Molim narodne poslanike da zauzmu mjesta, treba da počnemo sa radom, naravno odnosi se i na goste i na radnike stručnih službi. Dame i gospodo, narodni poslanici, poštovani gosti otvaram 12. sjednicu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, koja počinje himnom. Dame i gospodo, narodni poslanici, poštovani članovi Savjeta ministara, drugi gosti, pozdravljam vas i obavještavam da su odsustvo pravdali narodni poslanici Dragan Mektić i Mirsad Kukić, a kašnjenje su najavili Nermin Nikšić i Saša Magazinović. Iz Kabineta gospođe Ankice Gudeljević, ministarke, obaviješteni smo još ranije da ona neće moći da prisustvuje. Ima ukupno 35 poslanika, to znači da imamo kvorum i za rad i za odlučivanje. Kao što ste u pozivu već dobili, odnosno kako smo vas obavijestili u skladu sa članom 167. Poslovnika, na početku sjednice, prije rasprave o dnevnom redu poslanicima će biti omogućeno postavljanje poslaničkih pitanja u usmenoj formi. U skladu sa članom 168. Poslovnika najave za postavljanje poslaničkih pitanja u usmenoj formi dostavili su sljedeći poslanici: Nenad Nešić ministru bezbjednosti, Šemsudin Mehmedović predsjedavajućem Savjeta ministara BiH i ministarki inostranih poslova, Edita Đapo ministru pravde BiH, Mirjana Marinković-Lepić predsjedavajućem Savjeta ministara, Damir Arnaut predsjedavajućem Savjeta ministara, Jasmin Emrić predsjedavajućem Savjeta ministara, Branislav Borenović predsjedavajućem Savjeta ministara i Nenad Stevandić ministarki civilnih poslova koja nije tu, pa ćemo vidjeti kad dođe na dnevni red kako ćemo sa tim pitanjem. Ove najave su u skladu, kao što sam već rekao član Poslovnika, dostavljene su predsjedavajućem Savjeta ministara i onom članu Savjeta ministara na kojeg se pitanje odnosi. Želim podsjetiti da je obezbjeđen direktan TV prenos ovog dijela sjednice, kao i u ranijim periodima. Vrijeme je da počnemo sa postavljanjem pitanja. Riječ ima narodni poslanik Nenad Nešić. Izvolite.

Poštovani predsjedavajući, uvažene kolege, poštovani ministri. Bosna i Hercegovina je suočena sa pojačanim prilivom migranata i svim onim što prati migrantsku krizu, humanitarnom katastrofom i pogorašanom bezbjednošću. Procjene su da je u zemlji trenutno oko 8 hiljada migranata, pri čemu je velikom broju njih nemoguće utvrditi identitet, jer njihove matične zemlje odbijaju saradnju, poput Pakistana. Koje su to konkretne mjere koje mislite preduzeti i kaćete ih preduzeti da se ovaj problem prestane rapidno širiti i počne suzbijati?

Odgovor ministra bezbjednosti. Izvolite.

Uvaženi predsjedavajući, članovi Kolegija, zastupnici, dame i gospodo, kolege iz Vijeća ministara. Što se stanja migrantske krize tiče, ja ću iznijeti osnovne podatke koji ilustruju i obim i sadržaj problema sa kojim se suočavamo, a dostaviću i detaljnu pisanu informaciju. Dakle, od kraja 2017. godine pa do danas BiH se našla na jednoj pomjerenoj migrantskoj ruti preko Zapadnog Balkana prema zemljama Zapadne Evrope, u prvih osam mjeseci ove godine u odnosu na neke ranije trendove priliv migranata je smanjen prvenstveno zbog prisustva pandemije COVID-19. Dakle, smanjen je otprilike za nekih 39%, jer je u ovom periodu registrovano 11.292, a u istom periodu prošle godine bilo je registrovano 18.399 migranata. Većina migranata u toku ove godine dolazi iz Afganistana, otprilike njih 27%, pa onda ide Pakistan sa oko 23% participacije u tom ukupnom broju migranata koji se kreću preko Bosne i Hercegovine, onda ide Bangladeš sa 19%, Maroko sa 10%, Irak sa 4,5 i onda se na toj listi takođe nalaze i Iran i Tunis i Alžir, Egipat i neke druge zemlje Bliskog istoka i centralne Azije. Da bismo shvatili njihov status od ovih 11.292, koji su registrovani od Službe za poslove sa strancima tokom ove godine, njih 10.738 izrazilo je namjeru da podnesu zahtjev za azil. Izražavanjem ove namjere migranti dobijaju tzv. registracijski karticu i u odnosu na mnoge odredbe međunarodnog prava stiču mogućnost i pravo da uživaju mnoge elemente međunarodne zaštite ili prava iz seta međunarodnih ljudskih prava i sloboda. Međutim, od ovih skoro 11 hiljada samo je njih 185 zaista podnijelo zahtjev. Ovo govorim iz razloga, ovo je važna činjenica da migranti praktično manipuliraju tim institutom podnošenja zahtjeva za azil, a kasnije ustvari ne podnose taj zahtjev i od Službe za azil sam dobio informaciju da je tokom prošle godine u slučaju jedne porodice taj postupak priveden kraju i kad su ih pozvali da obave zadnji razgovor prije izdavanja azila, oni su im se javili i kazali da su već tri mjeseca u Švedskoj. Dakle, Bosna i Hercegovina u tom smilu ne predstavlja državu koja je, prema svemu ovome što smo u prethodne tri godine mogli da vidimo, zanimljiva kao konačna destinacija, odnosno krajnje odredište za migrante koji fluktuiraju ovim prostorom. Imamo, dakle, taj fenomen zloupotrebe sistema azila, imamo činjenicu da je istočna granica prema Srbiji i Crnoj Gori porozna, ali je to slučaj i sa drugim granicama na ovoj ruti. Međutim, preduzeti su napori da se Granična policija, koja nije dovoljno kapacitirana, da kvalitetno i efektivno kontroliše istočnu granicu pojača, tako da je u dosadašnjem periodu MUP RS sa 80 pripadnika pomagao Graničnoj policiji u radu, Direkcija za koordinaciju policijskih tijela sa nekih 40 i SIPA sa 10 svojih pripadnika, s tim što se tu njihovo prisustvo ovih agencija pojačava i upotrebom određenih tehničkih sredstava čime se nešto pojačava kvalitetnije i sadržajnije efekat kontrole granice. Svo to pojačanje mjera daje određene rezultate, tako da u posljednjih par sedmica imamo jedan vidan trend opadanja broja migranata koji se propuštaju kroz granicu Bosne i Hercegovine na istoku i borave na prostoru Bosne i Hercegovine. Migranti koji borave na prostoru Bosne i Hercegovine smješteni su u Imigracijskom centru u Istočnom Sarajevu, Azilantskom centru u Delijašu, to su kapaciteti Ministarstva sigurnosti. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice ima Izbjegličko-prihvatni centar Salakovac i Readmisijski centar u Mostaru i imamo privremene prihvatne centre u Sarajevu su to Ušivak i Blažuj, na prostoru Unsko-sanskog kantona to su Sedra, Bira, Miral i Borići i otvoren je tokom pandemijske krize šatorski kamp Lipa. Od ukupnog broja ovih migranata koji se trenutno nalaze, a 10. septembra ove godine Služba za strance je registrovala ukupno 6.101 migranta, od tih 6.101 migranta njih 5.930 se nalazi u privremenim prihvatnim centrima. U okviru Ministarstva sigurnosti postoji Koordinacijsko tijelo za pitanje migracija koje djeluje kao operativni štab i ono sa svim agencijama za primjenu zakona i mupovima, odnosno policijskim snagama na različitim nivoima koordinira aktivnosti u kontroli ulaska, kretanja i boravka migranata na prostoru Bosne i Hercegovine, ostvaruje saradnju sa velikim brojem državnih tijela, nevladinih organizacija i posebno sa međunarodnim organizacijama koje su u bavljenjem ovim pitanjima veoma aktivne i višestruko pomažu organizacijski, finansijski, stručno u tretmanu različitih kategorija migranata koje imamo na ovom prostoru. U toku je ažuriranje Plana aktivnosti i mjera za efikasno upravljanje migrantskom krizom, a ključni izazovi koji su u pogledu daljeg uspješnog upravljanja kretanjem i boravkom migranata na prostoru Bosne i Hercegovine, vezani su za jačanje institucija države i ravnomjeru raspodjelu migrantskog izazova u različitim institucijama države, različitim dijelovima države u pogledu teritorije i u pogledu angažmana u rješavanju ovog važnog pitanja. Sljedeći fokus je na što kvalitetnije zatvaranje istočne granice i smanjenju daljeg priliva migranata za šta nam je potrebno jačanje kadrovskog i materijalno-tehničkog kapaciteta Granične policije i u tom smislu Vijeće ministara je na svojoj perthodnoj sjednici donijelo odluku da se primi 300 pripadnika, od čega 250 graničnih policajaca i 50 mlađih inspektora, nadam se da će ovaj trend da se nastavi i da će dati potrebne efekte u smislu kontrole istočne granice, kao i najavljena pomoć u tehničko-materijalnim sredstvima, kvalitetnim dronovima, prostornim, termalnim i drugim osmatračkim napravama koje očekujemo od Evropske unije. Dalje, treba na sličan način jačati i sve druge agencije za primjenu zakona koje učestvuju u kontroli i ulaska i kretanja i boravka migranata, urediti sistem identifikovanja migranata što još uvijek ostaje jedno vrlo problematično pitanje, jer u regionu praktično mi jedini vršimo biometrijsku identifikaciju, koja je tu negdje i završena zato što manje od 1% migranta koji ulaze na prostor Bosne i Hercegovine ima bilo kakvu vrstu identifikacijskog dokumenta iz svoje zemlje porijekla. Eventualno neki od njih imaju neku vrstu identifikacije iz zemlje prethodnog boravka, ali po pravilu oni odbacuju i ne nose sa sobom ni tu vrstu dokumenata. Treba dodatno podići kvalitet instituta azila da ne bi bilo daljih zloupotreba. Sa pravosudnim sistemom treba urediti procesuiranje migranata zato što imamo jedan trend porasta učešća migranata u različitoj vrsti kaznenih krivičnih djela. Očekujemo da ćemo unaprijediti saradnju sa svim zemljama na tzv. zapadnobalkanskoj ruti, bilateralnu saranju sa susjedima, da ćemo pojačati saradnju sa institucijama Evropske unije koje se bave ovim pitanjem i isto tako smo na tragu da realizujemo neke od sprozuma o readmisiji sa zemljama porijekla i prvi slučaj je da je prije neke tri sedmice Vlada Pakistana izrazila namjeru da potpiše sporazum o readmisiji. Podsjetiću vas, ovi sporazumi su započeti, odnosno upućeni zemljama iz koje migranti dolaze, prije desetak godina, možda koju godinu prije ili kasnije, većina njih ne želi da potpisuje ove ugovore zato što im oni ne odgovaraju, ali evo imamo sad pozitivan nekakav znak iz Pakistana, koji je izrazio namjeru da potpiše ovaj ugovor. Ja bih u ovom odgovoru toliko, nadam se da je dovoljnog sadržaja, ako bude dodatnih pitanja možemo to u pisanoj formi.

Hvala gospodinu ministru. Ograničeno je vrijeme za odgovor po našem Poslovniku na dva minuta, al' budući da se radi o temi koju svi narodni poslanici zahtjevaju i žele nešto da čuju pustili smo da ministar govori šire. Komentar je jedan minut. Gospodin Nešić. Izvolite.

Mogu da kažem da nisam zadovoljan sa odgovorom ministra, jer sam ja pitao koje konkretne će mjere preduzeti. Mi ovdje nismo čuli nijednu konkretnu mjeru koja će da se preduzme, osim da će se zaposliti novih 300 graničnih policajaca. I šta mi radimo? Mi stalno zapošljavamo, a ne rješavamo. Ono što je moj prijedlog jeste da se uspostavi blizak kontakt sa Evropskom unijom, jer problem migranata je prvenstveno problem Evropske unije i ona treba da učestvuje u rješavanju toga problema.

Hvala. Riječ ima narodni poslanik, gospodin Šemsudin Mehmedović. Izvolite, dva minuta.

Hvala. Gospodo predsjedavajući, dame i gospodo zastupnici, uvaženi članovi Vijeća ministara, gosti, pozdravljam vas. Ja imam zastupničko pitanje predsjedavajućem Vijeća ministara i ministrici vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, a radi se o sledećem. Naime, Evropski sud za ljudska prava donio je presudu u slučaju Ališić i drugi, br. 60642/08 od 16.07.2014. godine kojom je obavezao Republiku Sloveniju i Republiku Srbiju da pod nadzorom Komiteta ministara Vijeća Evrope štedišama koji imaju staru deviznu štednju kod banaka u vlasništvu tih država i koje su do sredine 1992. godine imale svoje filijale na teritoriji Bosne i Hercegovine u roku od godinu dana osiguraju isplatu njihovih potraživanja pod istim uslovima pod kojima su isplatile štednju svojim državljanima. Presuda Ališić i drugi nije provedena, hiljadama štediša Ljubljanske banke d.d. Ljubljana, Investicione banke Beograd i Jugoslovenske investiciono kreditne banke a.d. Beograd, tj. Slovenija i Srbija su odbile vratiti njihovu štednju. Traži se informacija Ministarstva vanjskih poslova BiH zašto presuda Ališić nije provedena za hiljade štediša iz Bosne i Hercegovine i traži se prijedlog Vijeća ministara BiH na koji način će oštećene štediše biti obeštećene, odnosno kako se planira izvršiti ova presuda?

Hvala. Predsjedavajući Savjeta ministara, izvolite.

Gospodine predsjedavajući, članovi Kolegija, gospodo poslanici, kolege ministri i gosti. Hoću na početku da kažem da ovaj odgovor zaista traži malo više vremena, ali ja neću potrošiti ovo vrijeme o kojem je koristio ministar Cikotić, ali u nekoliko rečenica da pojasnim. Ovo je presuda protiv Slovenije i Srbije. Bosna i Hercegovina u tome je vrlo aktivno učestvovala formirajući svoju Ekspertsku grupu. Obaveze Srbije i Slovenije su bile da isplate obaveze štedišama iz Bosne i Hercegovine, odnosno njihovim filijalama koje su postojole u tom u Bosni i Hercegovini, te definiše propise kako će to raditi i kako će pokrenuti proces verifikacije. U skladu sa tim BiH je formirala Ekspertsku grupu u kojoj je bilo sve one potrebne institucije koje su zadužene za isplatu stare devizne štednje, a podsjetiću vas da je BiH isplatila ogroman iznos stare devizne štednje za građane BiH koji su imali svoju štednju u bankama u BiH. Te obe zemlje su donijele odgovarajuće propise, definisale su proces verifikacije te štednje kako bi mogle one da budu isplaćene i tu su institucije unutar BiH imale svoje zaduženje da prema građanima, pomognu građanima kako bi verifikovali svoju staru deviznu štednju. Nakon što su obe zemlje donijele te propise otpočeo je proces verifikacije i isplate stare devizne štednje. Komitet ministara je procijenio da su obe zemlje pozitivno odgovorile na presudu Ališić i drugi i ovu presudu skinuli sa režima, posebnog režima praćenja presuda. Ono gdje se pojavljuje problem za naše građane koji imaju staru deviznu štednju jeste situacija da nisu mogli da tu verifikuju štednju zbog toga što nisu mogli da dobiju odgovarajuće dokumente unutar institucija BiH. Prema informacijama koje mi imamo dominantno se radi o štedišama iz Federacije BiH, jer su ti građani ta sredstva u cjelosti ili djelimično koristili za, u procesu privatizacije, kupovinu nekih poslovnih prostora, stanova, otkup stanova i tome slično i oni taj, oni nisu mogli da izvrše verifikaciju i na taj način i ove zemlje nisu mogle, odnosno ove banke nisu mogle da izvrši se isplata njihove stare devizne štednje. Evropski sud za ljudska prava je obavijestio one koji nisu ispunili svoja prava da pokrenu sudski spor prije nego što se ponovo obrate Evropskom sudu za ljudska prava. Što znači da će građani, oni koji nisu uspjeli da dokažu da imaju i da verifikuju svoju staru štednju morati krenuti kroz pravni proces u tim zemljama, to će za naše građane biti komlikovan, težak proces, vjerovatno i dugotrajan i na kraju će vjerovatno se ponovo završiti na Evropskom sudu za ljudska prava. Postoji institut pružanja besplatne pravne pomoći u sporovima prema drugim državama i u tom smislu možemo da reagujemo. Savjet ministara ne može izvršiti ovu presudu, ova presuda nije protiv BiH, a bilo je mnogo presuda protiv BiH pojedinih ili entiteta i sve presude Evropskog suda za ljudska prava koje su se ticale i nekih presuda za staru deviznu štednju BiH je u ovom trenutku izvršila. Mi smo spremni pružiti pomoć građanima BiH u ovom predmetu, ali BiH nije tužena strana i ne može izvršiti finansijske obaveze po ovim presudama. Hvala lijepo.

Hvala. Gospodin Mehmedović, komentar.

Zahvaljujem gospodine predsjedavajući na iscrpnom odgovoru i ja bi zamolio da mi u pisanoj formi dostavite odgovor, jer gledajte nije istina da su institucije BiH u potpunosti ispunile svoje, svoju zadaću iz razloga što FIJA Sarajevo i APIF Banja Luka kao sljedbenici SDK ranijeg Bosne i Hercegovine ne dozvoljavaju, odnosno ne dostavljaju ljudima podatke da mogu da dokažu na sudu da oni nisu, odnosno jesu iskoristili svoju staru deviznu štednju kao vrjednosne papire u procesu privatizacije. Stoga mislim da ove dvije institucije su dužne da dostave, oni se brane Zakonom o zaštiti podataka što je nonsens, ljudi žele da pokrenu sudski spor, ali ne mogu ili da kažu nemate više stare devizne štednje, jer ste je već jedan put upotrijebili. Prema tome, ja Vas molim da mi dostavite u pisanoj formi. Hvala lijepo.

Hvala. Gospođa Edita Đapo, izvolite.

Hvala cijenjeni predsjedavajući. Moje poštovanje vama, dopredsjedavajućim, kolegicama i kolegama, kao i predstavnicima Vijeća ministara, gostima i svima koji prate ovu sjednicu. Moje pitanje je upućeno ministru pravde i ono glasi – Zašto Ministarstvo pravde BiH već duži vremenski period, oko godinu dana, ne registruje promjene nastale u Udruženju „Asocijacija kompozitora-muzičkih stvaralaca“, odnosno skraćeno AMUS u Registar udruženja u skladu sa odredbama Zakona o udruženjima i fondacijama BiH? Naime, AMUS je u oktobru prošle godine održao Skupštinu na kojoj su imenovane ovlaštene osobe za zastupanje i novi organi upravljanja. Ova Skupština je dokumentovana video snimkom i vođena je od strane ovlaštenog notara, koji je državni službenik, javni bilježnik, odnosno osoba od javnog povjerenja, koji je sačinio i ovjerio Zapisnik sa ove Skupštine. Prema mojim informacijama Ministarstvo pravde je upravo zamjerku na ovoj Skupštini našlo u ovom Zapisniku. Nakon toga predloženo je AMUS-u da se ponovo održi Skupština i oni su to uradili u aprili i junu ove godine, ali obzirom na situaciju sa COVID-19 i naredbe kriznih štabova održane su elektronske skupštine. Ono što želim da ukažem ovom uvaženom Domu jeste da neregistracijom određenih promjena u skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama nanosi se ogromna šteta za cijelo društvo, kako za hiljadu članova ili preko hiljadu članova koje ovo Udruženje ima, tako i za privredu i za državu koja je od ovog Udruženja dobila 6 miliona konvertibilnih maraka od osnivanja na ime poreza. Naime, situacija u kojoj smo danas jeste da je jako otežana naplata naknada od koje naši umjetnici i tekstopisci žive, a s druge strane AMUS je dobio nekoliko pravosudnih presuda, koje su sada izvršne, protiv hotelijera i to u Hercegovačko-neretvanskom i Sarajevskom kantonu gdje hotelijeri moraju platiti pozamašne iznose od preko 20 hiljada glavnice i više od toga kamate i naravno oni su spremni, odnosno pozvali su AMUS na pregovore i AMUS je spreman izaći u susret da se ove izvršne presude ne isplaćuju odjednom, nego sukcesivno. Mođutim, zato je potrebna odluka Skupštine, a opet Skupština se ne može organizovati obzirom da nije izvršen registar, odnosno promjena podataka u ovoj, u Registru udruženja. Tako da molim ministra da nam objasni zašto još uvijek AMUS nije registriran. Hvala.

Hvala. Ministar pravde, gospodin Grubeša. Izvolite.

Poštovani predsjedavajući, uvaženi članovi Kolegija, poštovane zastupnice, uvaženi zastupnici, kolege iz Vijeća ministara, dame i gospodo. Asocijacija kompozitora-muzičkih stvaralaca ili skraćeno kako smo čuli AMUS sa sjedištem u Sarajevu upisana je u Registar udruga od 12.09.2002. godine sukladno odredbama Zakona o udrugama i zakladama BiH. Institu za intelektualno vlasništvo BiH koji sukladno Zakonu o autorskim i srodnim pravima vrši nadzor nad radom AMUS-a još je prije nešto više od godinu dana donio Rješenje kojim je uvjetno oduzeta dozvola AMUS-u za obavljanje djelatnosti. Ministarstvo pravde BiH je postupajući po zahtjevu AMUS-a za upis promjena u Registru udruga od kraja prošle godine donijelo Rješenje 29.01.2020. godine kojim je sukladno članu 34. stavak (1) Zakona o udrugama i zakladama BiH zahtjev odbacio. Na navedeno Rješenje Ministarstva pravde AMUS je ustao sa tužbom u upravnom sporu koji se vodi na Sudu BiH. AMUS je nakon podnošenja predmetne tužbe u još dva navrata podnio zahtjev koji se temelje na istom pravnom i činjeničnom osnovu povodom kojeg je Ministarstvo već vodilo postupak upisa promjene u Registru udruga i povodom kojeg je odlučeno Rješenjem Ministarstva od 29.01.2020. godine, te su isti odbačeni zaključcima Ministarstva. Rješenjima Žalbenog vijeća pri Vijeću ministara su također odbijene žalbe AMUS-a kao neutemeljene i potvrđene odluka Ministarstva pravde BiH. Ministarstvo pravde je 15.05. ove godine zaprimilo novi zahtjev AMUS-a za upis promjena koji je predmet također okončan zaključkom da se zahtjev odbacuje. Napominjem i da ja Ministarstvo 22.05. ove godine informiralo Vijeće ministara u vezi tjeka postupka upisa u Registru udruga za AMUS koji od Vijeća ministara tražili smo davanje smjernica kako bi isto postupilo u izvarednim okolnostima na način da se u Registru udruga izvrši upis predsjednika, potpredsjednika i tijela upravljanja AMUS-om. Dakle, evidentno je da je Ministarstvo postupilo po svim zahtjevima AMUS-a za upis promjena, ali da AMUS nije otklonio smetnje konstatirane i prilikom vršenja nadzora od strane Instituta za intelektualno vlasništvo BiH. Znači, na temelju važećeg Statuta AMUS-a jasno je propisan način sazivanja sjednica Skupštine, kvorum i pravila glasovanja, te je AMUS dužan osigurati formalno-pravne uvjete za održavanje Skupštine kao najvišeg tijela i na temelju tako sazvane i održane sjednice Skupštine potrebno je usvojiti relevantne odluke koje predstavljaju osnov za upis promjena u Registru udruga sukladno odredbama Zakona o udrugama i zakladama BiH, a što AMUS nije do sada učinio. Hvala lijepo.

Hvala. Gospođa Đapo, komentar.

Pa evo vidimo da se i sada ministar pravde poziva na to da je Institut rekao da po Statutu neelektronske sjednice, odnosno elektronske sjednice nisu moguće, a Statut AMUS-a upravo govori da se sjednice definiraju Poslovnikom. Zakonom o udruženjima i fondacijama BiH nije propisana nadležnost Ministarstva da utvrđuje valjanost određenih odluka, nego samo da izvrši upis, odnosno promjenu je li određenih podataka. Ja ću zamoliti ministra, obzirom da nisam zadovoljna odgovorom da u pismenoj formi u roku od 15 dana dobijem ovaj odgovor. Hvala.

Hvala. Naredno pitanje gospođa Mirjana Marinković-Lepić. Izvolite.

Hvala predsjedavajući. Ja pozdravljam sve prisutne. Moje pitanje je upućeno predsjedavajućem Vijeća ministara, a odnosi se na poslaničku inicijativu koja je usvojena na 5. sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, održanoj 26.02.2020. godine, a radi se o poslaničkoj inicijativi kojom se zadužuje Vijeće ministara da najkasnije u roku od 90 dana od dana usvajanja inicijative u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine donese odluku o provjeri diploma svih zaposlenih u državnim institucijama u smislu kontrole validnosti diploma u skladu sa zakonskim propisima iz oblasti obrazovanja. Obzirom da je inicijativa usvojena 26.02. i da nisam dobila ni odgovor na urgenciju koju smo slali 16.06.2020. znači ja postavljam pitanje – Šta je poduzeto po ovoj inicijativi, da li je išta i ako jeste šta je poduzeto?

Hvala. Predsjedavajući Savjeta ministara, izvolite.

Hvala lijepo. Vašu inicijativu, kao i inicijativu svakog poslanika i delegata u Domu naroda, Savjet ministara razmatra na svojim sjednicama i zadužuje određena ministarstva ili agencije da pripreme izjašnjenje po ovim inicijativama. Isto tako uradili smo i sa ovom inicijativom i zadužili smo Ministarstvo civilnih poslova da u saradnji sa Ministarstvom pravde BiH i eventualno drugim nadležnim institucijama analizira poslaničku inicijativu i pripremi Savjetu ministara odluku za realizaciju predmetne poslaničke incijative. Podvlačim ovu rečenicu i ostalim eventualnim institucijama, jer bilo je nekoliko pokušaja u Parlamentarnoj skupštini da se radi, uslovno da kažem, kolektivna provjera pojedinih, kolektivna provjera svih diploma, odnosno svih zaposlenih u institucijama i bilo je tu dosta nesporazuma sa agencijama koje su zadužene za zaštitu ličnih podataka i komentara da način na koji se to pokušalo u tom trenutku uraditi da nije adekvatan i zbog toga mi pokušavamo da pripremimo jednu odluku koja bi bila prihvatljiva za realizaciju ove jedne poslaničke inicijative. Iz agencije smatraju da ovakav način koji je takođe podrazumijevao kolektivnu, ponovo podvlačim pod navodnim znacima kolektivnu provjeru diploma mnogo užu nego što je u ovoj poslaničkoj inicijativi, kažu – smatraju da ovaj, da se na ovaj način narušava ljudsko dostojanstvo zaposlenih, jer se svi zaposleni stavljaju pod sumnju. Mišljenja smo da je, citiram – mišljenja smo da je dovođenjem pod sumnju svih javnih isprava na ovakav način štetno i za javni interes, jer se takvim postupkom narušava pravna sigurnost. Imali smo u vidu ovo mišljenje koje smo imali prilikom prethodnih nekih zahtjeva za ovu provjeru, imaćemo to u vidu kada budemo pripremali adekvatnu odluku, koje smatramo da može se ispoštovati Vaša poslanička inicijativa. Hvala vam lijepo.

Hvala. Komentar narodnog poslanika, gospođa Mirjana Marinković-Lepić.

Pa ja se zahvaljujem na odgovoru. Međutim, ja bih opet upozorila na rok da smo barem u tom roku od 90 dana trebali dobiti neki odgovor, a lično mislim da su, da ovakva mišljenja agencije nisu produktivna u smislu da se nekom narušava dostojanstvo itd. jer onaj ko ima validnu diplomu apsolutno mu dostojanstvo neće biti narušeno ako mu se diploma prihvati, odnosno provjeri, a u svakom slučaju smo trebali dobiti barem odgovor u roku od 90 dana, tako da bih ja molila da mi se i uputi ovaj pismeni odgovor, jer mislim izgleda da u principu ništa nije preduzeto. Jer nekako, ovaj, ta mišljenja ... mislim mi moramo voditi računa da se kod nas kada su diplome u pitanju radi o jednoj masovnoj pojavi sticanja diploma na nelegalan način ili čak falsifikovanja diploma, tako da mislim da je i kod mišljenja, davanja mišljenja od strane Agencije za zaštitu ličnih podataka treba to uzeti u obzir, a pogotovo što su dilome javne isprave, tako da ja zaista ne vidim razloga da se diplome ne provjere. Mislim, ja bih svoje sve tri stavila slobodno na provjeru bilo kome.

Hvala. Riječ ima gospodin Damir Arnaut. Izvolite.

Hvala predsjedavajući. Pitanje je upućeno predsjedavajućem Vijeća ministara i vrlo je konkretno – Kada će ovo Vijeće ministara početi predlagati zakone, dostavljati Parlamentarnoj skupštini prijedloge zakona? Naime, trenutni saziv Vijeća ministara koji je stupio na dužnost u decembru, kojim rukovodi gospodin Tegeltija, je u parlamentarnu proceduru dostavio ukupno četiri prijedloga zakona. Poslanici su u istom periodu dostavili 18 prijedloga zakona, poslanici i delegati 18 prijedloga zakona, a ovo Vijeće ministara samo četiri. Čak kad uzmemo tehnički mandat prethodnog saziva Vijeća ministara, oni su u tom tehničkom mandatu dostavili pet prijedloga zakona, a vi ste u punom mandatu Parlamentarnoj skupštini dostavili samo četiri prijedloga zakona. Dakle, ovo je zaista poražavajuća statistika i u ovim klupama vrlo često možemo čuti primjedbe kada opozicija predlaže zakone da to treba raditi Vijeće ministara, a ova statistika pokazuje da te primjedbe apsolutno ne stoje i ne mogu stajati, jer ako čekamo Vijeće ministara, koje dostavlja trenutno četiri zakona godišnje zamalo, oni, to Vijeće ministara neće stići poslanike, koji imaju već 18 prijedloga, čak ni do kraja svog mandata. Prema tome, konkretno pitanje – Kada će Vijeće ministara konačno početi dostavljati prijedloge zakona u parlamentarnu proceduru? Hvala vam.

Odgovor, gospodin Tegeltija. Izvolite.

Hvala lijepo na postavljenom pitanju. Savjet ministara je usvojio Program rada i definisao i svoje zakonodavne aktivnosti, ne mislim da se parlamentarci i Savjet ministara trebaju nešto takmičiti u tome ko će predložiti više zakona, jer svi, i jedni i drugi, imaju ovlaštenje da predlažu te zakone. Razlika je između tih prijedloga i prijedloga koji izlaze iz ovog Savjeta ministara, jeste da predlažemo one zakone koji će dobiti verifikaciju u oba doma Parlamenta BiH i zbog toga je toliko zakona u ovom trenutku u proceduri. Ne predlažemo, ne stavljam na dnevni red one zakone za koje nemamo podršku i za koje znamo da neće dobiti podršku u Parlamenta, jer je ta, evidentno da ta podrška ne postoji. Svu proceduru kada budemo željeli da govorimo o statistici vrlo je lako pustiti u zakonsku proceduru mnogo zakona koji su pripremljeni, al' ne postoji ni minimum konsenzusa za njihovo usvajanje. Ja se nadam da ćemo, će biti nama svima jasno da ovaj način predlaganja zakona koji ne dobijaju podršku u Parlamentu nije dobar i da trebamo ići u Parlament sa usaglašenim tekstovima zakona. Naravno, ne zaustavljajući bilo kakvu priču o amandmanskom djelovanju u Parlamentu i doradu zakona, ali ukoliko postoje temeljne razlike na zakonskom rješenju onda zaista nema smisla da vam mi predlažemo te zakone koji znamo da neće dobiti podršku u Parlamentu. Hvala lijepo.

Komentar, gospodin Arnaut. Izvolite.

Hvala predsjedavajući. Vidite, predsjedavajući Vijeća ministara je upravo podsjetio da je Vijeće ministara usvojilo Program rada, a onda potvrdio da ne radi na realizaciji tog Programa rada. Druga stvar evo, ako se neće parlamentarci i Vijeće ministara takmičit, pa takmičiće se barem sa zemljama u regionu koje su otišle dalje od nas. Vlada Republike Hrvatske, ova nova, nakon izbora u toj zemlji, dakle nakon konstituisanja od 22.07. do danas je predložila već 16 prijedloga zakona, a vi ste od početka svog mandata predložili četiri. Međutim, najinteresantnija stvar koju ste rekli je da ne dostavljate prijedloge zakona u parlamentarnu proceduru jer nemate podršku. Pa Vi ste, predsjedavajući, upravo rekli, dakle, da ovo Vijeće ministara ne uživa parlamentarnu većinu i to je nešto oko čega se Bosna i Hercegovina treba zabrinuti. Dakle, Vijeće ministara koje sad djeluje nema podršku većine u ovom Domu, jeste, to ste rekli. Jer ako ne dostavljate zakone ovdje zato što kažete da nemate većinu da oni prođu, znači da vi nemate podršku većine u ovom Domu. Ja sam mislio da je samo Vlada Kantona Sarajevo u problemima, ali evo izgleda da se ovi problemi pojavljuju i na nivou Vijeća ministara. Hvala.

Pitanje narodnog poslanika Jasmina Emrića. Izvolite.

Zahvaljujem uvaženi predsjedavajući. Prije četiri mjeseca kada je preduzeće Hrvatske šume počelo sa sječom šume u graničnom pojasu na planini Plješevici, na lokaciji bivšeg aerodroma Željava, ja sam postavio pitanje predsjedavajućem Vijeća ministara – Da li je u tom slučaju ispoštovan Ugovor o granici između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, odnosno član 7. stav (3) Ugovora, kojim je određeno da će strane potpisnice Ugovora u slučaju bilo kakvih radova u graničnom pojasu obavijestiti drugu potpisnicu, te da će se takvi postupci i te radnje na taj način zajednički usaglašavati i voditi? Takođe tada sam pozvao i Vijeće ministara i Predsjedništvo BiH da pokušaju s vlasima u Republici Hrvatskoj dogovoriti da Hrvatske šume prekinu sječu šume u graničnom pojasu dok se ne riješi pitanje državne granice. Evo prošla su četiri mjeseca, situacija je sljedeća Hrvatske šume su nastavile sa sječom, sada se na planini Plješevici u graničnom pojasu nalazi gola sječa, jedan goli pojas vrlo ružna slika jedno, jedna devastacija tog šumskog područja i tog cijelog mikrolokaliteta i naravno na taj način je ugroženo stanište biljnog i životinjskog svijeta. Kako je Ugovor potpisan '99. godine i on se privremeno primjenjuje sve do danas, mene zanima – Da li su nadležne institucije i organi BiH utvrdili sve činjenice u ovom postupku, da li je došlo do povrede odredbi Ugovora, da li je narušen granični pojas, odnosno da li je došlo do povrede granične linije na tom dijelu planine Plješevica, odnosno mikrolokacije aerodroma Željava? Hvala.

Odgovor predsjedavajućeg Savjeta ministara.

Poštovani predsjedavajući, gospodo poslanici. Pa, ovo je, nemamo nikakvih dodatnih informacija vezano po ovom pitanju. Činjenica je da smo u komunikaciji sa državnim institucijama, prije svega sa Graničnom policijom, u kontaktu bili i ono što smo mi dobili od Granične policije i njihovim procjenama da je tu, se nalazi negdje na području Republike Hrvatske, da nisu mogli potvrditi da su ušli u naš pogranični pojas sa stanovišta onoga kako oni vide graničnu liniju u tom području. Iskoristili smo, znate, sve one kontakte koje smo imali preko Ministarstva inostranih poslova i zajednički zaključak je da u trenutku kada bude formirana komisija za, Bosne i Hercegovine za granice da sjednu stručna tijela i utvrde da li je povrijeđena ta linija. Ovaj proces u Bosni i Hercegovini još nije završen i nisu mogle da se sastanu ova stručna tijela sa, jedne i druge zemlje i da utvrde da li je u ovom trenutku, da li je ... aktivnosti povrijeđen granični pojas Bosne i Hercegovine. Onog trenutka kada to bude formirano dobit ćemo, biće sastanci radnih stručnih grupa i dobit ćemo potvrdu zaista da li je u tom trenutku bila ili ne povrijeđena granična linija, granični pojas između Bosne i Hercegovine i Hrvatske na štetu Bosne i Hercegovine. To je ona informacija koju sad imamo od naših agencija. Hvala lijepo.

Komentar, gospodin Emrić.

Zahvaljujem uvaženom predsjedavajućem i molio bih ga da dostavi odgovor u pisanom obliku. Međutim, ja smatram da ova praksa provođenja Ugovora o granici između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske nije dobra, jer jednostrano se donose odluke i jednostrano se postupa u graničnom pojasu. Znamo da granična crta, odnosno granica između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine nije ratificirana, na terenu nije vidno obilježena, niti je označena. Stoga su, ako se ovakva praksa nastavi, mogući daljnji granični incidenti. Šta će se desiti ako druga šumsko-privredna društva u Bosni i Hercegovini krenu na isti način da sijeku šumu u graničnom pojasu? Pa, hoćemo li onda napraviti natjecanje tko će brže isjeći granični pojas pa da se kasnije onda, kada se steknu uvjeti, utvrđuje gdje je i kome nanešena šteta? Stoga još jednom smatram da je trebala biti, da su trebale biti poduzete odlučnije aktivnosti od strane nadležnih institucija Bosne i Hercegovine da se ova praksa prekine, jer ovo nije dobro za dobrosusjedske odnose između dvije države. Hvala.

Hvala. Riječ ima narodni poslanik Branislav Borenović.

Hvala. Pitanje predsjedavajućem Savjeta ministara – šta Savjet ministara, naravno u okviru svojih nadležnosti, planira uraditi i kakve mjere planira predložiti, da li uopšte planira predložiti, da se pomogne granama privrede, tj. onim djelatnostima koje su najviše pogođene pandemijom COVID-19? I tu mislim prvenstveno na turizam, ugostiteljstvo i putnički saobraćaj. Dobro znate kakvo je stanje kada je u pitanju popunjenost smještajnih kapaciteta i u Banja Luci, i u Sarajevu, i u Mostaru, na limitirane mogućnosti rada ugostiteljskih objekata, a da ne govorim o putničkom saobraćaju koji je, ne prepolovljen, nego sveden na zaista jedan nizak nivo. Imate značajne nadležnosti bar u oblasti indirektnog oporezivanja. Da li uopšte planirate, namjeravate, bilo šta konkretno uraditi kako bi ste ove djelatnosti pomogli? Mnogo ljudi ostaje bez posla, ljudi muku muče da prebrode ovih nekoliko mjeseci koji će trajati vjerovatno i narednih mnogo više od nekoliko mjeseci. Konkretno hoću da vas pitam – da li razmatrate bar privremeno smanjivanje stope PDV-a, evo, za ove tri djelatnosti, za turizam, ugostiteljstvo i putnički saobraćaj?

Hvala. Predsjedavajući Savjeta ministara. Izvolite.

Hvala lijepo. Pa, ovo je jedna opširna tema o kojoj bi se moglo dugo razgovarati i predlagati različite mjere. Složit ćemo se oko činjenice, nakon prvog talasa koji se zadesio i onog praktično zatvaranja granica, da su turizam, javni prevoz putnika, aerodromi, turističke agencije sasvim sigurno najugroženiji i veliki broj privrednih grana koji su direktno ili isključivo svoju proizvodnju vezali za izvoz. Ono što stoji na raspolaganju Savjetu ministara jesu onaj dio finansijskih sredstava koji smo mi napravili preraspodjelom unutar našeg budžeta. Podsjetit ću vas da smo od naših izvornih prihoda 5,5 miliona izdvojili za direktnu pomoć. Taj novac ćemo plasirati uz dogovor i procjenu sa premijerima, odnosno vladama entiteta, jer je to iznos novca koji je, realno govoreći, za cijelu privredu Bosne i Hercegovine jako mali u odnosu na ono što je potrebno i resurse koji nam stoje na raspolaganjima entiettima, ali smo spremni sa njima da damo im tu podršku. Kada govorite o ovim granama avio prevoz, turizam, ... ugostiteljstvo je u značajno boljoj poziciji recimo od turizma zbog unutrašnjih ... svojih mogućnosti, ali to su grane koje prektično nemaju aktivnost. Njima treba direktna finansijska podrška jer smanjenje PDV-a njima ne može pomoći, jer nemate jednostavno nikakve aktivnosti. Nemate smještaj u hotelu, ništa ne znači koja vam je stopa PDV-a. Procjena jeste da zajednički ova sredstva koja stoje nama na raspolaganju usmjerimo prema tim privrednim granama i da pokrenemo, u ovom trenutku je u pripremi zajednički, da pripremimo program investicionog ciklusa i da sa tim nastupimo prema privredi Bosne i Hercegovine. ... investicioni ciklus pokrenuti mnoge druge stvari, a do tog trenutka moramo pomoći i aerodromima, i onima koji ... prevozom javnih putnika, i onima koji se bave turizmom, ali mislim da je u ovom trenutku najpotrebnija direktna finansijska pomoć, jer PDV im neće, ne može u ovom trenutku ništa ozbiljno pomoći. Hvala lijepo.

Hvala predsjedavajućem Tegeltiji. Posljednji danas je tražio riječ narodni poslanik Nenad Stevandić, njegovo pitanje je upućeno ministarki ...

Izvinjavam se gospodine Borenoviću. Imate pravo na komentar.

Svaka pomoć je dobro došla. Očekujem od vas pismeni odgovor na moje vrlo konkretno pitanje vezano za ove tri djelatnosti kada je u pitanju eventualno namjera da se smanji privremeno stopa PDV-a. Ali je zaista skandalozno da Savjet ministara ništa konkretno nije predložio u ovaj Parlament kada je u pitanju podrška onim djelatnostima koje imaju najviše problema sa ovim izazovima vezano za pandemiju COVID-19. Vi ste danas predložili dva zakonska rješenja čiji naslovi sve govore, zakon koji se bavi ... o prekršajima i Zakon o sudskim taksama. Vi se znate izboriti kako urediti prekršajnu politiku u ovoj zemlji, kako urediti prinudnu naplatu i kaznene takse, a ništa konkretno kako pomoći privredi, kako pomoći ljudima koji su ugroženi. I mislim da je skandalozno to što ste rekli da vi nemate podršku ovog Parlamenta da predlažete zakonska rješenja. Vi imate obavezu da ih predložite, a o tome da li imate podršku to ćete vidjeti onog momenta kada te zakone predložite u ovaj Predstavnički dom i u Dom naroda Parlamenta BiH, pa ćete vidjeti da li tu postoje odgovorni ili neodgovorni pojedinci i poslanici koji su spremni i dobre inicijative, koje trebaju doći iz Savjeta ministara, podrže.

Hvala. Sad gospodin Stevandić, pitanje je za ministarku Gudeljević koja nije tu opravdano.

Pa, ja ću onda ostaviti to za drugi put, taman će ministarka imati vremena da se pripremi, jer pitanje je o naturalizovanim građanima koji su dobili državljanstvo i gdje nije rađena revizija, korespondira sa ovim bezbjedonosnim problemima vezanim za migrante, pa ću ostaviti za sjednicu, a neka se i ministarka pripremi.

Hvala. Nema više poslaničkih pitanja. Prelazimo na utvrđivanje dnevnog reda. Dame i gospodo u odnosu na predloženi dnevni red, evo nekih izmjena predloženih. Sa ranijeg dnevnog reda skinute su: Tačka 3. Zahtjev gospodina Nermina Nikšića, narodnog poslanika, za razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Predlagač povukao iz procedure Zakon. Tačka 25. Razmatranje poslaničke inicijative Aide Baručije koja glasi: „Na osnovu člana 8. Poslovnika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH upućujem poslaničku inicijativu koja glasi: Savjet ministara BiH poziva nadležne vlasti i institucije u Republici Sloveniji da hitno razmotre mogućnost i ukinu odredbu o obaveznoj samoizolaciji za osobe koje u Republiku Sloveniju dolaze iz Bosne i Hercegovine”. Povlači se na zahtjev Komisije za spoljne poslove. Tačka 27. Razmatranje poslaničke inicijative Aide Baručije, Mirjane Marinković-Lepić, Damira Arnauta i Predraga Kojovića koja glasi: „Na osnovu člana 8. Poslovnika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH upućujemo poslaničku inicijativu kojom se Savjet ministara BiH i nadležne službe obavezuju da, prilikom direktnih prenosa ili emitovanja snimaka sjednica tijela i institucija Bosne i Hercegovine, putem audiovizualnih medija obezbijede prevod na znakovni jezik”. Na zahtjev Zajedničke komisije za ljudska prava nije tačka dnevnog reda. Na dnevni red dodajemo tačke: Tačka 3. Zahtjev poslanika Damira Arnauta za razmatranje Prijedloga zakona o dopuni Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini po hitnom postupku. Tačka 23. Prijedlog zaključka o osnivanju Privremene zajedničke komisije oba doma Parlamentarne skupštine BiH za sprovođenje procedure za imenovanje članova filijala KRŽ-a u Banja Luci i Mostaru, predlagač: Zajednički kolegijum oba doma Parlamentarne skupštine BiH. Tačka 24. Prijedlog zaključka o osnivanju Privremene zajedničke komisije oba doma Parlamentarne skupštine BiH za sprovođenje procedure za izbor sedam članova Upravnog odbora Agencije za razvoj visokog obrazovanja i obezbjeđivanje kvaliteta. Predlagač Zajednički kolegijum oba doma Parlamentarne skupštine BiH. Tačka 29. Prijedlog zaključka poslanika Aide Baručije, Branislava Borenovića, Dženana Đonlagića, Edite Đapo, Jasmina Emrića, Mirjane Marinković-Lepić, Saše Magazinovića i Šemsudina Mehmedovića koji glasi: „Zadužuje se Savjet ministara BiH da Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH dostavi na razmatranje Informaciju o stanju u oblasti migracija u Bosni i Hercegovini za period januar – avgust 2020., te da ona bude razmatrana uz prisustvo rukovodilaca svih nadležnih organa i institucija za migracije i azil u Bosni i Hercegovini“. Dodata na osnovu Odluke Kolegijuma u proširenom sastavu. Dopunjene su: Tačka 6. Prijedlog zakona o javnim nabavkama sa Mišljenjem Ustavnoprave komisije koje je negativno. Tačka 7. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača u Bosni i Hercegovini, predlagači: poslanice Borjana Krišto, Darijana Filipović, Alma Čolo, Nada Mladina i Edita Đapo, sa Mišljenjem Zajedničke komisije za ljudska prava koje je negativno. Otvaram raspravu o predloženom dnevnom redu. Gospodin Nikola Lovrinović. Izvolite.

Zahvaljujem gospodine predsjedavajući. Pozdravljam vas i članove Kolegija i sve koleginice i kolege i nazočne u dvorani. Dakle, ja predlažem jednu dopunu dnevnog reda sa točkom koja bi se zvala – Europski dani sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima. U sklopu te točke predlažem, a mislim da ste svi dobili materijal te inicijative ili već kako ga hoćete nazovite, da se usvoji jedan zaključak kojim bi se reguliralo pitanje obilježavanje ovoga dana, a zadužilo bi se Vijeće ministara da pripremi prijedlog našeg odnosa prema tom danu i obvezama koje su proistekle iz dokumenata koja su vam nabrojana u prijedlogu ove inicijative, a to su Rezolucija Vijeća Evrope iz '96., Rezolucija Vijeća Evrope iz 2006., Rezolucija Evropskog parlamenta iz 2009., Rezolucija Evropskog parlamenta iz 2019. Uglavnom se odnose na totalitarne režime i bivše komunističke režime. Dakle, ja ću vas podsjetiti da je Klub HDZ-a već, ovo treći put pokušava da, dakle, na dnevni red postavi ovakvu točku o kojoj bi se mi izjasnili prema ovim dokumentima koja, istina bog, nisu obveza ovog Parlamenta, odnosno Bosna i Hercegovina još nije članica Evropske unije. Međutim, pozvane su i zemlje koje su u procesu pristupanja Evropskoj uniji da se očituju i pridržavaju ovih rezolucija i deklaracija navedenih tijela, pa tako i Bosna i Hercegovina. Moja namjera, dakle, nije bila da se, a moglo je ići i tako, da se odmah Parlament, dakle, izjasni danas o nekoj odluci, zaključku ili samo deklarativnom prihvaćanju nekog od ovih dokumenta ili svih skupa, nego da nam jednu odluku, jedan prijedlog našeg odnosa prema ovim dokumentima pripremi Vijeće ministara u roku od 30 dana. U nas to uglavnom bude po 60 dana ili duže, ali nema veze. I ovo je sjednica u kojoj sam predložio, koja je najbliža, u kojoj smo to predložili najbliža 23. kolovozu koji se proslavlja kao Dan sjećanja na žrtve tih režima, naime, u kolovozu imamo godišnje odmore. To smo otprilike radili i prethodna dva puta. Kažem ništa drugo nije namjera nego da u nekom, evo u roku od 30 dana dobijemo jedan prijedlog. Evo, ja sam predložio Vijeće ministara, naravno to može biti i drugačije, ovaj, da dobijemo jedan dokument prema kojem će se postaviti ovaj Parlament i da u biti unesemo u svoj kalendar obilježavanja značajnih datuma i ovaj datum i da se izjasnimo prema dokumentima koji su navedeni u inicijativi i koji su bili, dakle, razlog za podnošenje, stavljanja točke dnevnog reda danas na sjednicu našeg Parlamenta. Bilo je moje razmišljanje da danas dam odmah konačni prijedlog takve jedne, jednog izjašnjavanja pa sam odustao od toga računajući da će Vijeće ministara, kroz svoje službe i resorna ministarstva, doći do jednog prijedloga odnosa prema svemu ovome koji će biti prihvatljiv svima. Mislim da je red i da je konačno vrijeme da čisto, ovaj, se očitujemo prema ovome i da na koncu iz ovoga proistekne neke naše obveze koje su vam navedene i u jednom dijelu ovog dokumenta. Hvala vam lijepa.

Hvala. Gospodin Damir Arnaut. izvolite.

Hvala predsjedavajući. Predlažem dopunu dnevnog reda, poslanička inicijativa kojom se nalaže Vijeću ministara BiH da u roku od 10 dana, od dana usvajanja ove inicijative, provede svu neophodnu proceduru prema nadležnim tijelima Repbulike Hrvatske s ciljem prekategorizacije graničnog prelaza Gabela Polje za međunarodni putnički promet ili otvaranje istog za malogranični promet, a u svakom slučaju otvaranje navedenog graničnog prelaza za malogranični promet učenika osnovnih i srednjih škola. Mi smo ovo kao Klub pokušali juče uvrstiti na dnevni red na sjednici Proširenog kolegija tako da bi uštedili vrijeme danas, a nije bilo sluha za to na Proširenom kolegiju. Ja se nadam da ćemo danas dobiti većinu za uvrštavanje ove inicijative, s obzirom koliko je pitanje hitno. Prijedlog inicijative je, dakle, protokolisan već, ja molim službe da podijele, a evo imam i ovdje kopiju ukoliko je potrebno. Dakle, Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska su još 2013. godine sklopili međunarodne ugovore o graničnim prelazima i malograničnom prometu, međutim po izbijanju ove kovid pandemije brojnim, Republika Hrvatska je samoinicijativno zatvorila brojne malogranične prelaze prema Bosni i Hercegovini uključujući i ovaj prelaz Gabela Polje za sve vrste prometa, dakle. Ovo nije predstavljalo problem tokom ljetnih mjeseci zbog značajno smanjenog prometa na graničnom prelazu Doljani, dakle međunarodnom graničnom prelazu, međutim sa početkom školske godine mještani pograničnih naselja u tom dijelu Bosne i Hercegovine su se suočili sa brojnim problemima ... situacije. Konkretno djeca koja žive u neposrednoj blizini graničnog prelaza Gabela Polje, a koja pohađaju, masovno pohađaju školu u Metkoviću i okolnim naseljima u Republici Hrvatskoj sada su prisiljena putovati do graničnmog prelaza Doljani koji je značajno udaljen od njihovih kuća, dakle nekih 14 km je ta zaobilaznica. Potpuno bespotrebno s obzirom da im je škola preko ovog malograničnog prelaza otprilike kilometar do dva udaljena. Nema vremena da ovo ide kroz komisijsku fazu, nema potrebe da ide kroz komisijsku fazu, Parlament ovdje ništa ne usvaja u smislu konačnog rješenja, već isključivo šalje inicijativu prema Vijeću ministara da, u saradnji sa nadležnim tijelima Republike Hrvatske, što prije ishode otvaranje ovog graničnog prelaza, a radi se o interesu djece. I kažem opet nema vremena, školska godina je počela, nema potrebe da djeca idu 14 km okolo dok mi sprovedemo nepotrebnu komisijsku fazu. I zbog toga apelujem na kolege u Domu da prihvate uvrštavanje ove tačke na dnevni red i onda konačno njeno usvajanje kako bi Vijeće ministara imalo zvaničan zahtjev ovog Doma da što prije reaguje na ovaj akutan problem. Hvala.

Hvala. Gospodin Predrag Kojović.

Zahvaljujem predsjedavajući. Pozdravljam sve prisutne kolege. Na osnovu člana 8. Poslovnika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH pokrećem, Klub Naša stranka – Nezavisni blok, predlaže sljedeću inicijativu: „Nalaže se Vijeću ministara BiH da u roku od 10 dan,a od dana usvajanja ove inicijative, otpočne koordinaciju sa nadležnim tijelima entiteta i kantona s ciljem omogućavanja izučavanja nacionalne grupe predmeta svim učenicima koji to žele, upisivanje naziva zvaničnih jezika u Bosni i Hercegovini u svu školsku dokumentaciju u skladu sa nazivima navedenim u Općem okvirnom sporazumu za mir u Bosni i Hercegovini, te ukidanja svih drugih oblika diskriminacije u osnovnim i srednjim školama u Bosni i Hercegovini, a uzimajući u obzir međunarodne obaveze Bosne i Hercegovine.“ Obrazloženje: U Bosni i Hercegovini trenutno vlada različita praksa kada je u pitanju izučavanje nacionalne grupe predmeta, upisivanje zvaničnih naziva jezika u školsku dokumentaciju u skladu sa Dejtonskim sporazumom, te postoje drugi vidovi diskriminacije u osnovnim i srednjim školama. Iako je obrazovanje u nadležnosti entiteta, odnosno kantona, činjenica je da je Bosna i Hercegovina preuzela brojne međunarodne obaveze koje zabranjuju bilo kakvu diskriminatornu praksu, te je pokretanje ove inicijative u Parlamentarnoj skupštini BiH, te insistiranje na koordinirajućoj ulozi Vijeća ministara o ovom pitanju, u skladu sa Ustavom BiH. Najnoviji primjeri dokazuju da je ovaj problem i dalje akutan. U Kantonu 10 u Glamoču učenici srpske nacionalnosti nisu u mogućnosti pohađati nacionalnu grupu predmeta, niti je omogućena nastava na srpskom jeziku. U općini Kotor Varoš roditelji se nadaju izvršavanju sudskih odluka kako bi djeci bošnjačke nacionalnosti bilo omogućeno izučavanje nacionalne grupe predmeta, odnosno bosanski jezik. U drugim sredinama se u školsku dokumentaciju upisuju nazivi jezika koji nisu u skladu sa nazivima navedenim u Dejtonskom sporazumu. Sve ovo dovodi do diskriminatorne prakse, a što na međunarodnom nivou dovodi do kršenja obaveza od strane Bosne i Hercegovine. Izjave roditelja iz Glamoča ukazju da je ovaj problem neophodno institucionalno rješavati. Primjera radi roditelj učenika kojima je onemogućeno pohađanje nacionalne grupe predmeta, odnosno nastave na srpskom jeziku, u izjavi medijima je rekao – mislio sam da mi roditelji možemo učiniti nešto, ali očigledno je da ne možemo učiniti ništa. Ovaj problem, kaže taj čovjek, može riješiti Milorad Dodik jednim pozivom Draganu Čoviću. Evidentno je da svi napori roditelja ili ne mogu dovesti do rješenja ili traju predugo. I takođe je neprihvatljivo da se ovakva pitanja rješavaju telefonskim pozivima između lidera političkih stranaka. S obzirom na sve navedeno, uključujući i činjenicu da se radi o pravima djece, kao i na samu hitnost ovog pitanja, jer svako odgađanje stvara nepopravljivu štetu za djecu koja nastavljaju pohađati nastavu, te uzimajući u obzir ustavne nadležnosti koje se tiču međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine, potrebno je da Predstavnički dom naloži Vijeću ministara BiH da bez odlaganja otpočne koordinaciju s nadležnim entitetskim i kantonalnim organima s ciljem trajnog sistemskog i ujednačenog rješenja ovih pitanja. Zahvaljujem.

Hvala zasgtupniku Kojoviću. Za riječ se javio predsjedavajući, gospodin Radmanović. Izvolite kolega.

Dame i gospodo narodni poslanici dužan sam u ime Proširenog kolegija kratko objašnjenje oko ova tri prijedloga za dopunu. Naime, sva tri prijedloga bila su juče na sjednici Proširenog kolegija, nisu dobili podršku iz različitih razloga. Prijedlozi koje su iznijeli gospodin Damir Arnaut i gospodin Kojović zbog toga što je Kolegij u svom redovnom radu prije jučerašnje sjednice rasporedio u komisijsku fazu prijedloge koji su bili. Izgledalo nam je nelogično da uvrstimo ih u današnju sjednicu. Danas smo dobili dodatna objašnjenja zašto to treba da ide hitno, a ne u redovnoj proceduri, ali sam dužan da ovo objasnim. Kada je u pitanju prvi, odnosno treći prijedlog po ovome kako ja objašnjavam, a prvi koji je iznio gospodin Lovrinović u ime Kluba poslanika HDZ-a moram reći da je on juče izazvao već ozbiljnu raspravu na sjednici Proširenog kolegija. Nismo ga usvojili ne iz ovih razloga kao ova dva, nego iz suštinskih razloga jer jedan broj narodnih poslanika, odnosno šefova klubova i članova Kolegija nije prihvatio da se o ovome vodi rasprava danas, ni na ovaj, kako je danas rekao gospodin Lovrinović, pojednostavljen način. Podsjećam vas da smo prije izvjesnog vremena imali raspravu o jednoj rezoluciji u ovom Parlamentu koja se takođe odnosi na prošlost, ne samo Bosne i Hercegovine, nego i šire, koja je izazvala žučne rasprave, nije donijela nikakve rezultate. Mi danas imamo izbor. Ja nudim onaj koji mislim da je bolji za ovaj Parlament i za sve u Bosni i Hercegovini, da ne vodimo danas raspravu o ovom prijedlogu koji je gospodin Lovrinović podnio. Ne vodimo jer i ovaj Parlament i naši birači imaju mnogo važnijih poslova nego da slušaju rasprave u kojima nema rezultata. Poznato je da se o prošlosti na ovim prostorima ne slažemo. I kada je ovakav prijedlog kao što ga je iznio gospodin Lovrinović, gdje se izjednačavaju oslobodioci i okupatori, žrtve i zločinci, on nikada neće biti prihvaćen, niti može biti, niti može proći sa jednostavnom raspravom. Zbog toga je moj prijedlog ponovo, glasat ćemo jer on kao šef Kluba ima pravo, u skladu sa Poslovnikom, da predloži, moramo glasati o tome, ali vas pozivam da ne izglasamo ovaj prijedlog, da ne vodimo danas raspravu. Ovaj Parlament i svi mi u Bosni i Hercegovini imamo stvari koje su mnogo važnije, koje smo čuli i u poslaničkim pitanjima, i u odgovorima smo čak čuli šta imamo raditi, a ne baviti se prošlošću oko koje unaprijed znamo da nismo saglasni. Oko koje ćemo se još više podijeliti i nećemo dobiti nikakav rezultat. Od toga niko nema koristi. Hvala.

Zahvaljujem gospodinu Radmanoviću. Ispravak krivog navoda, zastupnik Predrag Kojović. Izvolite zastupniče.

Zahvaljujem dopredsjedavajuća. Gospodine Radmanoviću ja se slažem s Vama u nekim stvarima koje ste izrekli, mada mi nije, ovaj, pravo što ste ova tri prijedloga, na neki način, kako bih rekao, stavili u isti koš. Slažem se s Vama u vezi rezolucije koju predlaže kolega Lovrinović da je ona, mi jesmo za evropsku rezoluciju ali nam je obrazloženje koje je pridodato ovoj inicijativi apsolutno neprihvatljivo. Ali s druge strane, zaista, osjećam potrebu da istaknem još jednom – svaki dan djeca idu 14 km u školskoj godini koja je već počela. Kada smo predlagali inicijativu o kojoj govorite da se, je li, omogući prelazak preko prelaza, predali smo je u protokol jako davno, kada još škola nije bila ni počela. Niste zakazivali sjednice do sada, i svaki dan je to, zaista, veliki problem. I ja, zaista, bih volio da čujem koji je vaš suštinski problem da se omogući djeci da idu u školu tako što pređu preko ulice, a ne da putuju, kako bih rekao, 14 km na granični prelaz. Mislim da ove tri stvari koje ste nabrojali, ja razumijem, ovo što smo predložili za institucionalno rješavanje problema nacionalne grupe predmeta uputili smo kao inicijativu prema Vijeću ministara. Rezolucija gospodina Lovrinovića zasigurno zaslužuje i pažnju, ali zasigurno zahtijeva i dodatni rad među parlamentarnim grupama i klubovima ovdje, ali inicijativa koja je vezana za djecu i odlazak u školu je zaista nešto što bi bilo u najmanju ruku nepristojno ne staviti na današnju sjednicu. Hvala.

Gospodin Lovrinović, ispravka krivog navoda.

Nije, bio je Lovrinović, samo se isključio. Nenad Stevandić, ispravka krivog navoda, i on ne prihvata, neće učestvovati u raspravi.

Hoće. Ima riječ gospodin Nenad Stevandić.

Ja sam htio samo da, uvažavajući motiv i razlog, i potrebu ovoga što je gospodin Kojović predložio, moram da vam kažem da ovo što ste vi predložili nije nadležnost Savjeta ministara. Ovo je ustavna materija i pitanje jezika je uređeno ustavima entiteta. Znači, shvatam, podržavam, razumijem, ali ovo nije pitanje koje može da raspravlja Savjet ministara jer je ustavna materija i, rekoh već, jezik je regulisan u ustavima entiteta. Slažem se sa gospodinom Radmanovićem što se tiče inicijative gospodina Lovrinovića, da usput pomenem. Hvala.

Gospodin Damir Arnaut, ispravka krivog navoda.

Hvala predsjedavajući. Hvala prije svega što ste ipak, na neki način, odvojili dvije inicijative s jedne strane i ovu s druge strane. Dakle, ove dvije koje smo mi predložili jesu hitne i tu nema spora. Što se tiče činjenice da je Kolegij otpočeo neke komisijske aktivnosti ja sam obrazložio zašto komisijska faza, maltene, nema ni smisla, jer mi ništa ovdje nećemo, ovaj, rješavati već tražiti od Vijeća ministara da to riješi u skladu sa svojim nadležnostima. I imamo i presedan, usvojili smo čak jednom na Proširenom kolegiju dopunu dnevnog reda bez komisijske faze, odlučilo se da se ne ide u komisijsku fazu koja je takođe bila pokrenuta kada je u pitanje korištenje rezidencija u vlasništvu Bosne i Hercegovine od strane ambasadora. Dakle, imamo presedana. Što se tiče komentara gospodina Stevandića, on apsolutno ne stoji, jedino opravdanje ako nije pročitao tekst poslaničke inicijative, pošto u samom tekstu kaže – nalaže se Vijeću ministara BiH da u roku od 10 dana, od dana usvajanja ove inicijative, otpočne koordinaciju sa nadležnim tijelima entiteta i kantona. A onda se u obrazloženju vrlo jasno kaže da je obrazovanje u nadležnosti entiteta i kantona, ali isto tako Zakon o Vijeću ministara, Zakon o ministarstvima i drugim organima uprave kaže da je Vijeće ministara, konkretno Ministarstvo civilnih poslova, nadležno za koordinaciju tih pitanja, između ostalog, sa nadležnim tijelima entiteta i kantona. Dakle, ovo pitanje nadležnosti je doslovno prepisano iz zakonskih rješenja koji su usvojeni u ovoj Parlamentarnoj skupštini BiH i na osnovu kojih i egzistira Vijeće ministara koje vodi čovjek iz Vaše stranke. Prema tome, sve što se ovdje radi je – nalaže se Vijeću ministara da radi svoj posao, dakle da koordinira i, evo, kažemo u inicijativi, sa nadležnim tijelima entiteta i kantona. Alternativa tome je onaj očaj koji ljudi na terenu srpske nacionalnosti u Glamoču, kojima HDZ ne da da uče srpski jezik, zbog njih, između ostalog, ova inicijativa je i podnesena, gospodine Stevandiću. Alternativa, dakle, ovom institucionalnom pristupu koji uvažava sve nadležnosti Bosne i Hercegovine da ti ljudi u očaju prizivaju Milorada Dodika da telefonira Draganu Čoviću. Hvala.

Molim vas da pazite na vrijeme, tek smo počeli. Gospodin Nikola Lovrinović, ispravka krivog navoda.

Ma, javio sam se prije svega da prosvjedujem što sam diskriminiran, znači, sve kolege, vas nekoliko koji ste rekli, kaže, nastranu njegova inicijativa, nastranu naša. Šta to znači, da sam ja građanin drugog reda ili parlamentarac drugog reda? Moja je inicijativa kao što su i vaše inicijative, il vam se sviđa ili ne sviđa to je neka druga stvar. Samo jednu stvar, dakle, gospodine Radmanoviću, ja i ne predlažem, doista ste dobro rekli da se danas ništa ne raspravlja, ja sam predlažem jedan zaključak, a informiran sam da su kolege dobili inicijativu, da se on usvoji. Kada bude nešto pred nama onda ćemo raspravljati. Točno ste tako rekli. Nisam ni ja danas za raspravu. Dakle, ovo i ne treba voditi raspravu o našim lokalnim problemima, nego zna se na koje se ovo dokumente odnosi, na evropske dokumente. O tome možemo voditi razgovor i danas i kad god hoćete. Dakle, u pravu ste, ne želim ni ja nikakvu raspravu, želim da donesemo ovaj zaključak, da nam ga Vijeće ministara dostavi za 30, ili evo već koliko sam rekao, dana i da onda eventualno vodimo raspravu. Tako da ćemo doći na isto i ono što vi predlažete, nema stvarno danas potrebe da razgovaramo ni o čemu, to kako sam ja to nešto obrazložio i pristupio, evo ja pokušavam da baš tako danas predložim točku dnevnog reda čisto da dobijemo prostor da se konačno jednom očitujemo prema ovim dokumentima, što bi bilo, po meni, u redu. Ništa više. Hvala lijepo.

Hvala. Gospodin Nenad Stevandić, ispravka krivog navoda.

Pa, gospodinu Damiru Arnautu da kažem da sam apsolutno u pravu. Nemoguće je koordinirati ili koordinisati u nečemu što je određeno ustavom i nečemu što je u nadležnosti nekog drugog organa. To pravna materija ne poznaje. Ovo što vam ja govorim dobijam, da kažem odmah, uputstvo od pravnog tima Ujedinjene Srpske. Znači, to je, može se populistički prihvatiti kao nešto što ima svoj smisao ali ustavno-pravno je to nedopustivo, besmisleno, i ne može se koordinirati na nečemu što je regulisano ustavom entiteta i što je u tom domenu, da kažem, ... potpuno jasno. Mogu se tražiti, da kažem, pokretanje inicijativa po entitetima, pa se, da kažem, praviti neke radne grupe, itd., ali ovo je nedopustivo. Ovo zna i prva godina na Pravnom fakultetu.

Gospodin Damir Arnaut, krivi navod.

Hvala predsjedavajući. Ja predlažem onda gospodinu Stevandiću da pokrene ocjenu ustavnosti Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave koji propisuju koordinirajuću ulogu, između ostalog Ministarstva civilnih poslova, kada je nešto u nadležnosti entiteta. Dakle, vi glasate za te zakone, vaš predsjedavajući Vijeća ministara djeluje po tim zakonima, i onda vi kažete da to ne može tako. Pa, onda, evo imate predsjedavajućeg oba doma Parlamentarne skupštine, imate predsjedavajućeg Vijeća ministara, imate člana Predsjedništva, to su sve ovlašteni podnositelji zahtjeva za ocjenu ustavnosti pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine, pa onda pokrenite zahtjev za ocjenu ustavnosti, tražite da Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasi svaki put kad se spominje koordinirajuća uloga Vijeća ministara da je to neustavno. Do tada je to zakon Bosne i Hercegovine i vi imate obavezu postupati po njemu. Hvala.

Gospodin Borenović, povreda Poslovnika.

Hvala uvaženi predsjedavajući. Evo, gledao sam materijale, koliko znam po članu 71. svaka eventualna dopuna dnevnog reda podrazumijeva pisani materijal. Mi niti po jednoj od ove tri inicijative ili zahtjeva nismo dobili materijal. Zaista, evo možda ja nisam dobio, ali evo, pokušao sam, pregledao sam, dajte molim vas ... inicijativa da malo to pogledam. Koliko ja znam član 71. Poslovnika je jasno propisao da se može tražiti predlaganje nove tačke dnevnog reda sa odgovarajućim materijalom u pisanoj formi. Dajte to obezbijedite, to je par, ja nisam dobio, izvinite, možda ste vi dobili, ali evo, koliko sam ja provjerio u ovom redu, možda je i ovo neka vrsta diskriminacije o čemu govori kolega Lovrinović, da ovaj red, evo provjerio sam, nije dobio ...

Gospodin Arnaut, povreda Poslovnika.

Hvala predsjedavajući. Samo pojašnjenja radi, dakle obaveza je poslanika kada predlaže dopunu dnevnog reda da to uradi uz odgovarajući materijal. Mi smo svoju obavezu ispunili, ja apsolutno ne sporim da drugi poslanici nisu dobili, ali to je sad već do službi i, ovaj, ako hoćete napravite pauzu, ali činjenica je da smo mi dostavili, dakle, evo mahali smo dok smo govori, ovaj, materijal u pisanoj formi. Mi smo svoju obavezu ispunili, a sada zašto poslanici nisu dobili to je onda tehnička stvar koju službe trebaju rješavati. Hvala.

Gospodin Zlatan Begić. Izvolite.

Poštovani predsjedavajući, poštovane kolegice i kolege. Ja bih zatražio pauzu u ime Kluba DF-a, koliko Vi procijenite predsjedavajući, jer doista nije u redu da donosimo odluke bez pisanih materijala. To stavlja u nepovoljnu poziciju i ljude koji su nešto predložili, a stavlja i u nepovoljnu poziciju i nas, jer možda su neki dobili, možda neki nisu, možda ima puno opravdanja ovo što ljude traže, pa bi u tom smislu tražio jednu kratku pauzu dok službe ne izvrše ovu svoju obavezu. Hvala lijepo.

Dio materijala ste dobili, ovaj o kome govori gospodin Lovrinović, evo dio materijala će se podijeliti. Pauza 30 minuta, s tim što sam zaključio raspravu, nema više rasprave, izjašnjavamo se o ovim tačkama i o dnev nom redu u cjelini. 30 minuta pauza.

Idemo, dame i gospodo izjašnajvamo se, zaključili smo raspravu o dnevnom redu, izjašnjavamo se redoslijedom kao što je predloženo za nove tačke dnevnog reda. Prvo prijedlog Kluba HDZ-a. Izvjašnjavamo se oko tačke dnevnog reda – Evropski dan sjećanja na žrtva svih totalitarnih i autoritarnih režima. Glasanje. Pristuno 32 – za 4, protiv 17, uzdržanih 11, nema opšte većine. Prijedlog gospodina Lovrinovića, Kluba HDZ-a nije prošao. Sljedeće, poslanička inicijativa narodnog poslanika Damira Arnauta kojom se nalaže Vijeću ministara BiH da u roku od 10 dana, od dana usvajanja ove inicijative, provede svu neophodnu proceduru prema nadležnim tijelima Republike Hrvatske s ciljem prekategorizacije graničnog prelaza Gabela Polje za međunarodni putnički promet ili otvaranje istog za malogranični promet, a u svakom slučaju otvaranje navedenog graničnog prelaza za malogranični promet učenika osnovnih i srednjih škola. Izjašnjavamo se. Prisutno 31 – za 15, protiv 4, uzdržanih 12. Ima opšta većina, nema entitetske većine. Naknadno ćemo se izjašnjavati, nema saglasnosti Kolegija za izjašnjavanje danas. Naredni prijedlog je poslanička inicijativa narodnih poslanika Predraga Kojovića, Mirjane Marinković-Lepić, Damira Arnauta i Aide Baručije koja glasi: „Nalaže se Vijeću ministara BiH da u roku od 10 dana od dana usvajanja ove inicijative otpočne koordinaciju sa nadležnim tijelima entiteta i kantona s ciljem omogućavanja izučavanja nacionalne grupe predmeta svim učenicima koji to žele, upisivanje naziva zvaničnih jezika u Bosni i Hercegovini uz svu školsku dokumentaciju u skladu sa nazivima navedenim u Opštem okvirnom sporazumu za mir u Bosni i Hercegovini, te ukidanja svih drugih oblika diskriminacije u osnovnim i srednjim školama u Bosni i Hercegovini, a uzimajući u obzir međunarodne obaveze Bosne i hercegovine.“ Izjašnjavamo se. Prisutno 31 – za 15, protiv 4, uzdržanih 12. Ima opšta većina, nema entitetske većine. Naknadno se izjašnjavamo i o ovome, konstatujem da danas neće biti tačka dnevnog reda, da nema Denisa. Konstatujem da će na 12. sjednici Dom imati sljedeći Dnevni red 1. Usvajanje zapisnika sa 11. sjednice redovne i 10. hitne sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH; 2. Komentari na dobijene odgovore na poslanička pitanja; 3. Zahtjev poslanika Damira Arnauta za razmatranje Prijedloga zakona o dopuni Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini po hitnom postupku, u skladu sa članom 133. Poslovnika, broj: 01-02-1-1805/20, od 14.09.2020. godine; 4. Prijedlog zakona o dopunama Zakona o prekršajima, predlagač: Savjet ministara BiH, broj: 01,02-02-1-679/20, od 09.06.2020. godine (drugo čitanje); 5. Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o sudskim taksama u postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine, predlagač: Savjet ministara BiH, broj: 01,02-02-1- 1344/20, od 02.07.2020. godine (prvo čitanje); 6. Prijedlog zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine, predlagač: poslanici iz Kluba DF-a, broj: 01-02-1-1381/20, od 22.07.2020. godine, sa Mišljenjem Ustavnoprave komisije; 7. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača u Bosni i Hercegovini, predlagači: poslanice Borjana Krišto, Darijana Filipović, Alma Čolo, Nada Mladina i Edita Đapo, broj: 01-02-1-1408/20, od 09.07.2020. godine, sa Mišljenjem Zajedničke komisije za ljudska prava; 8. Izvještaj Zajedničke komisije oba doma Parlamentarne skupštine BiH o postizanju identičnog teksta Zakona o izmjenama Zakona o platama i naknadama u institucijama Bоsne i Hercegovine (predlagač: Savjet ministara BiH, broj: 01,02-02-1-2015/17, od 09.08.2017. i 27.09.2017); 9. Izvještaj komisije Kolegijuma o nastojanju za postizanje saglasnosti o Prijedlogu zakona o izmjeni i dopunama Zakona o platama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama Bоsne i Hercegovine (predlagač: Savjet ministara BiH), broj: 01,02-02-1-596/20, od 24.07.2020. godine (zakon u drugom čitanju); 10. Izvještaj komisije Kolegijuma o nastojanju za postizanje saglasnosti o Prijedlogu zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama vlasti BiH (predlagači: poslanici Saša Magazinović, Damir Arnaut i Jasmin Emrić), broj: 01-02-1-2573/17, od 24.07.2020. godine (zakon u prvom čitanju); 11. Izvještaj komisije Kolegijuma o nastojanju za postizanje saglasnosti o poslaničkoj inicijativi: Mirjane Marinković-Lepić, Damira Arnauta, Predraga Kojovića i Aide Baručije, koja glasi: „Na osnovu člana 8. Poslovnika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, podnosimo poslaničku inicijativu kojom se sugeriše nadležnim državnim i entitetskim institucijama, odnosno institucijama Brčko Distrikta BiH (vlade i zakonodavni organi) da pripreme i usvoje izmjene i dopune Zakona o parničnom postupku, na način da se u njih inkorporiraju odredbe o oslobađanju od plaćanja troškova postupka koji obuhvata i iznos koji bi se stranci priznao na ime nagrade advokatu u slučaju kada stranke zastupa javno pravobranilaštvo, a u skladu sa sudskom praksom Evropskog suda za ljudska prava”, broj: 01-50-1-1222/20, od 24.07.2020. godine; 12. Izvještaj komisije Kolegijuma o nastojanju za postizanje saglasnosti o poslaničkoj inicijativi poslanika iz Kluba SDA koja glasi: „Na osnovu člana 8. Poslovnika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, podnosimo poslaničku inicijativu kojom Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, u skladu sa članom 35. Zakona o Savjetu ministara Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), obavezuje Savjet ministara BiH da u roku od 90 dana pripremi Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskoj policiji Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, br. 3/03, 21/03 i 8/13), i to na način da se Sudska policija Bosne i Hercegovine osniva kao osnovna organizaciona jedinica u sastavu Suda Bosne i Hercegovine.”, broj: 01-50-1-1229/20, od 24.07.2020. godine; 13. Izvještaj o radu Savjeta ministara BiH za 2019. godinu, broj: 01,02-50-18-1494/20, od 22.07.2020. godine; 14. Razmatranje materijala Upravnog odbora BHRT-a: a. Izvještaj o finansijskom poslovanju BHRT-a za 2019. godinu, broj: 01,02-50-18- 1503/20, od 23.07.2020. godine i b. Programski planovi i Finansijski plan BHRT-a za 2020. godinu, broj: 01,02-50- 18-1031/20, od 29.05.2020. godine; 15. Specijalni izvještaj o zastupljenosti konstitutivnih naroda i ostalih u institucijama, upravnim organizacijama i regulatornim tijelima Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Federacije Bosne i Hercegovine, Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine i kantonima Federacije Bosne i Hercegovine, sa izuzetkom policijsko-bezbjednosnih struktura, podnosilac: Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH, broj: 01,02-50- 18-1555/20, od 27.07.2020. godine; 16. Izvještaj o zaštiti ličnih podataka u Bosni i Hercegovini za 2019. godinu, podnosilac: Agencija za zaštitu ličnih podataka u BiH, broj: 01,02-04-1-1562/20, od 28.07.2020. godine; 17. Izvještaj o sprovođenju zakona iz nadležnosti Centralne izborne komisije BiH u 2019. godini, broj: 01,02-50-18-1633/20, od 10.08.2020. godine; 18. Izvještaj o realizaciji Revidirane strategije Bosne i Hercegovine za sprovđenje Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma za 2018. godinu, podnosilac: Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, broj: 01,02,03-37-1656/20, od 17.08.2020. godine; 19. Informacija o raspodjeli i korištenju sredstava tekuće budžetske rezerve za period januar - decembar 2019, podnosilac: Ministarstvo finansija i trezora BiH, broj: 01,02- 16-1-1678/20, od 24.08.2020. godine; 20. Prijedlog odluke o osnivanju Ad hoc komisije Parlamentarne skupštine BiH za sprovođenje postupka imenovanja članova Savjeta Regulatorne agencije za komunikacije BiH, predlagač: Ministarstvo komunikacija i transporta BiH, broj: 01,02-34-1-1583/20, od 30.07.2020. godine; 21. Prijedlog odluke o imenovanju članova Komisije za izbor i praćenje rada Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije iz Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, predlagač: Kolegijum Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, 01-50-16-1735/20, od 02.09.2020. godine; 22. Izbor tri člana Upravnog odbora Agencije za razvoj visokog obrazovanja i obezbjeđivanje kvaliteta, po jednog iz bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda, Izvještaj Privremene zajedničke komisije oba doma Parlamentarne skupštine BiH za sprovođenje procedure za izbor tri člana Upravnog odbora Agencije za razvoj visokog obrazovanja i obezbjeđivanje kvaliteta, po jednog iz bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda, broj: 01,02-50-16-1092-5,1/20, od 31.08.2020. godine; 23. Prijedlog zaključka o osnivanju Privremene zajedničke komisije oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za sprovođenje procedure za izmenovanje članova filijala KRŽ-a u Banja Luci i Mostaru, predlagač: Zajednički kolegijum oba doma Parlamentarne skupštine BiH, broj: 01,02-50-16-1730-2/20, od 11.09.2020. godine; 24. Prijedlog zaključka o osnivanju Privremene zajedničke komisije oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za sprovođenje procedure za izbor sedam članova Upravnog odbora Agencije za razvoj visokog obrazovanja i obezbjeđivanje kvaliteta, predlagač: Zajednički kolegijum oba doma Parlamentarne skupštine BiH, broj: 01,02-50-16-1732-2/20, od 11.09.2020. godine 25. Razmatranje poslaničke inicijative Edite Đapo koja glasi: „U skladu sa članom 8. Poslovnika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik BiH, br. 79/14, 81/15, 91/15 i 78/19), podnosim poslaničku inicijativu da Savjet ministara BiH, odnosno Ministarstvo pravde BiH pripremi novi tekst Zakona o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima“, broj: 01-50-1-1380/20, od 06.07.2020. godine; 26. Razmatranje poslaničke inicijative Edite Đapo koja glasi: „U skladu sa članom 8. Poslovnika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, br. 79/14, 81/15, 91/15 i 78/19), podnosim poslaničku inicijativu – predlažem Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH da formira Parlamentarnu grupu za odgovor na HIV i AIDS, tuberkulozu, hepatitis i druge koinfekcije“, broj: 01-50-1-1462/20, od 17.07.2020. godine; 27. Razmatranje poslaničke inicijative Alme Čolo koja glasi: „Na osnovu člana 8. Poslovnika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH“, br. 79/14, 81/15, 97/15, 78/19 i 26/20), podnosim poslaničku inicijativu kojom Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH zadužuje Savjet ministara BiH, odnosno nadležno Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, da u roku od 30 dana od dana usvajanja ove inicijative realizuje Odluku 854/2017 UN-ovog Komiteta za borbu protiv torture (UNCAT) iz avgusta 2019. godine, što je jedan od prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji”, broj: 01- 50-1-1567/20, od 28.07.2020. godine; 28. Razmatranje poslaničke inicijative Saše Magazinovića, koja glasi: „Na osnovu člana 8. Poslovnika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH“, br. 79/14, 81/15, 97/15, 78/19 i 26/20), podnosim poslaničku inicijativu kojom se zadužuje Kolegijum Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH da, u saradnji sa Savjetom ministara BiH, za narednu sjednicu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH pripremi materijal i prisustvo nadležnih članova Savjeta ministara BiH, kako bi Predstavnički dom dobio relevantnu informaciju, a onda i raspravljao o Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji s posebnim akcentom na realizaciju 14 ključnih prioriteta iz ovog dokumenta”, broj: 01-50- 1-1704/20, od 25.08.2020. godine; 29. Prijedlog zaključka poslanika Aide Baručije, Branislava Borenovića, Dženana Đonlagića, Edite Đapo, Jasmina Emrića, Mirjane Marinković-Lepić, Saše Magazinovića i Šemsudina Mehmedovića koji glasi: „Zadužuje se Savjet ministara BiH da Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine dostavi na razmatranje Informaciju o stanju iz oblasti migracija u Bosni i Hercegovini za period januar – avgust 2020, te da ona bude razmatrana uz prisustvo rukovodilaca svih nadležnih organa i institucija za migracije i azil u Bosni i Hercegovini“, broj: 01- 50-1-1749/20 (veza broj: 01-50-1-15-12/20), od 02.09.2020. godine; 30. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma između Savjeta ministara Bosne i Hercegovine, koji predstavlja Ministarstvo finansija i trezora BiH, i Vlade Švajcarske Konfederacije, koju predstavlja Državni sekretarijat za ekonomske poslove (SECO), u vezi sa odobravanjem finansijskog doprinosa u obliku donacije za Projekat prikupljanja i prečišćavanja otpadnih voda u Gradišci, broj: 01,02-21-1-1711/20, od 26.08.2020. godine; 31. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma o zajmu (Projekat gradskih saobraćajnica Sarajevo) između Bosne i Hercegovine i Evropske banke za obnovu i razvoj, broj: 01,02-21-1-1712/20, od 26.08.2020. godine; 32. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma o zajmu (Dodatno finansiranje za projekat registracije nekretnina) između Bosne i Hercegovine i Međunarodne banke za obnovu i razvoj, broj: 01,02-21-1-1713/20, od 26.08.2020. godine. To je dnevni red koji odma počinjemo da realizujemo. Tačka jedan, Ad. 1. Usvajanje zapisnika sa 11. sjednice redovne i 10. hitne sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH

Zapisnike ste dobili. Otvaram raspravu. Ima li primjedbi? Nema prijavljenih. Zaključujem raspravu kad je u pitanju tačka jedan. Tačka dva, Ad. 2. Komentari na dobijene odgovore na poslanička pitanja

U skladu sa članom 170. do ove sjednice Doma pitanja i inicijative u pisanoj formi postavili su poslanici: Damir Arnaut tri pitanja, Aida Baručija jedanaest pitanja, Branislav Borenović jedno pitanje, Nada Mladina dva pitanja, Jasmin Emrić zatražio upućivanje urgenicije za dostavljanje odgovora, Nenad Nešić pet pitanja, Mirjana Marinković-Lepić četiri pitanja, Saša Magazinović trinaest pitanja, Zlatan Begić 275 pitanja, Sanja Vulić uputila inicijativu, Mijo Matanović jedno pitanje, Vlatko Glavaš jedno pitanje, Nikola Lovrinović zatražio upućivanje urgencije za dostavljanje odgovora. Inicijative Kolegijumu Doma uputili: Edita Đapo, Aida Baručija, Mirjana Marinković- Lepić, Damir Arnaut, Predrag Kojović, Alma Čolo, Saša Magazinović, Zlatan Begić, te poslanici, pardon ponavlja se ovi, dobro sam pročitao, pa još jednom je samo napisano. Do današnje sjednice dostavljeni su sljedeći odgovori: na pitanje Borjane Krišto dostavljena su četiri odgovora, na pitanje Damira Arnauta 23 odgovora, na pitanje Nermina Nikšića tri odgovora, Saše Magazinovića 35 odgovora i dva obavještenja, Mirjane Marinković- Lepić 12 odgovora, Aide Baručije devet odgovora, Vlatka Glavaša dva odgovora, Šemsudina Mehmedovića dva odgovora, Nade Mladine dostavljena tri odgovora, Zlatana Begića dostavljena dva odgovora, Nenada Nešića pet odgovora, po jedan odgovor dostavljen na pitanje Safeta Softića, Dženana Đonlagića, Snježane Novaković-Bursać i Zukana Heleza. Ima li komentara na dobijene odgovore? Nema, ima, Zlatan Begić. Izvolite.

Zahvaljujem predsjedavajući. Ja bi želio da se zahvalim Institutu za standardizaciju BiH i Agenciji za nadzor nad tržištem na vrlo konkretnim odgovorima i na promptnoj reakciji, a konkretan komentar vezano za podatke koje sam tražio ću imati onda kada stignu svi odgovori, mislim da će to biti vrlo zanimljivo za sve nas, a i za građane BiH. Također bi se zahvalio i Instituciji ombudsmena na promptnoj reakciji. Hvala lijepo.

Hvala Vama. Gospođa Nada Mladina, izvolite.

Hvala lijepo. Gospodine predsjedavajući, zamjenici predsjedavajućeg, kolege i kolegice zastupnici, sve vas srdačno pozdravljam. Dozvolite mi da dam komentar na odgovore na tri pitanja koja sam dobila. Naime, prvo pitanje koje sam postavila još u januaru mjesecu Savjet ministara, odnosno Vijeća ministara je utvrdilo odgovor još u aprilu, međutim na julskoj sjednici nisam mogla dati komentar jer to pitanje, odgovor nisam bila dobila. Naime, moje pitanje se odnosilo na alternativna goriva na godišnjem nivou BiH kako čvrsta, tečna i plinovita, a posebno pitanje je bilo – Koliko je učešće uvoza smeća iz Republike Hrvatske i drugih zemalja u odnosu na smeće kao alternativno gorivo iz BiH i da li se provodi i kakvi su rezultati kontrole da se u uvoznom kontigentu smeća na krijumčari slučajno nuklearni otpad u BiH i da li je počelo sa izradom ili je gotov plan upravljanja otpadom, kao i strateški dokumenti za čiju izradu je bilo predviđeno da će biti pozvani stručnjaci iz ove oblasti iz cijele BiH? Ja se zahvaljujem Vijeću ministara na vrlo korektnom odgovoru, posebno na ovim podacima vezano za godišnju, godišnje korištenje ili proizvodnja alternativnog goriva. Međutim, ono što je posebno interesantno da Vijeće ministara ne može odgovoriti na pitanje konkretno koliko je učešće uvoza smeća iz drugih zemalja u odnosu na smeće kao alternativno gorivo iz BiH zato što je, navodno, proizvodnja alternativnog goriva iz otpada dio integralnog sistema upravljanja otpadom u skladu sa entitetskim i Brčko distrikt strateškim dokumentima za upravljanje otpadom. Ne postoje specifični podaci iz oblasti upravljanja otpadom u BiH uz aktivno učešće svih relevantnih aktera u BiH, pa se trenutno vode aktivnosti na uspostavljanju jedinstvenog informacionog sistema za oblast upravljanja otpadom koji ima za cilj objedinjavanje protoka informacija. Drago mi je što je u ovom odgovoru na konkretan način očito se da naslutiti da će se na tom pitanju raditi, u međuvremenu smo iz medija informirani, barem ja, da imamo uvoz smeća iz Italije u entitetu Republike Srpske, što znači da na nivou BiH zaista moramo nešto u tom smislu činiti. Kontrola da li ima u tom smeću i radioaktivnog otpada me je začudila što se tiče odgovora, jer da je navodno Agencija nadležna da kontroliše, Agencija nadležna da kontroliše da li postoji radijacijskog, nuklearnog otpada na mjestu utovara itd. i ovdje nadležne institucije, odnosno ministarstva u Vijeću ministara nemaju te podatke, te ću ja sigurno uputiti Agenciji pitanje, ne samo ja, nego sigurno i oni. Ohrabruje činjenica da će se, da se provode i da postoje određeni pomaci kontrole da se u uvoznom kontigentu smeća ne krijumčari i nuklearni otpad u BiH i u skladu sa entitetskim zakonima po osnovu zahtjeva uvoznika otpada entitetska ministarstva donose rješenja kojim se utvrđuje obaveza uvoznika da prije svake isporuke otpada na mjestu utovara zapravo obavi prekogranični prevoz, izvrši radiološku kontrolu otpada i to radi Agencija, Državna agencija regulatorna za radijacijsko i nuklearnu bezbjednost samostalno, ali sigurna sam da svi mi očekujemo da će taj odgovor biti transparentan i za nas, ne samo za nas zastupnike, nego općenito za javnost BiH. Četvrto pitanje, podpitanje je bilo vezano za plan upravljanja otpadom i ovdje vidim da su pokrenuli inicijative i aktivnosti u saradnji sa Švedskom Vladom da se konačno izradi taj strateški dokument, što smatram vrlo važnim, vrlo bitnim i zahvaljujem se na ovom opširnom odgovoru. Sledeće moje pitanje koje sam uputila odnosi se na pitanje vezano za aktivnosti koje se poduzimaju za smanjenje i uništenje ambrozije. Pošto ima jako puno građana, djece i odraslih koji pate od alergije, a imamo problem sa tom korovskom biljkom, dobila sam vrlo korektan odgovor od Ministarstva za okoliš Federacije BiH, koji obavještava da su usvojili Akcioni plan za upoznavanje javnosti, uništavanje i suzbijanje širenja ambrozije na području Federacije BiH, da su programirane aktivnosti i data konkretna zaduženja federalnim institucijama i upravnim organizacijama na provođenju programa upoznavanja javnosti s ciljem prevencije i zaštite od štetnog djelovanja ambrozije na području Federacije. Taj Akcioni plan usvojen je još 2008. godine, da bi na kraju upućeno bilo sve do 2011. sa odlukama da kantonalna ministarstva budu ta koja će ažurirati podatke i da te podatek proslijede nadležnom Federalnom inspektoratu. Međutim, to se nije dogodilo, ali je izrađena Mapa rasprostranjenosti ambrozije u Federaciji i postupak inter, inventarizacije i kartiranja invazionih vrsta, uključujući i ambroziju na području Federacije okončan je tokom 2019. Finansiranje ovih zadataka urađeno je u okviru planiranih aktivnosti, ali se za 2020. godinu pokrenuta aktivnost koja je imala rezultata na podizanju svijesti o sprječavanju širenja i uništavanju korovske biljne vrste ambrozije, ovaj, malo poremetila, obzirom da su sredstva predviđena za to preusmjerena za ...

Vrijeme.

ekonomsku sanaciju u vrijeme pandemije korona virusom.

Hvala.

Ja se nadam da će se naći mogućnost da se rebalansom ne preskaču finansiranja takvih aktivnosti, a naročito ne da kantonalne nadležne institucije ili institucije Brčko distrikta zanemare ono što je Akcionim planom Ministarstva federalnog i Federalnog inspektorata naloženo, zato što ovo predstavlja značajan atak na zdravlje stanovništva i u vrijeme pandemije može doći do zbunjivih podataka vezano za koronu i vezano za alergije. Sledeći odgovor koji sam dobila od Ministarstva za komunikacije na kome se zahvaljujem, odnosio se na to do kog nivoa realizacije se stiglo sa uvođenjem digitalnog signala za TV prenos u BiH.

Vrijeme, gospođo Mladina.

Zahvaljujem se na odgovoru, ovaj, Strategija prelaska sa analogne na digitalnu zemaljsku radiodifuziju, Projekt mikrovalnih veza javnih RTV servisa u BiH u potpunosti je stvorena tehnička pretpostavka za zamjenu postojećih analognih veza i na određeni način procjenom digitalnim sistemom je pokriveno 80% područja, ali to se odnosi sve na prvu fazu. Druga faza očito nije ni započeta, a odnosi se na 20% preostalog dijela BiH, a to se odnosi na seoska područja i ona staračka i domaćinstva povratnika. Ja se iskreno nadam da će Ministarstvo za komunikacije krenuti i ka drugoj i trećoj fazi, jer su stvorene tehničke pretpostavke što su oni u svom odgovoru i najavili.

Gospođo Mladina, vrijeme.

Hvala vam lijepo, ja sam zadovoljna s odgovorima.

Hvala Vama. Molim narodne poslanike da malo vode računa o vremenu koje je propisano. Riječa ima zamjenica predsjedavajućeg, gospođa Borjana Krišto.

Hvala lijepa. Poštovane kolegice i kolege, članovi Vijeća ministara i svi nazočni, lijepo vas pozdravljam. Naime, ja ću prokomentirati odgovore koje sam dobila na dva zastupnička pitanja. Jedno se odnosi, pitanje upućeno je Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice, naime zamjeniku ministra a u svezi sa razrješenjem gospođe Monike Mijić sa funkcije v.d. zastupnice Vijeća ministara od, na poziciji zastupnice u Evropskom sudu za ljudska prava. Naime, ja ću vrlo kratko reći, na početku, da sam nezadovoljna jako ovim odgovorom iz razloga što se u ovom odgovoru apsolutno nisu koristile stvari koje imaju utemeljenje u zakounu i zapravo je to ono što želim ovdje istaknuti ovaj put, jer kod ovog odgovora apsolutno se nije pozvalo niti na Zakon o upravi, konkretno na članak 55. stavak (a) stavak 3, 4. i 5. koji govori da institucija ne može ostati bez rukovoditelja zbog isteka mandata. Takođe u kontekstu postojeće pravne situacije jasna je činjenica da natječaj nije okončan, niti taj, neokončanje natječaja može biti razloga da institucija ostane bez rukovoditelja. Stoga takođe u odgovoru na ovo zastupničko pitanje nije navedeno da su dva državna tijela, to je Odbor Državne službe za žalbe u BiH i Upravni inspektorat pri Ministarstvu pravde utvrdili takođe tu nezakonitost objave v.d. zastupnice Monike Mijić i njenu odjavu iz Porezne uprave Federacije bez odluke o razrješenju. Takođe ovdje vidim, znači, iz nekakvih odgovora, možemo doći do zaključka da je vršiteljici, znači zastupnici Vijeća ministara BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava nezakonito vršeno razrješenje od strane zamjenika ministra i da je u odnosu na druge vršitelje dužnosti u institucijama BiH takođe prema njoj vršena diskriminacija i možemo reći da zbog grubog kršenja zakona ovo Ministarstvo koje je nadležno za funkcioniranje institucije zamjenika Vijeća ministara ne samo da krši prava pojedinaca, znači, iz radnog odnosa, već i ruši dignitet Institucije zastupnika Vijeća ministara. Dalje se ne bi, ovaj, osvrtala na ovaj komentar u ovom pitanju, ja mislim da je dovoljno što i kako i na koji način rade institucije, da li ponašaju se zakonito ili ne. Ovdje, kad je u pitanju drugi odgovor, odnosno na moje pitanje koje je bilo upućeno tri druge institucije, a odnosi se na problem odlaganja tekstilnog i drugog otpada na području Hercegbosanske županije, moram reći da sam odgovore koje sam dobila su od sve tri institucije, a onaj jedan odgovor koji sam dobila od Federalnog ministarstva okoliša i turizma je na neki način najsadržajniji i zapravo ono što sam vidjela mogu vidjeti jedino iz tog odgovora da se zapravo nešto posupilo u ovoj konkretnoj situaciji, pa se između ostalih evo zahvaljujem i našoj kolegici kao ministrici ovog Ministarstva na ovom odgovoru. Naime, iz prijedloga koji je ovo Ministarstvo uputilo prema federalnoj inspekciji koja je izišla na teren, vidjelo se da se tu radi o sljedećem, da zapravo pogon i lokacija na koju se trebao otpad uvesti i reciklirati uopće ne odgovaraju stanju na terenu, da se otpad sasvim nalazi na jednoj drugoj lokaciji, a ne u pogonu gospodarskog društva koje ga je uvezlo i koje je trebalo da to uskladišti na jedan propisan način. Da ne bi dalje ulazila, takođe se vidi iz inspekcijskog nadzora da adresa na kojoj je taj registriran gospodarski objekt za uvuz otpada ne odgovara stvarnoj adresi, a na istoj se nalazi zapravo Općina Drvar. Faktički možemo zaključiti da iz ovog rješenja takođe inspektorat je utvrdio, odnosno dao je rok od 30 dana da se navedeni otpad propisno odloži ili da se vrati na lokaciju iz koje je uvezen, međutim po tom pitanju se do ovog dana ništa nije uradilo i evo dok prolaze rokovi i dok traje prepiska nadležnih institucija u BiH problem se ne rješava, nažalost tu cijenu plaća zdravlje stanovnika koji žive u neposrednoj blizini ovih odlagališta, pa naravno i šire, ja bih rekla time se ugrožava i zdravlje svih stanovnika koji žive u BiH. Hvala vam lijepo, nadam se da će neki koji ovo čuju pokušati doć do toga da se izvrše rješenja Federalnog inspektorata i da se ovaj problem riješi uistinu u cilju zaštite zdravlja svih onih koji žive kako na tom prostoru, tako i na drugim. Hvala lijepo.

Hvala. Nema prijavljenih. Zaključujem tačku dva. Tačka tri, Ad. 3. Zahtjev poslanika Damira Arnauta za razmatranje Prijedloga zakona o dopuni Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini po hitnom postupku, u skladu sa članom 133. Poslovnika, broj: 01-02-1-1805/20, od 14.09.2020. godine

Prijedlog ste dobili za zahtjevom za razmatranje po hitnom postupku. Zakonodavni sektor dostavio Mišljenje. Gospodin Arnaut dostavio korigovani tekst Prijedloga zakona. Otvaram raspravu o zahtjevu za hitni postupak. Nema prijavljenih. Izjašnjavamo se o zahtjevu.

Damir, izvolite gospodine Arnaut.

Hvala predsjedavajući. Dakle, Poslovnik je vrlo jasan kada je u pitanju hitni postupak ukoliko se radi o zakonu koji je sastavljen na način da se može usvojiti u jednom čitanju, na tako jednostavan način da se može usvojiti u jednom čitanju može se razmatrati po hitnom postupku. Ovdje se, dakle, radi o dopuni sa jednim stavom u jednom članu. Taj član se već odnosi na tu problematiku šta stoji u vozačkim dozvolama, informacije koje stoje u vozačkim dozvolama, i ovdje jednostavno dodajemo jedan stav, u skladu sa svjetskom praksom da se u vozačku dozvolu upisuje informacija da je vozač saglasan da u slučaju smrti bude donator organa ako osoba takvu izjavu potpiše prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje, zamjenu ili produženje roka važenja vozačke dozvole. U svim takvim situacijama neće biti potrebna saglasnost srodnika za donaciju organa. Dakle, ovo je svjetska praksa koja je već dugi, dugi niz godina, mogu reći i decenija, prisutna u demokratskim zemljama i ovo je u interesu i javnog zdravlja ali i davanja mogućnosti ljudima da se o ovim pitanjima izjasne. Kako sam već rekao, ukoliko bude potrebe ja ću obrazložiti i Prijedlog zakona podrobnije, mada, kažem, ovo je suština tog Prijedloga zakona. I samo ovo kratko obrazloženje pokazuje da je zahtjev za hitni postupak opravdan. Hvala.

Hvala. Gospodin Nikola Lovrinović. Izvolite.

Zahvaljujem gospodine predsjedavajući. Dakle, pa ne bih bio spreman podržati žurnu proceduru, hitnu proceduru zbog toga što, jeste sve ovako kako kaže gospodin Arnaut i jeste ideja, da kažem tako, plemenita ili, ne znam ni ja, dobra, koristi se, kako je sam rekao, u mnogim državama, međutim nije jasna odredba i onda se ona mora urediti, a ne može amandmanski. Znači, prije svega ja sam za to da čovjek za ovo pravo zna, ali da na mjestu registriranja vozila to ga ne može niko postavljati pitanje. Dakle, on samo može ovo znati i onda doći i opet ta izjava bi morala biti ovjerena negdje, da li kod bilježnika ili, ne znam, gdje se ovjerava potpis, je li, i priložena prilikom registriranja. A da kada dođe na mjesto registriranja da onda službenik kaže jeste li vi da to, itd., mislim da to nije ugodno i nije potrebno, nego bi to trebalo ... Ali to se ne može ... na način ako taj postupak ide ovako kako ga je gospodin Arnaut. Meni se čini da, ili, ne znam, možda on ima odgovor na takvo šta, ali izjava bi morala, ne može se to raditi na mjestu registriranja vozila. Nekako mi je nejasan, nejasan tekst, nejasan mi je članak i možda bi moglo dovesti u neugodnu situaciju ljude koji možda o tome nisu razmišljali ili možda i ne žele, ali neugodno mu da ga tamo onaj službenik pita – je li, jeste li vi, hoćete li kod registriranja da vam, a gdje će tu izjavu potpisati, itd., otvara se priča na tom mjestu. Čini mi se da to nije dobro riješeno na ovakav način. Ali to ne može se sada popraviti bez, da je drugačiji postupak. Hvala lijepo.

Krivi navod, gospodin Arnaut. Govorimo o hitnom postupku, podsjećam vas.

Da, ali ja ispravljam krivi navod gospodina Lovrinovića. On kaže da zbog ovoga ne može ići u hitni postupak. Ovaj, to apsolutno ne stoji što je sada rekao zato što je gospodin Lovrinović ili predvidio ili ignorisao činjenicu da ovaj član Zakona već ima postojeći stav (3) koji će ovom izmjenom postati novi stav (4), a koji kaže – bliže odredbe o obrascu i sadržaju obrazaca vozačke dozvole, kategorijama i podkategorijama, itd., ... produženju važenja, zamjene, .../ne razumije se/... uredit će pravilnicima koje donosi ministar u suradnji s ministrima entiteta, kantona i ministrom Brčko Distrikta BiH nadležnim za unutrašnje poslove. Dakle, sve što ide u vozačku dozvolu. A ovo bi bila još jedna informacija koja bi išla eventualno u vozačku dozvolu ako ... izjasni, te dalje bliže uređuju kroz pravilnik koji donosi ministar prometa i komunikacija u saradnji sa entitetskim, kantonalnim i ministrom Brčko Distrikta. Dakle, oni sve to već imaju u ovlasti kroz ovaj postojeći član, postojeći stav Zakona da urede ta pitanja o kojima je gospodin Lovrinović govorio. I taj stav, naravno, ostaje, samo pošto se ubacuje novi stav (3) sa ovim što sam ja predložio, taj stav postojeći postaje stav (4). Hvala.

Hvala. Nema više prijavljenih. Zaključujem raspravu o hitnom postupku. Glasamo o zahtjevu za hitni postupak. Od 28 prisutnih – 13 za, 9 protiv, 6 uzdržanih. Ima opšta većina, nema entitetska većina. U drugom krugu, nije prošao zahtjev za hitni postupak u prvom krugu, ostavljamo za drugi krug.

Dobro. Nije usvojen zahtjev za hitni postupak. Naknadno usaglašavanje će biti o hitnom postupku. Zaključujem tačku tri. Tačka četiri, Ad. 4. Prijedlog zakona o dopunama Zakona o prekršajima, predlagač: Savjet ministara BiH, broj: 01,02-02-1-679/20, od 09.06.2020. godine (drugo čitanje)

Prijedlog zakona je usvojen u prvom čitanju na 11. sjednici Doma. Ustavnopravna komisija dostavila je Izvještaj u kojem je usvojila Prijedlog zakona. Otvaram raspravu u drugom čitanju. Nema prijavljenih. Zaključujem raspravu. Tačka pet, Ad. 5. Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o sudskim taksama u postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine, predlagač: Savjet ministara BiH, broj: 01,02- 02-1-1344/20, od 02.07.2020. godine (prvo čitanje)

Dobili ste Mišljenje Zakonodavno pravnog sektora. Kolegij je kao nadležnu komisiju odredio Ustavnopravnu komisiju koja je dostavila Mišljenje i utvrdila da je Prijedlog zakona usklađen sa Ustavom i pravnim aktima i prihvatilo principe Zakona. Na 11. sjednici odgođena je rasprava o Prijedlogu zbog odsustva predlagača. Otvaram raspravu o Prijedlogu zakona u prvom čitanju. Nema prijavljenih. Zaključujem raspravu. Tačka šest, Ad. 6. Prijedlog zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine, predlagač: poslanici iz Kluba DF-a, broj: 01-02-1-1381/20, od 22.07.2020. godine, sa Mišljenjem Ustavnoprave komisije

Zakonodavno pravni sektor dostavio je Mišljenje još 24.07. Kolegij je kao nadležnu za razmatranje Prijedloga zakona odredio Komisiju za finansije i budžet. Komisija nije utvrdila da je Prijedlog zakona usklađen sa Ustavom Bosne, Ustavnopravna komisija, i pravnim sistem Bosne i Hercegovine. Komisija za finansije i budžet je dostavila Mišljenje i prihvatila principe Zakona. Otvaram raspravu o Mišljenju Ustavnopravne komisije. Gospodin Zlatan Begić. Izvolite.

Poštovani predsjedavajući, poštovane kolegice i kolege. Naime, ja, suprotno mišljenju Komisije, odnosno činjenici da Komisija nije ustanovila da je Zakon u skladu sa Ustavom i pravnim poretkom, odgovorno tvrdim da on je usklađen sa Ustavom i pravnim poretkom. Isto tako tvrdim da Ustavnopravna komisija, bojim se da izlazi izvan okvira svojih ingerencija. Mislim da na ovoj Komisiji sve manje se razmatra da li su određeni akti u skladu sa Ustavom i pravnim poretkom, a sve više se polazi od toga ko je podnosilac prijedloga, pa čak se ulazi i u sadržaj samih rješenja. Mislim da se na taj način ograničavaju zastupnici u ovom predstavničkom tijelu da razmatraju i diskutuju o zakonskim prijedlozima. Bojim se da se Ustavnopravna komisija na neki način otrgla od svoje ustavne nadležnosti i od nadležnosti koja joj pripada po Poslovniku i da se ravna po nekim drugim kriterijima koji nisu pravni kriteriji. E, sada o samom Zakonu. Jutros na vijestima ste mogli vidjeti da pandemija koronavirusa dobija na intenzitetu, naravno, u vezi je i sa samom tačkom, predsjedavajući. Samo u Francuskoj preko 6.000 oboljelih, ako sam dobro vidio, za samo jedan dan. Krenula je škola, dolazi nam zima, vrlo lako se možemo naći u situaciji katastrofalnog povećanja broja oboljelih od pandemije koronavirusa. U institucijama postoje ljudi koji žele da rade svoj posao u skladu sa zakonom. Postojeći Zakon, nažalost, tim ljudima onemogućava da transparentno i u javnom interesu obavljaju svoju dužnost. Ja bih volio da vidim, i mislim da će biti ogroman problem u tome što ljudi nadležni za provođenje postupka javnih nabavki medicinske opreme, lijekova će se teško odlučiti da krenu u te postupke imajući u vidu nekonsekventnost postojećih zakonskih rješenja. Ogromne pravne praznine, mogućnost da zbog toga što nešto nije zapisano u zakonu ili što nije dovoljno precizno zapisano budu izloženi čak i krivičnom gonjenju. S druge strane ovakva zakonska rješenja, već smo to vidjeli, omogućavaju i razne manipulacije, a pred nama, dakle, je jedan period vrlo neizvjestan kada je riječ o pandemiji koronavirusa. Ja bih doista volio, bilo je primjedbi na Ustavnopravnoj komisiji koje su išle za tim, što ja smatram da jeste opravdano, da bi se Vijeće ministara trebalo intenzivnije uključiti. Ja bih iskreno volio da je Vijeće ministara ponudilo ovaj Prijedlog zakona i da možemo ići u redovnu zakonodavnu proceduru, gdje bi svi imali priliku da ulažemo amandmane, diskutujemo, popravljamo taj tekst. Zato je i predložena redovna procedura usvajanja ovoga Zakona. Drage moje kolegice i kolege mislim da ovo nije pitanje na kojem se trebamo dijeliti. Imajući u vidu da je motiv za ovakvo promtno predlaganje ovog Prijedloga zapravo sadržan u okolnostima u kojima živimo i radimo, a to je pandemija koronavirusa. Ja ću vas podsjetiti da koronavirus ne napada entitete, ne napada Bošnjake, Srbe, Hrvate, nas Rome i ostale, nego napada ljude, građane ove zemlje, a da je na nama da na najbolji način odgovorimo na to. Na žalost ogroman je broj pitanja oko kojih se možemo ovdje sukobljavati na političkoj razini, kažem na žalost, mada mislim da i tu postoji mogućnost i dogovora i napretka, ali nemojte da izmišljamo političke nesuglasice na pitanjima koja bi nam trebala biti zajednički problem, da ih zajednički rješavamo u interesu i naših komšija, i porodica, i svih drugih građana koji mogu biti izloženi ovoj pošasti. U tom smislu bih zamolio i sve nas koji smo članovi Ustavnopravne komisije da ne oduzimamo nadležnost ovom predstavničkom tijelu, da dozvolimo ovom predstavničkom tijelu da se izjasni u jednoj demokratskoj proceduri, pa ako treba da popravimo, ili ako je nešto nepopravljivo da odbije određeni prijedloga, ali da ne uzimamo sebi pravo da onemogućavamo narodne zastupnike koje su građani izabrali da obavljaju svoju ustavnu dužnost i nadležnost. I još jednom ponavljam ja bih bio presretan, i mi iz Kluba Demokratske fronte bismo bili presretni da imamo ovdje jednu seriju zakona koji dolaze iz Vijeća ministara, bio bih presretan da je neko drugi preuzeo ovaj ogroman posao koji smo mi uradili, i napravio i pripremio jedan ovakav akt. Ja bih podržao sa obadvije ruke bez obzira od koga to dolazi. Ja vam se zahvaljujem i nadam se da ova rasprava neće biti iskorištena za dodatna razmimoilaženja i izazivanje, da tako kažem, sukoba tamo gdje mu, po mom mišljenju, objektivno nije mjesto. Hvala lijepa.

Hvala Vama. Samo jedna molba za narodne poslanike koji napuštaju sjednicu da se isključe, i to je važno zbog zdravstvene bezbjednosti. Ograničavam raspravu na 5 minuta. Riječ ima Snježana Novaković-Bursać. Izvolite.

Uvaženi predsjedavajući, poštovani kolegice i kolege. Dakle, razmatramo negativno Mišljenje Ustavnopravne komisije i u tom svjetlu ja bih, evo usuđujem se da izrazim saglasnost sa malopređašnjom diskusijom kolege Begića. Naime, ovo je, iako u ovom konkretnom slučaju je Ustavnopravna komisija odlučivala onako kako jeste nadležna ... Poslovnikom, da procijeni da li je neki prijedlog zakonskog rješenja usklađen sa Ustavom i pravnim sistemom Bosne i Hercegovine, mi smo na žalost, iako to nije, iako smo kao poslanici personalno i kao klubovi upozoravali na jedno izvitopereno, u pojedinim slučajevima, ponašanje Ustavnopravne komisije kada su u pitanju bile ocjene usklađenosti sa Ustavom zakonskih prijedloga koji su imali čist ... ustavni osnov. Dakle, podržavam ovo što ste maločas rekli i zaista se nadam da ćete, prije svega vi kao predstavnik jedne od grupacija stranaka koji dolazi iz Federacije, se zaista držati tog stava kada se budu nalazili sledeći neki budući zakonski prilozi na dnevnom redu. Što se tiče konkretno zašto smatram da jeste Ustavnopravna komisija dobro ocijenila, naime pozdravljam sve inicijative koje se tiču poboljšanja sistema javnih nabavki sa kojim u ovom trenutku nisu zadovljni niko osim određene grupe, ovaj, očigledno svima nama poznatih, nekih mešetara koji u ovako nekom nedorađenom sistemu nalaze mjesto za svoje neke neprimjerene radnje. Znači, nisu zadovoljne ni javne institucije, ni javna preduzeća, ni kvalitetni ponuđači, itd. Međutim imajući na umu da je ovaj Zakon u ovom trenutku, kako ste ga vi predložili, na 23 mjesta nije na adekvatan način, jako smo ga pažljivo u SNSD-u analizirali, nije na adekvatan način pretočio probleme iz svakodnevnog života i ubacio je odgovarajuće odredbe koje se kose sa nadležnostima entiteta kada je u pitanju inspekcijski nadzor. ... dajem argumentaciju zašto je Ustavnopravna komisija dobro odlučila. Ali što se tiče sistema javnih nabavki nekog budućeg zakona zaista se nadam, jer ovo jeste materija za ekspertske grupe i podržavamo i podržat ćemo na taj način donošenje zakona. Jer, evo, kako sam upoznata, ako vi niste, da je jedan prošli zakon jednu neslavnu, kako se u praksi pokazalo, sudbinu doživio na način da se puno amandmanski djelovalo u Parlamentarnoj skupštini. Na koncu epilog imamo ovakav kakav imamo. Dakle, podržavamo i podržat ćemo zakonske prijedloge koji će, nadam se, doći od Savjeta ministara ... u pitanju ... procesa javnih nabavki ukupno, ali nismo, niti ćemo podržati nešto što izlazi iz okvira ustavnih nadležnosti i za koje već u konkretnom prijedlogu na ... mjesta nismo vidjeli poboljšanje onoga što nam se u praksi dešava i nismo sigurni da ovako krupan prijedlog, ovako značajan zakonski projekat može da se prepravi amandmanskim djelovanjem. Hvala lijepa.

Gospodin Nikola Lovrinović. Izvolite.

Zahvaljujem gospodine predsjedavajući. Dakle, jasan stav Ustavnopravnog povjerenstva. Pogotovo sa ovim završnim dijelom prethodnog govora gospođe Bursać se slažem, međutim moram reći da nije fer od kolege Begića da kaže da mi sebi uzimamo pravo da oduzmemo pravo ovom Parlamentu da, evo, raspravlja o nekim prijedlozima, zakonskim rješenjima, itd. Ja se ne mogu s tim složiti. Dakle, mi imamo svoje poslanje po Poslovniku, po proceduri i mi radimo onaj posao koji je ... kao ... Ustavnopravnog povjerenstva. Tako da nije to fer. Mi smo juče čak pokušali da nađemo rješenje da Zakon ostane u proceduri jer cijenili smo, ovo što je upravo kolega Begić rekao, da su uzeli doista velikog truda kolege iz DF-a da naprave jedan sustavan, opsežan zakon, vrlo potreban zakon u ovom trenutku, tako smo svi govorili, i da nije fer tako govoriti. I upravo suprotno od onoga, dakle ja nisam htio ulaziti u meritum rješenja, kako je on sam rekao, bez da ne dobijem mišljenje Vijeća ministara i agencije koja provodi ovaj zakon. Eto to smo tražili i govorili da se samo traži dodatno vrijeme da bismo eventualno dobili ta mišljenja. I sad doista postoji problem kako, pod znacima navoda, natjerati Vijeće ministara da dostavi to mišljenje, ne prvi put kad im tražimo, kod ovog zakona ... drugih, to doista postoji. Ja sam sklon da nađemo nekakvo rješenje i da ovaj Parlament jednostavno da do znanja da kad neko povjerenstvo zaključi nešto i zatraži od Vijeća ministara da se to mora dostaviti u predviđenom roku. Tako da kolege onda ne bi bile u ovoj poziciji da se mi između sebe, dakle, možda i dobra rješenja ostanu negdje na marginama ili ne budu nikad razmatrana kako treba zato što čekamo mišljenje. Ali ja doista ne mogu, niti sam htio, niti sam toliko sposoban da ulazim, samo znam da je potreba velika za donošenje ovakvog zakona, da ulazim u rješenja bez mišljenja makar ove dvije institucije. To smo predlagali i bio je u jednom trenutku prijedlog, ako se ne varam, predsjednice da zaključak bude da tražimo dodatno vrijeme, što je moguće po Poslovniku, da bismo dobili ova mišljenja, međutim nije predlagaču bilo prihvatljivo, glasovalo se kako se glasovalo, dakle. Ali, mislim da danas neće biti nikakva tragedija da li se usvojilo ili ne usvojilo mišljenje, ovaj, da se to možda i ponovi i da se ishodi takvo jedno mišljenje. I ja se slažem da bih volio da Vijeće ministara to radi, takve zakone. Ako već nema drugog načina onda kada mu donosimo Plan rada da možda se pripremimo i da im ultimativno stavimo u Plan rada donošenje nekakvih zakonskih rješenja koja su prijeko potrebna. Kao zastupnici smo osjetili da je to potrebno, dakle da im kroz Plan rada koji usvajamo, evo recimo za 2021. kažemo – gospodo, morate donijeti te i te zakone, ako već drugačije ne ide. Pogotovo ja apeliram na rad onih koji pripadaju parlamentarnoj većini, dakle, jer onda, čini mi se da često puta mi zaspemo Vijeće ministara raznim inicijativama, pa onda oni vjerovatno se brane tako što ne odgovaraju. Ja sada ne branim nikoga, ali mislim da, pogotovo ljudi i zastupnici iz parlamentarne većine moramo naći načina da Vijeće ministara i odgovara na ova pitanja i da pokreće postupke koji su nužno potrebi. Evo na Povjerenstvu evropskih integracija smo izrazili svoje traženje, gdje sam ja predsjednik, da do 15. listopada dobijemo ona tri, četiri zakona koja su uvjet, na neki način, od onih 14 zahtjeva Evropske komisije za kandidacijski status. Dakle, sve ovo stoji, ali, evo, to je to, morao sam to reći. I ja se nadam da će se ubuduće pokušati rješavati ovo na ovaj način koji predlažem. Hvala lijepo.

Gospodin Arnaut, krivi navod. Izvolite.

Hvala predsjedavajući. Pa, gospodin Lovrinović je upravo govorio o parlamentarnoj većini za koju smo danas od predsjedavajućeg Vijeća ministara čuli da ne postoji. Naime, za razliku od ovoga što je gospodin Lovrinović rekao da navodno Vijeće ministara ne dostavlja zakone jer ih mi zatrpavamo inicijativama, je li, pa su, ovaj, previše zauzeti, mislim da je logičnije povjerovati onome što je čovjek danas, predsjedavajući Vijeća ministara rekao ovdje – da ne dostavljaju zakone zato što nemaju većinu za njihovo usvajanje. Znači, mi imamo Vladu koja ne uživa parlamentarnu većinu. U normalnim situacijama takva vlada podnosi ostavku. To je, dakle čovjek danas, predsjedavajući Vijeća ministara ovdje nama rekao. Ja nemam nikakav razlog da mu ne vjerujem, jer pokazuje, na kraju krajeva, i to kako on dostavlja, četiri zakona u 10 mjeseci, je li, otkako je izabran. Međutim, što se tiče ovoga, gospodine Lovrinoviću ste rekli da, ovaj, Ustavnopravna komisija radi u skladu sa Poslovnikom, ne radi. Ne radi jer nije konstituisana u skladu sa Poslovnikom. Poslovnik vrlo jasno nalaže da komisija, sastav svake komisije odražava proporcionalno sastav Doma, klubova u Domu. I zbog toga u normalnoj situaciji, i u prošlom mandatu, itd., nemate anomalije da nešto prođe u Domu ako stavimo po hitnom postupku pa izbjegnemo Ustavnopravnu komisiju, a ako ode u redovan postupak obori se na Ustavnopravnoj komisiji. I ... ekzaktni podaci, Poslovnik je ispoštovan po pitanju svih klubova osim HDZ-a. SDA npr. ima 9 članova u ovom Doma, od 42 to je 21,4%, u Ustavnopravnoj komisiji imaju 2 člana, od 9 to 22,2%, dakle identično maltene. DF, SDS, PDP i SDP imaju svi po 4 u Domu, to je otprilike 10%, u Ustavnopravnoj komisiji svi imaju po jednog, to je 11,1%, opet identično. U slučaju HDZ-a, Klub HDZ-a ...

Krivi navod, gospodine Arnaut, i isteklo vrijeme.

Evo samo da završim, 5 od 42, to je 11%, 2 od 9 u Ustavnopravnoj komisiji, to je 22%, to je duplo. Time je narušena poslovnička odredba o proporcionalnosti članstva u komisijama. I zbog toga imamo ove probleme, govorio sam o tome na početku mandata i ti problemi će ostati do kraja mandata. Hvala.

Gospodin Dženan Đonlagić, krivi navod. Izvolite.

Zahvaljujem predsjedavajući. U dijelu diskusije zastupnika Lovrinovića kada je spominjao mišljenje, potrebu mišljenja Agencije za javne nabavke, dakle želim kazati da je direktor Agencije za javne nabavke bio prisutan na sjednici Komisije za finansije i budžet i gdje je pozitivno ocijenio ovaj prijedlog i iskazao podršku rješenjima ponuđenim u ovom Prijedlogu zakona. Ne znam da li je bio pozvan, da li je bio prisutan na sjednici Ustavnopravne komisije, ali dajem ilustracije radi primjer da je bio prisutan na sjednici Komisije za finansije i budžet, ispred Agencije dao podršku i Komisija za finansije i budžet je većinom glasova podržala ovaj Prijedlog zakona. Hvala.

Nema više prijavljenih, gospodin Nikola Lovrinović, krivi navod. Javljajte se na vrijeme molim vas.

Gospodinu Arnautu, dakle samo, mada nije tema, dakle nekoliko puta on ponavlja taj postotak nekakav. Proporcionalna zastupljenost, ona se odnosi zapravo na kompletan sastav povjerenstava unutar parlamentarne većine Doma. Dakle, ne na jednu komisiju, ne navodi da nas u nekom povjerenstvu uopće nema. Prema tome, to je stvar parlamentarne većine Kolegija da se dogovore i ne znam šta stalno tom matematikom barata da nam pripada i ne pripada. A ako ćete tako, dakle kad tvrdite da se radi nešto protiv poslovnički ovaj Dom je imenovao ... povjerenstvo protuzakonito, protuzakonito ga je imenovao, dakle, i nikom ništa, nikom ništa. Ja sam ... da na svakoj sjednici tražimo rješenje da se ta odluka poništi, jer je protuzakonito imenovan. Ne protuposlovnički, protuzakonski imenovan i ništa. U tome ste i vi sudjelovali. Hvala lijepo

Hvala. Zaključujem raspravu i tačku šest. Tačka sedam, Ad. 7. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača u Bosni i Hercegovini, predlagači: poslanice Borjana Krišto, Darijana Filipović, Alma Čolo, Nada Mladina i Edita Đapo, broj: 01-02-1-1408/20, od 09.07.2020. godine, sa Mišljenjem Zajedničke komisije za ljudska prava

Dobili ste Mišljenje Zakonodavno pravnog sektora još u sedmom mjesecu. Kolegij je odredio da Zajednička komisija za ljudska prava razmatra ovaj Prijedlog. Ustavnopravna komisija dostavila je Mišljenje i utvrdila da je Prijedlog zakona usklađen sa Ustavom i pravnim sistem Bosne i Hercegovine. Ustavnopravna komisija Doma naroda, s obzirom na to da je nadležna Zajednička komisija, dostavila je Mišljenje. Komisija je utvrdila da je Prijedlog zakona usklađen sa Ustavom i pravnim sistem Bosne i Hercegovine. Zajednička komisija za ljudska prava dostavila je Mišljenje. Komisija nije prihvatila principe Prijedloga zakona. Otvaram raspravu o Mišljenju Zajedničke komisije za ljudska prava. Nema prijavljenih. Zaključujem raspravu kada je u pitanju tačka sedam. Tačka osam, Ad. 8. Izvještaj Zajedničkog komisije oba doma Parlamentarne skupštine BiH o postizanju identičnog teksta Zakona o izmjenama Zakona o platama i naknadama u institucijama Bоsne i Hercegovine (predlagač: Savjet ministara BiH, broj: 01,02-02-1- 2015/17, od 09.08.2017. i 27.09.2017.)

Predstavnički dom na 10. sjednici, održanoj 07.07., nije usvojio negativan Izvještaj Zajedničke komisije. Takođe Dom naroda na 9. sjednici nije usvojio negativan Izvještaj Zajedničke komisije. Zajednička komisija u skladu sa članom 129. Poslovnika zadužena je da sačini novi izvještaj. Zajednička komisija je Izvještaj dostavila. Komisija nije usvojila amandman koji je bio predmet usaglašavanja, te je postignut sporazum o identičnom tekstu Zakona o izmjenama Zakona o platama i naknadama u institucijama Bоsne i Hercegovine. Otvaram raspravu o Izvještaju. Nema prijavljenih. Zaključujem raspravu i tačku osam. Tačka devet, Ad. 9. Izvještaj komisije Kolegijuma o nastojanju za postizanje saglasnosti o Prijedlogu zakona o izmjeni i dopunama Zakona o platama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama Bоsne i Hercegovine (predlagač: Savjet ministara BiH), broj: 01,02-02-1-596/20, od 24.07.2020. godine (zakon u drugom čitanju)

Nakon što na prošloj sjednici Doma nije bilo potrebne entitetske većine u prvom krugu glasanja Kolegijum kao komisija nije postigao saglasnost o navedenom Prijedlogu zakona. Izvještaj taj ste dobili. Rasprava je okončana, ostaje da se naknadno izjasnimo u drugom krugu glasanja o Prijedlogu zakona o izmjeni i dopunama Zakona o platama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama Bоsne i Hercegovine. Tačka 10., Ad. 10. Izvještaj komisije Kolegijuma o nastojanju za postizanje saglasnosti o Prijedlogu zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine (predlagači: poslanici Saša Magazinović, Damir Arnaut i Jasmin Emrić), broj: 01-02-1-2573/17, od 24.07.2020. godine (zakon u prvom čitanju)

Nakon što nije bilo potrebne entitetske većine na prošloj sjednici Kolegijum Doma kao komisija nije postigao saglasnost. Izvještaj ste dobili. Rasprava je okončana, ostaje da se naknadno izjasnimo u drugom krugu glasanja o Prijedlogu zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine u prvom čitanju. Tačka 11., Ad. 11. Izvještaj komisije Kolegijuma o nastojanju za postizanje saglasnosti o poslaničkoj inicijativi: Mirjane Marinković-Lepić, Damira Arnauta, Predraga Kojovića i Aide Baručije, koja glasi: „Na osnovu člana 8. Poslovnika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, podnosimo poslaničku inicijativu kojom se sugeriše nadležnim državnim i entitetskim institucijama, odnosno institucijama Brčko Distrikta BiH (vlade i zakonodavni organi) da pripreme i usvoje izmjene i dopune Zakona o parničnom postupku, na način da se u njih inkorporiraju odredbe o oslobađanju od plaćanja troškova postupka koji obuhvata i iznos koji bi se stranci priznao na ime nagrade advokatu u slučaju kada stranke zastupa javno pravobranilaštvo, a u skladu sa sudskom praksom Evropskog suda za ljudska prava”, broj: 01-50-1-1222/20, od 24.07.2020. godine

Nakon što na prošloj sjednici nije bilo potrebne entitetske većine u prvom krugu glasanja Kolegijum kao komisija nije postigao saglasnost o navedenoj poslaničkoj inicijativi. Izvještaj Komisije ste dobili. Raspravu smo okončali, ostaje da se naknadno izjasnimo u drugom krugu glasanja o ovoj poslaničkoj inicijativi.

Tačka 12., Ad. 12. Izvještaj komisije Kolegijuma o nastojanju za postizanje saglasnosti o poslaničkoj inicijativi poslanika iz Kluba SDA koja glasi: „Na osnovu člana 8. Poslovnika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, podnosimo poslaničku inicijativu kojom Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, u skladu sa članom 35. Zakona o Savjetu ministara BiH (“Službeni glasnik BiH”, br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), obavezuje Savjet ministara BiH da u roku od 90 dana pripremi Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskoj policiji Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, br. 3/03, 21/03 i 8/13), i to na način da se Sudska policija Bosne i Hercegovine osniva kao osnovna organizaciona jedinica u sastavu Suda Bosne i Hercegovine.”, broj: 01-50-1-1229/20, od 24.07.2020. godine

Na prošloj sjednici nije bilo potrebne entitetske većine u prvom krugu glasanja. Kolegijum kao komisija nije postigao saglasnost. Raspravu smo okončali, izjasnit ćemo se u drugom krugu glasanja o ovoj poslaničkoj inicijativ. Tačka 13., Ad. 13. Izvještaj o radu Savjeta ministara BiH za 2019. godinu, broj: 01,02-50-18- 1494/20, od 22.07.2020. godine

Uputili smo kao Kolegijum ovaj Izvještaj stalnim komisijama Doma. Komisije su dostavile mišljenja. Izvještaj iz njihovog djelokruga nadležnosti nisu prihvatile Zajednička komisija za ekonomske reforme i razvoj i Zajednička komisija za ljudska prava. Zajednička komisija za ljudska prava predložila je usvajanje zaključka: – Predlaže se Savjetu ministara BiH da sačini novu metodologiju izrade izvještaja koja će biti prilagođen za raspravu u domovima Parlamentarne skupštine. Otvaram raspravu o Izvještaju. Gospodin Jasmin Emrić. Izvolite.

Zahvaljujem uvaženi predsjedavajući. U februaru mjesecu ove godine mi smo razmatrali dva izvještaja o radu Vijeća ministara, to su izvještaji za 2017. i 2018. godinu. Ja sam tada komparirajući podatke iz ta dva izvještaja zaključio da su rezultati rada, s obzirom na broj održanih sjednica, broj tačaka dnevnog reda, broj donesenih zaključaka i utvrđenih prijedloga zakona, ispod svakog nivoa, te da su katastrofalno loši rezultati rada Vijeća ministara u tom izvještajnom periodu, odnosno da su vrlo poražavajući rezultati rada s obzirom da Bosna i Hercegovina pretendira da bude punopravna članica Evropske unije. Kada sam pročitao prvu stranicu ovog Izvještaja o radu Vijeća ministara za 2019. godinu onda sam shvatio da uvijek može biti gore i uvijek može biti i lošije. Vijeće ministara je u izvještajnom periodu utvrdilo samo tri prijedloga zakona. O tome je danas kroz zastupnička pitanja govorio i kolega Arnaut. U cijeloj godini samo tri prijedloga zakona. Evo, na današnjoj sjednici na dnevnom redu se nalaze četiri prijedloga zakona koje predlažu zastupnice i zastupnici, odnosno klubovi zastupnika. Znači, samo na današnjoj sjednici zastupnice i zastupnici, odnosno klubovi zastupnika predlažu više zakona nego što je utvrdilo Vijeće ministara u 2019. godini. Kada sam uporedio zakonodavne aktivnosti Vijeća ministara BiH u ranijem periodu zaključio sam da ni ranijih godina nije bilo značajnijih zakonodavnih aktivnosti Vijeća ministara. Situacija je sljedeća: 2013. godine Vijeće ministara je utvrdilo 30 prijedloga zakona; 2014. – 20; 2015. – 30; 2016. – 25; 2017. – 28; 2018. – 9 i 2019. – 3. Kao što vidimo situacija se u zadnje dvije godine značajno pogoršala, odnosno Vijeće ministara BiH predlaže sve manje i manje zakona. Za sedam godina, od 2013. do 2019. godine, Vijeće ministara je utvrdilo 145 zakona, prosječno 21 zakon u jednoj godini dana. Poređenja radi, a i to smo danas čuli, Vlada Republike Hrvatske u jednoj godini usvoji oko 200 zakona. Iz navedenih podataka očito je da je Vijeće ministara BiH jedna od rijetkih vlada u regiji kojoj je mrsko usvajati i predlagati zakone, odnosno vršiti osnovnu zadaću iz svog djelokruga rada. Ovo je, po meni, zaista poražavajuće saznanje. Na drugoj strani ovog Izvještaja zanimljivo je kako Vijeće ministara vidi i ocjenjuje svoj rad za 2019. godinu. Neću citirati ali Vijeće ministara tvrdi da su oni i u 2019. godini nastavili raditi na napretku u svim procesima, s posebnim osvrtom na socioekonomske reforme, te da su rezultati ostvareni zahvaljujući upurnom i konzistentnom radu Vijeća ministara. Po mom sudu ovo je samo dobro napisano, jer konkretno ova tvrdnja ničim nije potkrijepljena, nisu navedene socioekonomske reforme koje su provedene u 2019. godini, nisu vidljivi pokazatelji koji bi opravdali taj napredak koji se u ovim tvrdnjama navodi. Naravno, opravdanje tražimo u nepovoljnom političkom ambijentu. I tako je to iskreno i trebalo napisati u ovom Izvještaju. Zašto da uljepšavamo situaciju kada ona nije takva. Rezultati rada Vijeća ministara u 2019. godini, pa možemo reći, nisu ni bili, nisu ni mogli biti bolji iz razloga što je politički ambijent bio takav. Cijela godina dana je trebala da se implementiraju izborni rezultati, odnosno da se imenuje novi saziv Vijeća minsitara. Dakle, trebalo je i napisati, a ne iskrivljavati sliku. Pa ja predlažem da se ovaj dio ispravi i da se napiše kako je i bilo – zbog neodgovornosti i nesposobnosti nove većine u Parlamentarnoj skupštini BiH nakon provedenih Općih izbora u 2018. godini da pravovremeno imenuje novi sastav Vijeća ministara BiH, aktualno Vijeće ministara je izvršavalo i obavljalo samo tekuće poslove koji su bili neophodni za minimalno funkcioniranje i održavanje rada državnih organa i institucija. Po meni je to tako trebalo izgledati, jer to je istina. O radu Vijeća ministara u 2019. godini dovoljno govori i Izvještaj o zakonima planiranim Godišnjim progranmom rada Vijeća ministara. To je dio Izvještaja od strane 191 do strane 203, gdje su od planiranih 46 zakona samo dva usvojena na Vijeću ministara, a 44 ...

Vrijeme gospodine Emriću.

nisu usvojena, odnosno u koloni 5. su 44 ogovora ne, odnosno nisu usvojeni. Ostvarenje zakonodavnog plana Vijeća ministara u 2019. godini je 4,3%. Oprostite predsjedavajući ali mislim da krivo pratite vrijeme, nije prošlo 10 minuta.

Vrijeme, imate na svom monitoru crveno.

Dobro, onda, imao sam dosta toga da kažem, mislim da je važno bilo da se čuju i neke pozitivne stvari iz ovog Izvještaja, ali, naravno, te pozitivne stvari nisu rezultat rada Vijeća ministara u 2019. godini, već su rezultat rada realnog sektora kojemu je najmanje u ovom Izvještaju posvećena pažnja, odnosno uopće nije posvećena pažnja. Znači, ono što je dobro i pozitivno da je imalo povećanje prihoda na Jedinstvenom računu i u 2019. godini u odnosu na radnije godine, na 2018. godinu. Ono što nije dobro, niste realizirali projekte javnih investicija koje je Vijeće ministara planiralo u 2019. godini. Tako da u 111 projekata svega 19 je realizirano, a 92 projekta uopšte nisu realizirana. Također dobro je i to što imamo povećanje prihoda iz cestarina na naftu i naftne derivate, ali nemamo uopće informacija o tome gdje su sredstva utrošena od cestarina. Tako da ću ja predložiti jedan zaključak: – Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH zadužuje Vijeće ministara da u roku od 30 dana izradi i dostavi na razmatranje Predstavničkom domu Izvještaj o stanju i utrošku prihoda od cestarine na naftu i naftne derivate za period od 2017. do 2019. godine. Izvještaj treba izraditi za svaku godinu navedenog perioda, a isti treba sadržavati i listu projekata za koje su finansijska sredstva utrošena, s pojedinačnom vrijednosti svakog projekta, kao i ukupnom utrošku finansijskih sredstava, odnosno stanju prikupljenih prihoda od cestarine na naftu i naftne derivate u izvještajnom periodu. Hvala.

Hvala. Govorili ste, evo, 9 minuta, a 5 minuta je rasprava. Gospođa Snježana Novaković-Bursać. Izvolite.

Hvala predsjedavajući. Uvaženi kolegice i kolege. Nekoliko riječi, vrlo kratak osvrt u ovih 5 minuta ću pokušati da dam na ovaj Izvještaj koji je pred nama. Mislim da je bio i rekao kolega Emrić, neću se ponavljati, ovaj Izvještaj ... Savjeta ministara je u nekom prošlom mandatu, hajde da kažemo u koji uključujemo i '19., primjer kako ne treba. Znači, imali smo jednu godinu koju su sigurno u svakom pogledu, a posebno u političkom i u smislu ... stabilnosti i povjerenja, neophodnih stabilnosti i povjerenja u ovoj zemlji protraćeni, protraćeno vrijeme ... vrijeme narušenih odnosa iz nepoznatih još uvijek, odnosno dobro poznatih razloga političke prirode, a koji su se na najdirektniji način odrazili kroz nepoštovanje demokratskih načela, nepoštovanje izborne volje i, što je naravno i prirodno dovelo do nestabilnosti institucija i zastoja u svim procesima ... se zaista nadamo da ćemo, evo, na dobrobit svih naših naroda i građana, napokon izaći. Da napomenem ovaj Savjet ministara koji je, funkcioniše od 2019. godine, nije imao podršku u Predstavničkom domu već duži niz godina, pa tako ni u ovoj '19. I ne brine mene, ovaj, toliko da li je tu bilo previše ili ovakvih i onakvih zakonskih prijedloga, brine me i zabrinuće me uvijek kada se kroz bilo koji model pokuša zanemariti volja građana Republike Srpske koja se onda ... na neka loša rješenja prikazana u ovom Izvještaju. Dakle, na konkretan materijal imam primjedbu da se moralo ovdje osvrnuti u Izvještaju da je ovo tehnički mandat bio, istina zakonski moguć ali potpuno neprimjeren imajući na umu da je prekršen član 9. Zakona o Savjetu ministara i da nije predsjedavajući Savjeta ministara imenovanom u zakonom predviđenom mandatu(?). Što se tiče nekoliko osvrta na podatke iznesene za pojedina ministarstva reći ću nekoliko riječi o Ministarstvu vanjskih poslova. Naglasili jesu da su učestvovali u radu Komisije za NATO integracioni proces ali mislim da su korektno prenijeli u jednom dijelu da je krajem godine usvojen Program reformi. I to je jedino pominjanje tog dokumenta u cijelom Izvještaju ... ima preko 300, 400 strana. To je u redu. Međutim, ono što je, svi se mi volimo, ovaj, osvrtati na zakone zato što su oni naš predmet interesovanja kao poslanika, mislim da je problematično u tom prošlom sazivu Savjeta ministara potpuno zanemarivanje podzakonskih akata, što se na primjeru i odluka koje se najdirektnije tiču procesa čija je nadležnost na nivou Bosne i Hercegovine, konkretno Savjet ministara, Ministarstvo vanjskih poslova nije usvojilo, odnosno nije dalo na usvajanje i proceduru niti Pravilnik o izdavanju kratkoročnih viza i aerodromskih tranzitnih viza, niti Pravilnik o izdavanju viza za dugoročni boravak, niti Odluku o vizama, niti listu stranih putnih isprava i dokumenata koje priznaje Bosna i Hercegovina s kojima stranci mogu preći državnu granicu Bosne i Hercegovine, niti Uputstvo o postupanju prilikom rješavanja zahtjeva izdavanja dozvola za prevoz i ... stranih državljana avionom. Pominjem sva ova dokumenta koja su, znači, operativnog karaktera i bila su moguća donijeti bez obzira na skupštinske većine ili nevećine, itd. Mislim da se radi o krupnom zanemarivanju krupnih problema zbog kojih smo i kao država predmet kojekakvih interesovanja, ali na žalost, ne znam kako da to nazovem, da su određene, određeni procesi koji se tiču izdavanja viza stranim državljanima predmet i istražnih organa u Bosni i Hercegovini. Sledeće što moram da napomenem da je u dijelu koji izvještava Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice iznesena jedna neistina. Naima, na stranici 55. ovog Izvještaja je navedeno da je prema zahtjevima iz Istambulske konvencije osnovan Odbor za praćenje i provođenje i izvještavanje po Istambulskoj konvenciji i femicidu u Bosni i Hercegovini. Ovo je neistina. Znači, u članu 10. Konvencije, čiji je potpisnik i Bosna i Hercegovina je navedeno da mora postojati koordinaciono tijelo koje će da prati, analizira politike i prati izvještavanja, ali je u obrazloženju i pojašnjavaju te odredbe u istom dokumentu rečeno, citiram – da se takvo tijelo preporučuje za, odnosno da se preporučuje da se u federalnim ili složenim državnim zajednicama preporučuje da postoji više tijela i da se ta tijela, ovaj, naravno iskoordinišu, ali je striktno preporuka da se ono osniva na nivou strukture date članice koji je nadležan za sprovođenje mjera. Kako kod nas za sprovođenje mjera po pitanju suzbijanja, prevencije suzbijanja nasilja nad ženama isključivo odgovornost imaju entiteti, dakle, potpuno je i nepotrebno, unoseći također ono nepovjerenje i nemir, išlo se u ovu inicijativu, osnovan je ovaj Odbor. Nažalost i ministri iz Savjeta ministara koji su tad bili iz Republike Srpske su glasali za ovo rješenje. I u tom Odboru trenutno koji nema čak, gledala sam Odluku, nema ni ograničen neki mandat, itd., nema ni jednog predstavnika Republike Srpske niti će ga biti zato što, ponavljam, ta Istambulska konvencija je lijepo locirala gdje treba da budu i kako da se formiraju ova koordinaciona tijela i ko u krajnjoj liniji, odnosno može da uopšte dostavi te podatke. Preporučujem da ubuduće po uzoru na Upravni odbor za praćenje realizacije Gender akcionog plana koji se sastoji iz dva predsjednice, dva direktorice Gender centra Federacije i Republike Srpske ubuduće koordiniramo i ovakve ili slične aktivnosti. Imam primjedbu na stranici 61. tiče se Ministarstva pravde, tu je uveden neki termin, mislim da ga nema nigdje, koji je, pod navodnike, kaže, tiče se državnog zatvora. Ja mislim da takve institucije ovdje nema, ne postoji državna strategija, bože, državni zatvor. A, ovaj, moram da istaknem na žalost da prošle godine ta aktivnost nije, nije realizovana, a tiče se također i evropskog puta nije donesena Strategija za rješavanje predmeta ratni zločina. Dakle, puno je ovdje podataka, puno je loših informacija, ali najlošije je ono što se dešavalo u prošloj godini da je ta važna institucija, je li, funkcionisala bez legitimiteta, a i stvarnog demokratskog koji mu je potreban da bi se stvari odvijale na željeni način i vodili nas prema nekom evropskom putu. Imam toga još, ali evo, nadam se da sam se uklopila u vrijeme. Hvala.

Hvala. Nema više prijavljenih. Zaključujem raspravu o Izvještaju o radu Savjeta ministara. Pauza 60 minuta.

Molim narodne poslanike da zauzmu mjesta, nastavljamo sa radom. Tačka 14., Ad. 14. Razmatranje materijala Upravnog odbora BHRT-a: a. Izvještaj o finansijskom poslovanju BHRT-a za 2019. godinu, broj: 01,02-50- 18-1503/20, od 23.07.2020. godine i b. Programski planovi i Finansijski plan BHRT-a za 2020. godinu, broj: 01,02- 50-18-1031/20, od 29.05.2020. godine

Komisija za saobraćaj i komunikacije dostavila je Mišljenje, prihvatila Izvještaj, a programske planove i Finansijski plan primila k znanju. Komisija je predložila usvajanje sljedećih zaključaka: 1. Zadužuje se BHRT da u roku od 30 dana sačini jasan godišnji plan otplate duga prema Evropskoj radiodifuznoj uniji i dostavi ga Parlamentarnoj skupštini BiH kao dopunu Finansijskog izvještaja. 2. Zadužuje se Savjet ministara BiH da u saradnji sa entitetskim nivoima vlasti predloži novi Zakon o Javnom RTV sistemu BiH kojim bi bilo regulisano pitanje adekvatne naplate i raspodjele RTV takse, kao i odnos između javnih RTV servisa u Bosni i Hercegovini s ciljem uspostavljanja funkcionalnih i samoodrživih javnih RTV servisa u BiH. Otvaram raspravu o materijalima. Nema prijavljenih. Zaključujem raspravu kad je u pitanju tačka 14. i materijali BHRT-a. Tačka 15., Ad. 15. Specijalni izvještaj o zastupljenosti konstitutivnih naroda i ostalih u institucijama, upravnim organizacijama i regulatornim tijelima Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Federacije Bosne i Hercegovine, Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine i kantonima Federacije Bosne i Hercegovine, sa izuzetkom policijsko-bezbjednosnih struktura, podnosilac: Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH, broj: 01,02-50-18- 1555/20, od 27.07.2020. godine

Zajednička komisija za ljudska prava dostavila je Mišljenje i prihvatila Izvještaj. Otvaram raspravu. Gospodin Nikola Lovrinović, izvolite.

... predsjedavajući, razmišljao sam se da, ovaj, predložim nekoliko zaključaka, dva ću i predložiti, a jedan odustaću od njega, da predložimo da se materijal dostavi gospodinu Bakiru Izetbegoviću da pročita kako su Hrvati zastupljeni, evo ovdje mu je fino to prikazano, pa npr. dakle u Sarajevu 17,5% nas je bilo po popisu '91. sad je 3,4 zaposlena ili da kaže u Goraždu tamo, dakle, nemamo nikoga, a imamo u Domu naroda predstavnika hrvatskog naroda, pa će se on izboriti da se valjda i uposle u ove institucije. Međutim, eto odustao sam od tog zaključka, pa ga neću predlagat, ali nisam odustao od sljedeća dva koja predlažem da se, evo, usvoje. Jedan od njih je, bio bi treći u ova dva što su predložili ombudsmani, dakle prvi bi bio – Naprijed navedeni zaključci se trebaju provesti odmah, a najdulje do 2022. godine. Pošto je ovdje konstatirano da se, da nije ispoštovana ustavni princip koji podrazumijeva proporcionalnu zastupljenost konstitutivnih naroda, dakle na završetku ovog Izvješća. I drugi zaključak – Institucija ombudsemana za ljudska prava će o provedbi donesenih zaključaka izvjestiti Parlamentarnu skupštinu BiH, naravno do 2022. godini. Jer smo, jer sam predvidio da se to završi i popravi ovo stanje kako je prikazano u ovome Izvješću. Hvala lijepo.

Hvala. Gospođa Alma Čolo, ispravak krivog navoda.

Hvala predsjedavajući. Ja bih se osvrnula na ovaj prijedlog zaključka koji je predložio gospodin Lovrinović i rekavši da je mislio gospodinu Bakiru Izetbegoviću da dostavi ove podatke. Ne znam zašto samo gospodinu Bakiru Izetbegoviću, možda je trebao i u Republiku Srpsku da dostavi to, jer je Hrvata u institucijama Republike Srpske od ukupno preko četiri hiljade zaposlenih samo 1,3%. Onda je možda trebao i gospodinu Dodiku da dostavi te podatke, a ne samo Bakiru Izetbegoviću.

Gospodin Nenad Stevandić redovna, parodn Sanja Vulić, ispravka krivog navoda.

Hvala predsjedavajući. Pa samo gospođu Čolo da informišem, predsjednik Republike Srpske je gospođa Željka Cvijanović, tako da mislim da ste na krivoj adresi.

Gospodin Nikola Lovrinović, krivi navod.

Gospođo Čolo, dakle, nisam ja pogriješio, niste ni Vi pogriješili kad ste rekli to što ste rekli u činjenici da i tamo ljudi nedostaje, međutim oni se bar ne fale tamo da su nam dali toga, koliko se hvali gospodin Izetbegović, jer valjda kad vide ovo šute, a gospodin Izetbegović se fali, a nek sad pogleda ovo Izvješće pa nek kaže šta nam je to dao, kako on to voli reći, pod znacima navoda. Hvala lijepo.

Hvala. Gospodin Arnaut, krivi navod.

Pa kad već raspravljamo o tome ko u kojoj fotelji sjedi, Bakir Izetbegović i Dragan Čović sjede u Kolegiju Doma naroda, pa možete reći Draganu Čoviću da mu da taj Izvještaj ili ovome da da njemu nešto drugo. Poenta je da su se njih dvojica vrlo lako dogovorili oko raspodjele tih fotelja, a da ništa apsolutno ne žele da urade po pitanju ravnopravnosti jezika, a evo čak smo danas i od HDZ-a vidjeli ne želite ništa da uradite da omogućite djeci da prelaze granicu da idu u školu u Metkoviću, nego trebaju ići okolo 14 km preko Doljana. Prema tome ta priča apsolutno, pa šta vi mislite da su ljudi naivni da ne znaju da Bakir Izetbegović i Dragan Čović sjede jedna fotelja do druge zato što su se prvi dan dogovorili oko tih fotelja.

Hvala. Nenad Stevandić, diskusija. Izvolite.

Hvala lijepo. Pa ja bih samo htio da kažem da je ovaj Izvještaj napravljen vrlo profesionalno i da se u njemu očito vidi velika diskriminacija. Međutim, kad god bude na dnevnom redu diskriminacija onda se odjednom zauzimaju neki liberalni stavovi i onda glumimo građansko društvo, a kada se radi o drugim, da kažemo, postavkama onda se opet pozivamo na nacionalu pripadnost. Ovdje je, se diskriminacija suštinski odnosi na nacionalnu pripadnost, a ne na neke socijalne i neke druge kategorije i ona je nesporna i naša je sramota što ne možemo, ništa ne radimo da to popravimo, nego da kažemo uz svaki narod, pogotovo onaj koji je trenutno u nekoj fazi supremacije il' da kažemo viška funkcija, on se trudi da od svega ovoga napravi neku građansku liberalnu priču. Što se tiče Republike Srpske ni izbliza nema takve diskriminacije kao što je ovdje koja je definisana ovim Izvještajem, ni blizu. Evo samo toliko.

Krivi navod, gospodin Kožul. Izvolite.

Pa, moja ispravka krivog navoda tiče se ovoga što je rekao kolega Arnaut. Već je se on u medijima pohvalio kako se on brine za djecu iz Gabela Polju, a eto HDZ to opstruira. Za njegovu informaciju njegova inicijativa ništa neće pomoći toj djeci, ali hoće ono što je zamjenik ministra vanjskih poslova već napravio, a Ministarstvo vanjskih poslova Hrvatske mu odgovorili, da predlaže Bosni i Hercegovini da se svi malogranični prelazi u skladu sa međusobnim ugovorom otvore i sada se čeka da Bosna i Hercegovina otvori malogranične prelaze kako bi ta djeca mogla bez ikakvih problema ići u školu. Dakle, ono što je realno trebalo poduzeti, poduzeto je i sad je loptica na nadležnim tijelima Bosne i Hercegovine kako bi završili taj posao.

Gospodin Arnatu, krivi navod.