućeni stavovi i vrlo opasni po interese građana Bosne i Hercegovine. Ne radi se ovdje ni o kakvom ulagivanju strancima, ne radi se ovdje ni o kakvom izlaženju u susret željama nečijim, već smo mi ti koji su predali aplikaciju za članstvo u Evropskoj uniji. Gospodin Dragan Čović je slavodobitno prije, sad će šest godina, u februaru će šest godina kako je gospodin Dragan Čović sav nasmijan predao aplikaciju u Briselu za članstvo Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji. Dakle, mi smo ta suverena zemlja koja je vršila svoje suverene ovlasti, predala zahtjev za članstvo u jednom velikom klubu zemalja i onda nam je taj veliki klub zemalja rekao tačno šta sve treba da uradimo da bismo uopće počeli pregovarati o članstvu u Evropskoj uniji. Jer kandidatski status znači, između ostalog, da možete tek tada, kada dobijete taj kandidatski status da možete tek tada početi pregovore. Mi smo jedina zemlja u regionu koja je članica Ujedinjenih nacija koja još uvijek nije otvorila pregovore, odnosno dobila kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji, jedina. Pazite, Srbija, Hrvatska je već članica Evropske unije, Crna Gora je jednom nogom gotovo u Evropskoj uniji, a već je ušla u NATO, Srbija koja je negdje 2007., prije nego što su uhapsili Ratka Mladića i Radovana Karadžića, bila otprilike na istom nivou kao mi, prije samo 13 godina, sada su već zatvorili nekoliko poglavlja. Sad su daleko ispred nas. Dakle, izuzetno je bitno zbog građana Bosne i Hercegovine da svi jako dobro shvate da se ovdje ne radi o još jednom prijedlogu zakona, pogotovo da se ne radi o prijedlogu zakona opozicije, jer kao što je gospodin Magazinović u više navrata istakao, koji je samnom i sa gospodinom Emrićem kopredlagač ovog Zakona, ovo je zakon koji smo nas trojica preuzeli, a koji je još u prošlom sazivu Predstavničkog doma prošao prvu fazu u Ustavnopravnoj komisiji. I tad su potpisnici bili članovi osam ili devet stranaka, i samo dvije stanke iz tog saziva nisu to potpisale. Dakle, ovo nije nikakav opozicioni zakon, ovo nije nikakav običan zakon, ovo je zakon iza kojeg je stalo osam ili devet stranaka i koji smo mi, samo zato što smo jedini od tih ljudi ostali u ovom sazivu Predstavničkog doma, jedini smo mi mogli to preuzeti i prenijeti u ovaj saziv. Ono što se promijenilo od prošlog saziva do danas, od podnošenja Prijedloga do danas, je što je ovo dobilo dodatno na ozbiljnosti. Dakle, i tada je Prijedlog pisan u bliskoj koordinaciji sa predstavnicima Evropske unije, OSCE-a, nevladinih organizacija poput Transparency Intrernational. Međutim, ono što se promijenilo je da je ovo, kako sam već rekao, značajno dobilo na ozbiljnosti time što je ušlo u maju 2019. među 14 prioriteta. Nema kandidatskog statusa bez ovakvog zakona. Da se radi o potpuno evropskom zakonu potvrđuje i izjava zvanična tajnice Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Republike Hrvatske koja je na jednoj konferenciji u Sarajevu, prije nekoliko sedmica, istakla da je ovaj zakon gotovo potpuno modeliran na zakonu Republike Hrvatske, da čak sadrži nekoliko poboljšanja u smislu da su oni tokom prakse kod primjene svog zakona primijetili neke stvari koje se trebaju poboljšati, koje tek sad trebaju poboljšati, a mi smo ih već ugradili u ovaj Prijedlog zakona. Zbog čega posebno potenciram Republiku Hrvatsku? Zato što je članica Evropske unije, to je jedan razlog, ali još bitniji razlog zato što, prema svim relevantnim istraživanjima javnog mjenja, ovo Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa je uvijek na samom vrhu kada je u pitanju povjerenje građana u neku instituciju vlasti u toj zemlji. To nije slučajno. Ovo Povjerenstvo u Republici Hrvatskoj, kakva bi bila i ova komisija ukoliko se ovaj Zakon usvoji, je samo u prošlom sazivu Vlade Republike Hrvatske, mislim da tri ili četiri ministra su ili dali ostavke ili natjerani da, ili je ishođena njihova smjena zbog toga što su nešto pogrešno prijavili, zbog toga što su sakrili određene podatke, zbog toga što su na neki drugi način bili u sukobu interesa. Na Ustavnopravnoj komisiji prije dva dana usvojeno je više od 20 amandmana na ovaj Zakon. SNSD je ponudio otprilike 40, HDZ je ponudio otprilike 20. Dakle, od nekih 60 amandmana usvojeno je nekih 20, dakle 1/3. Ono što je bitno istaći je da su, da smo mi kao predlagači prihvatili čak 15 amandmana koje su ponudili SNSD i HDZ za koje smo, u koordinaciji sa predstavnicima Evropske komisije i drugih međunarodnih organizacija, utvrdili da ne narušavaju suštinu Zakona. E vidite, kada vam predlagači prihvate čak 15 amandmana to pokazuje izuzetno dobru volju, to pokazuje dobru volju da ne insistiramo na onome što smo mi originalno napisali, da smo otvoreni za saradnju, da smo otvoreni za sve dobre prijedloge, čak bi prihvatili i više od tih 15 amandmana da je bilo volje kod predlagača tih amandmana da ih malo modifikuju kako se ne bi narušila suština Zakona. Međutim, usvojeno je šest amandmana, tri SNSD-a i tri HDZ-a koja, ne samo da narušavaju suštinu ovog Zakona, već čak spuštaju standard borbe protiv sukoba interesa i ispod zakonskih rješenja koji su nam trenutno na snazi. Neko bi pomislio da to nije moguće, jer trenutno imamo možda najgori, evo sad ću obrisati „možda“, imamo najgori sistem odlučivanja o sukobu interesa kada su u pitanju zemlje koje su aspiranti za članstvo u Evrpskoj uniji, najgori daleko. Ne mogu reći najgori u svijetu, vjerovatno nije tako, ali najgori kada su pitanju zemlje koje su aspiranti za članstvo u Evropskoj uniji. Ovih šest amandmana, i ja sam u skladu sa Poslovnikom, odnosno gospodin Emrić, gospodin Magazinović i ja smo u skladu sa Poslovnikom juče 24 sata prije sjednice predali amandmane kojim se osporava šest amandmana koje je Komisija usvojila. Dakle, nemamo problem sa onih 15 koje smo i sami podržali, ali ovih šest idu ispod standarda koji je trenutno na snazi, koji je katastrofalan jer nemamo nezavisnu komisiju za odlučivanje o sukobu interesa, između ostalog, međutim ovi amandmani čak idu ispod tog već katastrofalnog standarda. Zakon ne treba ni biti usvojen ako ovih šest amandmana ostane, jer onda ćemo otići ispod onog što sada imamo. A onda, ne samo da nećemo dobiti kandidatski status, vjerovatno ćemo tada još dobiti i neke sankcije od Evropske komisije. Činjenica da predlagači amandmana nisu, iako je to bilo njihovo poslovničko pravo, nisu pokušali braniti one amandmane koji nisu prošli na Komisiji pokazuje da su svi ovi amandmani, i od SNSD-a i HDZ-a, samo taktička varka kako bi se Zakon ubio u samom pokušaju, jer su oni svjesni da ako Zakon prođe s ovih šest amandmana onda imamo goru situaciju nego što sad imamo. Kada su konkretni amandmani u pitanju, s obzirom da smo predali u skladu sa Poslovnikom 24 sata prije sjednice, mi smo amandmane numerisali onako kako nam je numeracija bila u tom trenutku poznata, odnosno po numeraciji prema kojoj su predloženi, razmatrani i usvojeni na Ustavnopravnoj komisiji, to su prema toj numeraciji koja je bila pred Ustavnopravnoj komisiji – 2, 3 i 19, amandmani poslanice Snježane Novaković-Bursać, prijedlog je da se brišu, a kada su u pitanju amandmani gospođe Krišto i gospodina Lovrinovića to su amandmani – 3, 4 i 13. U međuvremenu je Ustavnopravna komisija izradila Izvještaj o svim usvojenim amandmanima, tako samo radi stenograma, ali siguran sam da sekretar ovo jako dobro prati, to su prema Izvještaju Ustavnopravne komisije amandmani 2, 3, 4, 5, 13 i 21. Mi smo ispoštivali poslovničku proceduru, tražimo da se ovi amandmani brišu, jer u potpunosti narušavaju ovaj Prijedlog zakona, ne dozvoljavaju Bosni i Hercegovini da dobije kandidatski status i čak ukoliko bi Zakon bio usvojen sa ovakvim amandmanima otišli bi daleko ispod onoga što sad imamo, a što nam je Evropska komisija rekla s tim ne možete, zaboravite na ono što je Dragan donosio u Brisel prije, sad će šest godina. Pa ni jedna zemlja u regionu nije čekala toliko sem Makedonije koja je imala problem sa imenom.
Vrijeme gospodine Arnaut.
Prema tome, neophodno je obrisati ove amandmane. I opet podsjećam, predlagači su prihvatili čak 15 amandmana, a tražimo da se izbriše samo šest. Hvala.
Hvala vama. Primijetili ste da nisam skraćivao učešće u raspravi zbog značaja teme, ali nemojte da govorimo i duže od 10 minuta. Krivi navod, gospođa Snježana Novaković-Bursać. Izvolite.
Hvala predsjedavajući. Krivi navod se odnosi na tri stavke iz izlaganja gospodina Arnauta. Dakle, gospodine Arnaut nije naš uslov usvajanje ovog i ovakvog Zakona, nego usvajanje dobre legislative koja će riješiti pitanje sukoba interesa. Ja tvrdim, a u svojoj diskusiji ću obrazložiti, da usvajanje ovog i ovakvog Zakona nas ne bi dovelo ni do čega, odnosno dovelo bi nas do blokade njegove primjene u praksi. Možda je to vama, zvuči simpatično, možda je to vama dobro neka je nešto na papiru usvojeno, itd., šta će biti u praksi to je očito, ali to je vaše pravo da tako mislite. Dakle, nije, demantujem da je usvajanje ovog i ovakvog Zakona uslov, nego je uslov donošenje kvalitetnog i primjenjivog zakona koji će riješiti pitanje sukoba interesa. Drugo, rekli ste da je SNSD, odnosno da sam ja podnijela 40 amandmana. Nije, možda su vama, 20 ih je bilo, čini mi se kolege iz HDZ-a, odnosno 19. I treća stvar, što kažete da je ovo bio taktički potez, SNSD na ovakvim stvarima ne radi taktičke poteze, mi imamo i jasno izražen stav, želju i nastojanje da usvajamo kvalitetne zakone koji će biti primjenjivi u praksi, da se kvalitetno krećemo na evropskom putu, a to podrazumijeva pravljenje normativnog okvira primjenjivog u praksi shodno ustavnim nadležnostima, jer jedino to tako i može i primjereno je da se dešava. Dakle, u diskusiji koja će uslijediti obrazložit ću detalje. I još nešto, demantujem ovu vašu tvrdnju da je usvajanje ovog i ovakvog Zakona neki naš uslov, demantovali su vas jutros i tri ambasadora koji su napisali da su organizacije, dakle OSCE, Američka ambasada i Kancelarija Evropske komisije, spremne da pomognu kako bismo pripremili dobar zakon, prejudicirajući da ovaj Zakon ovakav kakav jeste nije dobar, jer ova rečenica jasno glasi, koju smo jutros svi dobili, da su organizacije navedene, Američka ambasada, zatim Delegacija Evropske unije ..., OSCE spremni da nam pomognu kako bi smo pripremili dobar zakon koji će biti u skladu sa međunarodnim i evropskim standardima. U ime Kluba SNSD-a izjavljujem da mi podržavamo ovaj pristup. Hvala.
Hvala. Krivi navod, Nikola Lovrinović. Izvolite.
Zahvaljujem gospodine predsjedavajući. Dakle, nekoliko stvari gospodin Arnaut je prepričao sa jučerašnje sjednice i protumačio onako kako on to vidi, a da tako zapravo nije bilo. Znači, ovdje ima još kolega iz Ustavnopravnog povjerenstva, mi smo jučer u jednom dijelu, jedan dobar dio nas predlagali da se održi tematska sjednica s obzirom da su i klubovi HDZ-a i SNSD-a predlagali negdje i slične amandmane sa nekim preinakama, pa da jednu tematsku sjednicu napravimo o ovome Zakonu, o amandmanima i da dođemo do nekog teksta koji bi bio prihvatljiv. Međutim, glasovalo se kako se glasovalo i došli smo da raspravljamo o tome, i amandmani su prihvaćeni koji su prihvaćeni, odbijeni koji su odbijeni, itd. S druge strane kaže, rekao je da, to je samo svojstveno njemu da tako govori ovdje i dopušteno, da je Čović, kaže, ovaj, uz osmjehe tamo predao zahtjev. Ja mislim da je trebao roniti suze žaleći valjda Evropu koga prima. Treća stvar, meni se čini da je njemu sreća da ovog Zakona nema, odnosno da ga još nismo usvojili, da ima ovaj stari, jer u suprotnom on bi u onoj točci koju je predlagao bio u sukobu interesa jer je on bio povezana osoba, pogodovao je da neko se natječe za neke novce. Znači, sreća mu je da nema ovog Zakona, pa bi ono povjerenstvo vjerovatno njega prvo uzeli u razmatranje jer je povezana osoba, tražio je nešto, lobirao je za nekoga. I druga stvar, malo smo govorili onako kako je on govorio, samo smo ga pitali jučer da li je ovo prijedlog Evropske komisije, jer on je govorio da je bilo u suradnji sa nevladinim sektorom. Ako je prijedlog ovo Evropske komisije, ovaj Zakon, i da će on zadovoljiti onaj uvjet iz onih 14 uvjeta, dakle imamo li mišljenje Evropske komisije o ovom zakonu, o ovom Prijedlogu zakona. Ako imamo da ga podržimo, brate, ako nemamo, dakle mi nismo još uvijek u obvezi da donesemo zakon usklađen sa AKI-jem zato što nismo ni kandidati, a kamoli da smo članica Evropske unije, da ne pravimo ponovo za pola godine novi zakon. Dakle, ako tako tvrdi da ako ne donesemo ovaj Zakon, mi zakon neki imamo koji funkcionira kako funkcionira, i da je to iz mišljanja Evropske komisije, onda bih ja volio i vidjeti to mišljenje je li ovaj Zakon, dakle, usklađen sa tim što oni traže, pa da dignemo ruke, brate, da se ne patimo, da ne bude samo on za evropske integracije, a mi ostali da ne budemo protiv. Hvala lijepo.
Zahvaljujem. Gospodin Damir Arnaut, krivi navod. Izvolite.
Naravno da je krivi navod, dakle ja nikada ni za kakve novce nisam lobirao, i to je apsolutna laž, osim ako ne referišete možda na ovo što sam jutros pokušao ubaciti na sjednicu ovog Dom da se Komisiji za nacionalne spomenike omogući da aplicira za Fond Američke ambasade, što je, naravno, u skladu sa mojim poslom. A Komisija za odlučivanje o sukobu interesa u prošlom sazivu je stala sa svojim radom, što predsjedavajući može potvrditi, nakon što je otvoreno pitanje gospodina Dragana Čovića, tada člana Predsjedništva, i Fondacije, je li, HNS koja je iz budžeta dobivala više od dozvoljenog iznosa. Tad je stao rad ove Komisije kakvu sada imamo. I nije čudo da vaši amandmani, između ostalog, pokušavaju to da se uvede da nije više sukob interesa, da možete biti član Predsjedništva ili delegat u Domu naroda, a da, ovaj, istovremeno Fondacija kojom rukovodite uzima novac iz budžeta sa nekog drugog nivoa vlasti. E, to mi treba da zaustavimo, i Evropska komisija nam, između ostalog, kaže da to treba da zaustavimo. I tu se sada vraćam na ovo, ovaj, što je gospođa Novaković-Bursać selektivno ... pismo ambasadora OSCE-a, Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država. Svi šefovi klubova su ovo dobili. I gospođa Novaković-Bursać je pročitala zadnju rečenicu zadnjeg pasusa koja je kao takva potpuno izvučena iz konteksta, jer kada pročitate pasus, prije toga kažu da nam treba dobar zakon, onda kažu – s toga smo zabrinuti što određene izmjene i dopune Zakona o sprječavanju sukoba interesa koji je Ustavnopravna komisija usvojila 12.10., dakle, preključe, ne juče, ne odražavaju međunarodne standarde. To je upravo ono o čemu sam ja 11 minuta govorio pa me gospodin Radmanović upozorio da sam ... vrijeme. Ovih šest amandmana, zbog toga ja osporavam ovih šest amandmana, jer sa tih šest amandmana Zakon ne ispunjava, ne odražava međunarodne standarde. Posebno nas brinu izmjene i dopune koje ograničavaju djelokrug zakona, sužavaju nespojivost u pogledu angažmana u javnim i privatnim preduzećima, isključuju povezane osobe iz djelokruga Zakona, te ne uvode potrebne garancije nezavisnosti članova Komisije za provedbu Zakona o sukobu interesa.
Vrijeme gospodine Arnaut.
I tek nakon toga kažu – vjerujemo da će Zastupnički dom zauzeti konstruktivan pristup, te prilikom razmatranja navedenih izmjena i dopuna Zakona uzeti u obzir prethodno iznesena opažanja i svoju posvećenost reformama i evropskim integracijama. Naše organizacije su spremene da vam pomognu kako bi ste pripremili dobar zakon. Dakle, kažu nam da ovo, ovi vaši amandmani nisu dobar zakon i spremni su da nam pomognu. Jer, ako vam nije jasno gospođo Novaković-Bursać da Vas podsjetim, zakon prije nego što postane zakon ide i u Dom naroda. Hvala.
Molim narodne poslanike da se pridržavaju vremena. Krivi navod, zamjenik predsjedavajućeg, gospođa Krišto.
Poštovani predsjedavajući, kolegice i kolege, sve vas lijepo pozdrvljam. Ispravljam krivi navod zastupnika Arnauta koji se trudi i juče i danas, i cijelo vrijeme, u javnosti kazati kako Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa nije radilo ili pak nije održavalo sjednice zbog predmetnog slučaja protiv Dragana Čovića. To nije istina, to nije točno. Naše Povjerenstvo je prestalo sa radom onog momenta kada nismo imali uvjete za donošenje odluka, jer Poslovnik Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa definira da za odluke mora biti najmanje dva glasa iz svakog konstitutivnog naroda. Radi podsjećanja, sve odluke na tom Povjerenstvu su donesene jednoglasno, znači svaki zahtjev za pokretanje postupka, stegovnog postupka protiv bilo kojeg člana koji se podnio donesen je jednoglasno i svaka odluka o izricanju sankcija donesena je jednoglasno, bez obzira na imena o kojima se radi. Ovdje se nikad nije spomenulo, niti pred ovim Domom, niti u javnosti, koliko smo imali odluka o sankcijama određenih dužnosnika koji su sjedili u Parlamentu, jedino se spominje zahtjev Dragana Čovića koji je, niti svojim znanjem, itd., dobio određena sredstva na određenu udrugu koja su, naravno, izvan onoga što zakon definira. Znači, i nikakvog problema nema niti kod bilo kojeg dužnosnika ni danas da se predmetno pitanje riješi u skladu sa zakonom kao i za sve druge slučajeva koji se nađu pred ovim Povjerenstvom koje radi svoj posao. Tako da molim vas da budemo, i naša intencija je da ovaj Zakon, da pred njim budemo svi isti, zbog toga su stavovi članova HDZ-a BiH da donesemo zakon koji će, uistinu kojemu će biti svrha sprječavanje sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti i sprječavanje javnog, znači sprječavanje privatnog utjecaja na donošenje odluka u obnašanju javnih dužnosti, jačanje integriteta, objektivnosti, transparentnosti i povjerenja naroda i građana u ovaj Zakon i one koji obnašaju dužnost u ime i ovog i svih drugih zakona. Hvala ljepa.
Hvala Vama. Redovna diskusija, gospodin Jasmin Emrić. Izvolite.
Zahvaljujem predsjedavajući. Kao jedan od predlagača, i u ranijem sazivu ovog Doma i u ovom sazivu ovog Doma, a i predsjednik Komisije za odlučivanje o sukobu interesa u ranijem sazivu, želim dati osvrt na ovu amandmansku fazu, usvojene amandmane na Ustavnopravnoj komisiji kao i neke svoje stavove o tome kakav smo sada zakon dobili nakon ove amandmanske faze i da li će on uistinu biti dobar zakon. A šta znači dobar zakon za nas? Svi imamo različita gledišta i kroz ta gledišta želimo postići određene ciljeve, predlažemo neka rješenja i smatramo da su to najbolja rješenja, pa ću i ja biti slobodan da kažem da nakon ove amandmanske faze mi nemamo dobar model i dobro rješenje za provođenje Zakona o sprječavanju sukoba interesa u institucijama Bosne i Hercegovine. Samo kratko da kažem da smo mi ove aktivnosti oko poboljšanja sitema sukoba interesa započeli 2017. godine nakon GRECO evaluacije sistema sukoba interesa u Bosni i Hercegovini gdje je GRECO dao određene preporuke šta treba promijeniti u Zakonu o sprječavanju sukoba interesa da bi se sukob interesa značajno unaprijedio u Bosni i Hercegovini u smislu savjetodavnog, provedbenog, kontrolnog mehanizma sukoba interesa u institucijama Bosne i Hercegovine. U skladu s tim vođene su javne rasprave, debate, okrugli stolovi, radilo se sa nevladinim sektorom, stručnjacima iz ove oblasti da se postigne jedan dobar tekst koji bi bio prihvatljiv za Parlamentarnu skupštinu. I stoga su bili u toj raspravi prisutni predstavnici većeg broja političkih stranaka u ranijem mandatu, već je kolega Arnaut o tome govorio, i došli smo do nekog usaglašenog teksta koji je od 2017. započeo svoj zakonodavni postupak, a evo danas se nalazi u amandmanskoj fazi. Kolega Arnaut je već rekao o nekim amandmanima koji su prihvaćeni, odnosno koje je usvojila Ustavnopravna komisija a koji značajno narušavaju suštinu predloženog Zakona, kako to mi predlagači vidimo. Ja također smatram da ima još amandmana koje je usvojila Ustavnopravna komisija koji značajno utječu na neovisnost sistema sukoba, na neovisnost provođenja sistema sukoba interesa u Bosni i Hercegovini. Amandman X koji je usvojila Ustavnopravna komisija, on određuje sada da će se sredstva za rad Komisije osigurati u Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije. Budžet Agencije izvršava direktor Agencije. Prema tome, teško je biti neovisan ako neko drugi izvršava budžet te institucije, organa ili tijela, što znači da će predsjednik Komisije morati da bude u dobrim odnosima s direktorom Agencije da bi mogao ostvarivati svoju punu funkciju. Jer, usaglašavati s direktorom Agencije oko svih aktivnosti bit će obaveza predsjednika Komisije, i samim tim je narušena neovisnost, i efikasnost i funkcionalnost rada Komisije. To u našem tekstu Zakona nije bilo tako određeno, jer smo mi predvidjeli stalno nezavisno tijelo koje uspostavlja Parlamentarna skupština BiH sa sjedištem u Parlamentarnoj skupštini. Ovim amandmanom sjedište je u Agenciji, budžet je u agenciji, a predsjednik je negdje van svega toga. Također Amandman XI, on zamjenjuje sada Zajedničku komisiju za ljudska prava sa Zajedničkom komisijom za administrativne poslove Parlamentarne skupštine BiH kada se sastavlja lista kandidata za članove Komisije. Jer je sada ovim amandmanom određeno da će članove, da članove Komisije bira Parlamentarna skupština BiH na osnovu liste kandidata koju sastavlja Zajednička komisija za administrativne poslove Parlamentarne skupštine BiH. Meni uopće ne smeta da umjesto Zajedničke komisije za ljudska prava bude Zajednička komisija za administrativne poslove ali ovo je u suprotnosti s usvojenim sljedećim amandmanom, tj. Amandman broj XII gdje je određeno da će predsjednika i članove Komisije, da predsjednika i članove Komisije bira Parlamentarna skupština BiH na osnovu javnog poziva, s liste kandidta koju sastavlja Zajednička komisija za ljudska prava Parlamentarne skupštine BiH. Znači ovu kontradiktornost treba eliminirati, ili jedno ili drugo. Ne mogu obje komisije sastavljati listu kandidata. Također ono što se značajno razlikuje u odnosu na osnovni tekst je to da sada predsjednik i članovi Komisije se biraju putem javnog poziva i imaju pravo na naknadu za rad u Komisiji u visini koju odredi Zajednička komisijom za administrativne poslove Parlamentarne skupštine BiH. Ja smatram da ovaj model nije rješenje za provođenje Zakona o sprječavanju sukoba interesa iz razloga što, prije svega, predsjednik Komisije ima značajnu ulogu u radu Komisije i gotovo svakodnevno treba obavljati te poslove. I sasvim je logično da Komisija bude tijelo koje će biti u stalnom radnom odnosu u Komisiji, da bi oni mogli svakodnevno u radnom vremenu baviti se provođenjem Zakona o sukobu interesa. Na ovaj način to će biti tijelo koje se sastaje samo onda kada se zakaže sjednica Komisije, što znači da će članovi Komisije biti u nekim drugim institucijama, organima ili privatnim preduzećima u radno-pravnom statusu. To rješenje ja ne znam da postoji u regiji. Mi kao predlagači i raniji sudionici izrade osnovnog teksta Zakona smo imali namjeru da se uspostavi sličan model, o kojem je govorio kolega Arnaut, koji funkcionira u Republici Hrvatskoj. I to je dobar model koji funkcionira i on je bio sadržan u našem osnovnom tekstu zakona. Na ovaj način to se mijenja, uvodi se neki novi model koji samo rješava to da više u Komisiji nisu članovi Parlamenta, nego će to biti pravni stručnjaci, kako je to usvojeno i u ovoj amandmanskoj fazi, sa položenim pravosudnim ispitom i sedam godina radnog iskustva u struci. Dakle, s obzirom da je amandmanom broj XIII, također kojeg je usvojila Ustavnopravna komisija, određeno da svi članovi Komisije imaju završen Pravni fakultet i položen pravosudni ispit, ja smatram da ni ovo nije dobro rješenje iz razloga što su postupci koje vodi Komisija za odlučivanje o sukobu interesa složeni postupci gdje su potrebna znanja primjera radi i ekonomske struke, gdje su potrebna znanja financijskog i računovodstvenog poslovanja kada se rade provjere, tako da je dobro da u Komisiji budu i stručnjaci drugih struka. Naravno, u našem osnovnom tekstu je predviđeno da predsjednik Komsije bude diplomirani pravnik, a ostavljena je mogućnost da u Komisiji budu i predstavnici nekih drugih struka iz ovog razloga što se radi o složenim postupcima gdje je jako poželjno da se svi postupci mogu sa stručnog aspekta na najbolji način provesti, analizirati, istražiti i na osnovu toga donijeti valjane odluke i sankcije. Također želim komentirati i Amandman broj XV kojeg je usvojila Ustavnopravna komisija gdje je uspostavljen sada sistem rotacije iz reda konstitutivnih naroda. Znači predsjednik Komisije se bira iz svakog konstitutivnog naroda po sistemu rotacije u trajanju od osam mjeseci. Ja mislim da je ovo potpuno nefunkcionalno, da je nepotrebna rotacija predsjednika na čelu Komisije, jer predsjednik ima stalnu vezu s uredom, on stalno komunicira s uredom, gotovo svakodnevno, pokreću se postupci, provjere, akti se potpisuju, urgencije na akte. Ti postupci traju i duže od osam mjeseci. Znači, jedan predsjednik započinje postupak, preuzima drugi predsjednik, on najvjerovatnije završava postupak. Tu dolazi do različitih promatranja cijelog tog postupka, i mislim da to nije niti efikasno, niti funkcionalno rješenje. I smatram da je ovo također narušavanje te funkcionalnosti i efektivnosti koja se željela postići, odnosno intencija je bila da se Zakon unaprijedi kako bi on imao bolje efekte nego ono što smo imali u ranijem periodu, odnosno bolje u odnosu na izmjene i dopune zakona koje su izvršene 2013. godine. Također Amandman broj XVIII kojeg je usvojila Ustavnopravna komisija, on predviđa da će ured Komisije biti opet pri Agenciji, što je pogrešno, ured je u Agenciji. Jer ako se Pravilnikom o unutrašnjoj sistematizaciji određuju radna mjesta, sve se propiše, onda je ured u Agenciji. I ovdje ponovno dolazimo do te situacije u kojoj se mora usaglašavati i predsjednik i šef ureda i direktor Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije jer direktor Agencije on je, on rukovodi uredom, a predsjednik Komisije onda mora sve usaglašavati sa direktorom kada se radi o bilo, kada se radi o aktivnostima koje su u vezi s pripremom sjednica Komisije ali isto tako i sa drugim aktivnostima koje su u vezi s praćenjem provođenja Zakona o sprječavanju sukoba interesa, praćenjem međunarodnih standarda, praksi i sveg onog što može značajno doprinijeti poboljšanom i kvalitetnom radu Komisije za odlučivanje o sukobu interesa. Znači, ja se slažem s ovim pismom ambasadora, nije ovo dobar Zakon, on nije dobio ona sva poboljšanja koja je trebalo uraditi. Mi smo samo napravili jedno polovično rješenje, učinili smo samo to da više članovi Parlamenta nisu članovi Komisije, ali i dalje ćemo imati jedan nefunkcionalan sistem. Hvala.
Hvala Vama. Gospođa Snježana Novaković-Bursać.
Hvala lijepo predsjedavajući. Dakle, o prijedlogu samom i o toku kako je dosad išao kroz nadležnu, odnosno Ustavnopravnu komisiju imali smo priliku nešto da čujemo i od kolege Lovrinovića, ja ću da pojasnim situaciju sa stanovišta Kluba SNSD-a. Dakle, potpuno smo svjesni potrebe i legitimiteta ove ideje da je nama potrebno bolje uređenje ove oblasti i uređenje sukoba interesa, prijave imovine, provjere itd. ali još jednom tvrdim da ovaj Prijedlog zakona nije, ne bi zadovoljio u praksi ono čemu svi težimo. Dakle, iako je Klub SNSD-a izradom amandmana na ovaj Prijedlog zakona o sukobu interesa u institucijama BiH nastojao ispraviti krupnije nedostatke, ne baveći se detaljima, njihov broj, kao što ste čuli, dvadeset koji je bio, ukazuje na potpuno neprihvatljivo nizak nivo kvaliteta osnovnog teksta. Ponavljam, što sam rekla i na Ustavnopravnoj komisiji, da je ključni nedostatak, po našem mišljenju, ovog Prijedloga zakona je taj što on ne prati raspodjelu nadležnosti između različitih nivoa vlasti u BiH i određenim svojim rješenjima je težio da reguliše situacije izvan svog osnovnog zadatak i domašaja. Onaj prijedlog zakona, pa čak i ovakav kakav je prošao Ustavnopravnu komisiju osim vertikalne nije ni horizontalno usaglašen sa drugim propisima koji su na snazi, ponavljam na snazi u BiH, što dovodi u pitanje njegov osnovni smisao tj. primjenu. Saću da krenem da ilustrujem konkretne i ključne momente i ključne nedostatke u primjeni ovog Zakona, a tiču se članova 15, 16 manje i 17. ovog Prijedloga. Naime, zbog određenih rješenja ponuđenih u ovom, u ovim konkretno članovima, a i drugim, stiče se utisak da autori nisu poznavali ili ne poznaju opšta mjeste u pravu, jer tekst nije nomotehnički korektan, ne sadrži odredbe koje formulišu ostala ili neregulisana pitanja, kao što je pojam pravila u upravnom postupku itd. i značajni su, prisutni su značajni terminološki problemi. Evo konkretno, dakle u svom članu 15. kako i sada stoji, koji se tiče provjere podataka iz izvještaja predviđeno je rješenje, naravno, da komisija vrši provjeru tačnosti i potpunosti podataka iz izvještaja upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima itd. U kome nije poznato u ovoj zemlji, a i u većini drugih, provjeru tačnosti i potpunosti podataka, to je znači svojevrsnu istragu, vrše policijske agencije i tužilaštva i to na bazi Zakona o krivičnom postupku, što sve zajedno podliježe sudskoj kontroli. Zakonsko rješenje ovakvo kakvo je predviđeno ovim članom 15. da komisija, možete misliti, donosi pravilnik o prikupljanju i postupku provjere podataka iz izvještaja, ovaj, o finansijskom stanju imovine nosilaca javnih funkcija je neodrživa, jer se pravilnikom i podzakonskim aktom ovakvog formata ne mogu urediti ove radnje. Naprotiv, ovakvom postavkom dolazimo, došli bismo, ako prihvatimo ovo ovako, u pravnu situaciju da tijelo formirano od strane Parlamentarne skupštine, ma gdje ono bilo smješteno, dakle od strane zakonodavne vlasti ima upliv u nadležnosti sudske vlasti što će dovesti do konfuzije i kompetencija i narušavanja principa podjele vlasti. Što se tiče drugog spornog pravilnika, za kojeg mi također smatramo, kao što vi svi bolje od mene znate, znate sami da nisam pravnik, iako volim pravo i imam jako, sjajne saradnike i prijatelje koji mi pomažu u ovoj pripremi, da pravilnik može da detaljnije uredi neke situacije koje su već opisane u samom zakonu i uvodite nenormalnu praksu da sa dva pravilnika potpuno mijenjate zakonsku praksu trenutno, koja je trenutno na snazi u ovoj zemlji. Dakle, u članu 17. imamo predviđen drugi pravilnik, koji glasi, da će komisija, tu se tiče, u članu 17. reguliše nadležnosti komisije, pa kaže u stavu (6) da komisija donosi pravilnik o načinu vođenja postupka, dostavljanju odluke, te sastavljanju izvještaja. Također, su me prijatelji upozorili da postupak može da bude sudski ili upravni, a kakav i da se, da je navedeno, ali nije navedeno i upozoravali smo vas na Ustavnopravnoj komisiji da nije određen način postupka, moguće je bilo da se nekakvim pravilnikom detaljnije i konkretizuju neke radnje, ali pod uslovom da se prethodni pravni postupci izvrše, da se harmonizuju zakoni iz ove oblasti, što je suštinska GRECO preporuka. GRECO preporuka koja se tiče, vi izvlačite iz konteksta, i isto vrlo selektivno nastupate, znači ona se tiče naravno uvođenja nepristrasnog tijela, novih zakona itd. ali je težište također na harmonizaciji propisa jer su ljudi svjesni da ako ne harmonizujemo propise i ne uskladimo da džabe donosimo. Ako je nekome interes da džabe donosi, da se malo predizborno promoviše, i to ja mogu da razumijem, ali gospodine Arnaut ne razumijem i ne dozvoljavam da Vi budete ovdje mjera, niti jeste, niti imate kapacitet ni po čemu, da Vi nama ovdje suflirate kako, Bože moj, ovaj i ovakav zakon mjera evropskog puta. Niste relevantni i ovim uratkom ste pokazali, žao mi je, da pravnički također, usuđujem se reći, niste bili u tom momentu kapacitirani, zajedno s grupom, da izvedete jedno dobro i primjenjivo rješenje. Dakle, iz svega navedenog može se utvrditi da ovakav prijedlog i usudiću se reći i ovakav način rada na evropskom putu je par ekselans primjer kako ne treba da radimo. Ako ćemo mi ovako da radimo i juče čak kad bi, mislim da je bio prijedlog ne mogu više da se sjetim koga, da juče Ustavnopravna komisija zaustavi svoj rad i da damo sebi rok od mjesec dana da uskladimo, da nađemo dobra rješenja, da se svi potrudimo jer smo iskazali svi dobru volju, a svjesni potrebe da donesemo ovaj zakon i donesemo pametno rješenje, znači odbijanjem takvog prijedloga Vi ste ustvari demonstrirali šta želite. Želite populizam, želite priču, želite kako da otrčite tamo, ovamo, pričate kako mi nismo za ovo, kako nismo za ono, bogami jesmo gospodine Arnaut i bolje znamo ovo urediti od Vas. Dakle, ja Vas stvarno molim da, vidjećemo kako će ovo ići, ne znam da li ste primjetili ovdje još značajnih, značajnih problema postoji poslije Ustavnopravne komisije i ovog teksta kako je juče izašao, kuće nas to odvesti, ako tako Vi zamišljate evropski put, nek nam je svima Bog na pomoći. Mislim, hvala Bogu pa nemate Vi kapacitet da odlučujete ni o kakvom putu, kamo li o evropskom, ali evo ja bi se vratila još jednom na ovo pismo i shvatajući dobru volju i shvatajući vrlo dobro onu poslednju rečenicu, bez obzira na onaj kontekst i navođenje prije toga određenih pasusa i nekih upozorenja, da mi se stvarno nekako izvučemo iz ove situacije i da pristupimo izradi jednog kvalitetnog teksta zakona, da harmonizujemo svako na nivou gdje ima i gdje participira, gdje može da učestvuje u kvalifikovanoj većini da donese odgovarajuće zakone na nivou entiteta i da se prihvatimo posla shodno nadležnostima, shodno ustavnim ovlaštenjima i da stvarno radimo. Ovo nije put i ja molim kolege da shvate i prihvate ovu argumentaciju koju sam iznijela i da se uhvatimo, opet kažem, posla da uradimo neko dobro rješenje koje će biti funkcionalno i primjenjivo u praksi. Hvala lijepo.
Hvala. Povreda Poslovnika, gospodin Arnaut.
Hvala predsjedavajući. Član 105. Poslovnika, dakle gospođo Novaković-Bursać nije bitno jeste li pravnik, ne znam koliko ima pravnika u ovom Domu, ne trebaju biti svi pravnici, bitno je da li ste pripremljeni za ono što govorite i pokazali ste da aspsolutno niste. Jer član 105. Poslovnika nalaže Zakonodavno-pravnom sektoru da provjeri ispravnost svakog prijedloga zakona i Vi ste rekli da ovaj Zakon nije nomotehnički korektan. Međutim, Mišeljenje Zakonodavno- pravnog sektora kaže i tu Vam je na monitoru, možete kliknuti na njega, da ste se pripremili znali bi. Mišljenje Zakonodavno-pravnog sektora koji potpisuje rukovoditeljica Zakonodavno-pravnog sektora, gospođa Mirjana Kutanjac kaže – Prijedog zakona svojom strukturom, formom i stilom odražava pravila izrade pravnih propisa kako je i propisano Jedinstvenim pravilima za izradu pravnih propisa u institucijama BiH. Prema tome, reć ovdje da Zakon nije nomotehnički korektan, a pred Vama stoji Mišljenje Zakonodavno-pravnog sektora koje je naloženo Poslovnikom pokazuje temeljno neznanje ove materije, jer zakon ne da ne bi mogao doći u drugo čitanje, ne bi uopšte mogao doći pred nadležnu komisiju, već bi u skladu sa članom 105. o kojem govorim ukoliko bi imao nedostatke predlagači bi dobili deset dana ili sedam dana da ih isprave i ukoliko ih ne bi ispravili Kolegij bi odlučio da zakon ne može ići dalje. Međutim, Mišljenje Zakonodavno-pravnog sektora u potpunosti je kontra onoga što ste Vi rekli. Hvala.
Gospođa Novaković-Bursać, povreda Poslovnika.
Gospodine predsjedavajući povreda Poslovnika se odnosi na član zloupotrebe vremena, dakle ovo što je gospodin Arnaut iznio uopšte nije nikako povreda Poslovnika, nego krivi navod i vrlo svjesno koristi zato što ima dvije, pa ovaj. A što se tiče gospodine Arnaut, jesam li pripremljena ili nisam, ja sam, zašto sam izjavila o nomotehnici je, sam jako dobro obrazložila, ovaj, navodeći tačne primjere kako ste izvodili pravne akte i izmišljali. Pretpostavljam da je Zakonodavno-pravni sektor izdao, pretpostavljam ne mogu da tvrdim, takvo mišljenje zato što se držao, nije državo samih rješenja koja ste Vi predvidjeli tamo, a ja sam upravo ukazivala i potkrjepljivala argumentima ono što sam izjavila izvodeći konkretne primjere iz teksta, tako da ne stoji ovo što ste rekli.
Gospodin Jasmin Emrić, krivi navod.
Ma želim ispraviti krivi navod kolegice kada je rekla da smo mi predložili loš tekst zakona. Nismo mi predložili loš tekst zakona, već smo predložili dobar Zakon, nije savršen, ali je dobar i puno bolji od postojećeg rješenja, postojećeg rješenja koje ne funkcionira, koje je blokirano 2018. godine, da ne elaboriram zašto i kako je blokirano provođenje sukoba interesa u institucijama BiH. Prema tome, kada je Ustavnopravna komisija usvojila ove amandmane, tad se narušava suština Zakona i tada dolazi ovo pismo ambasodora gdje kažu da će pomoći da se napravi dobar zakon, jer ovo što je sada sastavni dio Zakona, ovaj model, to nije dobro i ovo o čemu sam ja ranije diskutirao, to nije dobro, jer nećemo dobiti efektivan i funkcionalan mehanizam koji će omogućiti provođenje sukoba interesa i unaprijediti sistem sukoba interesa kako je to ranije sadržano u GRECO preporukama, ali i praksa i standardi EU slični ovome što smo mi predložili i ovo je što je predloženo osnovim tekstom neki minimum koji bi zadovoljio sve tadašnje, a evo i sadašnje političke aktere u smislu nekog kompromisa. Ovo što sada imamo nakon usvojenih amandmana od strane Ustavnopravne komisije, to je sada problem, jer nećemo dobiti dobar zakon koji će se moći provoditi, opet ćemo imati neka otvorena pitanja u provođenju zakona i mogućnost blokade. Hvala.
Gospodin Nikola Lovrinović, izvolite.
Zahvaljujem gospodine predsjedavajući. Dakle, jučer sam na Ustavnopravnom povjerenstvu govorio jedan svoj dojam opći o ovome Zakonu, ne samo o ovome Zakonu nego i o stanju u Parlamentu i ne mislim danas predsjedavajući to ponoviti, da ne bi oduzeo puno vremena, ne sikirajte se. Ali, ovaj, hoću reći ovo da smo mi stalno govorili i ne samo mi, nego i druge kolege, da mi hoćemo dobar zakon, zapravo ovo je sustavan zakon i mi smo govorili da to treba neko napravit koji će sve elemente, o kojima je govorila gospođa Bursać, uzeti u obzir i predložiti nam jedan zakon koji je provodiv i koji je usklađen sa drugim zakonima i propisima. Ja, evo, mogu relativno biti zadovoljan, neki amandmani su usovjeni, koje smo predložili, ali ja sam i tada govorio da amandmanima ne možemo popraviti ovaj tekst, ne možemo ga popraviti, međutim nekima se očito žuri. Očito žuri, možda mi kasnimo sa ovim, slažem se, trebalo je to i prije, ali nema potrebe da ovakav sustavan zkon donosimo na ovakav način, pa čak i juče smo predlagali, kako smo već govorili, da uzmemo jednu stanku, da uzmemo jednu tematsku sjednicu, da probamo usuglasiti sve stavove, da stvarno dođemo do zakona konsenzusom. Zašto ovaj Zakon u ovom Parlamentu ne bi bio donesen konsenzusom? Nema nikakvog razloga, ovdje nema nikakvih elemenata da mi se razilazimo oko ovoga da ne budemo svi za to, međutim ovako kako je predložen očito to ne možemo. Naime, postavlja se pitanje – šta je pojam sukoba interesa, je li to kazneno djelo? Dakle, ja mislim da mi imamo namjeru donijeti antikoruptivni preventivni zakon, a ovo što je predloženo u svemu i pored ovih amandmana što su usvojeni, koje sam i ja između ostalog predlagao, mi se čini da smo mi domal donijeli još jedan kazneni zakon. A nije to dobro, dakle, ako je sukob interesa kazneno djelo onda ga treba stavit tamo u Kazneni zakon, jer javne osobe i ljudi koji obnašaju javne funkcije će i pored nalaza i mišljenja i po ovom Zakonu i po važećem zakonu opet podlijegati kaznenim odredbama iz drugih zakona, ako rade kaznena djela. Tako da je se ovdje svega nečega izmješalo i recimo prije desetak godina kad su bili u opticaju neki drugi prijedlozi izmjena i dopuna zakona i zakona kojeg sad imamo vencijanska, bilo je prijedlog da osoba koja obnaša javnu funkciju ne može se kandidirati na izborima, pa je Venecijanska komisija rekla gospodo ne može to tako, svaki građanin BiH ima pravo da se kandidira, ali, dakle, mora biti upoznat šta mu je sukob interesa. Dakle, ako će se gospodin kandidirati onda mora biti upoznat da će mu nešto drugo biti sukob interesa i da neće moći to obnašati ili neće moći ovo obnašati. Dakle, ovdje mi se čini, moj je dojam, ne moram biti u pravu, da se radi još jedan kazneni zakon, da se jednom povjerenstvu ovako sklepanom, dakle, daje ovlasti da isljeđuje, da presuđuje, da kažnjava, umjesto, dakle, da je zakon taj koji donosi prvo upozorenja, pa onda neke sankcije ili stegovne postupke koji će kazati obnašatelju javnih funkcija da ne može to raditi. Ako je to kazneno djelo treba ga staviti onda u Kazneni zakon pa odrezat tamo kaznu četiri, pet godina. Vidjeli ste i ovdje u Zakonu koliki je prijedlog i raspona onih kazni, da tako kažem, od ne znam tisuću maraka do 20 tisuća, pa će ti nazovi stručnjaci koje Emrić tamo spominje, dakle, vještačiti kolika je šteta nanesena nekome, šta je šteta nanesena itd. Pa imate odredbe tamo u jednome članku da, dakle, ne smije se, šta se ne smije tamo, kaže, raditi da sad ne čitam, da ne gubim vrijeme, kaže – ne smije se utjecati na one koje donose zakonodavne odluke. A, ako je, ako smo u zakonu i mi pa šta mi drugo radimo nego donosimo zakonodavne odluke, pa šta je naš posao nego da lobiramo da moj ili vaš zakon prođe, da dođemo do najboljeg zakona, pa mi donosimo zakone, mi smo ti koji donosimo zakone. Glavna intencija je da, kaže, u povjerenstvu nema članova Parlamenta. Ja mislim suprotno, ja mislim da unutra treba biti članova Parlamenta iz jednog i drugog doma, možda iz oporbe i opozicije, jer ovom Parlamentu trebaju si odgovarati, svi u ovom Parlamentu. Ja sam zato da možda članovi iz Parlamenta ne budu većina tamo, da ne mogu utjecati na donošenje odluke povjerenstva, ali da budu i te kako tamo. I ja sam za to da povjerenstvo ako podnosi nam izvješće, tamo je predviđeno zakonom, eto nisam to stavio ni u amandman, dakle kad podnese izvješće i mi mu ga ne usvojimo da se raspusti gospoda, pa moraju i oni nekome odgovarati. Pa znate koje mi ovlasti dajemo tom povjerenstvu, ja ne znam jeste li vi to čitali. Sve u pod, pod plaštom antikorupcijske borbe, sukoba interesa, kao da se preferira odma da svi ljudi koji obnašaju funkcije su kriminalci itd. Znači, imate tamo situaciju da čovjek ne može biti član povjerenstva ako obnaša javnu funkciju. Recimo, ravnatelj Agencije za borbu protiv korupcije, je također ne može biti ravnatelj te Agencije ako je član političke stranke i ako je bio na nekoj, ne može biti, a onda on isto dobro ne može kad napusti tu poziciju biti član ovog povjerenstva i takve stvari. Znači, jednostvano i ... ovom zakonu koji je u opticaju već duže vrijeme, svoje mišljenje su dali i Središnje izborne povjerenstvo i Vijeće ministara, podsjetiću vas, 2018. imate to u prilogu od ranijih materijala i tamo je u tim materijalima takođe rečeno i od jednih i od drugih da rješenje ureda uopće nije postavljeno kako treba, da to treba razriješiti i od Središnjeg izbornog povjerenstva i od Vijeća ministara. Dakle, nije definirano kako će taj ured poslovati. I na koncu, da evo ne oduzimam više vremena, dakle ako hoćemo sustavan zakon doista trebamo si uzeti vremena, ono što smo jučer na Ustavnopravnom povjerenstvu predlagali, napravit jedan zakon kojeg ćemo izglasati jednoglasno, dakle konsenzusom. Ovo po meni nije rješenje i bez obzira na ove amandmane što su prihvaćeni, dakle tu će puno nedoumica i dalje biti, tu će se to Povjerenstvo, ja imam osjećaj ponašati da, malo sam možda bio i banalan više kad sam govorio, ponašati tako da će neko reći gospodine Lovrinoviću znate pa Vaš brat je tamo u nekom sukobu interesa, a Vi biste mogli podržati neki zakon. Ja ga doživljavam, to povjerenstvo kao jedno prijeteće tijelo demokraciji, demokraciji. Dakle, to tijelo mora također imati svoj nadzor i ja opet mislim parlamentarni, evo ne mogamo mi na njegov rad utjecati, ali naši ljudi unutra moraju biti, po meni, bar da vide šta rade, pa kad im izvješće ne usvojimo jednom godišnje, onda kažemo gospodo niste zadovoljili. Nego tamo ima predviđena mjera apelacionom sudu, dakle vi u Kaznenom zakonu imate tijela gonjenja, imate tužiteljstvo, imate sud, ovdje imate povjerenstvo koje vam i sudi i tuži i određuje kaznu i kaže vam da ste u sukobu intersa i pretvara to u kazneno djelo. Evo ja mislim da sam bio dovoljno ovako slikovit da vam kažem koje su sve zamke ovoga Zakona u dobroj namjeri, voljan sam da na njemu radim i opet kažem, ako je ovo rješenje i mišljenje nije uobičajeno po našem Poslovniku da imamo mišljenje Europske komisije, ako je ovo mišljenje koje će zadovoljiti i one uvjete i sutra naš kandidacijski status, pa će biti usklađen sa AK-em dajte da vidimo to mišljenje, ako je tako nek Europska komisija napiše ovom Parlamentu i nek se napravi presedan ovo je dobar zakon, on je u skladu sa europskim standardima i nema problema evo mi ćemo valjda svi dignuti onda ruke. Ja mislim da to nije tako, oni hoće novi zakon, stari ne valja, ali mi ga trebamo donijeti, mi ga trebamo ... ne bježimo ni od koga, želimo svi u tome surađivati, ja se nadam i tako sam danas po diskusijama to i doživio. Hvala lijepo.
Hvala. Nema više prijavljenih. Zaključujem raspravu oko tačke 3. Pauza 59 minuta, do 15:15 sati.
Molim vas da zauzmete mjesta.
Ima nas više, dovoljno za kvorum. Nastavljamo sa radom, dame i gospodo molim vas da sjednete. Tačka četiri, Ad. 4. Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o sudskim taksama u postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine, predlagač: Savjet ministara BiH, broj: 01,02-02-1-1344/20, od 02.07.2020. (drugo čitanje)
Prijedlog zakona usvojen u prvom čitanju na 12. sjednici Doma. Ustavnopravna komisija dostavila vam je izvještaj, Komisija je kao što ste vidjeli usvojila Prijedlog zakona. Otvaram raspravu o Prijedlogu zakona u drugom čitanju. Nema prijavljenih. Zaključujem račku 4. Tačka pet, Ad. 5. Prijedlog zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine, predlagač: poslanici iz Kluba DF-a, broj: 01-02-1-1381/20, od 22.07.2020., sa Mišljenjem Ustavnopravne komisije
Na 12. sjednici održanoj 15.09. nije prihvaćeno negativno mišljenje Ustavnopravne komisije, te je Komisija zadužena da izradi novo mišljenje u skladu sa članom 113. Poslovnika. Ustavnopravna komisija ponovo je dostavila negativno mišljenje, Komisija nije utvrdila da je Prijedlog zakona usklađen sa Ustavom BiH i pravnim sistemom. Otvaram raspravu o Mišljenju Ustavnopravne komisije. Nema prijavljenih. Zaključujem tačku 5. Tačka šest, Ad. 6. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, predlagač: poslanik Saša Magazinović, broj: 01-02-1-1769/20, od 04.09.2020. godine (prvo čitanje)
Zakonodavni sektor dostavio vam je Mišljenje, Ustavnopravna komisija utvdila je da je Prijedlog zakona usklađen sa Ustavom i pravnim sistemom i prihvatila principe Zakona. Otvaram raspravu o Prijedlogu zakona u prvom čitanju. Gospodin Saša Magazinović, izvolite.
Zahvaljujem predsjedavajući, pozdravljam Vas i zamjenike, kolegice i kolege. Dakle, radi se o Zakonu koji otklanja jednu anomaliju koja trenutno postoji u Izbornom zakonu, a koja dopušta istovremeno obavljanje funkcije i poslanika i ministra. Treba biti pošten pa reći, da je ova izmjena Zakona, koja je to omogućila, donešena u dobroj namjeri da se premosti jedan period poslije izbora, ali onda je postala obrazac ponašanja i praksa u našem društvu. Ovim Zakonom se predviđa jedna nova mogućnost u parlamentarnom životu BiH, a to je zamrzavanje mandata, o čemu se radi. Dakle, niko neće osporiti bilo kome ko je trenutno na poziciji ministra u vrijeme održavanja izbora izbornu volju glasača i osvojeni mandat, međutim od osoba koje se nađu u takvoj poziciji se traži da izaberu da li ostaju na poziciji ministra ili u Parlamentu. Ako ostaju na poziciji ministra onda na privremenom, na privremenoj osnovi njihovo mjesto zauzima prvi sa liste. Ovo je model koji postoji u Republici Hrvatskoj i duži niz godina se primjenjuje u različitim situacijama. Ovim Zakonom se omogućava i duže odsustvo poslanika na način da parlamentarne obaveze ne trpe, da li je to, ne daj Bože, liječenje koje traje duže i gdje su ljudi onemogućeni u obavljanju svoje fonkcije, da li je to školovanje u inostranstvu ili bilo koji drugi razlog, ali postoji mogućnost da zastupnik zamrzne mandat na određeni perido, a na njegovo mjesto, naravno, dolazi prvi sa liste. U onom trenutku kad aktivira mandata nastavlja konzumirati sva svoja prava. U Saboru Hrvatske gdje je ovo dugogodišnja praksa bilo je nekoliko slučajeva, čini mi se, i situacija gdje je nečija stučnost bila jedan od razloga zbog čega su ljudi na privremenom, na privremenoj osnovi napuštali Sabor, radili neke poslove, da li za Vladu Hrvatske ili je li privatno ili bilo kako drugačije, gdje ni na koji način parlamentarni rad nije trpio. Mi smo danas u situaciji da, nažalost, možda karikiram, ali nekad je i stvarno tako, trebamo usklađivati obaveze u Parlamentu sa sjednicama Vlade Federacije. Ovo je eklatantan primjer, ima čak sedam ministara koji su istovremeno i poslanici. Da ne nabrajam koliko je onih koji su poslanici u kantonalnim skupštinama, a obnašaju takođe poziciju ministara, u Vladi Republike Srpske ima samo jedan takav slučaj, odnosno u Narodnoj skupštini Republike Srpske i opet je vezan za Federalnu vladu. Mislim da je ovo, bar kako sam čuo iz komentara, nešto što ide u prilog i političkim strankama, smanjuje izuzetno animozitet javnosti prema tim ličnostima koje nisu svojom voljom i svojom odlukom nego najčešće spletom okolnosti u ovakoj situaciji. Ja sam razgovarao i sa kolegama koji su ovdje u Parlamentu u ovoj situaciji i oni naravno podržavaju ovaj Zakon, duboko svjesni toga da jedna osoba u isto vrijeme ne može na dovoljno kvalitetan način obnašati veći broj funkcija. Ono što je novina koja se ne tiče samo istovremenog obnašanja ministarske i poslaničke funkcije, a to je ovaj institut zamrzavanja mandata, mislim da je nešto što će u kvalitativnom smislu doprinijeti radu parlamenata na svim nivoima i omogućiti da kapacitirani kadrovi koji su izabrani u Parlament mogu raditi i druge poslove, da Parlament ne trpi, te se ukoliko to, je li, završe ili ukoliko to traje kraće od parlamentarnog mandata vratiti u Parlament. Mislim da će i kvalitet vlada na ovaj način biti povećan, danas kada, evo možda nije najsretniji primjer, ali Vlada Kantona Sarajevo vjerovatno će imati treći sastav, ovaj, u toku ovog mandata, ja sam siguran da bi neki od ljudi koji su ovdje u Parlamentu preuzeli možda ministarsku poziciju u kantonalnoj vladi, ali zbog čega bi to neko uradio kad je to ograničeno na tri ili šest mjeseci, a gubi parlamentarni mandat. Mislim da je svima sve jasno, ja se zahvaljujem, naravno i članovima komisije i svima onima koji, sa kojima sam razgovarao, razgovarao sam s ljudima iz svih političkih stranaka koji su dali svoje sugestije i dali podršku. Ovo je moglo ići u hitnoj proceduri, nije složen zakon, ali upravo iz namjere da eventualno ako ima neko neku sugestiju može to popraviti u amandmanskoj fazi, ovaj, odlučio sam se na redovni postupak. Hvala.
Hvala gospodinu Magazinoviću. Nema više prijavljenih. Zaključujem raspravu, tačku 6. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH. Tačka sedam, Ad. 7. Izvještaj komisije Kolegijuma o nastojanju za postizanje saglasnosti o prijedlogu poslanika Damira Arnauta za uvrštavanje nove tačke u dnevni red 12. sjednice Predstavničkog doma koja glasi: Razmatranje poslaničke inicijative Damira Arnauta kojom se ''nalaže Savjetu ministara BiH da u roku od 10 dana od dana usvajanja ove inicijative sprovede svu neophodnu proceduru prema nadležnim organima Republike Hrvatske s ciljem prekategorizacije graničnog prelaza Gabela Polje za međunarodni putnički saobraćaj ili njegovog otvaranja za malogranični saobraćaj, a u svakom slučaju otvaranja navedenog graničnog prelaza za malogranični saobraćaj učenika osnovnih i srednjih škola“, broj: 01-50-1-1787/20, od 16. 09.2020. godine
Na prošloj sjednici Doma nije bilo potrebne entitetske većine u prvom krugu glasanja. Kolegijum kako komisija nije postigao saglasnost o navedenom prijedlogu. Izvještaj komisije Kolegija ste dobili, rasprava je okončana ostaje da se naknadno izjasnimo u drugom krugu glasanja o ovom prijedlogu. Zaključujem tačku 7. Tačka osam, Ad. 8. Izvještaj komisije Kolegijuma o nastojanju za postizanje saglasnosti o prijedlogu poslanika Predraga Kojovića za uvrštavanje nove tačke u dnevni red 12. sjednice Predstavničkog doma koja glasi: Razmatranje poslaničke inicijative Predraga Kojovića, Mirjane Marinković Lepić, Damira Arnauta i Aide Baručije kojom se „nalaže Savjetu ministara BiH da u roku od 10 dana, od dana usvajanja ove inicijative, započne koordinaciju sa nadležnim organima entiteta i kantona, s ciljem omogućavanja izučavanja nacionalne grupe predmeta svim učenicima koji to žele, upisivanja naziva zvaničnih jezika u Bosni i Hercegovini u svu školsku dokumentaciju u skladu sa nazivima navedenim u Opštem okvirnom sporazumu za mir u Bosni i Hercegovini (Dejtonski sporazum), te ukidanja svih drugih oblika diskriminacije u osnovnim i srednjim školama u Bosni i Hercegovini, a uzimajući u obzir međunarodne obaveze Bosne i Hercegovine“, broj: 01-50-1-1797/20, od 16.09.2020. godine
Na prošloj sjednici, što se vjerovatno sjećate, nije bilo potrebne entitetske većine u prvom krugu glasanja. Kolegij kao komisija nije postigao saglasnost, Izvještaj o tome ste dobili. Raspravu o ovome smo okončali, ostaje da se izjasnimo u drugom krugu glasanja o prijedlogu za uvrštavanje nove tačke dnevnog, u dnevni red sjednice. Tačka devet, Ad. 9. Izvještaj komisije Kolegijuma o nastojanju za postizanje saglasnosti o Zahtjevu poslanika Damira Arnauta za razmatranje Prijedloga zakona o dopuni Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini po hitnom postupku, u skladu sa članom 133. Poslovnika, broj: 01-02-1-1805/20, od 16.09.2020. godine
Nakon što na prošloj sjednici Doma nije bilo potrebne entitetske većine u prvom krugu glasanja, Kolegijum kao komisija nije postigao sagalsnost o ovom zahtjevu. Izvještaj te komisije ste dobili, raspravu smo završili, naknadno ćemo se izjasniti u drugom krugu glasanja o Zahtjevu Damira Arnauta. Tačka 10. Ad. 10. Izvještaj komisije Kolegijuma o nastojanju za postizanje saglasnosti o Izvještaju o realizaciji Revidirane strategije Bosne i Hercegovine za sprovođenje Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma za 2018. godinu, podnosilac: Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, broj: 01,02,03-37-1656/20, od 16.09.2020. godine
Na prošloj sjednici Doma nije bilo potrebne entitetske većine u prvom krugu glasanja, Kolegijum Doma kao komisija nije postigao saglasnost, o tome ste Izvještaj dobili. Raspravu smo završili, naknadno ćemo se izjasniti u drugom krugu glasanja o Izvještaju o realizaciji Revidirane strategije. Tačka 11. Ad. 11. Prijedlog izmjena i dopuna Jedinstvenih pravila za izradu pravnih propisa u institucijama Bosne i Hercegovine, predlagač: Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, broj: 01/1-50-3-1-13/20, veza broj: 03/7-02-4-367/18, od 16.09.2020. (prvo čitanje)
Nakon što je Ustavnopravna komisija Doma naroda zaključila da je potrebno obnoviti proceduru u vezi sa Prijedlogom izmjena i dopuna Jedinstvenih pravila za izradu pravnih propisa u institucijama BiH Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma usvojila je zaključak da se navedeni Prijedlog ponovo dostavi u proceduru. Ustavnoprana komisija je iz prethodnog saziva dostavila je Mišljenje, Komisija je utvrdila da je Prijedlog usklađen sa Ustavom BiH i pravnim sistemom, te je prihvatila principe navedenog Prijedloga. Otvaram raspravu o Prijedlogu izmjena i dopuna Jedinstvenih pravila za izradu pravnih propisa u institucijama BiH. Izvolite. Nema zainteresovanih. Zaključujem tačku 11. Tačka 12. Ad. 12. Prijedlog izvještaja o realizaciji Strateškog plana ruralnog razvoja BiH (2018-2021) – Okvirni dokument u 2018. godini, podnosilac: Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, broj: 01,02-50-18-1795/20, od 09.09.2020. godine
Zakonom o poljoprivredi, prehrani i ruralnom razvoju predviđeno je da Strateški plan usvaja Parlamentarna skupština za period od najviše sedam godina, te da Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa priprema i jednom godišnje izvještava Parlamentarnu skupštinu o realizaciji Strateškog plana. Komisija za spoljnu trgovinu i carine prihvatila je Izvještaj i dostavila ga Predstavničkom domu. Otvaram raspravu o Prijedlogu izvještaja. Gospodin Jasmin Emrić, izvolite.
Zahvaljujem predsjedavajući. Vrlo kratko ću, s obzirom da se radi o važnom strateškom dokumentu, te da smo mi prilikom usvajanja istog zahtjevali da se Parlamentarna skupština BiH izvještava o provođenju Strateškog plana ruralnog razvoja smatram da je opravdano da damo neki kratak komentar, jer je urađen dobar posao, radi se o Izvještaju koji je bilo vrlo teško izraziti s obzirom na strukturu podataka koja se prikupljala, na metodologiju prikupljanja podataka na to da je jedan dio podataka neažuran, te je radna grupa imala tešku obvezu da, prije svega, izradi indikatore na osnovu kojih će procijeniti i ocjeniti provođenje Strateškog plana ruralnog razvoja, kao i analizu, obradu podataka i sam ovaj Izvještaj. Stoga ovaj dokument i ako nije prava slika, on je najbolje približavanje postojećem stanju u oblasti ruralnog razvoja, odnosno ovo je slika trenutnog provođenja plana, Strateškog plana ruralnog razvoja. U ovom dokumentu sadržane su analize podmjera, mjera, ciljeva i vizije, stoga ću ja vrlo kratko da komentiram analizu mjera koja je vrlo važna da bi mogli utvrditi kako i na koji način se provodi Strateški plan. Dakle, radi se o mjerama koje u suštini doprinose ruralnom razvoju i unapređenju ruralne infrastrukture. Prva mjera je direktna podrška poljoprivrednim proizvođačima. Što se tiče Federacije BiH u 2018. godini ulaganja su smanjena za 5,5 miliona ili 8% u odnosu na 2017. godinu. U Republici Srpskoj povećano je ulaganje za 12,8 miliona u odnosu na 2017. godinu, a u Brčko distriktu je također povećano ulaganje u okviru ove mjere za 1,3 miliona ili 14% u odnosu na 2017. godinu. Druga mjera, podrška investicijama poljoprivrednih preduzeća, proizvođačkih grupa i prerađivača. U Federaciji BiH u implementaciji ove mjere uloženo je 1,35 miliona, u Republici Srpskoj uloženo je 8,77 miliona, a u Brčko distriktu zabilježeno je smanjenje u odnosu na 2017. godinu za više od 550 hiljada konvertibilnih maraka. Treća mjera, podrška stručnom usavršavanju, razvoju znanja i osiguranja savjeta i informacija. U Federaciji BiH, odnosno Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva nije financiralo aktivnosti u okviru ove mjere. U Republici Srpskoj Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je investiralo oko 520 hiljada konvertibilnih maraka za aktivnosti u okviru ove mjere, a u Brčko distriktu nije bilo financiranja aktivnosti u 2018. godini. Četvrta mjera, podrška razvoju ruralne infrastrukture i poboljšanje dostupnosti usluga seoskom stanovništvu. U Federaciji BiH nije bilo financiranja aktivnosti u okviru ove mjere, u Republici Srpskoj investirano je 3,95 miliona konvertibilnih maraka, a u Brčko distriktu uloženo je u implementaciju ove mjere oko 281 hiljada konvertibilnih maraka. Peta mjera, podrška diversifikaciji u ruralnim područjima. U Federaciji nije financirana aktivnosti u okviru ove mjere. U Republici Srpskoj investirano je oko 200 hiljada konvertibilnih maraka, a Brčko distrikt nije financirao aktivnosti u okviru ove mjere. Šesta mjera, podrška razvoju javne infrastrukture, kvaliteta i usluga u poljoprivredno prehrambenom sektoru. Federacija BiH putem Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva podržalo je proizvođače i prerađivače u ispunjavanju standarda u iznosu od 34 hiljade konvertibilnih maraka. U Republici Srpskoj u imeplementaciju ove mjere uloženo je 52,9 hiljada konvertibilnih maraka, a Odeljenje poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Brčko distrikta uložilo je 5,5 hiljada za ispunjavanje standarda i certifikaciju. Sedma mjera, podrška sistemima i uslugama u veterinarskoj i fitosaniratnoj oblasti. Federacija nije financirala aktivnosti u okviru ove mjere u 2018. godini. Republika Srpska uložila je 1,9 miliona konvertibilnih maraka za aktivnosti u implementaciju predmetne mjere. Brčko distrikt implementirao je podmjeru koja se odnosi na podršku programa zaštite zdravlja i životinja. Osma mjera, podrška organskoj proizvodnji, zaštiti životne sredine i smanjenje utjecaja klimatskih promjena. U Federaciji BiH uloženo je 134 hiljade konvertibilnih maraka, u Republici Srpskoj 145 hiljada konvertibilnih maraka, a u Brčko distriktu 8.200 KM. Deveta mjera, podrška razvoju administrativnog sektora i usluga informacione podrške. Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva nije financiralo aktivnosti u okviru predmetne mjere u 2018. godini. Republika Srpska je uložila u 2017. i 2018. godini 260 hiljada konvertibilnih maraka za implementaciju predmetne mjere, a Brčko distrikt imalo je neke aktivnosti, ali nisu navedeni iznosi. Deseta mjera, podrška razvoju kapaciteta institucionalnog upravljanja. Federacija nije financirala aktivnosti za realizaciju ove mjere. Republika Srpska investirala je 154 hiljade konvertibilnih maraka putem nadležnog ministarstva i Brčko distrikt je podržao investiranje u ovo, u ovu mjeru u iznosu od 23,5 hiljada konvertibilnih maraka. Jedanaesta mjera, multidisciplinarne aktivnosti. Federacija ja podržala nabavku poljoprivredne opreme i mehanizacije. Republika Srpska u implementaciju mjere uložila 60 hiljada konvertibilnih maraka, a Brčko distrikt nije financirao aktivnosti u okviru ove mjere. Znači, sažetak analize mjera je sljedeći, Federacija BiH nije financirala aktivnosti za mjere 3, 4, 5, 7, 9 i 10, odnosno za šest mjera. Republika Sprska financirala je aktivnosti za sve mjere Strateškog plana, a Brčko distrikt nije financirao aktivnosti za mjere 3, 5, 11, odnosno za tri mjere, dok za mjere 9 i 7 nisu navedeni financijski iznosi. Iz ovog pregleda analize mjera vidljivo je da se Strateški plan na nižim nivoima vlasti djelomično provodi, negdje ukupno je preko 70% provođenje ovog Strateškog plana ruralnog razvoja, ali je vrlo važno naglasiti umjesto zaključka preporuku koja je sadržana u ovom Izvještaju, da se prilikom planiranja budžeta za poljoprivredu i ruralni razvoj nadležne institucije osiguraju da izdvojena sredstva ne budu manja od iznosa planiranog Strateškim planom, odnosno drugim riječima da niži nivoi vlasti financiraju u određenim iznosima Strateškim planom sve mjere koje su istim predviđene. Također, ja evo želim da se osvrnem na zaključak koji je usvojen od strane Vijeća ministara, a sadržan je u popratnom aktu ovog Izvještaja, kojim se zadužuje Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i nadležne institucije na nižim nivoima vlasti da implementiraju plan za uspostavu IPARD operativne strukture u BiH kako bi BiH, koja uz Kosovo jedina ne koristi IPARD sredstva, što prije počela koristiti IPARD sredstva Evropske unije čime bi se na ovaj način adekvatno napunio budžet BiH po planiranom Strateškom planu. Evo želim podsjetiti da smo mi prilikom razmatranja svih godišnjih izvještaja o stanju u poljoprivredi usvajali zaključak kojim smo zadužili nadležne institucije da se konačno uspostave IPARD operativne strukture. U skladu sa ovim, odnosno ovaj zaključak koji je usvojilo Vijeće ministara znači da ima neki plan za uspostavu IPARD operativne strukture. Mi smo također u drugom mjesecu ove godine usvojili zaključak gdje se traži uspostava IPARD operativne strukture. Radi se o vrlo važnim sredstvima za poljoprivredne proizvođače, znači direktna sredstva koja bi naši poljoprivredni proizvođači mogli koristiti, to su sredstva ruralnog razvoja, unapređenje ruralne infrastrukture itd. itd. Pa bih evo još jednom naglasio da se konačno pristupi i dogovori IPARD struktura u BiH, odnosno ovaj tehnički dio koji je neophodan za pristupanje ovim financijskim sredstvima koja su trebala biti već više od 15 godina na raspolaganju BiH. Jedino BiH u regiji ne koristi ova sredstva, čime su naši poljoprivredni proizvođači u najtežem položaju u regiji, a s obzirom na postojeću situaciju i sve što je donijela pandemija i epidemija korona virusa, moram naglasiti da to dodatno još otežava položaj naših poljoprivrednih proizvođača i njihov opstanak na tržištu. Hvala.
Hvala Vama. Gospođa Ljubica Miljanović, izvolite.
Hvala predsjedavajući. Ja bi se samo nastavila diskusiju i značaj, istakla značaj uspostavljanja IPARD operativne strukture, koja kao što znamo nije uspostavljena, a još je na sjednici ...2018. godine Savjet ministara je usvojio Informaciju o aktivnostima na uspostavi Operativne strukture Instrumenta pretpristupne pomoći na, za taj naš ruralni razvoj. U međuvremenu zemlje korisnice tog IPARD-a su od 2014. do 2020. godine iskoristile sljedeća sredstva: Albanija je iskoristila 71 miliona eura, Crna Gora 39 miliona, Sjeverna Makedonija 60, Srbija 175 miliona eura, Turska 801 miliona eura. Poređenja radi poljoprivredni budžeti Republike Srpske i Federacije BiH na godišnjem nivou približno iznose po 70 miliona konvertibilnih maraka, a budžet Ministarstva odbrane za 2020. bio je 283 miliona maraka. U stvaranju bruto društvenog proizvoda poljoprivreda ima udio oko 8% i tu je rangirana kao četvrta grana privrede u BiH. Učešće poljoprivrede u ukupnoj zaposlenosti je relativno visoko i iznosi oko 19% radno sposobnog stanovništva i zato je nesupostavljanje ove IPARD operativne strukture jasno ukazuje na dosadašnje aktivnosti koje su propustile značajna sredstva za razvoj, ruralni razvoj i podršku ruralne proizvodnje. Stoga bi bilo važno da Savjet ministara nastavi aktivnosti na uspostavljanju IPARD operativne strukture i to u skladu sa ustavnom strukturom i sa zakonskom regulativom u BiH koji definišu nadležnosti u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja kako ne bi pod znakom pitanja imali i pretpristupna sredstva u narednom periodu 2021. do 2027. godine veoma je važno da mi na vrijeme pristupimo i učestvujemo u programiranju za ovaj naredni IPARD. Hvala.
Hvala. Gospodin Mirko Šarović. Izvolite.
Hvala predsjedavajući. Pa, možda bi samo iskoristio priliku da ukažem na nekoliko stvari o ovom dokumentu koji je rađen ranije, vidite da se radi o dokumentu iz 2018. godine. Moglo bi se mnogo, mnogo toga reći. Ono što je možda dobra stvar da konačno poslije toliko godina imamo strateški dokument, doduše on je samo do '21. godine i neophodno je krenuti u pripremu za novi dokument. Ovaj je donesen teškom mukom i, evo, ja mislim da je ovo prvi izvještaj, koliko ja znam mi nemamo za 2019. godinu, a iz njega može mnogo toga da se vidi, nauči, možda projektuje za budućnost. Ja izdvajam samo nekoliko stvari. Vjerovatno ovaj dokument je i pripremljen da bi se možda vidjelo koliko je svih podmjera, odnosno mjera koliko je urađeno u odnosu na planiranje za ovu 2018. godinu. Vidimo da je to, obzirom da je prva godina, da je to pristojno, no ako malo više zagrebete u ovaj dokument vidjet ćete rezultate u Sektoru poljoprivrednog, odnosno ruralnog razvoja koje su, rekao bih, vrlo loši, sa lošim tendencijama. Evo, uzmimo samo dva-tri elementa Vidimo da je udio radne snage u poljoprivredi smanjen za, čini mi se, za 6.000 u 2018. godini. Ako uzmete podatke za 2019. godinu vidjet ćete da je taj trend smanjenja broja zaposlenih u poljoprivredi još nekoliko hiljada i možete da zamislite kakva će da bude situacija sa 2020. godinom. Znači, pored gledanja ove statistike koliko smo mjera primijenili i šta smo uradili mi moramo zaista da obratimo pažnju i na ove stvari. Ako idemo dalje vidjet ćemo da je udio u trgovini također sa lošom tendencijom. Mi smo izvozili poljoprivrednih proizvoda, mislim u 2017. godini, negdje oko milijardu KM. Vidimo da je to u 2018. godini 800 i nešto miliona KM, u 2019. manje, a vidjet ćemo kakvi će da budu rezultati u 2020. godini. Ne mogu nikako biti bolji obzirom da su sve brojke smanjene, pa i kada je u pitanju poljoprivreda, ne samo u izvozu u Evropsku uniju, u zemlje regije, nego i Tursku i neka druga naša tradicionalna tržišta, a izvoz koji je je, odnosno uvoz koji je dva puta, odnosno tri puta veći. Treba da znamo, znači, da smo uvezli tri milijarde KM, izvesli samo 800 i nešto miliona. Znači od onog odnosa 1:3 to je sada već praktično 1:4. Kad dobijemo razultate za 2020. godinu ja mislim ima da za glavu da se hvatamo da vidimo o čemu se radi. Mnogo je razloga za takvo nešto i vjerovatno bi trebalo pet ovih, rekao bih, onih tajminga za diskusiju. Nije samo IPARD, IPARD jeste važan, kroz IPARD gubimo značajan dio sredstava, ali mi ni IPARD nismo iskoristili za ona sredstva koja su u međuvremenu od 2019. godine obezbijeđena teškom mukom, 20 miliona za poljoprivredu, odnosno za veterinarski sektor i 10, čini mi se, 10 miliona eura za zaštitu prirodne okoline. Uspjeli smo to ali to nije iskorišteno. Ovaj sistem naš ni to što dobijemo ne uspije da iskoristi i, naravno, sve druge mogućnosti koje nam stoje na raspolaganju. Prije svega dalji trend obezbjeđenja evropskog standarda, odnosno kvaliteta proizvoda da možemo da izvozimo u Evropsku uniju, a to je izvoz crvenog mesa. Ništa nismo uradili u zadnjih godinu dana po tom pitanju i to je vrlo, vrlo važno. Zaustavili smo se sa izvozom pilećeg mesa i nekih drugih proizvoda. I, naravno, jedan od ključnih problema je nivo podsticaja u poljoprivredi koji je, ja mogu slobodno da kažem, na istorijskom minimumu kada je u pitanju cijela regija. Kako da budemo konkurentni kada zemlje u okruženju imaju otprilike 10 puta veći nivo podsticaja sa približno jednakim brojem i stanovnika ili poljoprivrednog zemljišta ili nekih drugih, da upotrijebim neke druge parametre u oblasti poljoprivrede. Ne može se, ne može naša poljoprivreda da bude konkurentna sa 70 miliona podsticaja u Republici Srpskoj i 120-130 miliona u Federaciji. Ne može, nema tog stručnjaka koji će da kaže da je to dovoljno. Samo u Republici Srpskoj to bi trebalo da bude podsticaj za mlijeko, a za sve druge proizvode trebalo bi naći neke druge izvore. Ja mislim da je to ozbiljna priča i ozbiljna rasprava u kojoj bi trebali, trebali bi da je povedemo i da tražimo rješenja. U suprotnom mrko nam se piše. A da ne kažem o Turskoj o izvozu mesa, o mukama sa uljem, brašnom i ovim ostalim stvarima. To je pitanje kome se nedovoljno posvećuje pažnja. Ovaj dokument je donesen, ali on je samo donesen, ali mnogo, mnogo je potrebno da bi možda one resurse koje imamo iskoristili. Hvala vam predsjedavajući, ne znam da li sam pretjerao sa vremenom ali, evo, toliko.
Hvala. Nema više prijavljenih. Zaključujem tačku 12. Tačka 13. Ad. 13. Izvještaj o izvršenju Budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2019., podnosilac: Predsjedništvo BiH, broj: 01,02-16-1- 1595/20, od 31.07.2020. godine
Komisija za finansije i budžet je prihvatila Izvještaj. Dostavila vam je Mišljenje, svi imaju, i uputila ga u dalju parlamentarnu proceduru. Otvaram raspravu po Izvještaju o izvršenju Budžeta za 2019. godinu. Izvolite. Nema zainteresovanih. Zaključujem ...
Tačka 14. Ad. 14. Izvještaj o finansijskoj reviziji izvršenja Budžeta institucija Bosne i Hercegovine za 2019., podnosilac: Kancelarija za reviziju institucija BiH, broj: 01-16-9- 1910/20 od 29.09.2020. godine
Kancelarija za reviziju institucija dostavila Komisiji za finansije i budžet, prihvatila Izvještaj i uputila ga u dalju parlamentarnu proceduru. O tome ste mišljenju dostavili(?) Komisija je predložila usvajanje sljedećih zaključaka. 1. Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH traži od Savjeta ministara BiH i Ministarstva finansija i trezora BiH da hitno pristupe sveobuhvatnoj realizaciji preporuka revizije koje su sadržane u tekstu Izvještaja o finansijskoj reviziji izvršenja Budžeta institucija Bosne i Hercegovine za 2019., te da Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH najkasnije do 01.03.2021. dostavi informaciju o realizaciji preporuka iz Izvještaja. 2. Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH traži od Savjeta ministara BiH i Ministarstva finansija i trezora BiH da hitno završe sa uspostavljanjem sistema internih kontrola u institucijama Bosne i Hercegovine. Takođe traži da posebnu pažnju posvete jačanju sistema internih kontrola s ciljem povećanja efikasnosti finansijskog poslovanja i pouzdanosti finansijskih izvještaja, te da uspostave odgovarajući sistem internih kontrola kojim će smanjiti rizik od ponavljanja istih grešaka ili pojave novih grešaka u svom finansijskom poslovanju. Otvaram raspravu. Nema zainteresovanih. Zaključujem tačku 14. Tačka 15. Ad. 15. Imenovanje generalnog revizora Kancelarije za reviziju institucija Bosne i Hercegovine – Izvještaj o utvrđivanju Rang-liste kandidata za imenovanje generalnog revizora Kancelarije za reviziju institucija Bosne i Hercegovine, dostavljen od Privremene zajedničke komisije oba doma Parlamentarne skupštine BiH za sprovođenje procedure za imenovanje generalnog revizora Kancelarije za reviziju institucija Bosne i Hercegovine, broj: 01,02-50-16-1094-5,2a/20, od 28.09.2020. godine
Privremena zajednička komisija dostavila je Izvještaj o utvrđivanju Rang-liste kandidata za imenovanje generalnog revizora. Najveću ukupnu konačnu ocjenu dobio je Hrvoje Tvrtković koji je ujedno i prijedlog kandidata Privremene zajedničke komisije za imenovanje generalnog revizora Kancelarije za reviziju institucija Bosne i Hercegovine. Otvaram raspravu. Gospodin Saša Magazinović. Izvolite.
Evo, neka Emrić prvi govori, on je u ime Komisije pa ću ja, on je u ime Komisije neka prvi kaže.
Gospodin Jasmin Emrić, aha, to vi prepuštate jedan drugom. Ja određujem ovdje redosljed kako se ko prijavio. Izvolite gospodine Emrić.
Zahvaljujem predsjedavajući. Ja sam određen ispred Privremene zajedničke komisije da budem izvjestilac za ovu tačku dnevnog reda, pa stoga je intervenirao kolega Magazinović, ali Vi ste već konstatirali, uvaženi predsjedavajući, rezultat rada ove Komisije pa je moje da kratko kažem da smo mi na osnovu ovog Izvještaja o utvrđivanju Rang-liste kandidata za imenovanje generalnog revizora Ureda za reviziju institucija Bosne i Hercegovine uradili sljedeće. Mi smo na 4. sjednici, koja je održana 17.09.2020. godine, utvrdili Rang-listu kandidata, a zatim smo na istoj sjednici utvrdili i predlažemo Predstavničkom domu i Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH da za generalnog revizora Ureda za reviziju institucija Bosne i Hercegovine imenuje kandidata Hrvoja Tvrtkovića, a koji je od svih članova Komisije ocijenjen sa najvećom ocjenom od 50 bodova. Zadatak i hronologija rada Komisije detaljno je sadržana u predmetnom Izvještaju, pa izvolite. Hvala.
Hvala. Gospodin Saša Magazinović. Izvolite.
Izvinite predsjedavajući na ovom odustajanju. Ja imam jednu kratku i neobičnu diskusiju. Ja sam bio član ove Komisije i ovaj konkurs je, ovaj, unaprijed bio nešto što se u ovim, nazovi, političkim krugovima označavalo kao konkurs gdje će, koji će biti namješten za nekoga po stranačkoj liniji. I Emrić i ja smo iz opozicije, ne svojom voljom, naravno, bili dio toga i na taj način se, ovaj, imali neko predubjeđenje za rad u ovoj Komisiji. Međutim, nakon toga ja želim da kažem sljedeće. Kad bi svi konkursi se provodili na ovaj način i kada bi članovi komisija na ovaj način vrednovali znanje onih koji se prijave ja mislim da bi u ovoj državi bilo puno bolje. Ja ovog čovjek ne poznam, i sada sam morao provjeriti kako se zove, koji je dobio najveći broj glasova. Svi koji su prijavljeni na konkurs i koji su pristupili intervjuu su imali znanje da su mogli biti najbolje ocijenjeni, odnosno da su mogli biti direktor ove institucije. Gospođa Ljerka Marić, mislim bila ministrica finansija kada se usvajao Zakon, zna jako puno o tome, Velimir Jukić naš kolega, moj politički neistomišljenik ali neko ko zna sve to, ali recimo ovaj čovjek koji je dobio najveći broj glasova je stvarno pokazao, on dolazi iz institucije, pokazao zavidno znanje, pokazao da vidi koje greške revizija pravi prema institucijama i kako nekad pređe prag pa počne političke odluke gledati kroz svoj rad i sputavati one koji imaju političku odgovornost, i da ne duljim dalje. Kad bi svi konkursi ovako bili ja sam siguran da bi institucije bile bolje, ako ništa ljudi bi bili na pošten način izabrani. Imao sam ovo potrebu da kažem ovdje, prvo što dolazim iz opozicije, a drugo što sam došao u ovu Komsiju sa predubjeđenjem da će nekoga dovesti za ruku ko nema pojma o reviziji i da će silom većine postati glavni revizor. Na sreću to se ne dešava.
Hvala. Nema više prijavljenih. Zaključujem raspravu kada je u pitanju tačka 15. Tačka 16. Ad. 16. Izbor direktora Agencije za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini – Izvještaj o utvrđivanju prijedloga Rang-liste kandidata za izbor direktora Agencije za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini, dostavljen od Privremene zajedničke komisije oba doma Parlamentarne skupštine BiH za sprovođenje procedure imenovanja direktora Agencije za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini, broj: 01,02-50-16- 1091-7,1/20, od 06.10.2020. godine
Privremena zajednička komisija dostavila je Izvještaj o utvrđivanju prijedloga Rang- liste kandidata za izbor direktora. Prijedlog Rang-liste kandidata ste dobili, dakle trojicu, gospodin Dragoljub Reljić 95,5 bodova, gospodin Petar Kovačević 78,3 boda, Branko Petrić sa 75 bodova. Otvaram raspravu. Nema prijavljenih. Zaključujem tačku 16. Tačka 17. je ona koju smo usvojili u raspravi oko dnevnog reda, Ad. 17. Imenovanje sedam članova Kancelarije za razmatranje žalbi u Sarajevu – Izvještaj o utvrđivanju liste uspješnih kandidata za imenovanje sedam članova Kancelarije za razmatranje žalbi u Sarajevu, dostavljen od Privremene zajedničke komisije oba doma Parlamentarne skupštine BiH za sprovođenje procedure imenovanja sedam članova Kancelarije za razmatranje žalbi u Sarajevu, broj: 01,02-50-14-1183- 4/20, od 13.10.2020. godine
Privremena zajednička komisija dostavila je prijedloge za imenovanje. Prijedlog kandidata za imenovanje člana Kancelarije za razmatranje žalbi u Sarajevu stručnjak upravnog prava ili upravnog postupka je sljedeći: Marko Kolobarić, Adin Kondžić i Siniša Tešanović. Prijedlog kandidata za imenovanje člana Kancelarije za razmatranje žalbi u Sarajevu stručnjak u oblasti izvođenja javnih radova, javnih nabavki, transporta i strateškog poslovnog upravljanja je sljedeći: Sanela Salihović, Nikolina Silak, Jelena Račić i Minja Šantić-Vidović. Otvaram raspravu. Gospođa Mirjana Marinković-Lepić. Izvolite.
Ja bih samo pitala ko je ovdje izvjestilac za ovu tačku, je li gospodin Osmanović?
Hvala. Gospodin Adil Osmanović. Izvolite.
Hvala predsjedavajući. Ja ću ukratko kao predsjednik Komisije za imenovanje sedam članova Kancelarije za razmatranje žalbi u Sarajevu kazati samo nekoliko napomena koje Vi prredsjedavajući niste istaknuli. Komisija u sastavu Adil Osmanović, Snježana Novaković-Bursać i Predrag Kožul iz Predstavničkog doma, Lazar Prodanović, Asim Sarajlić i Marina Pendeš iz Doma naroda je održala četiri sjednice Komisije na kojoj smo prvo izabrali predsjedavajućeg, dva potpredsjedavajuća, usvojili Poslovnik o radu, raspisali konkurs, na koji se prijavilo 31 kandidat. Stručna služba je detaljno pregledala dokumentaciju i konstatovala da 29 kandidata ispunjava uslove. Mi smo na 4. sjednici, 31.08.2020. godine, obavili intervju sa pozvanim kandidatima. Intervjuu se odazvalo 27 kandidata. Mogu kazati da se radi zaista o jako stručnim, sposobnim, kvalificiranim kandidatima i Komisija je sačinila prijedlog liste kandidata koje bi danas Parlamentarna skupština trebala usvojiti. U toku zasijedanja dobio sam dopis od kandidata Minja Šantić-Vidović koja obavještava Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, molio bih službu da podijeli ovaj dopis, – ovim putem odustajem od kandidature i tražim da me se skine sa liste na kojoj se nalazi četiri predložena kandidata za člana Ureda za razmatranje žalbi, stručnjaka iz područja izvođenja radova, javnih nabavki, transporta i strateškog poslovnog upravljanja. Hvala.
Hvala. Sad gospođa Mirjana Marinković-Lepić. Izvolite.
Zahvaljujem se predsjedavajući. Ja bih imala jedno pitanje. Na osnovu kog člana Zakona o javnim nabavkama su utvrđeni uslovi za konkurisanje na ovo radno mjesto? Dakle, da mi se tačno kaže član Zakona o javnim nabavkama na osnovu kojeg su utvrđeni kriteriji. A obrazložit ću kada dobijem odgovor.
Koga pitate gospođo, izvjestioca?
Mislim, pitam izvjestioca.
Dobro. Izvjestilac će to zapisati.
Naime, ako će zapisati, evo ja ću onda dokrajčiti svoje pitanje. Naime, ovdje se kaže tri izvršioca, član Ureda za razmatranje žalbi, to su tri čovjeka iz čijeg reda se bira predsjedavajući, kaže – stručnjak upravnog prava i/ili upravnog postupka. Član 93. stav (3) Zakona o javnim nabavkama kaže da tri člana URŽ-a između kojih se bira predsjedavajući moraju imati univerzitetsko obrazovanje pravnog smjera i položen pravosudni ispit. Dakle, ovdje se nigdje ne navodi da to treba da budu stručnjaci upravnog prava i/ili upravnog postupka. Za drugu tačku konkursa, znači za ostala četiri izvršioca su ispoštovani uslovi utvrđeni članom 93. stav (3) da su to stručnjaci sa visokom stručnom spremom u oblasti izvođenja radova, javnih nabavki, transporta i strateškog poslovnog upravljanja. Znači, ja ovdje podcrtavam da uslovi koji su utvrđeni nisu u skladu sa članom 93. stav (3) Zakona o javnim nabavkama i da to dovodi u pitanje kompletnu regularnost postupka.
Hvala. Gospođa Snježana Novaković-Bursać. Izvolite.
Hvala lijepo predsjedavajući. Ne usuđujem se i ne osjećam se kompetentnom, iako sam bila član Komisije, da sad ovako odgovaramo, ovaj, gospođi Marinković-Lepić, ali gospođo Marinković-Lepić šest ljudi je radilo uz podršku dva sekretara. I stvarno se ne usuđujem, znači ne mogu da vjerujem da ste, da tako možete iznositi paušalne ocjene. Svaki papirić je pregledan više puta, ovaj, i u krajnjoj liniji bilo ko ako je imao bilo kakvu sumnju postoje druge instance. Stvarno Parlament nije nikakav drugostepeni organ ili ne znam ni ja šta. Utvrđena je lista, lista je danas na dnevnom redu i mi se o listi izjašnjavamo, ovaj, onako kako je ishodovalo na osnovu konkursne, provedene konkursne procedure. Tako da ja ne bih uopšte ulazila u dalju raspravu iako sam član Komisije, niti mislim da bilo ko danas treba odgovarati gospođi Mirjani Marinković-Lepić na ovo zato što mi danas pričamo o listi ovih šest ljudi koji su se na njoj našli. Što se tiče, odnosno sedam, ali evo, imamo danas informaciju, i proslijeđeno nam je, ovaj, izjašnjenje jedne od kandidatkinja koja se našla na ovoj listi, dakle mi u stvari nemamo više sedam na listi, nego imamo šest. Pa u vezi s tim bih ja predložila da Predstavnički dom dopuni svoj zaključak broj 01,02-50-16-1730-2/20, od 11.09.2020. Naime, ... zaključka kojim smo osnovali Privremenu zajedničku komisiju oba doma Parlamentarne skupštine BiH za sprovođenje procedure imenovanja članova filijala Kancelarije za razmatranje žalbi u Banja Luci i Mostaru. Ja predlažem da se taj zaključak izmijeni na sljedeći način da se iza, u samom naslovu zaključka iza riječi „Mostaru“ dodaju riječi „i jednog člana Kancelarije za razmatranje žalbi u Sarajevu“. Zatim da se u članu 1. iza riječi, posljednje riječi „upravljanja“ dodaju riječi „i jednog člana Kancelarije za razmatranje žalbi u Sarajevu“. I da se u članu 3. takođe iza zadnje riječi koja je u ovom slučaju u članu 3. „godina“, piše 5 godina, dodaju riječi „i jednog člana Kancelarije za razmatranje žalbi u Sarajevu iz reda ostalih“. Tako da bismo, ovaj, s obzirom na novonastalu situaciju jednostavno na neki način i ubrzali proceduru, s obzirom da je imenovana već jedna komisija koja ima zadatak da provede proceduru o konkursu za imenovanje članova u filijalama, u Banja Luci i Mostaru, da uštedimo na vremenu i da budemo efikaniji, da obavi posao imenovanja, prijedloga za imenovanje ovog jednog člana. Hvala lijepo.
Hvala zastupnici Novaković-Bursać. Ispravak krivog navoda, zastupnica Mirjana Marinković-Lepić. Izvolite zastupnice.
Pa, ja zaista ne znam zašto koleginica stalno dovodi u pitanje neko naše poznavanje prava, i mene i gospodina Arnauta, kad mi jesmo pravnici. To bi isto bilo kad bih ja dovodila u pitanje njeno poznavanje medicine i specijalnosti za koje je specijalizirala. Ja se ne slažem sa dijelom diskusije, ispravljam krivi navod da mi ovdje jesmo zato da odlučujemo o imenovanju, a materijal na osnovu kojeg odlučujemo je Izvještaj, dakle, Komisije na osnovu kojeg odlučujemo. Ako sam ja kao parlamentarka i zastupnica u ovom Domu uočila da postupak nije sproveden u skladu sa članom 93. stav (3) Zakona, onda ja ne znam o čemu mi treba da odlučujemo. Dakle, ja na vrijeme upozoravam da član 93. stav (3) Zakona o javnim nabavkama kaže da ta tri člana moraju imati, znači obrazovanje pravnog smjera i položen pravosudni ispit, tačka. Znači, nigdje se u Zakonu, koji govori, evo, pročitajte gospođo Borjana, i Vi ste pravnik, ovaj, nigdje se ne spominje stručnjak upravnog prava i/ili upravnog postupka. Prema tome, ja ću ovdje predložiti pismenim putem zaključak da se odgodi ovo imenovanje i da se ova tačka skine sa dnevnog reda, a da nas Komisija dodatno obavijesti, u skladu sa ovim mojim navodima i ovim što sam ja primijetila i da nam da dodatno obrazloženje, pa da vidimo, evo, ko je u pravu.
Hvala zastupnici. Ispravak krivog navoda, zastupnica Snježana Novaković-Bursać. Izvolite zastupnice.
Gospođo Marinković-Lepić možda me niste dobro shvatili, evo, dozvoljavam da, moguće da sam i ja se pogrešno izrazila. Ne sporim ja Vaše znanje ili ne znanje, nego sporim to da da li kandidati ispunjavaju tražene zakonske uslove ili ne ispunjavaju, da Vi dovodite u sumnju to, a niste sjedili u toj Komisiji i niste lično, bar koliko ja znam, pregledali te dokumente. Ja u ovom, ja se usuđujem sada kao član Komisije da tvrdim ovdje da smo zajedno radeći i, naravno, na bazi prijedloga koji su nam pripremili sekretari koji su, ovaj, koji su zajedno s nama vršili uvid u tu dokumentaciju utvrdili da ova tri člana imaju pravosudne ispite i da zadovoljavaju u potpunosti tražene zakonske kriterijume. Znači, to ja ne dajem za pravo da se ovdje konstatuje imajući na umu da smo radili danima da bismo došli do ove liste, da smo jako brižljivo i pomno pratili da nam se slučajno ne potkrade greška u smislu nepoštovanja, ili neispunjavanja svih traženih zakonskih preduslova za bilo koga na ovoj listi.
Hvala zastupnici Novaković-Bursać. Ispravak krivog navoda zastupnica Mirjana Marinković-Lepić. Izvolite zastupnice.