12. sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine

Dom naroda

8. 10. 2020
objavljeni podaci: 8. 10. 2020

Stenogram

Dame i gospodo delegati, uvaženi gosti, srdačno vas pozdravljam i otvaram 12. sjednicu Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Na sjednicu su pozvani naši redovni gosti koji redovno prate rad našeg Doma, koje srdačno pozdravljam i želim da konstatujem da sjednici prisustvuje 15 delegata – 5 iz reda bošnjačkog, 5 iz reda hrvatskog, 5 iz reda srpskog naroda. Kao što vam je naznačeno u pozivu za sjednicu, u skladu sa članom 155. Poslovnika na početku sjednice, a prije rasprave o dnevnom redu, delegatima će biti omogućeno da postavljaju delegatska pitanja u usmenoj formi. Podsjećam da su vam zajedno sa pozivom za 12. sjednicu Doma naroda upućeni dopisi u vezi sa procedurom postavljanja delegatskih pitanja u pismenoj formi. Navedeni dopis, odnosno obavještenje o mogućnosti postavljanja delegatskih pitanja u usmenoj formi na 12. sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH takođe je upućeno predsjedavajućem Savjeta ministara BiH, Generalnom sekretarijatu Savjeta ministara BiH. U skladu sa članom 156. stav (1) Poslovnika najavu za postavljanje delegatskih pitanja u usmenoj formi dostavili su: delegat Denis Bećirović za predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH Zorana Tegeltiju, delegatkinja Dušanka Majkić za ministra bezbjednosti BiH Selmu Cikotića, delegat Sredoje Nović za ministra civilnih poslova BiH Ankicu Gudeljeveć, delegat Lazar Prodanović za predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH Zorana Tegeltiju, delegat Zlatko Miletić Savjetu ministara BiH, Ministarstvu inostranih poslova BiH. U skladu sa članom 156. stav (2) Poslovnika ove najave dostavljene su i predsjedavajućem Savjeta ministara BiH i onom članu Savjeta ministara BiH na kojeg se pitanje odnosi. Želim vas podsjetit i na to da smo uputili obavještenje Javnom RTV servisu BiH radi obezbjeđivanja direktnog televizijskog prenosa ovog dijela sjednice u skladu sa članom 155. stav (1) Poslovnika. Sada možemo početi postavljati, postavljanje usmenih delegatskih pitanja i davanje odgovora i u tom smislu dajem riječ delegatu Denisu Bećiroviću. Izvolite.
Dame i gospodo, ja sam postavio pitanje predsjedavajućem Vijeća ministara BiH i tražim odgovor – Šta je on konkretno učinio i cijelo Vijeće ministara BiH s ciljem zaustavljanja diskriminacije građana koji govore bosanskim jezikom na pojedinim dijelovima teritorije BiH? Bosanski jezik je međunarodno priznati jezik, između ostalog priznat je i Dejtonskim mirovnim sporazumom i naravno Ustavom BiH, to je i naučna činjenica i historiska činjenica i kulturna činjenica i komunikacijska činjenica. Nažalost, svjedoci smo da u pojedinim dijelovima BiH i dalje imamo diskriminaciju građana koji govore bosanskim jezikom. Mi smo u Domu naroda položili zakletvu, između ostalog, da ćemo se boriti za ravnopravnost svih naroda i građana u BiH i smatram da je to naša dužnost. Ne postoji, vjerovatno, adekvatniji organ državne vlasti od Doma naroda, gdje trebamo ukazati na takvu vrstu diskriminacije, jer pitanje jezika je pitanje zaista vitalnog nacionalnog interesa svakog naroda. Nemamo pravo ignorirati diskriminaciju građana BiH koji govore bosanskim jezikom. Stoga želim vrlo jasno reći ovdje na sjednici državnog parlamenta da negiranje bosanskog jezika nije osmišljeno od strane Dodika i njegovih sljedbenika, riječ je o tome da je Srpska akademija nauka i umjetnosti u Beogradu upregnuta i osmislila je taj projekat negiranja bosanskog jezika. Odbor za standardizaciju jezika Instituta za srpski jezik Srpske akademije nauka i umjetnosti je zaključio prije nekoliko godina da se od naziva ....
.... gospodine Bećirović, da Vas upozorim... molim Vas, pitanje.
Nisam Vas čuo, možete ponoviti.
... da upozorim na vrijeme poslovničko, ... vrijeme ste probili, ja Vas molim pitanje da postavite.
Je li tu predsjedavajući Vijeća ministara?
Nije ....
Jeste li njeg upozorili po Poslovniku da bude tu, nemojte dvostruke aršine ...
Samo malo ....
i dozvolite da završim.
ja mislim da ... vodimo repliku, nego da poštujemo Poslovnik i ja i Vi,
A ja Vas pitam
predsjedavajući i svi ministri su dobili poziv za ovu sjednicu, imamo pisani odgovor da je spriječen da prisustvuje, ja Vas obavještavam i to je moja poslovnička mogućnost, kao što je i mogućnost da Vas upozorim da ste već probili vrijeme i postavite pitanje i ...
Gospodine Špiriću, Vaša je dužnost da obezbjedite da ovdje bude predsjedavajući, ja kad sam predsjedavao jednim od domova Parlamentarne skupštine nikada mi se nije dogodilo da nije bilo ministara i predsjedavajućeg da odgovaraju. Kod Vas se događa da nikada nema predsjedavajućeg Vijeća ministara. Stoga, da završim, vrijeme je da u državnom parlamentu poručimo da je SANU neovlaštena i nepozvana da arbitrira u suverenoj i nezavisnoj državi BiH i da ona određuje građanima BiH, u ovom slučaju 52% građana koji su se izjasnili da govore bosanskim jezikom, kojim će oni jezikom govoriti. Tu praksu treba hitno prekinuti, jer neće više i nikada to više neće biti slučaj da velikosrpski orjentirani akademici u Beogradu odlučuju kojim ćemo mi jezikom u BiH govoriti. Mi treba da se zalažemo za punu ravnopravnost i ja zato javno pitam predsjedavajućeg Vijeća ministara – Šta je konkretno učinio po tom pitanju?
Hvala lijepo. Ja molim stvarno sve delegate da postavljaju pitanja, da se kanu optužbi i samoodgovora, postavite pitanje i na pitanje dobićete odgovor od adrese od koje tražite. Dajem riječ sada kolegici Dušanki Majkić. Izvolite.
... predsjedavajući Vijeća ministara nije odgovorio na moje pitanje.
Nema predsjedavajućeg, biće odgovoreno prvi
...dali mogućnost, njegov nedolazak je takođe neka vrsta odgovora.
Možete i
mislim da napokon treba predsjedavajući doći ../nije uključen mikrofon/... pitanje, onako kako to rade premijeri i u drugim državama, to ignorisanje je apsolutno nedopustivo. Nedopustivo je isto tako i to moramo javno reći da velikodržavni krugovi i dalje nama u BiH poručuju da bosanski jezik oni neće, ali da ga Bošnjacima i ostalim ne daju. E pa ne može dalje tako, vrijeme je da svi zajedno upozorimo na takvu praksu. Naš, naša zadaća je da se borimo za ravnopravnost svih građana i naroda gdje god je ona ugrožena. Kaže, Milorad Dodik da se u nazivu bosanski jezik kriju pretenzije, zamislite, Bošnjaka prema BiH, to je i logički i u svakom pogledu i besmisleno i licemjerno. Kako neko ko živi u toj državi može imati pretenziju na svoju državu? Mi na te stvari, dakle, moramo upozoriti, riječ je o ozbiljnom i opasnom kršenju ljudskih prava u BiH, to je zadatak, kolega Špiriću, i Vaš i moj i svih delegata u Domu naroda, gdje god uočimo tako ozbiljne primjere kršenja ljudskih prava da na njih zajedno reagiramo. Podsjetiću vas da ....
... ponovno na probijanje vremena, hajte molim Vas da poštujemo Poslovnik koji smo usvojili.
Na prošloj sjednici Doma naroda bili smo u istoj situaciji, kao i na pretprošloj i da ne nabrajam i Vi ste rekli da nakon što nije došao predsjedavajući Vijeća ministara, da će on nama dostaviti barem u pisanoj formi odgovor. Ni to nije učinio, da li je to degradacija Kolegija, Doma naroda, o čemu se radi mi moramo dobiti odgovor.
Predsjedavajući ima obavezu kad god se pojavi u ovom Domu da odgovori na pitanja koja su mu postavljena bez obzira na kojem, na kojoj sjednici, to je dakle Poslovnikom definisano i to svi znamo. Riječ dajem kolegici Dušanki Majkić. Izvolite.
Hvala lijepo. Poštovane koleginice i kolege pozdavaljam vas na početku ove sjednice, koja je ovako počela eksplozivno. Takođe, nema ministra bezbjednosti, Selme Cikotića
Je li došao? Tu je.
A provukao se, pa ga nisam vidjela, taman sam htjela da kažem kako je i to odgovor, ali hvala ministru što je došao. Dakle, moje delegatsko pitanje odnosi se na uspostavljanje saradnje između BiH i Europola, kao što je poznato mi smo jedina zemlja koja tu saradnju nije ispoštovala. Sramotno je, ne samo što nismo ispoštovali to, nego što ne poštujemo da smo 2016. potpisali Sporazum o saradnji, da smo 2017. izvršili ratifikaciju tog Sporazuma, mi kao Parlamentarna skupština, i da od tada, kako tada tako sada, ne poštujemo svoje vlastite odluke. Dakle, moje delegatsko pitanje glasi, konkretno – Kada će biti izvršeno preselenje opreme iz Direkcije za koordinaciju policijskih tijela, dakle koja ne predstavlja istražno tijelo zaduženo za oblast iz nadležnosti Europola, na lokaciju Ministarstva bezbjednosti, kako stoji u dokumentu, Trg BiH 1, znači Ministarstvo bezbjednosti? Šta se još čeka da bi započela saradnja sa Europolom kako je to definisano Sporazumom o operativno i strateškoj saradnji u cilju poboljšanja bezbjednosti svih građana? Ja bi zaista molila ministarstvo konkretno da odgovori, ja znam da su, čula sam da su se neke prostorije dodijelile, ali kad počinje preselenje opreme, koja je vlasništvo Europola, u prostor koji je za to predviđe. Hvala unaprijed.
Zahvaljujem. Riječ ima ministar gospodin Selmo Cikotić. Izvolite ministre.
Selmo Cikotić
Uvaženi gospodine predsjedavajući, zamjenici predsjedavajućeg, delegati u Domu naroda, dame i gospodo, želim da u nekoliko crtica odgovorim na pitanje koje je postavila gospođa Majkić. Dakle, saradnja sa Europolom od strane nadležnih policijskih agencija države BiH uspostavljena je 2017. godine, u toj saradnji u odnosu na potpisani Sporazum učestvuju sve policijske agencija u smislu prijema pošiljki od Europola sa izuzetkom MUP-a Republike Srpske koji ne šalje povratne informacije Europolu. U odnosu na Sporazum, odlučeno je da se nacionalna kontakt tačka sa Europolom uspostavi u prostorijama Ministarstva sigurnosti i da u toj saradnji učestvuju sve agancije koje su propisane Sporazumom. U skladu sa svim tim činjenicama, ja sam već zadužio jedan tim eksperata da definišu sva potrebna organizacijska, pravna, tehnička, sigurnosna, logistička, prostorna i druga pitanja kako bi ta saradnja sa Europolom mogla da se nastavi sa prostora iz Ministarstva sigurnosti sa adrese Trg BiH 1 i očekujem ukoliko budemo imali jedan proaktivan odnos učesnika tog tima da za nekoliko sedmica ta saradnja može biti uspostavljena sa nove adrese. Usput Europol je u više navrata pohvalio dosadašnju saradnju, koja se odvija u okviru prostora Direkcije za koordinaciju policijskih tijela, gdje je pored saradnje sa Europolom lociran i tim saradnje sa Interpolom i saradnje sa Selekom. I nedavno je realizirana jedna velika međunarodna akcija pod nazivom JAD 2020 u kojoj je učestvovalo 34 države Evropske unije i Zapadnog Balkana, između ostalih i BiH. Akciju je pokrenuo Europol sa Evropskom multidisciplinarnom platformom protiv kriminalnih prijetnji, akcija je rezultirala sa hapšenjem deset osoba i pokrenute su nove četiri istrage na prostoru BiH vezane za suzbijanje trgovine, ilegalne trgovine oružjem
Ministre, vrijeme.
Selmo Cikotić
ilegalnih migracija i trgovine drogom. Dakle, mislim da sam na ovaj način dao jedan potpuno odgovor na pitanje gospođe Majkić. Ukoliko ima kakvih dodatnih, mogu ih dati.
Zahvaljujem ministru Cikotiću. Da li je kolegica Majkić zadovoljna odgovorom? Izvolite.
Nisam zadovoljna. Zašto nisam zadovoljna? Zato što na osnovu ovoga što je sad ministar rekao, to je da je Europol pohvalio dosadašnju saradnju, odnosno da kako sve govori ispada da ne treba ništa učiniti. A izvještaj Evropske komisje, poslednji izvještaj Evropske komisije navodi da nije realizovana zajednička kontakt tačka, a to znači da takva odluka BiH predstavlja svjesnu opstrukciju međunarodne razmjene podataka iz oblasti terorizma, međunarodnog organizovanog kriminala i drugih vidova teškog kriminala. Nema se tu šta dodati. Dakle, s obzirom da je nabrojan ovaj ... tim, odnosno radna grupa, kako reče ministar, koja treba da riješi sva ta pitanja, očito je da SDA nema želju da ... to i na taj način omogući donošenje odluka na mjestu za koje je to predviđeno, odnosno slanje oficira za vezu i preselenje opreme. Ovo je veoma loša informacija i veoma loš podatak i evo pred nama je, vidjećemo na koji način će biti i za koje vrijeme to riješiti, ali tu je već odgovornosti i Evropske komisije u BiH, pa se nadamo da ćemo i u kontatku s njom dobiti više podataka. Hvala.
Zahvaljujem. Sada riječ dajem kolegi Sredoju Noviću. Izvolite.
Poštovani članovi Kolegija, uvaženi kolegice i kolege, dame i gospodo. Moje pitanje se odnosi na Zakon o prebivalištu i boravištu državljana BiH. Naime, članom 8.a. stavom (1) pomenutog Zakona propisano je da nadležni organi su dužni u roku od pet godina od dana stupanja na snagu ovog Zakona za svakog državljanina sa evidentiranim prebivalištem izvršiti provjeru ispunjenosti uslova iz člana 8. stav 2, 3. i 4. Dokazi se mogu prikupljati elektronskim putem uz korištenje digitalno potpisanih podataka kod organa nadležnih za vođenje evidencija i u kojima se nalaze relevantni podaci. Moje pitanje glasi: 1. Da li su nadležni organi, Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske, ministarstva unutrašnjih poslova kantona i Distrikta Brčko izvršili provjeru i koliko? 2. Koliko je tim povodom oduzeto prebivališta od državljana koji nisu poštovali Zakon? Treba imati u vidu da je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prebivalištu i boravištu državljana BiH donesen 2015. godine i proteklo je punih pet godina od tada do danas. Prebivalište u osnovi predstavlja jednu od najvažnijih pravno relevantnih činjenica od kojeg zavisi ostvarivanje pravnog subjektiviteta svih građana i državljana BiH. Jedan, ovo je Zakon koji je dugo vremena usaglašavan i usaglašen sa svim evropskim zakonodavstvom. Poznato je da se u BiH do tada, a i danas na jednoj adresi prijavljivalo i prijavljuje 30 do 50 lica, a vi znate šta znači kada na jednoj adrsi imamo toliki broj lica koja tobože imaju prebivalište, ozbiljno se nameće pitanje provođenja zakona, ozbiljno se nameće pitanje poreskih izvršenja, naloga policijskih itd. itd. a da ne govorim o neslućenim mogućnostima zloupotrebe u izborima koji slijede i koji će tek slijediti opšti izbori u BiH. Toliko što se tiče pitanja. Hvala.
Ministrica Gudeljević, izvolite.
Ankica Gudeljević
Poštovani predsjedavajući, dopredsjedavajući, uvaženi izaslanici. Na zahtjev Ministarstva civilnih poslova BiH informacije o izvršenim provjerama ispunjenosti uvjeta prilikom evidentiranja prebivališta u nadležnim organima unutarnjih poslova shodno propisanim uvjetima dostavljeni su sljedeći podaci: - MUP Kantona Sarajevo od ukupnog broja 505.542 evidentirana prebivališta za njih 130.707, odnosno 25,85 je evidentirano dokaz prijave prebivališta, dok je izvršeno poništenje prebivališta za 162 državljanina. - MUP Hercegovačko-neretvanske županije, od ukupnog broja 122.251 evidentirani prebivališta za njih 39.943, odnosno 32,67% je evidentiran dokaz prijave prebivališta. - MUP Tuzlanskog kantona, nije dostavljen podatak o ukupnom broju evidentiranih prebivališta, naznačeno je da je izvršena provjera za ukupno 34% evidentiranih prebivališta. - MUP Zeničko-dobojskog kantona, nije dostavljen podatak o ukupnom broju evidentiranih prebivališta, naznačno je da je izvršena provjera za 30% evidentiranih prebivališta. - MUP Unsko-sanskog kantona, od ukupnog broja 251.486 evidentiranih prebivališta za njih 39.943, odnosno 23,15% je evidentiran dokaz prijave prebivališta. - MUP Srednjebosanske županije, od ukupnog broja 295.497 evidentiranih prebivališta za njih 28.933, odnosno 9,79% je evidentiran dokaz prijave prebivališta. - MUP Bosansko-podrinjskog kantona, od ukupnog broja 27.460 evidentiranih prebivališta za njih 5.083, odnosno 20% je evidentiran dokaz prijave prebivališta. - MUP Posavske županije, nije dostavljen podatak o ukupnom broju evidentiranih prebivališta, naznačeno je da je izvršena provjera za ukupno 3.057 evidentiranih prebivališta. Za ostali, nam nisu do sada dostavili tražene informacije, za njih smo u međuvremenu poslali urgenciju.
Zahvaljujem lijepo. Da li je kolega Nović zadovoljan odgovorom?
Dago mi je da je uvažena ministrica promtno reagovala i dobila podatke koje je dobila, razumljivo da Ministarstvo civilnih poslova i nije moglo drugačije ponašati se već uputiti dopis i zatražiti i žao mi je što nakon pet godina od donošenja jednog zakona, kad pogledate to je između 10 i 30% ukupno izvršenih provjera o prebivalištu državljana BiH. Mi ozbiljno treba da se zabrinemo svi, jer teško me može neko u ovoj BiH uvjeriti da je to tako komplikovan proces, da je to tako težak proces. Nije, nije, BiH ima gotovo dvadeset hiljada policajaca, desetine i nešto hiljada BiH ima policajaca širom kantona, entiteta itd. kad bi svaki dan htjeli samo po jednog da provjeravaju to se završava vrlo brzo, ovo je interes BiH, ovo je interes njenih državljana, ovo je interes da dođemo tačno da znamo ko u ovoj BiH zaista živi i ko prebiva. Zato vas molim, kad dobijete sve podatke da dostavite u pismenoj formi. Hvala lijepo.
Zahvaljujem gospodinu Noviću. A sada dajem riječ gospodinu Lazaru Prodanoviću. Izvolite.
Hvala gospodine predsjedavajući. Uvažene koleginice i kolege delegati, ministri i svi prisutni. Moje pitanje je upućeno Državnoj regulatornoj agenciji za radiacionu i nuklearnu bezbjednost. Dakle, u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu je 05.10.2018. godine posredstvom ove Agencije i Međunarodne agencije za atomsku energiju UN-a pušten u rad donirani najsavremeniji SPECT/CT aparat koji omogućava da se precizno i u veoma kratkom vremenu dobije slika cijelog patološkog procesa u organizmu ili da se u potpunosti isključe patološki procesi. Istog dana otvorena je nova bolnica „Srbija“ u Istočnom Sarajevu i samo dan ranije koordinator za saradnju s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju ispred BiH obećao je da će novootvorena bolnica dobiti isti aparat kao i Klinički centar Univerziteta u Sarajevu, potom je zvanično saopšteno da je postupak nabavke SPEC/CT aparata u toku. U kojoj fazi, moje pitanje se odnosi, u kojoj fazi je trenutno nabavka SPEC/CT aparata za Javnu zdravstvenu ustanovu Bolnica „Srbija“ u Istočnom Sarajevu, koliki je iznos svih dosadašnjih donacija koje je BiH primila od Međunarodne agencije za atomsku energiju UN-a izražen u konvertibilnim markama i, a koje se odnose na dijagnostičke uređaje iz oblasti nuklearne medicine, i u kojem iznosu su ova sredstva raspoređena prema entitetima, odnosno Republici Srpskoj i Federaciji BiH? Hvala.
Zahvaljujem kolegi Prodanoviću. S obzirom da direktor Agencije je nas obavijestio da spriječen da prisustvuje ovoj sjednici, u skladu s Poslovnikom odgovor ćete dobiti na narednoj sjednici. A sada dajem riječ kolegi Zlatku Miletiću. Izvolite.
Hvala lijepa predsjedavajući. Oprostićete mi svi, evo sve vas srdačno zajedno pozdravljam i ako to nije u skladu s protokolom, al' da bi uštedio vrijeme prije nego što postavim pitanje, koje je vrlo kratko, moram dati malo širi uvod, ali Vas molim, predsjedavajući, da me ne prekidate s obzirom da je ono vrlo značajno za sve građane BiH. Naime, u poslednjih petnaestak dana BiH je opet u žarištu specijalnog rata od kako su u pojedinim zemljama Jugoistočne Evrope opet iz boce izašli velikodržavni projekti u najmanje tri zemlje i na vrlo neprimjeren, da ne kažem, nediplomatski način se odnose prema institucijama BiH i prema pojedincima koji nose vlast u institucijama BiH čak idu do te mjere da pojedini nosioci javnih i političkih funkcija u tim zemljama upotrebljavaju i psovke. Imajući u vidu i činjenicu da inače nas u BiH smatraju vrlo nepristojnim narodima, ja sam rođen ovdje 200, 300 metara od ovog mjesta na Bistriku i prvo u životu što naučite, naučite da psujete. Ali pošto se mi mijenjamo i mi hoćemo da idemo u Evropsku uniju, iako bi vrlo rado psovkama nekim od njih odgovorio šta mislim o njima i njihovim politikama, želim da kažem sledeće, jel' očigledno oni imaju za cilj da razviju strah kod svih građana BiH, da prvo poručim građanima BiH da se ne trebaju plašit, da se mi njih ne bojimo. A moje pitanje je usmjereno ne samo ka Ministarstvu vanjskih poslova BiH već isključivo prema Predsjedništvu kao nosiocu spoljne politike ove zemlje, da mi odgovore, s obzirom da se bliži datum, to je 14.12. odnosno 25.12. datum obilježavanja potpisivanja Općeg mirovnog sporazuma za mir u BiH ili popularno zvanog Dejtonski mirovni sporazum, znači prvo tražim odgovor – Da li će gospoda organizovati bilo kakvu konferenciju na tu temu, ako će to uraditi interesuje me pitanje da li će tu priliku iskoristiti da povrate svoj kredibilitet i kredibilitet predsjedavajućeg Vijeća ministara, koji je narušen u posljednjih mjesec dana? Da li će tu priliku iskoristit, pa i da to urade onlajn, da pozovu najviše predstavnike potpisnike Dejtonskog mirovnog sporazuma, uključujući predstavnike susjednih zemalja, da konačno sa njima razvijemo dijalog, da riješimo sva sporna pitanja i da zaista idemo u pravcu razvijanja dobrosusjedskih odnosa? A ovu gospodu ostale potpisnike, njih ima šest, ja ću ih pobrojat, znači tu su predstavnici Evropske unije, SAD, Ruske Federacije, Velike Britanije, Francuske i Njemačke, njih molim da nam tom prilikom odgovore na pitanje – Kuda ide ova zemlja, kuda ide BiH? Zašto to pitam? Molim vas, da ne bi ispalo, a inače svi u okruženju imaju percepciju da smo mi inače glupi narodi ovdje, da ne bi ispali glupi kao devedesetih godina, ja ih zaista molim da tu priliku iskoriste i da građanima BiH zaista kažu u kom pravcu ide ova zemlja, pa kad nam eventualno odgovore, a onda će vidit šta mi umijemo i znamo i kako se mi znamo ophodit prema njima. Hvala vam lijepo.
Hvala kolega Miletiću. Nisam namjerno vas upozoravao iako je poslovničko vrijeme probijeno, i molim da se držimo Poslovnika. Na adrese koje ste postavili pitanje, nisu prisutni, dakle, na, po Poslovniku na narednoj, prvoj narednoj sjednici njihovo prisustvo, bit će u obavezi da odgovore na vaše pitanje. U skladu sa članom 158. stav (3) Poslovnika Doma naroda obavještavam vas da je delegat Mladen Bosić uputio pitanje u pisanoj formi Centralnoj izbornoj komisiji BiH koje je proslijeđeno u skladu sa članom 158. stav (1) i stav (2) Poslovnika Doma naroda. Delegatkinja Marina Pendeš dobila je odgovor u pisanoj formi na pitanje postavljeno na 6. sjednici Doma naroda upućeno ministrici civilnih poslova BiH Ankici Gudeljević. Da li je Marina Pendeš zadovoljna dobijenim odgovorom? Izvolite.
Uvaženi predsjedatelju i supredsjedatelji, uvažene kolege. Ja sam zadovoljna i zahvaljujem se ministrici Gudeljević na odgovoru na ovo pitanje, ali isto tako podsjećam da sukladno članku 155. postavila sam pitanje predsjedavajućem Vijeća ministara, ministru sigurnosti, na jedno mi je odgovorio, na drugo nije, ministrici Turković, ministru vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i ministru pravde. Pa, podsjećam da, sukladno članku 159. stavak (2) odgovor se mora dati u roku od 30 dana, tako da ja očekujem odgovore od navedenih ministara u narednom periodu. Hvala.
Zahvaljujem kolegici Pendeš. Znači, iscrpili smo tačku postavljanja delegatskih pitanja i odgovora. Za 12. sjednicu predlažem sljedeći, izmijenjeni i dopunjeni, dakle usaglašen Dnevni red 1. Usvajanje Zapisnika sa 11. sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH; 2. Prijedlog zakona o dopunama Zakona o prekršajima (drugo čitanje), predlagač: Savjet ministara BiH, broj: 01,02-02-1-679/20, od 09.06.2020. godine; 3. Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o sudskim taksama u postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine (prvo čitanje), predlagač: Savjet ministara BiH, broj: 01,02-02-1-1344/20, od 02.07.2020. godine; 4. Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o platama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou Bosne i Hercegovine (prvo čitanje), predlagač: Savjet ministara BiH, broj: 01,02-02-1-596/20, od 31.03.2020. godine; 5. Prijedlog zakona o dopuni Zakona o Savjetu ministara Bosne i Hercegovine (prvo čitanje), predlagač: delegat Denis Bećirović, broj: 02-02-1-1490/20, od 22.07.2020. godine, sa Mišljenjem Ustavnopravne komisije Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH; 6. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine (prvo čitanje), predlagač: delegat Denis Bećirović, broj: 02-02-1-1489/20, od 22.07.2020. godine, sa Mišljenjem Ustavnopravne komisije Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH; 7. Izvještaj Zajedničke komisije oba doma Parlamentarne skupštine BiH o postizanju identičnog teksta Zakona o izmjenama Zakona o platama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine (predlagač: Savjet ministara BiH, zakon broj: 01,02-02-1-2015/17, od 09.08.2017. i 27.09.2017. godine), broj: 01,02-02-1-2015,3/20, od 02.09.2020. godine; 8. Izvještaj o radu Savjeta ministara BiH za 2019. godinu, broj: 01,02-50-18-1494/20, od 22.07.2020. godine; 9. Specijalni izvještaj o zastupljenosti konstitutivnih naroda i ostalih u institucijama, upravnim organizacijama i regulatornim tijelima Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Federacije BiH, Brčko distrikta BiH i kantonima Federacije BiH sa izuzetkom policijsko-bezbjednosnih struktura, dostavljen od Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH, broj: 01,02-50-18-1555/20, od 27.07.2020. godine; 10. Izvještaj o zaštiti ličnih podataka u Bosni i Hercegovini za 2019. godinu, podnosilac: Agencija za zaštitu ličnih podataka, broj: 01,02-04-1-1562/20, od 28.07.2020. godine; 11. Izvještaj o sprovođenju zakona iz nadležnosti Centralne izborne komisije BiH u 2019. godini, dostavljeno od Centralne izborne komisije BiH, broj: 01,02-50-1633/20, od 10.08.2020. godine; 12. Izvještaj o realizaciji Revidirane strategije Bosne i Hercegovine za sprovođenje Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma za 2018. godinu, podnosilac: Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, broj: 01,02,03-37-1656/20, od 17.08.2020. godine; 13. Informacija o stanju javne zaduženosti Bosne i Hercegovine na dan 31.12.2019. godine, dostavljena od Ministarstva finansija i trezora BiH, broj: 02-16-1-1231/20, od 14.07.2020. godine; 14. Informacija o raspodjeli i korišćenju sredstava tekuće budžetske rezerve za period januar – decembar 2019. godine, podnosilac: Ministarstvo finansija i trezora BiH, broj: 01,02-16-1- 1678/20, od 24.08.2020. godine; 15. Delegatska inicijativa Denisa Bećirovića kojom se zadužuje Savjet ministara BiH da, u zakonski najkraćem mogućem roku od godinu dana od usvajanja ove inicijative u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, u saradnji sa nadležnim organima vlasti, preduzme neophodne radnje sa ciljem popunjavanja Granične policije BiH sa 309 novih graničnih službenika, u skladu sa Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Granične policije BiH i potrebom zaustavljanja nezakonitih migracija duž cijele državne granice Bosne i Hercegovine, broj: 02-50-6-1399/20, od 07.07.2020. godine; 16. Prijedlog odluke o osnivanju Ad hok komisije Parlamentarne skupštine BiH za sprovođenje postupka imenovanja članova Savjeta Regulatorne agencije za komunikacije BiH, predlagač: Ministarstvo komunikacija i saobraćaja BiH, broj: 01,02- 34-1-1583/20, od 30.07.2020. godine; 17. Prijedlog zaključka o osnivanju Privremene zajedničke komisije oba doma Parlamentarne skupštine BiH za sprovođenje procedure za imenovanje članova filijala Kancelarije za raznatranje žalbi u Banjaluci i Mostaru, predlagač: Zajednički kolegijum oba doma Parlamentarne skupštine BiH, broj: 01,02-50-16-1730-2/20, od 11.09.2020. godine; 18. Prijedlog zaključka o osnivanju Privremene zajedničke komisije oba doma Parlamentarne skupštine BiH za sprovođenje procedure za izbor sedam članova Upravnog odbora Agencije za razvoj visokog obrazovanja i obezbjeđivanje kvaliteta, predlagač: Zajednički kolegijum oba doma Parlamentarne skupštine BiH, broj: 01,02- 50-16-1732-2/20, od 11.09.2020. godine; 19. Prijedlog zaključka o osnivanju Privemene zajedničke komisije oba doma Parlamentarne skupštine BiH za srpovođenje procedure imenovanja dva predstavnika akademske zajednice i jednog pedstavnika nevladinog sektora u Komisiju za izbor i praćenje rada Agencije za prevenciju korupije i koordinaciju borbe protiv korupcije, predlagač: Zajednički kolegijum oba doma Parlamentarne skupštine BiH, broj: 01,02- 50-16-1906/20, od 28.09.2020. godine; 20. Prijedlog zaključka o osnivanju Privremene zajedničke komisije oba doma Parlamentarne skupštine BiH za sprovođenje procedure za imenovanje zamjenika direktora Agencije za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini, predlagač: Zajednički kolegijum oba doma Parlamentarne skupštine BiH, broj: 01,02-50-16- 1907/20 od 28.09.2020. godine; 21. Izbor tri člana Upravnog odbora Agencije za razvoj visokog obrazovanja i obezbjeđivanje kvaliteta, po jednog iz bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda – Izvještaj Zajedničke komisije oba doma Parlamentarne skupštine BiH za sprovođenje procedure za izbor tri člana Upravnog odbora Agencije za razvoj visokog obrazovanja i obezbjeđivanje kvaliteta, broj: 01,02-50-16-1092-5,1/20, od 31.08.2020. godine; 22. Imenovanje generalnog revizora Kancelarije za reviziju institucija BiH – Izvještaj o utvrđivanju rang-liste kandidata za imenovanje generalnog revizora Kamcelarije za reviziju institucija BiH, dostavljen od Privremene zajedničke komisije oba doma Parlamentarne skupštine BiH za sprovođenje procedure za imenovanje generalnog revizora Kancelarije za reviziju institucija BiH, broj: 01,02-50-16-1094-5,2a/20, od 28.09.2020. godine; 23. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma između Savjeta ministara BiH, koji predstavlja Ministarstvo finansija i trezora BiH, i Vlade Švajcarske Konfederacije, koju predstavlja Državni sekretarijat za ekonomske odnose, u vezi sa odobrenjem finansijskog doprinosa u formi donacije za Projekat prikupljanja i prečišćavanja otpadnih voda u Gradišci, broj: 01,02-21-1- 1711/20, od 26.08.2020. godine; 24. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma o zajmu (Projekat gradskih saobraćajnica Sarajevo) između Bosne i Hercegovine i Evropske banke za obnovu i razvoj, broj: 01,02-21-1- 1712/20, od 26.08.2020. godine; 25. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma o zajmu (dodatno finansiranje za projekat registracije nekretnina) između Bosne i Hercegovine i Međunarodne banke za obnovu i razvoj, broj: 01,02-21-1-1713/20, od 26.08.2020. godine. Ovo je usaglašen, izmijenjen i dopunjeni dnevni red Kolegijuma Doma naroda koji ste dobili. Otvaram raspravu. Kolega Bećirović se javlja. Izvolite.
Zahvaljujem. S obzirom da je zadnjih sedmica jako aktuelna tema o pristupanju Bosne i Hercegovine u mini, tzv. „mini Šengen“ predlažem danas da uvrstimo novu tačku dnevnog reda u okvoru koje bismo zadužili Vijeće ministara BiH da nam dostavi cjelovitu analizu o uspostavljenim paralelnim vezama između Srbije i bh entiteta Repuslika Srpska, s posebnim osvrtom na poštivanje suvereniteta, nezavisnosti i teritorijalnog integriteta države Bosne i Hercegovine. Zašto to tražim danas? Naime, akademici SANU-a poput Dobrice Ćosića, Milorada Ekmečića i drugih su osmislili projekat kako u miru u fazama da ubiju državu Bosnu i Hercegovinu i realiziraju zločinački projekat Velike Srbije. Zato je Dobrica Ćosić i rekao – mi treba da zaključimo rat kako bismo u miru ostvarili naše ciljeve. Zato je predsjednik Vijeća za regionalno planiranje Srbije, akademik Stevan Karamata, 1996. u Skupštini entiteta Republika Srpska poručio da treba jačati ekonomske, duhovne i političke veze Srbije i entiteta Republika Srpska jer, kako on kaže, što budu jače i čvršće te veze biće jači i čvršći temelji na kojima će se graditi jedinstvena srpska država u kojoj će, prema njegovim riječima, Drina biti kičma te nove države, a ne granica. Dame i gospodo mi u ovoj zemlji moramo upozoriti na sljedeće stvari – Srbija integriše potpuno obrazovni sistem sa bh entitetom Republika Srpska, i već imamo „mini Šengen“ u obrazovnom sistemu; Srbija integriše praznike sa bh entitetom Republika Srpska. Istovremeno Republika Srpska ne prihvata ni jedan državni praznik Bosne i Hercegovine. Srbija integriše sa bh entitetom Republika Srpska tzv. kulturni prostor; Srbija govori o nekom srpskom svecu, kako oni kažu; Srbija integriše bh entitet u sferi nauke, sporta, u svim drugim oblastima; Sbrija je, i na koncu, prije nekoliko godina legalizirala i zločinački četnički pokret, znači velikosrpsku ideologiju s tim. Da li mi sve to treba da gledamo i nijemo da ćutimo na tim stvarima? Zašto i mi, evo, 25 godina od Dejtona napokon ne bi imali informaciju, cjelovitu informaciju o paralelnim vezama, da vidimo šta se tu događa? Te paralelne veze su
Vrijeme kolega Bećiroviću ...
Damoklov mač nad glavom Bosne i Hercegovine. Ja vjerujem i pozivam, evo, sve delegate da to dobijemo i kada budemo odlučivali o tom tzv. „malom Šengenu“ da imamo i tu informaciju. Jer, da podsjetim, „veliki Šengen“ je napravljen onda kada ...
Opet upozoravam na vrijeme, ... tačku dnevnog reda. U okviru tačke ako bude prošla možemo ...
Kolega Špiriću da završim još sa nekoliko rečenica.
Evo završite.
Dakle, „veliki Šengen“ je napravljen kada su se sve države odrekle velikodržavnih planova i projekata. „Mali Šengen“ ima ozbiljan problem, Srbija se nije odrekla svoje velikodržavne politike, pogotovo prema državi Bosni i Hercegovini. Mi na to moramo ukazati. Bez obzira hoće li ova tačka danas biti prihvaćena ili neće ima niz formi ovdje delegatskih i poslaničkih kako i na koji način ćemo to pitanje sada da otvorimo. Jer, očigledno nekome je cilj da iz godine u godinu bude sve manje države Bosne i Hercegovine, a sve više tih paralelnim veza. To vodi ka ubijanju Bosne i Hercegovine. To se mora zaustaviti ...
... u pisanoj formi naslov tačke dnevnog reda. Riječ dajem kolegici Dušanki Majkić. Izvolite.
Hvala lijepa. Evo, dozvolite mi da u skladu sa članom 61. stav (1) predložim dopunu ove današnje 12. sjednice sa tačkom koja se zove – Informacija o nezakonitom i neprofesionalnom djelovanju ministarke spoljnih poslova Bosne i Hercegovine. Materijal imam spreman ukoliko ova tačka bude prihvaćena, ali hoću da kažem samo zbog, da je ovo poteklo zbog zaista neobjašnjivih poteza koje je ministarka Turković povlači i to od momenta kada je postavljena na ovu funkciju. Njene česte izjave izlaze van okvira Ustava i zakona, ona često svojim zaključcima proizvodi štete koje je teško poslije sanirati, ona ne poštuje odluke Predsjedništva, ne poštuje zaključke Parlamenta. I sve to nalaže da ovaj visoki Dom ima obavezu, ne samo da to ima ..., nego i da o tome raspravlja. Dakle, ja signaliziram oblasti gdje se ona, u svom materijalu gdje se ona izjašnjavala, a očekujem da, u skladu sa obavezama koje Savjet ministara ima prema Parlamentu, pripremi odgovarajući materijal i da dostavi na razmatranje Parlamentarnoj skupštini BiH. Eto, ja, cijeneći da ćete imati u vidu sve ovo o čemu sam govorila, da ćete podržati da ovo bude tačka dnevnog reda. Hvala.
Zahvaljujem kolegici Majkić. Ja bih Vas molio u pisanoj formi naziv tačke da dobijem. Niko se ne javlja dalje za dopunu dnevnog reda. Zaključujem raspravu. Sada ćemo se, dakle, izjasniti prvo o zahtjevima za dopunu. Prvi, mogu li dobiti, je li možemo, je li treba sačekati da dobijemo naziv tačke?
Pa, moramo preći, molim vas naziv tačke da bi se izjasnili. Možete vi i usmeno reći kako se ta tačka zove.
Može, može, a onda neka ... pisanoj formi. Dakle, idemo prvo se izjasniti o ovom zahtjevu kolege Bećirovića, dakle – Razmatranje cjelovite analize Vijeća ministara o uspostavljenim paralelnim vezama između Srbije i bh entiteta Repuslika Srpska, s posebnim osvrtom na poštivanje nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta države Bosne i Hercegovine. Molim da obezbijedite mogućnost da glasamo. Glasajte.
Molim da se ponovi. Ponovite glasanje. Dakle, prisutno 15 – za 6, protiv 7, suzdržana 2. Federacija BiH – 6 za, protiv 3, suzdržan 1, Republika Srpska – za niko, 4 protiv, 1 suzdržan. Dakle, nema opšte, nema entitetske većine. Konstatujem da ovaj zahtjev kolege Bećirovića nije prihvaćen. Sad ćemo se izjasniti o zahtjevu kolegice Dušanke Majkić da se uvrsti tačka dnevnog reda – Informacija o nezakonitom i neprofesionalnom djelovanju ministarke spoljnih poslova Bosne i Hercegovine. Dakle, prisutno 15 – za 8, protiv 4, suzdržana 3. Federacija BiH – 4 za, protiv 4, suzdržana 2, Republika Srpska – za 4, protiv niko, 1 suzdržan. Dakle, ima opštu, ima entitetsku većinu. Konstatujem da je ova tačka prihvaćena. Predlažem da bude 13. tačka dnevnog reda po Poslovniku. Dame i gospodo sa ovim smo, dakle, usvojili dnevni red. Prelazimo na tačku jedan, Ad. 1. Usvajanje Zapisnika sa 11. sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH
Otvaram raspravu. Da li se neko javlja za riječ? Ne javlja niko. Zaključujem raspravu. Idemo se izjasniti o Zapisniku sa 11. sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Dakle, prisutno 15 – za 13, protiv niko, suzdržana 2. Federacija BiH – 9 za, protiv niko, suzdržan 1, Republika Srpska – za 4, protiv niko, 1 suzdržan. Imamo opštu, imamo entitetsku većinu. Konstatujem da je usvojen Zapisnik sa 11. sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Prelazimo na drugu tačku dnevnog reda, Ad. 2. Prijedlog zakona o dopunama Zakona o prekršajima (drugo čitanje), predlagač: Savjet ministara BiH, broj: 01,02-02-1-679/20, od 09.06.2020. godine
Ovo je drugo čitanje. U drugom čitanju vodi se rasprava o amandmanima i glasa se o Prijedlogu zakona. Dobili ste Izvještaj Ustavnopravne komisije Doma naroda. Komisija je prihvatila tekst Prijedloga zakona, te predlaže Domu njegovo usvajanje. Predstavnički dom je na 12. sjednici, održanoj 15.09.2020. godine, usvojio Prijedlog zakona o dopunama Zakona o prekršajima u drugom čitanju. Riječ dajem predsjedavajućem Ustavnopravne komisije, gospodinu Bariši Čolaku, ako ima potrebe. Nema. Zahvaljujem. Dajem riječ predlagaču ako je prisutan i cijeni da ima potrebe. Nema. Zahvaljujem. Otvaram raspravu. Ne javlja se niko. Zatvaram raspravu. Dajte da se izjasnimo o Prijedlog zakona o dopunama Zakona o prekršajima u drugom čitanju. Dakle, prisutno 15 delegata – za 14, protiv niko, suzdržan 1. Federacija BiH – 10 za, protiv niko, suzdržan niko, Republika Srpska – za 4, protiv niko, 1 suzdržan. Imamo opštu, imamo entitetsku većinu. Dakle, konstatujem da je Prijedlog zakona o dopunama Zakona o prekršajima usvojen. Prelazimo na tačku tri, Ad. 3. Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o sudskim taksama u postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine (prvo čitanje), predlagač: Savjet ministara BiH, broj: 01,02-02-1-1344/20, od 02.07.2020. godine
Ovo je, dakle, prvo čitanje Prijedloga zakon. Član 103. Poslovnika, prvo se vodi rasprava o potrebi donošenja i principima na kojima je Prijedlog zakona zasnovan. Dobili ste Mišljenje Zakonodavno pravnog sektora i Ustavnopravne komisije Doma naroda. Zakonodavno pravni sektor utvrdio je da je Prijedlog zakona usklađen sa odredbom člana 95. Poslovnika Doma naroda. Ustavnopravna komisija Doma naroda konstatovala je da je Prijedlog zakona usaglašen sa Ustavom i pravnim sistemom Bosne i Hercegovine i podržala je principe Prijedloga zakona. Predstavnički dom je na 12. sjednici, održanoj 15.09.2020. godine, usvojio Prijedlog zakona u prvom čitanju. Riječ dajem predsjedavajućem Ustavnopravne komisije, kolegi Čolaku, ako cijeni da ima potrebe. Ne. Hvala lijepo. Riječ dajem predlagaču Zakona takođe ako misli da ima potrebe. Ne. Zahvaljujem. Otvaram raspravu. Da li se neko javlja za riječ? Ne javlja niko. Zatvaram raspravu. Dajte da se izjasnimo, glasamo o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o sudskim taksama u postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine u prvom čitanju. Dakle, prisutno 15 delegata – za 14, protiv niko, suzdržan 1. Federacija BiH – 10 za, protiv niko, suzdržan niko, Republika Srpska – za 4, protiv niko, 1 suzdržan. Imamo opštu, imamo entitetsku većinu. Konstatujem da je Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o sudskim taksama u postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine usvojen u prvom čitanju. Prelazimo na četvrtu tačku dnevnog reda, to je, Ad. 4. Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o platama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou Bosne i Hercegovine (prvo čitanje), predlagač: Savjet ministara BiH, broj: 01,02-02-1-596/20, od 31.03.2020. godine
Ovo je prvo čitanje Prijedloga zakona. Član 103. Poslovnika, prvo se vodi rasprava o potrebi donošenja i principima na kojima je Prijedlog zakona zasnovan. Dobili ste Mišljenje Zakonodavno pravnog sektora, Ustavnopravne komisije Doma naroda i Komisije za finansije i budžet Doma naroda. Zakonodavno pravni sektor utvrdio je da je Prijedlog zakona usklađen sa odredbom člana 95. Poslovnika ovog Doma. Ustavnopravna komisija Doma naroda konstatovala je da je Prijedlog zakona usaglašen sa Ustavom i pravnim sistemom Bosne i Hercegovine. Komisija za finansije i budžet Doma naroda podržala je principe Prijedloga zakona. Dajem riječ predsjedavajućoj Komisije za finansije i budžet Doma naroda, kao nadležnoj Komisiji, Dušanki Majkić ako ima potrebe. Ne. Zahvaljujem. Predstavnički dom je na 12. sjednici, održanoj 15.09.2020. godine, usvojio Prijedlog zakona u drugom čitanju. Riječ dajem predlagaču Zakona ako ima potrebe. Ne. Zahvaljujem. Otvaram raspravu. Ne javlja se niko. Zaključujem raspravu. Izjašnjavamo se o Prijedlogu zakona. Dakle, prisutno 15 delegata – za 13, protiv niko, suzdržana 2. Federacija BiH – 9 za, protiv niko, suzdržan 1, Republika Srpska – za 4, protiv niko, 1 suzdržan. Imamo opštu, imamo entitetsku većinu. Konstatujem da je Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o platama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou Bosne i Hercegovine usvojen u prvom čitanju. Prelazimo na tačku pet, Ad. 5. Prijedlog zakona o dopuni Zakona o Savjetu ministara Bosne i Hercegovine (prvo čitanje), predlagač: delegat Denis Bećirović, broj: 02-02-1-1490/20, od 22.07.2020. godine, sa Mišljenjem Ustavnopravne komisije Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH
Ovo je prvo čitanje Prijedloga zakona. Član 103. Poslovnika, prvo se vodi rasprava o potrebi donošenja i principima na kojima je Prijedlog zakona zasnovan. Dobili ste Mišljenje Zakonodavno pravnog sektora i Ustavnopravne komisije Doma naroda. Zakonodavno pravni sektor utvrdio je da je Prijedlog zakona usklađen sa odredbama člana 95. Poslovnika ovog Doma i Jedinstvenim pravilima za izradu pravnih propisa u institucijama Bosne i Hercegovine uz konstataciju da Prijedlog zakona treba dopuniti Mišljenjem Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH, Direkcije za evropske integracije BiH. Navedena mišljenja su naknadno dostavljena. Ustavnopravna komisija Doma naroda konstatovala je da Prijedlog zakona nije usaglašen sa Ustavom i pravnim sistemom Bosne i Hercegovine. Riječ dajem kolegi Čolaku, predsjedavajućem Ustavnopravne komisije kao nadležne komisije, ako ima potrebe. Ne. Hvala lijepo.. Riječ dajem predlagaču Zakona ako ima potrebe. Kolega Bećirović. Izvolite.
Dakle, ja sam predložio dva zakona, Zakon o dopuni Zakona o Vijeću ministara BiH i Prijedlog zakona, to je naredna tačka dnevnog reda, o izmjenama i dopunama Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave u Bosni i Hercegovini. Suština i jednog i drugog zakona je u formiranju ministarstva zdravstva BiH. Ove zakone predložio sam 22. jula i, evo, danas su na dnevnom redu. Moram reći da sam očekivao od Vijeća ministara BiH da će u prethodnim mjesecima ono biti predlagač ovakvih zakona i formiranja ministarstva zdravstva BiH, no kako to nije uradilo Vijeće ministara BiH u proceduru sam uputio ova dva prijedloga zakona. Formiranjem ministarstva zdravstva BiH u ovakvim uslovima nije stvar ni politike, ni stranačkog nadmudrivanja, ni prenosa nadležnosti. Mislim da je to u ovakvim okolnostima pandemije korona virusa pitanje hitnog karaktera, ljudskog karaktera i da je to nešto što je potrebno svim građanima Bosne i Hercegovine. Vrijeme pred nama je vrijeme velikih opasnosti i izazova. Teško se i puno razvijenije države nose sa korona virusom. Ostaviti Bosnu i Hercegovinu u narednom periodu bez ministarstva zdravstva BiH je udar na građane Bosne i Hercegovine. S obzirom na posljedice koje mogu nastati u narednom periodu reći ću da je to svojevrstan i zločin u miru prema građanima Bosne i Hercegovine. Zašto? Da li je iko napravio bilo kakvu analizu u ovoj državi koliko ljudi je do sada izgubilo živote zbog ovakvog rascjepkanog zdravstvenog sistema? O tome bi trebali mnogi da razmisle. Pogledajte šta se događalo u ovoj godini za vrijeme pandemije korona virusa koja i dalje traje. Pa to što imamo u Bosni i Hercegovini nema ni u jednoj drugoj državi, jedni dijelovi Bosne i Hercegovine objavljuju prije podne podatke o oboljelim od korona virusa, drugi poslije podne, treći naveče, podaci netačni. Teško je to sabrati, potpuno neuvezan jedan nefunkcionalan sistem. Jasno je, pogotovo u ovoj godini, da nama treba urgentno u ovoj zemlji ministarstvo zdravstva BiH. Ustav BiH nama omogućava da mi usvojimo ove zakone i da formiramo ministarstvo zdravstva. Nama definitivno treba jedan efikasniji, racionalniji i humaniji zdravstveni sistem od ovog kojeg imamo u cijeloj Bosni i Hercegovini. Ovaj koji trenutno imamo generira jednu potpunu nejednakost ljudi u Bosni i Hercegovini, i u pogledu obima zdravstvenih prava, usluga, itd. Smatram da je predmet i ovog i narednog, dakle, zakona, oba zakona su posvećena pitanju formiranja ministarstva zdravstva BiH, put ka kvalitetnijem i efikasnijem zdravstvenom sistemu u Bosni i Hercegovini. Trenutna organizacija zdravstva u Bosni i Hercegovni je i neracionalna, i nehumana i nepravedna prema svim ljudima u Bosni i Hercegovini. Mi trebamo smoći snage da ukidamo tu nejednakost i da omogućimo građanima Bosne i Hercegovine da imaju jednaka prava. Mi kao Bosna i Hercegovina smo zauzeli posljednje 37. mjesto od ukupno 37 država Evrope na osnovu podataka koje je objavio Evropski zdravstveni potrošaki index. Sve druge države u regiji su također bolje plasirane od Bosne i Hercegovine. Mislim da trebamo pronaći snage da mijenjamo stanje u Bosni i Hercegovini. Ovaj Prijedlog zakona, i u okviru naredne tačke dnevnog reda, su put šta mi treba da radimo. Ja očekujem da se i Vijeće ministara BiH probudi. Oni koji budu glasali protiv ministarstva zdravstva BiH moraće preuzeti odgovornost za ono što slijedi u narednom periodu, odgovornost za ovakav jedan neuvezan sistem, neracionalan i neefikasan.
Zahvaljujem kolegi Bećiroviću. Ko se dalje javlja za riječ? Ne javlja niko. Zaključujem raspravu. .../nije uključen mikrofon/... Mišljenju Ustavnopravne komisije.
Molim da se ponovi glasanje. Glasajte ponovo.
Ponovite glasanje, mnogi se žale da nisu glasali, dajte malo koncentracije.
Hajte glasajte, funkcioniše sve. Dakle, prisutno 15 – za 8, protiv 5, suzdržana 2. Federacija BiH – za 4, protiv 5, suzdržan 1, Republika Srpska – za 4, niko protiv, 1 suzdržan. Imamo opštu, imamo entitetsku većinu. Dakle, usvojeno je Mišljenje Ustavnopravne komisije i samim tim nije prihvaćen prijedlog, dakle, Zakona o dopuni Zakona o Savjetu ministara Bosne i Hercegovine, predlagača kolege Bećirovića. Prelazimo na tačku šest, Ad. 6. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine (prvo čitanje), predlagač: delegat Denis Bećirović, broj: 02-02-1-1489/20, od 22.07.2020. godine, sa Mišljenjem Ustavnopravne komisije Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH
Ovo je prvo čitanje Prijedloga zakona. Član 103. Poslovnika, prvo se vodi rasprava o potrebi donošenja i principima na kojima je Prijedlog zakona zasnovan. Dobili ste Mišljenje Zakonodavno pravnog sektora i Ustavnopravne komisije Doma naroda. Zakonodavno pravni sektor utvrdio je da je Prijedlog zakona usklađen sa odredbama člana 95. Poslovnika Dom naroda i Jedinstvenim pravilima za izradu pravnih propisa u institucijama Bosne i Hercegovine uz konstataciju da Prijedlog zakona treba dopuniti Mišljenjem Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH i Direkcije za evropske integracije BiH. Navedena mišljenja su naknadno dostavljena. Ustavnopravna komisija Doma naroda konstatovala je da Prijedlog zakona nije usaglašen sa Ustavom i pravnim sistemom Bosne i Hercegovine. Riječ dajem Bariši Čolaku, predsjedavajućem Ustavnopravne komisije kao nadležne komisije, ako ima potrebe. Ne. Hvala lijepo. Riječ dajem predlagaču. Kolega Bećirović, izvolite.
.../nije uključen mikrofon/... ministarstva zdravstva BiH. Ne želim biti nikakav prorok ali tek u narednim mjesecima ćemo vidjeti kakvu fatalnu grešku po ljudske živote pravimo zato što danas odbijamo prijedlog za formiranje ministarstva zdravstva BiH.
Zahvaljujem kolegi Bećiroviću. Da li se neko dalje javlja za riječ?Ne, niko. Zaključujem raspravu. Idemo se izjasniti o Mišljenju Ustavnopravne komisije Doma naroda. Prisutno 15 delegata – za 8, protiv 6, suzdržan 1. Federacija BiH – za 4, protiv 6, suzdržan niko, Republika Srpska – za 4, niko protiv, 1 suzdržan. Imamo opštu, imamo entitetsku većinu. Dakle, prihvatanjem Izvještaja Ustavnopravne komisije Doma naroda Zakon, dakle, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine, predlagača Denisa Bećirovića, nije prihvaćen. Prelazimo na tačku sedam, Ad. 7. Izvještaj Zajedničke komisije oba doma Parlamentarne skupštine BiH o postizanju identičnog teksta Zakona o izmjenama Zakona o platama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine (predlagač: Savjet ministara BiH, zakon broj: 01,02- 02-1-2015/17, od 09.08.2017. i 27.09.2017. godine), broj: 01,02-02-1-2015,3/20, od 02.09.2020. godine
Dom naroda na 9. sjednici, održanoj 08.07.2020. godine nije usvojio Izvještaj Zajedničke komisije oba doma Parlamentarne skupštine BiH o postizanju identičnog teksta Zakona o izmjenama Zakona o platama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine, te u skladu sa članom 120. stav (5) Poslovnika Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o platama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine dostavljen Zajedničkoj komisiji za usaglašavanje radi izrade novog izvještaja. Predstavnički dom na 10. sjednici, održanoj 07.07.2020. godine, takođe nije usvojio Izvještaj Zajedničke komisije oba doma Parlamentarne skupštine BiH o postizanju identičnog teksta Zakona o izmjenama Zakona o platama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine. Predstavnič dom i Dom naroda su Zakon o izmjenama Zakona o platama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine dostavili Zajedničkoj komisiji radi izrade novog izvještaja. Zajednička komisija na sjednici održanoj 02.09.2020. godine je postigla sporazum o identičnom tekstu Zakona o izmjenama Zakona o platama i naknadama u institucijama i dostavila Predstavničkom domu i Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Izvještaj o usaglašavanju teksta navedenog Zakona. Predstavnički dom je na 12. sjednici, održanoj 15.09.2020. godine, usvojio Izvještaj Zajedničke komisije o postizanju identičnog teksta. Riječ dajem kolegici Majkić koju je Zajednička komisija odredila za izvjestioca na sjednici Doma naroda, ako ima potrebe. Nema. Zahvaljujem. Otvaram raspravu. Ko se javlja za riječ? Ne javlja niko. Zaključujem raspravu. Idemo se izjasniti o Izvještaju Zajedničke komisije oba doma. Dakle, prisutno 15 delegata – za 10, protiv 1, uzdržana 4.
Bakir Izetbegović(?)
Ponovite glasanje molim vas.
Ok. Da ponovimo glasanje. Dakle, prisutno 15 delegata – za 12, protiv niko, suzdržana 3. Federacija BiH – za 8, protiv niko, suzdržana 2, Republika Srpska – za 4, niko protiv, 1 suzdržan. Imamo opštu, imamo entitetsku većinu. Konstatujem Izvještaj Zajedničke komisije oba doma Parlamentarne skupštine BiH o postizanju identičnog teksta Zakona o izmjenama Zakona o platama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine je usvojen. Prelazimo na osmu tačku, Ad. 8. Izvještaj o radu Savjeta ministara BiH za 2019. godinu, broj: 01,02-50-18- 1494/20, od 22.07.2020. godine
Dobili ste Mišljenje Ustavnopravne komisije Doma naroda, Komisije za spoljnu i trgovinsku politiku, carine, saobraćaj i komunikacije Doma naroda, Komisije za finansije i budžet Doma naroda, Zajedničke komisije za evropske integracije PSBiH, Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost PSBiH i Zajedničke komisije za ekonomske reforme i razvoj PSBiH. Ustavnopravna komisija Doma naroda, Komisija za finansije i budžet Doma naroda, Zajednička komisije za evropske integracije PSBiH, Zajednička komisije za odbranu i bezbjednost PSBiH prihvatile su Izvještaj o radu Savjeta ministara BiH za 2019. godinu u dijelu svojih nadležnosti. Komisija za finansije i budžet Doma naroda i Komisija za spoljnu i trgovinsku politiku, carine, saobraćaj i komunikacije Doma naroda usvojile su identičan zaključak koji predlažu Domu da ga usvoji, a koji glasi: – Dom naroda traži od Savjeta ministara BiH da sačini novu metodologiju izrade izvještaja o radu koji će biti prilagođen za raspravu i odlučivanje u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Komisija za spoljnu i trgovinsku politiku, carine, saobraćaj i komunikacije Doma naroda, Zajednička komisija za ljudska prava PSBiH i Zajednička komisija za ekonomske reforme i razvoj PSBiH nisu prihvatili Izvještaj o radu Savjeta ministara BiH za 2019. godinu. Predstavnički dom je na 12. sjednici, održanoj 15.09.2020. godine, usvojio Izvještaj o radu Savjeta ministara BiH za 2019. godinu. Riječ dajem predsjedavajućim komisije i njenim izvjestiocima na sjednici Doma naroda ukoliko ima potrebe. Je li se javlja neko? Koliko vidim ima prijavljena Dušanka Majkić. Izvolite.
Dakle, Izvještaj o radu izvršne vlasti u svakoj zemlji je predmet interesovanja i zakonodavne vlasti i medija i građana. To je Izvještaj koji se sačekuje, pažljivo analizira, jer on treba da služi da parlamentarci donesu odgovarajuće zaključke i preduhitre mogućnost da se greške koje uoči zakonodavna vlast ne dogode i naredne godine. Eh, u kakvom smo stanju mi? Dakle, kada je u pitanju samo, govorim sad samo sa aspekta metodologije, dakle pred nama je dokument koji ima 300 strana. Kad bi se sudilo samo o obimu reklo bi se – ih, i previše. On istinski ima previše, ali iz toga se ne može Parlament poslužiti onim što bi moglo da posluži kao zaključak. Tako da je sa aspekta rasprave, analize i rasprave na domovima potpuno neupotrebljiv. Dokument je rađen za neke potrebe Savjeta ministara, za neke potrebe koje nemaju veze s nama. Postoji neko Uputstvo, na koje se oni pozivaju, o načinu pripreme godišnjih programa rada i izvještavanja u institucijama Bosne i Hercegovine, tu se doduše Parlament nigdje ne pominje. I mi nemamo ništa protiv da taj dokument kao takav služi nečem drugom, ali za Parlament ovo nije dokument o kome mi možemo raspravljati. Dakle zašto služi taj Izvještaj, za šta bi trebao da nam posluži rekla sam maloprije. Mi smo se doveli sad u poziciju da dodatno komplikujući stvari da su kolegiji oba doma donijeli odluku da razvrstaju materijal prema nadležnim komisijama. I u čemu je greška? Materijal koji smo dobili kao Izvještaj o radu Savjeta ministara odnosi se samo na devet ministarstava. Tu nema upravnih organizacija koje se nalaze u sastavu Savjeta ministara. I tražiti od komisija da raspravljaju o ovako kompleksnom materijalu u kome nema pojedinačno navedeno ostale institucije, izuzev Savjeta ministara, je bilo takvo da su se komisije izmučile i čupale na različite načine. Dakle, svako je na bazi nečega donio odluku, pa se desilo da, recimo, tri komisije Doma naroda, dvije komisije su usvojile Izvještaj o radu, jedna komisija nije. Što se tiče zajedničkih komisija, od četiri komisije koje su dobile zadatak od kolegija domova, dvije komisije su usvojilo, dvije komisije nisu usvojile. Jedna komisija kada ne usvoji Izvještaj o radu Savjeta ministara onda ne postoji više, nije usvojen Izvještaj o radu Savjeta ministara. Tako da u tom kontekstu mi dozvolite da predložim jedan zaključak koji bi ubuduće regulisao ovu materiju sa aspekta metodologije da, s obzirom da je na više stalnih komisija Doma naroda i zajedničkih komisija oba doma konstatovano da postojeći koncept Izvještaja o radu Savjeta minsitara za prethodnu godinu obiluje dilemama i nejasnoćama i da po svojoj formi i suštini ne odgovara potrebama domova, predlažem zaključak – da Dom naroda traži od Savjeta ministara da za potrebe Parlamentarne skupštine BiH sačini novu metodologiju izrade godišnjih izvještaja o radu Savjeta ministara koja će biti prilagođena za raspravu i odlučivanje u domovima Parlamentarne skupštine. Dakle, da se ubuduće možemo pronaći ovdje, da nam ne treba neko ko će doći, a posebna priča je o tome ko nam dolazi na komisije i ko nam objašnjava ovaj Izvještaj koji nam je dostavljen. Što se tiče, samo nekoliko još riječi o samom Izvještaju. Održano je ukupno 36 sjednica od čega 17 vanrednih, dakle telefonskih i svega 19 redovnih za godinu dana. Utvrđena su tri prijedloga zakona od planiranih 46. Od najinteresantnijih stvari koje je trebalo realizovati, bar započeti realizaciju, to je ispunjenje Mape puta kad je riječ o evropskim integracijama. Konstatovano je da je određeni neki stepen spremnosti dostignut u 16 poglavlja, dok je u ranoj fazi 15 poglavlja. Gdje smo mi i zašto nas sad u zadnje vrijeme nešto hvale, a kada se pogledaju rezultati gdje smo vidimo po Izvještaju Savjeta ministara. Dakle, ... izborni okvir, funkcionisanje pravosuđa, prevencija i borba protiv korupcije, organizovani kriminal, terorizam, pogoršanje upravljanja granicom, migracijama, reforma javne uprave i cijeli niz drugih aktivnosti koje je trebalo. Ipak, ne mogu, evo sad da možda budem malo zlurada pa da ne kažem da postoji nešto što pada u oči, a to je da su pojedini autori ovog teksta se svojski trudili da naziv entiteta Republika Srpska ne nazovu tako, nego u onoj klasičnoj formi RS, kako je to pravo zadovoljstvo reći, pa sam mislila da predložim da ubuduće svi srpski predstavnici govore FBiH. Jeste da nam je to teško izgovoriti ali možda je način da se pokušamo boriti sa ovakvim načinom. Toliko, hvala.
Zahvaljujem kolegici Majkić. Riječ je tražio kolega Denis Bećirović. Izvolite.
Pred nama je Izvještaj Vijeća ministara BiH za 2019. godinu i mi imamo priliku ovdje u Domu naroda da govorimo o suštini ili o nekim efemernim stvarima. Ja želim da govorim o suštini. Ovo nije uopće neki nejasan i komplikovan dokument previše. Ko god je imao priliku da ga pročita sve je ovdje vrlo jasno. Međutim, nejasno je da čak i kod Izvještaja Vijeća ministara BiH da nema onih koji moraju biti kada je ova tačka dnevnog reda ovdje danas na razmatranju u Domu naroda. Vas predsjedavajući pitam, pošto ja ne vidim, da li je u ovom trenutku u sali prisutan predsjedavajući Vijeća ministara?
Nije. Kako je uopšte moguće otvoriti raspravu o ovoj temi bez predsjedavajućeg Vijeća ministara? S obzirom da dolazite iz iste političke partije zar niste mogli barem toliko iskoordinirati da zakažete sjednicu kada je čovjek mogao doći ovdje da obrazloži taj Izvještaj. Pa, to nema nigdje na svijetu da razmatrate izvještaj neke vlade a da nema premijera tu.
2019. godina. A kad je izabran Tegeltija?
'19., ima barem decembar je li tako?
Ja, kolega Špiriću, jako dobro znam o čemu govorim, znam kada je izabran i bio je dužan da prisustvuje sjednici. I po ovoj i po drugim tačkama dnevnog reda. Ali, s obzirom šta se događa u 2020. godini, zato sam i rekao da ću govoriti o suštini, a ne o formi, to je još gore od ovog u 2019. godini. Zato se postavljaju dva pitanja je li moglo gore i jadnije od ovog što radi trenutno Vijeće ministara BiH. Nije to tako daleko bilo, prije nikoliko godina, možda 6, 7, sjećam se rasprave o izvještajima nekih vijeća ministara koja su predlagala i po 10 puta više zakona i strategija, i tad su neki govorili to je, kaže, godina koju su pojeli skakavci. Šta se ovo događa sada u novije vrijeme kada imamo potpuni kolaps Vijeća ministara, ko jede ovu godinu. To su izgleda napale sve moguće štetočine. Zašto nam se događa ovo što nam se događa sa aktuelnim Vijećem ministara BiH? Pa, zato što Tegeltija je čovjek kojim Milorad Dodik upravlja na daljinski upravljač. On je njemu vrlo jasno rekao – tvoj zadatak je tamo opstruiraj, blokiraj, pokaži da je Bosna i Hercegovina nemoguća država. I on ništa drugo ne radi osim što to pokušava da realizira. Zbog toga predlažem konkretne zaključke – da nam Dom naroda, dakle da mi u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH tražimo od Vijeća ministara BiH da najkasnije u roku od 30 dana od usvajanja ovih zaključaka dostave cjelovitu informaciju o razlozima neefikasnog djelovanja aktuelnog Vijeća ministara BiH. Drugi zaključak – Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH ocjenjuje da je neusvajanje brojnih zakona i dokumenata planiranih Programom rada Vijeća ministara BiH nanijelo ogromnu štetu Bosni i Hercegovini, njenim građanima, ekonomiji i evroatlanskim integracijskim procesima. Treći zaključak, možda i najbitniji, da pokažemo da držimo i do sebe – Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH poziva predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Zorana Tegeltiju da zbog izrazito loših rezultata u dosadašnjem dijelu mandata podnese neopozivu ostavku na dužnost predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH. Zaključke onako kako propisuje Poslovnik dostavljam u pisanoj formi.
Zahvaljujem kolegi Bećiroviću. Riječ je tražio kolega Zlatko Miletić. Izvolite.
Ja ću pokušati da ne budem ovako strog i kritičan kao kolega Bećirović. Znači, moram reći da u većini diskusije, pogotovo s gospođom Majkić se slažem maltene u potpunosti, ali na šta želim da skrenem pažnju. Ja ću gledati iz svog osobnog ugla, mene zaista personalno ne interesuje ko u ovo momentu obnaša tu dužnost, kako se on zove, iz koje političke stranke i kojem narodu pripada. Suština ove priče je koliko su oni pretvorili ovaj čin, ovo Izvješće/izvještaj Vijeća ministara u formalno pravni čin je to da maltene, sem gospođe ministrice koju ja, evo, ovom prilikom javno pohvaljujem i zaista je savjesna, i svaki put i čitav dan sjedi ovdje snama, da nemate ni jednog ministra. Evo, ako je i opravdano odsutan gospodin predsjedavajući ne vidim razlog zašto neko od njegovih zamjenika nije bio prisutan. To samo govori o njihovom odnosu u odnosu na ovaj Dom, a boga mi i na ono što rade. E sad, kolega Bećirović govori o uvjetima pod kojim oni rade. Ja shvatam da su oni u vrlo teškoj poziciji. Mi svi ovdje zajedno, a ima nas vrlo odgovornih u ovoj prostoriji, trebamo njima stvoriti uvjete za njihovo djelovanje. Dok god to ne učinimo njihov rad će, nažalost, evo gospođa Majkić je o tome govorila, ja previše ne patim od statistike i od brojeva koji su vodje navedeni, ali ono što želim da kažem je, ovako, vrlo čudno ali vrlo znakovito. Mi imamo zastupnika i u jednom i drugom domu koji su podnijeli više inicijativa za donošenje zakona nego što je to uradilo Vijeće ministara, ko god ga vodio, što je sramota sama po sebi. Od onih 36 sjednica, ja se ispričavam kolegama koji su bili na komisijama, ja sam o tome govorio, ja ne patim od broja da li je to 30, 36, 500 ili 505, da je bilo 5 sjednica suština je šta rade na tim sjednicama i koliko svojim odlukama život građanima Bosne i Hercegovine čine kvalitetnijim. To je suština tog procesa. Šta želim da kažem, i u potpunosti da se složim sa gospođom Majkić, a vas trojicu zaista iskreno molim da to uradimo. Mi sjedimo na tim komisijama i razmatramo prethodno ove izvještaje i ostale dokumente, ne mogu da shvatim da nisu u stanju da niko iz tih ministarstava ... idem do ranga sekretara, koji inače ne može da nam odgovori na pitanja, s obzirom da su sekretari u ministarstvu najviši državni službenici u ministarstvu i ne mogu da odgovore na neka pitanja koja su političke prirode. Prvo, dakle je potrebno da izmijenimo poslovnike o radu naših komisija i da gospodu obezbijedimo da dođu tu da imamo kome da postavimo pitanje. To je prva stva. Druga stvar, u potpunosti se slažem sa prijedlogom zaključka gospođe Majkić u tom smislu da zaista treba da na jedan drugi način, na jedan potpuno drugi pristup sačine ovo izvješće. I kada je u pitanju metodologija, kada pogledate ovaj Izvještaj, on je narativno dobro napravljen, međutim ovo je kao da pročitate štivo, kao da imate lektiru u osnovnoj školi, iščitate i nikom ništa. Niti u jednom ministarstvu niti jedan problem nije naglašen šta tu treba da se uradi ili zašto nešto nije napravljeno. Evo, gospođa Majkić je pomenula Ministarstvo vanjskih poslova, mi smo jedina zemlja u Evropi koja nema zakon o vanjskim poslovima. Nigdje ni jednom rečenicom nema tog nema i gdje se to nalazi, i zašto ga nema. Zašto o ovom govorim? Ja svako ministarstvo, a bilo je ministarstava koja su zaista postigli dobre rezultate, to sam i rekao, od gospodina Šarovića, evo vidim i gospodin Košarac se sad trudi, zaista, i ono što dobro urade oni ne znaju to da predstave, ne znaju ljudi to da napišu. Da ne govorim u sredini ovog Izvješća imate ovih 14 tačaka koji govore o našem pristupu Evropskoj uniji, nema nikakve analize, dokle smo mi po tim pojedinim tačkama, šta trebamo učiniti, šta oni očekuju od nas, a šta mi od njih. Kada budu koncipirali taj izvještaj po alinejama da se vidi šta je dobro, šta nije dobro, ko je za šta odgovoran, tek onda ćemo na ispravan način moći dati doprinos jedni drugima u svom radu. I zaista sve ovo govorim samo iz razloga da kada već budu pisali ovo izvješće za '20-u godinu da se potrude da ga naprave na potpuno nov kvalitetan način da bi zaista o njemu mogli voditi konstruktivnu raspravu od koje će u konačnici građani Bosne i Hercegovine imati koristi. Hvala. lijepo.
Zahvaljujem kolegi Miletiću. Ispravka krivog navoda, gospođa Majkić.
Kolegi kojem inače nemam, za većinu njegove diskusije nemam ništa protiv ali ima jedna stvar oko koje ne razmišljamo dovoljno kad je pominjemo. To je taj, što kažu, ukleti zakon o spoljnim poslovima. Zašto tako kažem, zašto u stvari mi nemamo zakon i ko zna kad ćemo ga imati i hoćemo li ga ikada imati? Pa, zamislimo kakve su to okolnosti koje bi mogle dovesti da se tri naroda dogovore šta su zajednički, da ne kažem pojedinačno, ali zajednički, spoljnopolitički ciljevi koje zastupaju, koji su preduslov da bi se zakon o spoljnim poslovima mogao donijeti. Ne postoje. U ovom momentu Bosna i Hercegovina je u takvom stanju, i godinama je već u takvom stanju, da zakon o spoljnim poslovima nije moguće donijeti. Poznato je šta bi Bošnjaci zastupali kao svoju tezu, oni bi vjerovatno zastupali, eto pretpostavljam, još veća saradnja sa zemljma islamskim, Hrvati bi počeli opet govore o onoj temi o kojoj su godinama govorili a to je da je sramotno da nemamo ambasadu na jednom kontinentu, znači Južna Amerika i ko zna gdje šta još, Srbi bi govorili da su najveći interes saradnja veća sa Rusijom, Kinom. E, kad sve to uzmete u obzir ko bi te tri, ta tri dijela sastavio u jedno cijelo koje bi moglo da proizvede zakon o spoljnim poslovima. Zato, kad će biti donesen zakon. Onda kada budemo mogli postići dogovor. Kada će to biti? To niko ne zna. Hvala.
Zahvaljujem. Ispravka krivog navoda, gospodin Bakir Izetbegović. Izvolite.
Dakle, ovaj, ne znam je li gospoda, gospođa Majkić zna da smo u sazivu, ovaj, Predsjedništva BiH u kojem smo sjedili gospodin Čović,
gospodin Čović i ja smo sjedili u tom sazivu, ovaj, prethodnom Predsjedništva BiH u kojem je usvojena Strategija vanjskih poslova. Prema tome ovo što Vi govorite da ne možemo da dogovorimo, mi smo dogovorili i tu, tu su dakle određeni svi glavni ciljevi za koje kažete da ih je nemoguće postići, prije par godina.
Jeste, gospodine Izetbegoviću, ali mi nemamo zakon o spoljnim poslovima, ja govorim o zakonu, i to danas govorim o tome, kolega je tako pomenuo taj zakona. Dakle, mi ga danas nemamo i nije to najstrašnije, najstrašnije je hoćemo ga ikad moći donijeti.
Zahvaljujem. Riječ ima kolega Asim Sarajlić. Izvolite.
Hvala gospodine predsjedavajući. Da se maknemo ovih malo nacionalnih, vanjskopolitičkih ciljeva i ko bi kakve ciljeve volio i želio, dakle, da se vratimo na tačku dnevnog reda, a to je Izvještaj o radu Vijeća ministara BiH za 2019. godinu i kao predsjedavajući Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost, koja je podržala ovaj Izvještaj, ovaj, dužan sam kazat par riječi. Dakle, ima i nešto pozitivno, nama su na našu Komisiju kad smo razmatrali ovaj Izvještaj došli svi pozvani, a pozvani su bili i ministar odbrane i ministar sigurnosti i svi rukovodioci državnih agencija iz oblasti bezbjednosti. Dakle, odazvali su se svi rukovodioci i bili su prisutni. Kako je Izvještaj o radu Vijeća ministara i metodološi rađen, a već je bilo ovdje rasprave o metodologiji i predlagani su određeni zaključci, uvidom u njega je samo kratak sažetak aktivnosti institucija koje mi nadziremo, stoga je Zajednička komisija za odbranu i sigurnost, kada smo razmatrali Izvještaj o radu Vijeća ministara za 2017. i 2018. godinu, obavezala sve institucije da neophodno, institucije iz naše nadležnosti, da podnesu i pojedinačne izvještaje za 2019. i oni su to po našem zahtjevu i učinili. Tako smo mi na svojoj 7. sjednici Zajednička komisije imali i razmatrali pojedinačne izvještaje o radu ministarstava i pobrojanih agencija i vodili raspravu i izjašnjavali se o svakom pojedinačno. Samo još kratko informacija, želim vas upoznati da je Zajednička komisija usvojila Izvještaj i zaključke sa Pregledne konferencije – Zakonodavni okvir, aktivno stanje i planovi institucija BiH u oblasti odbrane i sigurnosti. Konferencija je održana 12. i 13. marta pred samu pandemiju i te zaključke smo također juče usvojili na Komisiji. Ove izvještaje sa zaključcima smo proslijedili svim institucijama koje su se obavezale za aktivnosti i koje informišu Komisiju, također ove informacije i zaključke smo proslijedili oba kolegija, oba doma ovoga Parlamenta. Hvala lijepo.
Zahvaljujem kolegi Sarajliću. Riječ ima kolega Mladen Bosić. Izvolite.
Hvala predsjedavajući. Ja bih, nemam namjeru da ulazim u suštinu i da kritikujem, niti da hvalim ni rad Savjeta ministara, ni ovaj Izvještaj koji je ovdje sad na dnevnom redu, ali bih želio da skrenem pažnju na jednu činjenicu, jednu specifičnost ove tačke dnevnog reda, to je Izvještaj o radu Savjeta ministara za 2019. godinu, koji je bio Savjet ministara u, da tako kažem, v.d. mandatu. Poslije izbora 2018. godine kada je napravljena nova skupštinska većina, ta nova skupštinska većina nije čitavu godinu uspjela da se dogovori oko sastava novog Savjeta ministara i u tom periodu dužem od godinu dana je ni kriv ni dužan prethodni Savjet ministara vršio tu dužnost. U takvim uslovima ne očekuje se od izvršnog tijela da donosi nikakve značajne odluke, jer više nema mandat, mandat imaju oni koji su dužni da naprave novu vlast, odnosno novi izvršni organ i mi govorimo o Savjetu ministara koji je samo održavao, da tako kažem, vatru kako to englezi kažu .... Znači, samo održavao stanje da se stanje ne ugasi, ali to otvara druga pitanja – zašto smo izgubili godinu dana? To otvara pitanje – zašto nije radio Parlament godinu dana? Da je čak i bio Savjet ministara u funkciji, nije imao kome ni da podnese prijedlog zakona na razmatranje i usvajanje. Znači, iluzorno je u ovom trenutku raspravljati o radu tog Savjeta ministara, ovo treba da bude nauk da ne dođe drugi put do situacije da godinu dana nema nove izvršne vlasti nakon što građani daju mandat određenim političkim partijama, da formiraju novu vlast i možda da se zapitamo čija je to odgovornost. To nije odgovornost ovog prethodnog Savjeta ministara, to je odgovornost onih koji su imali mogućnost da oforme novu vlast, a nisu to uradili. To je odgovornost onih koji su doveli zbog toga u situaciju da BiH izgubi još jednu u nizu izgubljenih godina. Hvala vam.
Zahvaljujem kolegi Bosiću. Nije se niko dalje, kolegica Pendeš. Izvolite.
Obzirom da se radi o Izvješću o radu Vijeća ministara za 2019. godinu, ne bih se složila sa određenim brojem kolega koji su kazali da bez obzira što je to bila godina, jer nismo uspostavili novu vlast, ne znači da Vijeće ministara u tadašnjem sazivu nije radilo svoj posao, bilo je tu puno aktivnosti i većina ministarstava je to sigurno radila. Ja smatram da mi trebamo dati potporu ovom Izvješću, ali se u potpunosti slažim sa svim kolegama, pošto sam i sama članica većeg broja povjerenstava, da metodologija na koju je napravljeno ovo Izvješće i prezentirano zastupnicima, odnosno izaslanicima bi trebala biti bolja, preglednija, jer je jako bitno da planovi i programi Vijeća ministara sa aspekta i određenih aktivnosti, ali i sadržajno sa aspekta proračuna, nama budu prihvatljiviji u smislu onoga šta je planirano i onoga šta je ostvareno za navedenu godinu. Hvala.
... kolegici Pendeš. Niko se dalje ne javlja. Zaključujem raspravu povodom ove tačke dnevnog reda. I sada poslovnički prvo se moramo izjasniti o zaključku Komisije za finansije i budžet Doma naroda i Komisije za spoljnu trgovinsku politiku, carine, saobraćaj i komunikacije Doma naroda, s tim da je njihov zaključak identičan zaključku kolegice Dušanka Majkić. Identičan je zaključak i smatrajte ako usvojimo, dakle, Vaš zaključak i zaključak Komisije je identičan, ali mi se poslovnički moramo izjasniti o zaključku Komisije, što znači ako ga usvojimo da smatrate da je Vaš zaključak usvojen.
Pa možete, ali to Vam je poslovnički tako.
A, evo, dakle, nekoliko komisija je slično ovaj zaključak regulisalo, da ne bi se razlike pojavljivale, nisu suštinske nego neka riječ je u pitanju, ja predlažem da ovo bude, ovaj zaključak koji sam ponudila da bude zaključak u ime svih komisija, jer on pobliže odlučuje, nije samo potrebno to Domu naroda, nego to treba Parlamentarnoj skupštini. Tako da je predlažem da umjesto zaključaka koje su komisije donijele, znači, 80%, 90% sličan ovome da se taj zaključak bude onaj koji prati ovaj odluku Doma naroda.
Idemo mi poslovnički, dakle, imamo ovdje zaključak, moramo se izjasniti, govorim o identičnom i
Kad ga usvojimo to je zaključak Doma, dakle usvajamo ovaj zaključak gdje se traži nova metodologija, a to je identičan tekst Vašem zaključku, dakle nema ništa u koliziji. Dakle, glasamo o zaključku Komsije za finansije i budžet Doma naroda i Komisije za spoljnu i trgovinsku politiku, carine, saobraćaj i komunikacije Doma naroda. Dajte da glasamo.
Izvinjavam se. Prelazimo sad da se izjasnimo o zaključcima, prijedlog zaključaka kolege Bećirovića, idemo zaključak po zaključak, je li se slažete? Prvi zaključak, treba li da ga čitam, imate ga u pisanoj formi?
Treba ga pročitati, dobro. Pod jedan: Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH traži od Vijeća ministara BiH da najkasnije u roku od 30 dana od dana usvajanja ovih zaključaka dostavi cjelovitu informaciju o razlozima neefikasnog djelovanja aktuelnog saziva Savjeta ministara BiH. Pripremite se za glasanje. Dakle, prisutno 15 – za 5, protiv 8, uzdržano 2. Federacija BiH – 5 za, protiv 4, uzdržan 1. Republika Srpska – za niko, protiv 4, uzdržan 1. Dakle, nemamo opšte, nemamo entitetske većine. Dakle, konstatujem da ovaj zaključak nije usvojen. Glasamo, izjašnjavamo se o drugom zaključku koji glasi: Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH ocjenjuje da je neusvajanje brojnih zakona i dokumenata planiranih Programom rada aktuelnog Vijeća ministara BiH nanijelo ogromnu štetu BiH, njenim građanima, ekonomiji i evroatlanskim integracionim procesima. Molim da se izjasnimo o ovom zaključku. Dakle, pristuno 15 – za 2, protiv 8, uzdržanih 5. Federacija BiH – 2 za, protiv 4, uzdržana 4. Republika Srpska – za niko, protiv 4, uzdržan 1. Nemamo opšte, nemamo entitetske većine ovaj zaključak nije usvojen. Izjašnjavamo se o trećem zaključku, koji glasi: Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH poziva predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Zorana Tegeltiju da zbog izrazito loših rezultata u dosadašnjem dijelu mandata podnese neopozivu ostavku na dužnost predsjedavajućeg Vijeća ministara. Molim da se izjasnimo. Prisutno 15 – za 1, protiv 8, uzdražnih 6. Federacija BiH – za 1, protiv 4, uzdržanih 5. Republika Srpska – za niko, protiv 4, uzdržan 1. Nemamo opšte ni entitetske većine. Dakle, treći zaključak kolege Bećirovića nije usvojen. Sada pelazimo na izjašnjavanje o Izvještaju o radu Savjeta ministara BiH za 2019. godinu. Dakle, prisutno 15 – za 7, protiv 6, uzdržana 2. Federacija BiH – 7 za, protiv 2, uzdržana 1. Republika Srpska - za niko, protiv 4, uzdržana 1. Nemamo, imamo opštu nemamo entitetske većine. Idemo u drugi krug glasanja. Dakle, prisutno 15 delegata – za 7, protiv 6, uzdržana 2. Federacija BiH – 7 za, protiv 2, uzdržan 1. Republika Srpska – za niko, protiv 4, uzdržan 1. Dakle, nemamo entitetske većine. Konstatujem da nije usvojen Izvještaj o radu Savjeta ministara BiH za 2019. godinu. I time smo stekli uslove da pređemo na tačku 10., tačka devet, pardon, tačka devet, Ad. 9. Specijalni izvještaj o zastupljenosti konstitutivnih naroda i ostalih u institucijama, upravnim organizacijama i regulatornim tijelima BiH, Republike Srpske, Federacije BiH, Brčko distrikta BiH i kantonima Federacije BiH sa izuzetkom policijsko- bezbjedonosnih struktura, dostavljen od Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH, broj: 01,02-50-18-1555/20 od 27.07.2020. godine
Dobili ste Mišljenje Zajedničke komisije za ljudska prava Parlamentarne skupštine BiH, Komisija je prihvatila Izvještaj. Predstavnički dom je na 11. sjednici, održanoj 23.07.2020. godine usvojio Izvještaj. Riječ dajem delegatu Lazaru Prodanoviću, kojeg je Zajednička komisija odredila za izvjestioca na sjednici Doma, ako ima potrebe. Nema, zahvaljujem. Riječ dajem podnosiocu, ako cijeni da ima potrebe, ako je prisutan. Nema potrebe. Otvaram raspravu. Kolega Asim Sarajlić, izvolite.
Hvala gospodine predsjedavajući. Dakle, imali smo ovaj Izvještaj i na Klubu Bošnjaka jutros prije sjednice i imali smo, dakle, ko je pročitao, imamo dvije mjere koje su tamo predložene u ovom Specijalnom izvještaju. Imamo od 15.09.2020. godine tri zaključka koja je usvojio Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH i koje je potpisao predsjedavajući, gospodin Nebojša Radmanović. Prvi bi bio, da prihvataju preporuke iz Specijalnog izvještaja. Drugi bi bio, da preporuke se trebaju provesti odmah, a najkasnije do 2022. godine. I treći zaključak je bio, da institucije ombudsmena za ljudska prava u BiH o provođenju donesenih preporuka izvjeste Parlamentarnu skupštinu BiH 2022. godine. Pošto smo mi na Klubu razmatrali ove zaključke koje je usvojio Zastupnički dom, ja bi ispred Kluba Bošnjaka danas, a po pitanju Specijalnog izvještaja o zastupljenosti konstitutivnih naroda i ostalih u institucijama, upravnim organima i regulatornim tijelima BiH, Republike Srpske, Federacije BiH, Brčko distrikta i kantona u Federaciji BiH sa izuzetkom policijsko- bezbjednosnih struktura dostavljen institucijama ombudsmana za ljudska prava predložio bi tri nova zaključka ovome Domu. Dakle, zadužuje se Agencija za državnu službu BiH da u što kraćem roku uspostavi i učini operativnim registar uposlenika u institucijama BiH sa podacima o nacionalnoj, spolnoj, kvalifikacijskoj i nacionalnoj strukturi rukovodećih uposlenika. Pod dva, zadužuje se Ministarstvo sigurnosti BiH da u što kraćem roku u saradnji s policijskim i sigurnosnim agencijama u BiH uspostavi i učini operativnim registar uposlenika u policijskim i sigurnosnim agencijama u BiH sa podacima o nacionalnoj, spolnoj i kvalifikacionoj strukturi i nacionalnoj strukturi rukovodećih uposlenika. I zaključak broj tri bi bio, pozivaju se entitetske agencije, državne službe i Vlade Brčko distrikta da u što kraćem roku uspostave i učine operativnim registar uposlenika u institucijama entiteta i Brčko distrikta s podacima o nacionalnoj, spolnoj i kvalifikacionoj strukturi i nacionalnoj strukturi rukovodećih uposlenika. Napominjem, ovo je prijedlog zaključaka Kluba Bošnjaka i predlažemo Domu na usvajanje. Zahvaljujem.
Ok, izvinjavam se. Dakle, prvo ćemo se izjasniti o zaključcima.
Izvinjavam se, kolegica Bradara se javila za riječ. Moje izvinjenje nisam vidio aplikaciju. Izvolite.
Zahvaljujem predsjedavajući, predsjedatelju. Pozdravljam Vas i kolege dopredsjedatelje, kao i ostale kolegice i kolege. Kao i svako izvješće i sve ono što smo mi dosad dobili od naših ombudsmena uglavnom je dobro, zanimljivo i da se o ovome i raspravljati i u svakom slučaju pokazuje puno toga i jako je zanimljivo da pojedine županije, u pojedinim županijama imate više izaslanika u federalnom Domu naroda nego što imate uopće i jednog uposlenog u toj županiji, to zaista govori o tome iz tog naroda. Tako da, recimo, u Goraždanskoj županiji, Bosanskopodrinjskoj županiji nemate nijednog uposlenog Hrvata niti u jednoj instituciji, nemate pogotovo nijednog rukovodećeg, ali evo zato Hrvati iz te županije imaju jednog izaslanika u Domu naroda Parlamenta Federacije, što govori i dalje u prilog tim našim apsurdima. Žao mi je, vjerovatno smo ovo imali, ste u ranijim izvješćima, sve ostalo objavljivali, jako je interesantan, recimo, i Parlament Federacije na, a sve na tragu onoga što smo ovih dana imali priliku čuti o manjinama, većinama i svemu onome što se govori u BiH, a naslanjajući se na sve kolege koji su imali razne zamjerke na razne izjave, a ja nisam u tom trenutku htjela o tome goviriti, niti imala priliku. Tako da, ja bih takođe predložila da mi sačekamo te Vaše zaključke, da ih pogledamo na, ako ste u mogućnosti da nam dostavite i ako možemo to dobiti u roku, evo u roku nekih 5 minuta da napravimo stanku.
Zahvaljujem kolegici Bradari. Riječ je tražio Zlatko Miletić, koliko vidim. Izvolite.
... pokušaću da budem kratak, s obzirom da vidim gospodu iz institucije, prvo da im se zahvalim na ovako kvalitetno dostavljenom Izvješću i mislim da je jako dobro inače da budemo informirani oko svih ostalih, pa i ovog pitanja. Ali moram reći zaista da sam razočaran stanjem u pojedinim administrativnim jedinicama u BiH, pogotovo imajući u vidu da je očigledno da mnoge od organizacija ili institucija neće da jednostavno implementiraju ustavne odredbe, a da ne govorim o pojedinim zakonskim odredbama i govorim generalno o svim administrativnim jedinicama u BiH. Ono što me zabrinjava posebno u pojedinim sredinama je vrlo mala zastupljenost žena i zaista mislim da bi možda u nekom trenutku kad bude prilike za to jednu tematsku sjednicu trebali samo da posvetimo ovom pitanju i da vidimo kako i na koji način, uključujući ove probleme da u pojedinim sredinama nema nijednog Srbina ili Hrvata, a opet u nekim drugim nema nijednog Bošnjaka, da vidimo kako i na koji način da omogućimo svim građanima BiH pristup obavljanju svih funkcija, ja mislim da bi to bilo dobro i korisno za sve. Hvala lijepo.
Zahvaljujem.../nije uključen mikrofon/....
Predlažem da nastavimo sa radom. Raspravu o Izvještaju smo zaključili, imamo tri zaključka od kolege Sarajlića, vidim da su se prijavili Marina Pendeš i gospodin Sredoje Nović, pretpostavljam o zaključcima. Izvolite, kolegica Pendeš.
Zahvaljujem. Znači, što se tiče zaključaka prihvatljivi su u biti zaključci, jer smi smo i na povjerenstvima u kojima sudjelujemo dali potporu ombudsmenima na baš Izvješću koje je decidno, jasno i kvalitetno napisano, s tim da smatram da bi se izbjegle bilo kakve kaluklacije, manipulacije sa nacionalnom pripadnošću, ja smatram da osnova za bilo kakvo izjašnjavanje mora biti posljednji popis iz 2013. godine i u tom smislu smo spremni evo podržati ovo.
Ili iz 1991. obzirom da Aneks VII nije u potpunosti završen. Sad u svakom slučaju jako je bitno onaj, onaj '13. evo može biti, što se nas tiče.
... ima kolega Nović, izvolite. Kolega Nović, ima riječ.
Što se tiče zaključaka, prvo hoću da otklonim dilemu i kod prvog i kod drugog zaključka, da li se to podrazumijeva na nivou BiH institucije? Da.
Onda da budemo precizni – Zadužuje se Agencija za državnu službu BiH da u što kraćem roku uspostavi i učini operativni registar uposlenika u institucijama na nivou BiH sa podacima o nacionalnoj, spolnoj, kvalifikacionoj strukturi i nacionalnoj strukturi rukovodećih, ali i drugih službenika, uposlenika. Zašto to samo rukovodni? Drugo, nama će se ozbiljno postaviti pitanje šta znači rukovodni službenici, jesu li to direktori i njihovi zamjenici, jesu li to šefovi odelenja, načelnici službi itd. itd. i mi ulazimo ponovo u jedno stanje nedefinisano šta je rukovodni radnik. Tako da kako god hoćemo, ali evo u najmanju ruku, dakle, tražim – nacionalnoj strukturi rukovodećih i drugih uposlenika, u prvom zaključku. Drugi – Zadužuje se Ministarstvo sigurnosti da u što kraćem roku u saradnji s policijskim i sigurnosnim agencijama na nivou BiH uspostavi i učini, dakle „na nivou“ dodajem, uspostavi i učini operativni registar uposlenika u policijskim i sigurnosnim agencijama na nivou BiH, sa podacima o nacionalnoj, spolnoj i kvalifikacionoj strukturi i nacionalnoj strukturi rukovodećih i drugih uposlenika. Za nas su ova dva zaključka u tom slučaju prihvatljivi, ukoliko predlagač prihvati ove izmjene, a treći zaključak ne možemo prihvatiti.
Pa evo ja ću, znači samo da vam skrenem pažnju na treći zaključak, koji kaže – Pozivaju se entitetske agencije, državne službe i Vlada Brčko distrikta da u što kraćem roku uspostavi i učini operativni registar uposlenika u institucijama entiteta i Brčko distrikta. I da vam, koliko ja znam, to je Brčko distrik uradio, ima javan registar i dostupan čak i sa primanjima svih zaposlenih u, na budžetu. Prema tome ne znam da li bi ovdje bilo mjesto i Brčko distriktu.
Zahvaljujem kolegi Bosiću. Kolegica Pendeš, tražila ponovo riječ.
Da ne bi pogrešno protumačilo, znači obzirom da kaže se Specijalno izvješće o zastupljenosti konstitutivnih naroda, znači kad sam predlagala da osnova bude popis iz 2013. to sam mislila da osobe koje su se izjasnile prema tom popisu po naciji moraju dostaviti potvrdu kako su se izjasnile, a ne da osnova za zastupljenost konstitutivnih naroda u institucijama bude 2013. Znači, to je 1991. jer Aneks VII Dejtonskog mirovnog sporazuma nije završen i znači za popunjenost je još uvijek '91. ali da bi se napravila kvalitetna analiza ko je koje nacije onda mora ta osoba kako se izjasnila na popisu 2013. da ne bi bilo kalkulacija i zloupotreba.
Hvala lijepa gospodine predsjedavajući. Dakle, u zaključcima jedan i dva se podrazumijevalo ovo što je gospodin Sredoje Nović kazao, ali prihvatamo da to bude na nivou BiH i da to budu i drugi uposlenici. A treći zaključak se odnosio na entitetske nivoe i na Brčko distrikt. Dakle, prva dva zaključka su.... generalno državi, njenim agencijama, a treći zaključak, ovaj, agencijama entiteta i Vlade Brčko distrikta. Dakle, ove su korekcije prihvatljive, koje je izrekao Sredoje Nović, u zaključku jedan i dva, ja sam to evo već sebi popravio, a što se tiče kolegice Pendeš, takođe, prihvatam da i ovo bude sastavni dio zaključka, dakle u skladu s popisom i sa izjašnjenjem jel'.
Dobro. Dakle, prihvatljive su ove preporuke, s tim da mi je jasno da Klub Srba neće podržati ovaj treći zaključak, a i jasno mi je zašto neće.
Ja vas molim sad, pošto vidim da je oko prva dva ova da su stavovi otprilike usaglašeni, ja vas molim da se u pisanoj formi dobijemo zaključke, sad usaglašene, da bi se mogli izjasniti.
Ja imam ovo, ja ću ga pročitati, dakle, pod jedan zadužuju, ali samo moramo, može li ovako – Zadužuje se Agencija za državnu službu da u što kraćem roku uspostavi i učini operativni registar uposlenika u institucijama na nivou BiH sa podacima o nacionalnoj, spolnoj i kvalifikacionoj strukturi i nacionalnoj strukturi rukovodećih i drugih uposlenika, osnova za aktivnost popis iz 2013., dakle osnova popis 2013. Drugi zaključak, je li se slaže Srpski klub? Je li ima, slažemo li se s ovim zaključkom? Glasamo.
Molim, Sredoje.
Slažemo.
Slažemo. Idemo drugi zaključak – Zadužuje se Ministarstvo sigurnosti BiH da u što kraćem roku u saradnji sa policijskim i sigurnosnim agencijama na nivou BiH uspostavi i učini operativni registar uposlenika u policijskim i sigurnosnim agencijama na na nivou BiH sa podacima o nacionalnoj, spolnoj i kvalifikacionoj strukturi i nacionalnoj strukturi rukovodećih i drugih uposlenika, osnov za ovu aktivnost takođe popis 2013. I treći zaključak, ovaj koji nije usaglašen, mi ćemo ga u originalu pročitati, ovi koji je Asim predložio. Možemo li se sad pojedinačno izjašnjavati?
Gordana Živković
Imate raspravu ...
A ima prijavljen .../nije uključen mikrofon/...
Sudeći po ovim najnovijim diskusijama, evidentno je da pojedinci žele da degradiraju ovaj Specijalni izvještaj, njegovu suštinu. Stoga predlažem da se izjasnimo o sva tri zaključka u paketu, a ako kojim slučajem pokušate na varku da ovo prevarite, pa da pojedinci glasaju samo za prvi i drugi zaključak koji se odnosi na nivo BiH, a da zaboravite entitetski nivo i nivo Distrikta Brčko, što je sadržaj u ovom Izvještaju i da ne pokušate da to uredite na jedan konzistentan i dosledan način glasaću protiv i prvog i drugog u tom .... Jedino rešenje je, dakle, da u paketu glasamo o sva tri zaključka, jer to jedino ima smisla. Ovako kako je to predloženo od kolege Novića, to gubi smisao i to uopšte nije sadržaj ovog Specijalnog izvještaja.
Ja mislim da ništa ne gubi smisao nego se radi o nadležnostima, Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH ima ingerencije nad institucijama BiH. Dalje imamo prijavljenog, kolegu Čovića, izvinjavam se. Izvolite.
Hvala vam. Poštovane kolege samo da malo dam doprinosa da ne bi zaključak otišao na neku analizu, pa da neko ne kaže da smo loše gledali, čitali ili dopunjavali, obzirom da puno toga korigiramo. Znači i u prvom i u drugom zaključku rečenice su složene tako, pošto je vrlo složeno, rečenica imali bi dva puta, kolega Nović je kazao da oko rukovodećih uposlenika treba dodati i drugih, a čitava rečenica počinje s tim. Evo uzmimo prvi zaključak – zadužuje se Agencija za državnu službu BiH da u što kraćem roku uspostavi i učini operativni registar uposlenika i nabraja sve institucije. A onda iza toga kažemo na samom kraju – i nacionalnu strukturu rukovodećih, i opet kažemo, i drugih uposlenika. Znači, govorimo o istom pojmu dva puta i napravićemo nesklad isti, na isti način je definirana i druga i drugi zaključak i druga ova vrlo složena rečenica, tako da bi dobro bilo ovo „rukovodeći“ staviti na početku, pa kazati – rukovodeći i svih drugih uposlenika itd. I onda bi izbjegli ovakvu jednu zamku, ne znam više sadržaj rečenice i gramatički ... Hvala vam lijepo.
Ko se još javlja za riječ? Kolegica Pendeš, izvolite.
Ja se javlja za riječ, jer ovo izjašnjenje o nacionalnoj strukturi mora biti jednako izjašnjenju po popisu iz 2013. godine i pošto je to u sve tri ova zaključka smatram da to dole treba dostavi, postavit kao jednu napomenu, znači nacionalno izjašnjenje svakog uposlenika mora odgovarati izjašnjenju po popisu iz 2013. godine. Zbog, da ne bi bilo zlouporabe, tako je.
Mogu li sad iz svega ovoga pokušati da dođemo do rečenice, do nečeg što sad, dakle, prvi zaključak, apropo ovo o čemu je kolega Čović govorio. Zadužuje se Agencija za državnu službu da u što kraćem roku uspostavi i učini operativni registar rukovodećih i svih drugih uposlenika u institucijama BiH sa podacima o nacionalnoj, spolnoj i kvalifikacionoj strukturi.
Na nivou BiH.
Da, ali ovdje piše – zadužuje se agencija BiH službu da u što kraćem ...zadužuje se Agencija za državnu službu. Ne, ali ovdje – zadužuje za državnu službu da u što kraćem roku uspostavi i učini operativni registar rukovodećih i svih drugih uposlenika u institucijama na nivou BiH sa podacima o nacionalnoj, spolnoj i kvalifikacionoj strukturi. Osnov za ovo je rezultati popisa 2013. ... traži nacionalno izjašnjenje da ne može biti drugačije nego onako kako se izjasnio ...
Da, da.
Znači, definišite napomenu uz zaključke
Pa napomenu ja i definiram, pošto se dotiče sva tri zaključka da bude na kraju – nacionalno izjašnjenje rukovodećih službenika i uposlenika mora biti jednako izjašnjenju popisa iz 2013. Znači, ako je se Marina izjašnjavala kao Hrvatica ne može se sutra izjašnjavati nekako drugačije.
Ili da se mi izjašnjavamo o ovim zaključcima kolege Sarajlića, pošto ja vidim da ovo ide
Da se mi izjasnimo o prijedlozima kolege Sarajlića.
Meni su sve sugestije prihvatljive samo ne znam kako ... ako mogu dobit riječ.
Izvolite.
Hvala, hvala lijepa. Dakle, sve sugestije kolege Novića, bez obzira na ishod glasanja pojedinačnog, ovakvog ili onakog o sva tri zaključka, sugestija kolege Novića i doktora Čovića je svakako dobronamjerna i ono što Marina želi kazat shvatam dobronamjernim, samo kako to praktično provesti. Jer ne možete vi provjeriti sad kako je neko se u popisnom obrascu, ovaj, kako to provjeravat, jedino kad je stupan, kad je potpisivan ugovor o radu možemo vidjeti to nacionalno izjašnjenje ili nekom izjavom kako mi to kroz komisije ove za prijem i ad hok komisije ovdje radimo, dakle tražimo izjavu uz to, a rezultati popisa nisu u našim rukama, sad ko će to provjeravati tamo u tim popisnim obrascima, ali intencija mi se sviđa, prihvatam je, samo kako to evo da uklopimo u jednu rečenicu.
Znači, može biti ko napomene da potpiše izjavu pod moralnom i svakom drugom odgovornošću osoba da je po nacionalnosti to i to sukladno popisu iz 2013. i to nije problem, možda će se sutra to moći koristiti kao neki dokument u slučaju da dođe do zloupotrebe.
Samo na koji način, dakle, da pročitamo ako mislite, dakle ovu posebnu napomenu, ja molim Marinu da je definiše i da je pročita, dajte u pisanoj formi, ne da je ja tumačim, to je najbolje.
.... zaista mislim da mi ovdje više nego komplikujemo. Šta je suština ovih zaključaka? Suština ovih zaključaka je da se sačini registar, to je ključ, a registar treba to, to je posao Savjeta ministara i ne ovog Doma, ni ne znam kojeg Doma i umjesto da Savjet ministara traži od državne službe, odnosno od Agencije da to uradi, a Agencija će dati metodologiju kako će taj registar izgledati, kako će i nacionalna i polna i ne znam starosna itd. struktura da izgleda. I ne znam zašto se mi uopšte ovdje bavimo time, jer imamo izvještaj koji imamo ombudsmena i mislim da treba danas usvojiti Izvještaj ombudsmena, a ako hoćete već da zaduži se Savjet ministara da zaduži Agenciju za državnu službu oko registra uposlenika. Na kraju imamo tamo, ima svi svoje ministre, pa neka oni taj posao politički prenesu i nek to urade. A da mi dalje ne gubimo vrijeme, jer mislim da nećemo ovdje postići, ovaj, svak riječ, dvije i nećemo riješiti ništa.
Dame i gospodo predlažem da nastavimo sa radom. Ja bih molio, pošto je bio, dakle jedna informacija, zamjenik, gospodin Čović neće prisustvovati nastavku sjednice, tako da želim samo da vas informišem, a mi možemo nastaviti sa radom. ... zadatak šefovima klubova da pokušaju usaglasiti ova tri zaključka. Ja imam informaciju da su dva sublimirana u jedan i da je treći ostao ovakav kakav jeste. Ima li potrebe predlagač, kolega Sarajlić da obrazloži?
Da.