7. hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine

Predstavnički dom

9. 7. 2020
objavljeni podaci: 9. 7. 2020

Stenogram

Molim narodne poslanike da zauzmu mjesta kako bismo mogli početi sa radom. Molim sve da se pridržavaju mjera zaštite propisanih, udaljenosti i ostalog, jer i u samoj zgradi imamo problema oko korone. Dame i gospodo otvaram 7. hitnu sjednicu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, koja će uobičajeno početi himnom. Dame i gospodo odsustvo sa danjašnje sjednice pravdali su narodni poslanici: Ljubica Miljanović, Jakov Galić, Predrag Kojović, Mirsad Kukić. Najavili su kašnjenje: Edita Đapo, Saša Magazinović, Dragan Bogdanić. Pored toga prisutno je 31 narodni poslanik i imamo kvorum za rad i odlučivanje. Kao što vam je poznato 7. hitna sjednica sazvana je u skladu sa članom 68. Poslovnika sa jednom tačkom dnevnog reda na osnovu Zaključka usvojenog na 10. sjednici Predstavničkog doma od 07. jula. Tada smo odlučili da Prijedlog zakona o Budžetu institucija i međunarodnih obaveza BiH za 2020. godinu, predlagač: Predsjedništvo BiH, razmatra po skraćenom postupku. Konstatujem da 7. sjednica Doma ima sljedeći Dnevni red 1. Prijedlog zakona o Budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2020. godinu, predlagač: Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, broj: 01-02-1-1266/20 od 26.06.2020. godine, skraćeni postupak (prvo čitanje) Ne izjašnjavamo se nego odmah prelazimo na tačku dnevnog reda. Ad. 1. Prijedlog zakona o Budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2020. godinu, predlagač: Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, broj: 01-02-1-1266/20 od 26.06.2020. godine, skraćeni postupak (prvo čitanje)
Mislim da nije potrebno da čitam Prijedlog zaključka koji smo usvojili na prošloj sjednici prije dva dana. Ustavnopravna komisija dostavila je Mišljenje i utvrdila da je usaglašen prijedlog sa Ustavom. Komisija za finansije i budžet prihvatila je principe Prijedloga zakona i sada je na redu rasprava. Pre rasprave narodnih poslanika mislim da o ovažnom dokumentu trebamo da čujemo ministra finansija i zamjenika predsjedavajućeg Savjeta ministara, gospodina Bevandu. Izvolite.
Vjekoslav Bevanda
Dobar dan, pozdrav svima uz želju da ste svi dobro i zdravo. Predsjedništvo BiH je aktom koji je dostavljen Parlamentarnoj skupštini ovlastilo i zadužilo mene da budem izvjestitelj po ovoj točki dnevnog reda i dopustite mi da iznesem faktografski kako je došlo do ovog Nacrta proračuna koji je pred vama. Znači, vi znate da je čitava prošla godina prošla u privremenom financiranju i da smo pred sami kraj godine usvojili Globalni okvir i usvojili Proračun za prošlu godinu. On je u gabaritima, koji je i prezentiran u Proračunu, 996 miliona. Ministarstvo financija i trezora je sasvim ... odmah poslije usvajanja Globalnog okvira krenulo u izradu proračuna, mi smo proračunski zahtjev Predsjedništva BiH dobili 15.02. ove godine. Radili smo i završili Proračun i Nacrt proračuna je Ministarstvo financija dostavilo Vijeću ministara 17.03. ove godine. Vijeće ministara je Nacrt zakona o Proračunu usvojilo 24.03.2020. godine. Ministarstvo financija je po usvajanju Proračuna 31.03. dostavilo Predsjedništvu Nacrt proračuna. Predsjedništvo je donijelo Zaključak 06.04. gdje je zaduženo Vijeće ministara da ponovo razmotri Nacrt zakona o Proračunu, te da ga prilagodi novonsatalim okolnostima, izvanrednim okolnostima koje su u međuvremenu nastupili. Predsjedništvo je navedene zaključak dostavilo Ministarstvu financija 08.04.2020. godine. Od tog trena Ministarstvo finacija je krenulo u tehničku izradu Proračuna, odnosno u izradu potpuno novog Proračuna, koje je uključivalo analizu svih proračunskih korisnika rukovodeći se nekim principima da se jednostavno umanjuje sve ono što se može umanjiti, pri tom poštujući odredbe zakona koje se odnose na RAK, Ured za reviziju, Parlamentarnu skupštinu, gdje ono što je utvrđeno od njih mi automatski uklapamo u Proračun. Mi smo taj posao završili i dostavili ga Vijeću ministara 17.06.2020. godine. Vijeće ministara je na 9. sjednici, 18.06., utvrdilo Nacrt proračuna i sasvim normalno na samoj sjednici su vršene određene korekcije i uvažavano ono što je bilo u okviru zakona i svega ostalog urađene korekcije. Nakon toga smo takvu verziju Proračuna morali izraditi u tri jezične varijante, ugraditi sve ove primjedbe koje su usvojene i dostavljeno je Predsjedništvu 23.06.2020. godine. Predsjedništvo je na 68. izvanrednoj sjednici, odražanoj 26.06., usvojilo Prijedlog zakona o Proračunu institucija i međunarodnih obveza i izmjena u odnosu na dostavljeni Nacrt prema Predsjedništuv je izmjena koja se odnosi na umanjenje kapitalnih izdataka kod Parlamentarne skupštine za iznos 754.000,00 maraka. Napominjem, da je Proračun za 2020. godinu pripremljen na temelju Globalnog okvira fiskalne bilance koji je usvojen, ponavljam, 27.12.2019. godine, kojim je institucijama BiH utvrđen okvir u iznosu od 996 tisuća maraka, uz dodjelu sredstava za financiranje sa Jedinstvenog računa Uprave u iznosu od 780 miliona. U izradi Proračuna i u svim konsultacijama vodili smo računa o tome da jednostavno uradimo umanjenje gdje smo god to mogli i sasvim normalno napravili smo izuzetke za sigurnosne agencije i sasvim normalno uklopili ono što zakonom nisu mogli dirati. Znači, to je to, Proračun smo radili na način da, budući da ...nepredvidljivost situacije, stavke koje smo uštedili smo jednostavno stavili na poziciju izravnih transfera i na iznos tekuće pričuve. U ovom Proračunu nema, ono što je bilo svih ovih godina, sredstava, interventnih sredstava ni za Predsjedništvo, ni za čelništvo Vijeća ministara, analitiku svi svu imate i to je to. Hvala.
Hvala gospodinu Bevandi. Rasprava narodnih poslanika. Izvolite. Riječ ima gospodin Jasmin Ermić, izvolite.
Zahvaljujem predsjedavajući. Nakon ovog obrazloženja uvaženog ministra i ja želim da se svojim komentarom, skromnim komentarom pridružim raspravi o Prijedlogu budžeta institucija BiH za 2020. godinu. Kao što smo čuli od ministra, situacija koja je prouzrokovana krizom COVID-19 je neizvjesna, pa kako ministar kaže, i nepredvidiva, te je bilo vrlo složeno doći do jednog prijedloga budžeta koji bi bio odmjeren i primjeren toj novonastaloj situaciji. Međutim, ipak u ovom Prijedlogu budžeta u obrazloženju i sažetku obrazloženja predvidjela se je situacija i ovaj Budžet predviđa pad bruto domaćeg proizvoda za 3%. Naravno, da kada čitamo obrazloženje Budžeta i na početku kada sagledamo pogoršanje makroekonomskih pokazatelja da ćemo se složiti da se nakon očekivanog pada prihoda od PDV-a može govoriti o tome da ovaj Budžet treba i mora imati restriktivan karakter, to je logično, to se očekuje, ali ipak unatoč smanjenju pojedinih stavki, kada vidimo da se nastavlja kontinuitet novog zapošljavanja, onda uočavamo da to baš i nije tako. Poređenja radi, ukupni prihodi od PDV-a u 2020. godini očekuju se u iznosu od, to je projekcija, od 3.849.600.000,00. Izvršenje prihoda od PDV-a u 2019. godini je bilo 4.022.400.000,00. Kada prihod od PDV-a usporedimo s prethodnim godinama, pa npr. s godinom 2013. prije pet godina, kada je izvršenja prihoda od PDV-a bilo 3.102.900.000,00 onda ova najava nepredviđene situacije i vrlo neizvjesnog ishoda izvršenja Budžeta ne mora biti tako crna i tako nepredvidiva. Već sam rekao da se predviđa pad bruto domaćeg proizvoda za 3%, to je projekcija, to znači da u ovoj godini neće biti rasta, znači vraćamo se na nivo bruto domaćeg proizvoda od prošle godine, umanjenje za nešto preko milion konvertibilnih maraka. Ono što smatram da je neoubičajeno s obzirom na sažetak obrazloženja i najavljene restrikcije je novo zapošljavanje, pa je za ovu godinu nastavljen kontinuitet povećanja zaposlenosti u javnom sektoru na način da se planira najmanje 57 novozaposlenih osoba i to gdje će se oni zaposliti. Zaposliće se u Službi za zajedničke poslove 30 osoba, Agenciji za forenzička ispitivanja i vještačenja 2 osobe, Uredu koordinatora za reformu javne uprave jedna osoba, Centar za informisanje tri osobe, Parlamentarna skupština BiH dvije osobe itd. znači 57 osoba. Šta to znači? U brojkama to znači da ćemo npr. samo za nova zapošljavanja u Zajedničkoj službi u Parlamentarnoj skupštini, Predsjedništvu i Upravi za indirektno oporezivanje izdvojiti 1.524.000,00 KM. Ima li išta važnije u ovoj državi od novog zapošljavanja? Očigledno nema. Pa ja postavljam pitanje – Šta je sa migrantskom krizom? Ima li migrantske krize u BiH? Gdje su sredstva za migransku krizu? Gdje se ona proicira? Zašto nismo sagledali tu cjelokupnu situaciju pa uvrstili minimalna, neophodna sredstva za saniranje šteta i od migrantske krize? Naravno, da ja pozdravljam prepoznavanje ekonomskih šteta u privredi i devastaciji privrede zbog krize COVID-19, to je vrlo pohvalno i ti napori su jako pohvalni i ta 42 miliona nisu nešto, ali je dobra poruka i treba ih usmjeriti u pravom smjeru. Naravno, imam primjedbu na to što nema jasne projekcije i nema osnove kako će se ta sredstva utrošiti. Vijeće ministara će to posebnom odlukom urediti, ali mi je drago i pozdravljam da je, da je to prepoznato i da takva poruka ide sa državnog nivoa. Ali zašto takva poruka ne i de i za migrantsku krizu, jer znamo da u Unsko-sanskom kantonu su građani već više od tri godina suočeni sa vrlo teškim posljedicama migrantske krize i da budžet Unsko-sanskog kantona to ne može podnijeti. Prije svega, mi ne možemo isfinancirati potrebe i troškove za rad pravosudnih organa u Unsko- sanskom kantonu i o tome smo obavijestili Vijeće ministara i žao mi je i tužan sam što to Vijeće ministara nije prepoznalo. Pišemo skoro godinu dana o tom problemu i ne čuje se, odnosno ne čuje se to suosjećanje od strane Vijeća ministara, pa i Predsjedništva BiH prema tom problemu. Zašto se nije moglo udovoljiti zahtjevu koji ne iznosi ni pola miliona konvertibilnih maraka, a značio bi održavanje pravnog poretka u Unsko-sanskom kantonu? Mi smo u situaciji sada da ne možemo isfinancirati sve postupke koje vode pravosudni organi u krivičnim postupcima protiv migranata ili u krivičnim postupcima koje su počinili migranti. Takvih postupaka je sve veći broj i krajem 2019. godine konkretnim aktom Ministarstvo pravusuđa i uprave Unsko- sanskog kantona obratilo se Ministarstvu sigurnosti, detaljno obrazložili zahtjev da se moraju pronaći sredstva, da se financira ishrana i boravak migranata zatvorenika u kazneno-popravnim zavodima. Migracije i azil su u direktnoj nadležnosti države BiH, prema tome država BiH mora subvencionirati sve postupke koji su nastali zbog migrantske krize i migrantske situacije, u ovom slučaju to nije prepoznato i vrlo sam razočaran zbog toga i nisam stigao u ovom kratkom vremenu da lobiram klubove zastupnika, da podrže moj amandman, kojim predlažem da se smanji tekuća rezerva za 450.000,00 KM i da se otvori nova stavka, nova stavka kod direktnih transfera sa Jedinstvenog računa trezora i ta bi stavka glasila – transfer drugim nivoima vlasti, Ministarstvu pravosuđa i uprave Unsko-sanskog kantona za subvencioniranje troškova smještaja i ishrate zatvorenika u kazneno-popravnim zavodima i drugih troškova koji nastaju zbog procesuiranja krivičnih djela počinjenih od strane migranata ili su migranti oštećena strana. Za ove namjene je potrebno u ovoj godini 450.000,00 KM da bi se sanirale sve prethodne posljedice migrantske krize. Zbog toga ja molim i Vijeće ministara, Komisiju za Financije i budžet i sve klubove u ovom uvaženom Domu da sagledaju ovu situaciju, da podrže ovaj amandman i da ispravimo ovu, ovaj nedostatak ovog Budžeta. Zahvaljujem.
Hvala. Gospodin Zuka Helez, izvolite.
Zahvaljujem predsjedavajući. Uvaženi dopredsjedavajući, ministre financija, ostali predstavnici ili članovi Vijeća ministara, ako vas ima ovdje i koliko vas ima, dame i gospodo zastupnici. Pa evo dugo smo čekali ovaj Budžet, pola smo ga potrošili, a nismo ga usvojili, znači za šest mjeseci uredno smo primali plate, iako nismo radili, ne samo mi nego svi oni koji su uposleni i koji su na ovom Budžetu. Ja mislim da ovo nema nigdje u svijetu da pola budžeta možete potrošit, a da ga ne usvojite i da to retroaktivno uradite, ali evo neko je to smislio kako da se ne radi, a da se primaju plate. Druga stvar, vrlo zanimljiva, također mislim da ne postoji država na svijetu da je u budžetu predviđeno skoro pola nama, a pola dug da vratimo, pola nama, pola inozemstvu. Mada shvatam da u strukturi vanjskog duga duguju entiteti Federacija, ne znam, oko 500 i nešto miliona, RS 250 miliona, država jel' najmanje 9 miliona, Distrikt Brčko 9 miliona i sad struktura u Federaciji je opet po kantonima i tako. Ali bilo kako bilo, izjednačili smo se, znači, za domaće potrebe, skoro pa se izjednačili za domaće potrebe i za vanjski dug. Ono što je primjetno u ovom Budžetu je, a što je i sramotno na kraju, tamo sam izračunao negdje oko 80 ljudi u Predsjedništvu i državnim institucijama treba da se zaposli u ovoj godini. Pa ljudi moji u ovoj državi je preko 50 hiljada ljudi ostalo bez posla, realni sektor je na koljenima, zanatske radnje, obrtničke radnje se zatvaraju. Zamislite koji su to srećnici koji će dobit posao u državnim institucijama, plata sigurna dobra i ja mislim u ovoj državi niko ne sumnja ko su ti ljudi i kome su bliski ti ljudi i čiji su ti ljudi koji će dobiti, ti srednici koji će dobiti posao. Mislim da ovo trebe da je sramota sve one koji ovo projeciraju. Druga stvar, što bih želio, ako može ministar financija da mi objasni, na koji način ste ovo planirali. Prije nekoliko dana čitam da je u entitetu Republika Srpska pad potrošnje dnevni, znači za jedan dan, 4,4 miliona. Ako znamo da se iz trošarina najvećim procentom, ovaj, puni PDV, a naš budžet 80% se puni od PDV-a ili 780 miliona od 996, Vi ste planirali povećanje 30 miliona ili 4%, to dvoje ne ide jedno s drugim nikako. Na koji način? Ja mislim da ukoliko ovakvo bude stanje do kraja godine, da će biti obrnuto, da će biti manje za četiri i više od 4% da će biti umanjeno. Vi ste ovdje planirali povećanje 30 miliona, nisam siguran da će to biti tako i da li će, pitam Vas, da li će vojnici uredno moći primati plate zbog naše neozbiljnosti? Evo da eliminišemo zastupnike, volio bih iskreno da malo i mi osjetimo da ne primamo, da ne bude u zadnjem kvartalu za naše plate, ali oni ljudi koji čestito rade, a ima ih na budžetu, pored pripadnika Oružanih snaga, policijskih tijela itd. koji su na državnom nivou, OSA-e, SIPA-e, znači nisam siguran da će imati do kraja plate. Također, primjetno je da skoro da nema ministarstva ili državne institucije, raznih agencija, da nije povećanje za bruto plate i naknade, to stvarno ne mogu da shvatim. Kad je realni sektor na koljenima, mi povećavamo plate. Negdje ima istina po dvije, tri hiljade, sitno, na cijelu instituciju, ali je povećanje, negdje ima i malo više, državno Tužiteljstvo 1,1 milion, VSTV 170 hiljada. Ono što opravdavam je povećanje za Graničnu policiju zbog krize sa migrantima i to je trebalo i davno i evo zato sve čestitke. Također, ovo što je planirano za Centralnu izbornu komisiju, odnosno provođenje izbora, također to je u redu, da ne bude da je sve crno, ali ima puno državnih institucija u kojima je povećano za plate i naknade, evo i čini mi se Agencija za evropske integracije. Pazite, VSTV gdje je ovdje kad su imali svoj izvještaj, nula zastupnika je glasalo za njega, znači loše rade. Tužilaštvo svi znamo kako je, svi imaju zamjerke na njiov rad, također povećanje za plate i naknade. Evropske integracije znamo gdje smo, također povećanje za plate i naknade. Ono što također se primjećuje u Budžetu je da u Ministarstvu odbrane nisam primijetio da se prati ANP, odnosno Akcioni nacionalni program. Mi smo bili svjedoci kad se usvajao ANP, da su bile izjave evo nas u NATO paktu, ovo je korak veliki iskorak ka NATO paktu, u ovom Budžetu je trebalo bit planirano za Oružane snage, za opremu, pola godine je prošlo, ovdje je trebalo nekoliko stotina miliona biti planirano da pratimo NATO standarde i vjerujem da je ministar Podžić i uputio zahtjev, međutim ovdje iz Budžeta se ne vidi da je to planirano. Je li ANP bila jedna prevara, je li ANP bila jedina, jedna šarena laža za građanstvo? Iz ovoga što se vidi Budžet ne prati ANP, niti prati opremanje Oružanih snaga, a u NATO pakt ovakvi kavi jesmo ni blizu ne možemo da računamo na, u narednih nekoliko godina. Ja se bojim da će svaka godina ovakva bit, kada su u pitanju Oružane snage i da će NATO pakt ostati samo pusti san, što je meni jako, jako žao. Na kraju, ja Vas molim, ministre finansija da uvažite ove neke argumente kada budete radili prijedlog, pogotovo ovo da ozbiljno shvatite povećanje za 4% od indirektnih poreza ili 30 miliona, jer u praksi je potpuno obrnuto i jednostavno ako to znamo trebamo naći neke nove izvore, a ne da sami sebe obmanjujemo i da kažemo – evo tu smo planirali toliko, a tu ne, ni blizu neće tako biti. Hvala vam.
Hvala. Gospođa Mira Pekić, izvolite.
Hvala predsjedavajući, pozdarvljam sve prisutne. Evo, ja ću se referisati na ovaj Prijedlog budžeta za 2020. godinu i prije nego što počnem da izlažem, bilo bi dobro da smo prije razmatranje Prijedloga budžeta razmatrali do jula i izvršenje Budžeta za 2019. godinu, u izvršenju budžeta bi mogli da sve budžetske stavke vidimo kako su izvršene u prošloj godini, obzirom da smo imali privremeno finansiranje do decembra 2019. godine i da vidimo šta se to uradilo od decembra kad smo mi usvojili Budžet za 2019. godinu i kada, a sve do tada je bilo privremeno finansiranje. Mislim da bi tada i ovaj Dom imao pregled puni i imao malo bolji, malo bolju sliku ukupnih troškova i ukupnog izvršenja Budžeta za 2019. na čemu se bazirao, vjerovatno, i ovaj Budžet za 2020. godinu i to vam je bila jedna od ulaznih stavki u formiranju budžeta, pored zahtjeva budžetskih korisnika. Mislim, to ja znam da nije praksa, ali evo pošto smo dočekali juli, mogli smo do jula razmatrati i izvršenje budžeta. Što se tiče ovog predloženog, ovog Prijedloga budžeta za 2020. godinu, ja ću se raferisati na ovaj budžet koji se tiče rashoda institucija BiH, ovaj budžet koji se tiče ispunjenja servisiranja spoljneg duga to je jasan i on je takav kakav jeste i na njega se ne može uticati. Što se tiče Budžeta institucija, odnosno i ovih rashoda institucija BiH, vidimo, tu su po meni tri stvari, jedna je da je Budžet povećan u iznosu od 30 miliona u odnosu na prošlogodišnji, a u odnosu na četrdeset, a 46 miliona u odnosu na budžet koji je bio prije dvije godine. Taj budžetski okvir od famoznih 950 miliona je probijen. Druga star je punjenje budžeta, ne znam, po privi put ove godine mi iz prihoda od PDV-a uzimamo 780 miliona, sve do unazad niz godina bilo je 750 miliona, to je budžetski okvir i mislim da je to nešto što može, da mogu da trpe prihodi od PDV-a. I treća stavar je uvećanje budžetske rezerve, ja ne znam ministre, da li je ikad budžetska rezerva bila 29 miliona i 880 u rashodima institucija. Što se tiče, evo vratiću se na ovo prvo, na ovo povećanje budžeta, znam ja da je Dokumentom okvirnog budžeta planirano to povećanje budžeta, no međutim situacija sa pandemojom COVID i sa ukupnom situacijom u privredi BiH mislim da je bila dovoljna da se budžetski okvir od onih 950 ili 960 i koliko je bilo prošle godine, ne dira, da se ide sa budžetom na tom istom nivou. No međutim, evo, Vi ste smatrali da treba ispuniti taj okvir budžetski koji je dogovoren u Dokumentu okvirnog budžeta i on je sad 996 miliona, znači blizu milijardu za institucije BiH, za finansiranje institucija, smatram da je moglo drugačije i da je moglo manje. Što se tiče prihoda od PDV-a, evo Uprava za indirektno oporezivanje je objavila da je u prvih pet mjeseci pad prihoda od 10%, od PDV-a. To znači da smo i mi trabali, kako neko ko se finansira direktno iz indirektnih poreza da uzme u obzir pad prihoda od PDV-a i da računamo da će taj pad prihoda biti do naredne godine, do kraja ove godine, evo brzo će kraj. Pandemija je i dalje tu prisutna, pad privredne aktivnosti je značajan i vjerujem da će, da ćemo imati i tu dobar pad prihoda, sad u procentima, evo možda ovih 10% iz, koliko je i rekla Uprava za indirektno u prvih pet mjeseci. Stoga zahvatanje 30 miliona više od PDV-a da bi se finansirale zajedničke institucije, po meni, nema opravdanja i tih 30 miliona, koliko smo mi zahvatili od PDV-a, smo mi uzeli direktno entitetima, uzeli smo direktno Republici Srpskoj i Federaciji BiH, obzirom da znamo da se iz prihoda od PDV-a prvo namire međunarodne obaveze, pa onda zajedničke institucije, pa onda entiteti i to, po meni, nije dobro. Treća stvar o kojoj ću da pričam, to je ova budžetska rezerva. Budžetska rezerva 29 miliona 880, istina nema tu ove budžetske rezerve koja je omogućena članovima Predsjedništva prošle godine, to je bilo 360 hiljada, svakom članu Predsjedništva po 120 hiljada da dijeli kao budžetsku rezervu, ove godine je nema, ali zato imamo 27 miliona 180 za saniranje ekonomskih šteta. Tih 27 miliona, odnosno ova budžetska rezerva od 29 miliona 880 je veća od budžeta 63 budžetska korisnika, po meni to nije logično, zamislite rezerva u jednom budžetu je veća od 63 budžetska korisnika, samo osam budžetskih korisnika ima veću budžetsku rezervu, ima veći budžet nego što je budžetska rezerva. Meni to bode oči, budžetski korisnici su ti koji imaju zaposlene ljude, koji imaju određene programe, koji znaju, već im se i u samom budžetu predvide njihova namjena tih sredstava koje dobijaju, a mi smo budžetsku rezervu planirali u iznosu mnogo većem nego što imaju budžetski korisnici, rekla sam, znači, 67 budžetskih korisnika ima manji budžet nego što nam je budžetska rezerva. Znajući da se budžetska rezerva dijeli i ta sredstva se troše za finansiranje hitnih i vanrednih izdataka, za finansiranje troškova međunarodnih sporova, za finansiranje novih institucija BiH, za grantove neprofitnim organizacijama. Tu je svrstana budžetska rezerva i ne možemo mimo ovog Zakona o finansiranju institucija, Savjet ministara će odlučiti kako se ona troši. Mi ćemo vjerovatno na, negdje iduće godine imati izvještaj o utrošku budžetske rezerve i tad ćemo vidjeti da li je ova namjena, koja je predviđena za finansiranje materijalnih šteta, i ispunjena onako kako je namjera Savjeta ministara. Po meni, budžetska rezerva je trebala da bude manja, budžet je trebao da bude manji i ovaj dio finansiranja od PDV-a je trebao da bude manji, da ostane na onom nivou od 750 miliona na što, što, što se može i podnijeti da se izdvoji za finansiranje institucija BiH. Eto, hvala.
Hvala. Gosodin Saša Magazinović, ima riječ.
Zahvaljujem predsjedavajući, pozdravljam Vas, zamjenicu i zamjenika, kolege i kolegice prisutne u sali. Prije dva dana jel' kad je sjednica bila, priredili ste nam poniženje da najviše zakonodavno tijelo države BiH pošaljete u hodnike, u kancelarije, da čekaju šta će se tri čovjeka dogovoriti, pa da onda oni kojima oni upravljaju u ovoj sali, dignu ili ne dignu ruku. Na stranu to što je sve bilo mimo Poslovnika, ali to je zaista jedno veliko poniženje, bar ga ja osjećam, i individualno i poniženje ovog Doma. Danas je očigledno da poslanici iste te većine, koja je na daljinski, na daljinskom upravljaču ta tri čovjeka, nemaju dozvolu da govore. Dakle, vama je rečeno da se ne smijete javiti na budžetu. Zamislite kakvo je to poniženje, zabrane vam ljudi da govorite. Pa mrvica dostojanstva da postoji, pa javio bi se neko od vas, pa pohvalite neki dio budžeta, nađete nešto tamo što je dobor, pa kažete tri rečenice. Ne vama je rečeno da se ne smijete javiti, kaže – čekajte da ovi iz opozicije se ispucaju, glasajte za, pa idemo dalje. Sve se to može uraditi, nije jednom takav dogovor bio, al' nađete to načina da uradite malo dostojanstvenije, da ne ponižavate sebe. Mene je stid za vas. Kažu, ima ideja da vas maltretiramo danas, da vas i mi ponižavamo različitim pauzama, odugovlačenjima, ali ne znam više kakvog to sve smisla ima, jer ako vi svako za sebe niste shvatili na šta ste pristali, onda teško da ćemo vas mi ubjediti. Usput, ovaj dogovor od nekidan, ne znam jesu vam javili, propao vam je dogovor. Prvi put sjednica Vijeća ministara je prekinuta na početku, jer nije usvojen dnevni red, to se nikad nije desilo. Zbog ovog, nazovi dogovora od nekidan, zbog čega smo mi ovdje bili poniženi i čekali tri sata, znači to što ste dogovarali niste dogovorili, odnosno ko je koga ovaj put izvarao to je malo manje bitno. Što se Budžeta tiče, svaki budžet oslikava politiku jedne vlasti. Evo kolege Mehmedovića, svaka čast. Ovaj Budžet šalje dvije poruke, da će i dalje raditi svako za sebe i kada bi se morao kratko opisati ovaj Budžet, rekli bi drži vodu dok majstori odu. Dakle, on ne oslikava nikakvu politiku, nego nam šalje poruku da će se nastaviti onako kako je bilo do sada, svako za sebe pa ko šta osvoji. I na koncu, mislim da bi bilo korektno, bar prema nama koji diskutujemo, javljamo se, interesujemo se, da ministar finansija odgorovi na pitanja kolege Zukana Heleza, vezanog za ANP. Mnogo je tu bilo diskusije u javnosti, neki od nas, koji i te kako podržavamo put BiH u NATO, su predstavnici većine diskvalifikovali na različite načine, putem svojih medija i od nas pravili protivnike, što zaista nismo, ubjeđivali i obmanjivali javnost kada je u pitanju put u NATO i sada nakon toga usvajamo prvi budžet i najmanje što očekujemo jeste da kroz budžet vidimo taj put u NATO. Možda ga mi ne znamo čitati, možda, a nije mi prvi put u životu da čitam budžet, ali hajde nam Vi recite – koje su to aktivnosti koje su predviđene ovim Budžetom, a odnosi se na sve ono što ste nas ubjeđivali vezano za ANP i NATO? Ja mislim da i mi, a i javnost zaslužuje taj odgovor. Na stranu što znam da je ogromno nezadovoljstvo u Ministarstvu odbrane i na stranu što mi nije jasno zašto i ti ljudi ne pokažu kičmu, sazovu press konferenciju, pa sve to ispričaju što pokušavaju kao informacije doturit poslanicima, pa da mi govorimo u njihovo ime. Ne znam ko kome tu ide niz dlaku i zašto, ali nije nimalo dobra situacija sa Ministarstvom odbrane u ovom Budžetu, ali to nek govore oni zastupnici čiji je ministar na toj poziciji, nemojte da ja to govorim, al' dajte nam Vi recite šta je sa ANP-om i šta je sa putem u NATO i gdje se to može iščitati iz Budžeta? Hvala vam.
Krivi navod, gospodin Šemsudin Mehmedović.
Hvala gospodine predsjedavajući. Ispravka krivog navoda se odnosi na kolegu Sašu Magazinovića. Mislim da nije korektno da Vi nas ponižavate da mi imamo naputak da se ne javljamo za raspravu o Budžetu itd. kada će se ko od zastupnika prijaviti za raspravu, u kom trenutku i na koju temu, to mi donosimo odluke, a ne bilo ko drugi. Zbog toga, evo već drugi put i na prošloj sjednici smo imali situaciju da je jedan od kolega zastupnika na sličan način postupa i ponižava zastupnike, evo prvenstveno iz Kluba zastupnika SDA, mislim da to nije u redu i da to u najmanju ruku nije ni u skladu sa Kodeksom ponašanja zastupnika. A kad sam već uzeo riječ kratko da kažem i o Budžetu. Naravno, da ovo Budžet nije onakav kakv bi i mi željeli, nego ovaj Budžet je zapravo jedan minimum kompromisa koji se mogao postići da bi došli do izbora u Mostaru, da bi došli do lokalnih izbora u BiH, jer je očigledno da je mnoštvo prepreka postavljeno pred, evo, institucije BiH, da bi došli uopće u situaciju da se organizuju lokalni izbori i to je jedini motiv zbog kojeg bi ja danas podržao Budžet BiH. Kada bi mogli da razdvojimo, da glasamo za jedan dio Budžeta, a da drugi osporimo, vrlo rado bi se takvoj jednoj kombinaciji pridružio, ali je to nemoguće iz raznoraznih razloga, potpuno uvažavajući argumentaciju prethodnih diskusija kolegica i kolega, pogotovo kolegice koja je imala vrlo sadržajnu diskusiju u pogledu Budžeta. Stoga Vas molim, da imate na umu da čuvamo jedni drugima dignitet, da ne vrijeđamo zastupnike, mi smo ovdje slobodni ljudi, izabrani od građana BiH i ne može nama niko naturati da li se mi smijemo ili ne smijemo prijaviti za diskusiju. Svakako mi imamo potpunu slobodu u svojim diskusijama. Hvala lijepo.
Saša Magazinović, krivi navod.
Zahvaljujem predsjedavajući. Meni je žao što nije replicirao neko drugi umjesto kolege Mehmedovića, njega izuzetno cijenim i zato ću se suzdržati od komentara, samo ću reći sledeću stvar. Vi ste, kolega Mehmedoviću, rekli da niste dobili naputak da ne smijete govoriti. Pošto naputke daje gospodin Čović, ja molim nekoga da ga obavijesti da naputak nije stigao do gospodina Mehmedovića, a da li ste dobili instrukciju od gospodina Izetbegovića, to ne znam i o tome niste govorili.
Riječ ima gospođa Mirjana Marinković-Lepić, izvolite.
Ja pozdravljam sve prisutne, hvala predsjedavajući. Ja bih se složila sa dosadašnjim diskusijama mojih koleginica i kolega i takođe istakla da je pohvalno što vidimo da su određena smanjenja bila na pojedinim pozicijama kako bismo obezbijedili sredstva za saniciju posljedica pandemije COVID-a. Kako reče kolega Emrić, jel' pitanje je sad i da li je to dovoljno, jer 42 miliona sigurno nije dovoljno, a i takođe, što je i on spomenuo, pitanje svih pitanja i koleginica Mira, pitanje svih pitanja će biti ustvari kriteriji na osnovu kojih će se i kome ova sredstva dodjeljivati. Ja takođe moram da spomenem zapošljavanje, koje je predviđeno u ovom tekstu, iz prostog razloga, prvo što zaista ne znamo koja su to radna mjesta na koja je predviđeno zapošljavanje 30 ljudi u zajedničkim institucijama BiH, a to je opet iz razloga o kojem je prekjuče govorio kolega Emrić, da mi jednostavno ne može da dođemo do, barem ne javno i ne preko interneta, do sadržine odluka Vijeća ministara koje su, dakle, koje se odnose evo i na, između ostalog i na ovo zapošljavanje. Ono što je meni čudno kod zapošljavanja, ja sam svjesna da postoje, znači, i kod nekih budžetskih korisnika zaista neodložne potrebe za novim zapošljavanjem. Recimo, to je Granična policija npr. ali mi je nelogično i da nisu ovdje predviđena zapošljavanja za određene budžetske korisnike za koje smo mi već primjerice na Komisiji za budžet i finansije slušali da se ljudi zaista teško bore sa, zbog nedostatka kadra, a to je prije svega Institut za akreditiranje, gdje smo od direktora slušali da jednostavno kod njega nema ko da sačini finansijski izvještaj. A takođe i Ured za razmatranje žalbi, koji možda zbog manjka zaposlenika je manje efikasan, a znamo da je efikasnost ono što je neophodno u postupku javnih nabavki. Ja smatram da je u ovom Budžetu na pojedinim stavkama moglo biti još umanjenja, a prije svega na putnim troškovima. Kada čitamo, dakle, ovo obrazloženje, evo na strani 146. dakle ukupni putni troškovi u 2020. planirani su u iznosu od 11.529.000,00 i manji su u odnosu na Budžet 2019. za 5.600.000,00. Ovo su strašne cifre, ogromne cifre, a vidimo evo u vrijeme pandemije kako se lijepo može komunicirati putem interneta. Ali ono što je još značajnije je da najveće troškove za ove namjene ima Direkcija za koodrinaciju policijskih tijela BiH, jer se oni odnose na putne troškove policijskih službenika koji obavljaju aktivnost zaštite VIP lica i objekata. Iz ovog, dakle, vidimo da je Naša stranka, naš Klub ustvari Naše strane i Nezavisnog bloka bilo sto posto u pravu kad smo predlagali zakon o mjerama štednje u vrijeme pandemije do kraja 2020. godine i gdje smo predlagali, znači, između ostalog i smanjenje broja onih lica koji uživaju ovu zaštitu. Još ću spomenuti jednu stavku koja takođe izaziva pažnju, na strani 152. a to su ugovorene i druge usluge. Ja sam već u ovom Domu govrila o zloupotrebama ugovora o djelu i enormnim iznosima koji se za ove namjene troše, zbog činjenice da se ugovor o djelu koristi naprosto za nova zapošljavanja, a ne za one svrhe i preme definiciji ugovora o djelu u Zakonu o obligacionim odnosima. Dakle, ovdje je predviđeno samo za ugovore o djelu 3.706.000,00 KM, što takođe smatram enormnim iznosom i bilo bi interesantno zaista da dobijemo informaciju zašta se troši ovaj novac, ko je po ovom ugovoru angažovan, na koje vrijeme i za koji novac, a vjerovatno će to biti jedno od mojih i budućih poslaničkih pitanja. Takođe, mislim da su ovdje zbog pandemije COVID-a i posljedica koje je ta pandemija ostavila na njih, na neki način i dalje u zapećku marginalizirane skupine, kao što su to nacionalne manjine npr. Romi. Zatim institucije kulture, koje i bez pandemije jedva životare i čiji status nije uređen na državnom nivou. Takođe, osobe sa invaliditetom. Dakle, sve su to skupine ljudi koje još više trpe posljedice ovog, ove pandemije, a čini mi se da su, ne čini mi se nego smatram da jesu, jako mala sredstva izdvojena za ove namjene. Tako da ćemo mi i u tom smjeru uputiti amandmane na postojeći prijedlog. Hvala lijepo.
Hvala. Gospodin Mirko Šarović, izvolite.
Hvala predsjedavajući. Pa očito da ovaj Budžet za 2020. godinu obzirom na ukupan ambijent se donosi na takav način da vjerovatno kod svakog od nas poslanika iziskuje taj osjećaj ili potrebu neke veće tolerancije i neće se pretresati, kao što bi inače uobičajeno bilo, u nekoj normalnoj proceduri sa normalnom amandmanskom fazom, pa i ja ću možda da, evo, obzirom na takve okolnosti, da ukažem samo na dvije, tri stvari, neki su već to rekli, ali želim da naglasim, da posebno za nas koji dolazimo iz Republike Srpske pitanje povećanja budžetskog okvira je uvijek posebno pitanje, ali vidim da to ovaj put ne izaziva bilo kakvu reakciju i neki mudro šute, znači nije ista 2018. i 2020. to je u 2020. očito moguće. Prije dvije godine kada je bio pokušaj da se budžetski okvir poveća za samo nekoliko miliona, pet, šest miliona radi ujednačavanja plata policijskim službenicima bila je takva dreka da od koje se mnogo toga ništa nije čulo, ali evo sada 30 miliona nije neki veliki problem. Takođe i drugi su o tome pričali, mislim da zavrjeđuje još diskusija, pitanje budžetske rezerve od blizu 30 miliona KM, koliko ja znam najveća budžetska rezerva u istoriji, ona se obično kretala od 3 do 5 miliona KM. Za ovih pet i po mjeseci bi trebala ova budžetska rezerva da se potroši u ovom nivou, znate da smo lomili koplja zbog onih 3, 4, 5 miliona koje je dijelio Savjet ministara. Mislim da u najmanju ruku zavrjeđuje jasnija definicija ili rekao bih zaključak Predstavničkog doma oko načina podjele ovih sredstava namjene, ako se to ne desi ostaće ova zakonska odredba koja je dosta široka i vjerovatno ćemo o tome da pričamo na zasjedanjima koja slijede. Ali na kraju bi rekao još jednu samo konkretnu stvar na strani 25. pod rednim brojem 15. budžet Kancelarije za veterinarstvo BiH, samo kao jedan primjer institucija, ima ih više, gdje se apsolutno nije vodilo računa o evroprskom putu BiH, koja je na neki način u potpunosti zanemarena. Ovoj instituciji umanje je, važnoj instituciji za, rekao bih, u toj agendi evropskoj Bosen i Hercegovine, umanjen je budžet za 790 miliona KM, 15% ove institucije. To je prošlo vjerovatno šutke, niko nije obraćao pažnju, a radi se o sredstvima koja su namjenjena za nabavku materijala i ugovorene usluge, a za one koje, to je uobičajena formulacija, radi se o nabavci sredstava i ugovaranju vakcinacije, neophodne godišnje vakcinacije stočnog fonda u BiH i krvgave kože i bruceloze i svinjske kuge, i nekih drugih bolesti, tih sredstava nema u entitetskim budžetima. Svake godine su bila predviđena sredstva, ljudi mislim da je to toliko neodgovorno i praktično ne samo da ima reperkusije na evropski put BiH, nego i na uopšte na poljoprivredni sektor, odnosno prehrambenu industriju, jer ništa nećemo moći izvesti ni u region, ni u EU ukoliko se u ovoj godini ta bolest, neka od bolesti pojavi u većem obimu, a nemamo obezbjeđenih sredstava. Ovo je, ja mislim, prvi put, u ne znam koliko godina, da se uskraćuju ova sredstva, uz to uskraćena su sredstva neophodna za popis stočnog fonda, znači nulti popis u BiH čija vrijednost je oko milion i po maraka, o tome se spotičemo nekoliko godina, ne činimo ništa, bez nultog popisa nema ispunjenja evropskih standarda i izvoza iz BiH mesa i mesnih prerađevina, ... crvenog mesa, ako se ne obezbijede u budžetu institucija, znači državnom budžetu, neće se obezbijediti u entitetima. Ima nekih ovdje koji se u to razmiju, ovo samo ukazuje, ja ne znam da li ima spremnosti u amandmanskoj fazi da se to popravi, ja smatram da je izuzetno važno, ako vi ne smatrate da nije važno vjerovatno neće biti usvojeno, sa ovim bi završio. Predsjedavajući, hvala.
Hvala. Gospođa Nada Mladina, izvolite.
Hvala lijepo. Cijenjeni predsjedavajući, zamjenici predsjedavajućeg, cijenjene kolegice i kolege zastupnici, cijenjeni ministri. Mi danas raspravljamo i na dnevnom redu imamo Prijedlog proračuna, budžeta BiH, sve diskusije, koje kao osoba i zastupnica uvažavam, govore o tome da smo nezadovoljni što na ovaj način raspravljamo o Prijedlogu budžeta, koliko je i kakvo naše učešće u pomoći pri kreiranju budžeta, a naročito smo nezadovoljni što smo u ovoj situaciji, koja je zadesila cijeli svijet, pa i BiH, još više otišli od onoga o čemu želimo da govorimo, da učestvujemo, da doprinesemo. Ja sam sigurna, obzirom na ono što sam pratila kao građanka u radu gospodina Bevande i Ministarstva finansija, da je ovaj Budžet i budžeti pažljivo kreirani, ali da je ovaj put, naravno, bilo i puno, puno poteškoća u vezi s tim. Kad govorim o Prijedlogu budžeta, barem ono koliko se razumijem iz mandata u gradskom vijeću, onda raspravljamo u smislu podnošenja amandmana. Ja dosad nisam čula nijedan amandman, ne insistiram naravno, ja ga nemam, ali da nas podsjetim, možda bi lijepo bilo ako imamo amandmane na prijedlog da sami sebe ne mučimo ogorčenjem, koje i ja nosim, što nismo mogli biti kreativniji, nismo mogli eventualno pomoći ili barem upitati, da nam se objasni zašto ovo nije bolje i zašto ovo u ovom dijelu ili onom dijelu nije moglo biti bolje. Ja vjerujem da će ove diskusije danas doprinijeti da u budućem kreiranju budžeta, nadam se u nekim sretnijim vremenima, budemo suštinski doprinosatelji kreiranju budžeta. Pa vas stoga pozivam, skromno, da ako imamo amandmane da ih podnesemo, pa da o tome raspravljamo, a ako nemamo, eto ovako kao ja, za ništa, ali barem da sami sebi ne olakšamo, nego ne otežavamo. Hvala vam lijepa.
Hvala. Gospodin Borenović, izvolite.
Hvala uvaženi predsjedavajući. Pa vidim da se samo javljaju kolege koje dolaze iz opozicionih stranaka i da su svi primjetili određene stvari koje, evo, pokazuju jednu vrstu i licemjerne politike, koja se vodi u zajedničkim institucijama BiH u zavisnosti od toga da li se vlast ili opozicija, jel' tu nema nikakve dosljednosti. Četiri godine smo imali isti budžetski okvir, ni za marku više od onoga što je bilo od 2014. do 2018. godine, 950 miliona KM, i tada smo svi, posebno moje kolege iz Republike Srpske, imali jasam politički stav, nema potrebe povećavati budžetski okvir za budžet BiH, zajedničkih institucija, jer se radi isključivo o potraošačkom budžetu, jer je u suštini razvojne komponente se nalaze u entitetima, vjerovatno i u kantonima i odjednom se ta politika promijenila kako se promijenila vlast. Sad se može povećati budžet za 30, 40 miliona konvertibilnih maraka i to nije i to sada je potpuno logično i odstupa, iako odstupa od te neke snažne politke koja je vođena u ovim institucijama nekoliko godina. Jasno je da Ministarstvo finansija treba da ispuni ono što je obaveza koja je definisana i utvrđivanje budžetskog okvira od strane Fiskalnog savjeta, od 27.12.2019. godine, 06. aprila je Predsjedništvo vratilo Budžet na doradu Savjetu ministara BiH. Čekali smo evo ... april, maj, jun, juli, očigledno je da je Savjet ministara igračka u rukama političkih lidera kao nikad do sada, jel' u suštini preko ovog Budžeta se trgovalo, ucjenjivalo, manipulisalo. Te neke političke igre koje su se oslikavale najviše upravo na donošenju najvažnijeg akta za jednu instituciju, a ja smatram da smo mi ozbiljna institucija bez obzira koliko je veliki budžet i o kakvoj komponenti budžeta se radi. I sasvim je jasno da smo, evo, na kraju tih političkih igara došli do toga da imamo budžet koji će biti po principu uzmi ili ostavi i logične su ove reakcije koje dolaze od strane uvaženih kolega, ali nekoliko stvari koje su meni evo interesantne. Vidjeli smo u ovom Budžetu konačno priznanje da smo, da su pojedine investicije toliko, institucije toliko iznad ostalih da je to toliko očigledno, pa imamo priznanje da je jedna institucija povećala broj zaposlenih za više od 20%. Jer kad kažete Predsjedništvo je zaposlilo 25 dodatno ljudi, izgleda nije puno, ali to je 20% više nego što je imalo prije ove odluke. Što znači da su neki u izuzetno povlaštenom položaju, centri moći, a pričamo ovamo o tome kako i na koji način zaštititi granice kada je u pitanju migrantska kriza. Očigleno neko može da radi onoliko koliko god želi i šta mu se prohtje, pa da zaposli dodatno i preko 20% ljudi od onoga broja koji su imali, evo, konkretno u Predsjedništvu BiH nekih vjerovatno desetak godina. Samo dva kratka ili jedno pitanje i tiče se za, ovaj dio kada je u pitanju, kada su u pitanju rashodi u Budžetu zajedničkih institucija BiH, vidimo da je pomalo stvara tu neku konfuziju da imamo neki odnos kada su u pitanju pravosudne institucije, pa bi bilo dobro da se malo dodatno pojasni. Sud BiH smanjenje za nekih 700 hiljada konvertibilnih maraka, a povećanje u Tužilaštvu BiH nekih 450 hiljada konvertibilnih maraka, pogotovo u ovo vrijeme kada imamo vrlo osjetljiva pitanja vezano za rad pravosuđa, stvar se ta neka vrsta logičnog pitanja, da li to se kažnjava jedna pravosudna institucija, a nagrađuje druga, a imamo stanje koje je zaista katastrofalno, posebno po pitanju rada Tužilaštva, iako smo vidjeli da se tu radi o nekim usklađivanjima kada su u pitanju plate, novčane naknade u ovom dijelu koji smo mi imali pravo da vidimo. Ali ono što je, evo za kraj, za mene možda činjenica koja je prisutna već, mislim, drugu gudinu, možda i treću godinu u budžetu zajedničkih institucija BiH, tiče se prihoda od zahtjeva za prestanak državljanstva, koji je predviđen i ove godine u iznosu od 2.550.000,00 KM što u vrijeme kada su zatvorene granice, kada građani nemaju mogućnost da toliko putuju, da odlaze, da fluktuiraju, da zasnivaju neku vrstu svog novog života u drugim zemljama, taj prihod je opet izuzetno visok. Što pokazuje jednu gorku činjenicu da i u 2020. godini dramatičan je odlazak stanovništva i dramatično je visok broj onih koji žele da se odreknu državljanstva ove zemlje, što nije nimalo jeftino. Ponavljam, i ove godine je na nivou prošlogodišnjeg u iznosu 2.550.000,00 KM iako znamo da je situacija mnogo, mnogo drugačija nego što je bila prošle godine po pitanju fluktuacije stanovništva. Hvala.
Hvala. Gospođa Alma Čolo, izvolite.
Hvala predsjedavajući, pozdravljam sve kolege i prisutne u sali. Čitajući ovaj Budžet kao neko ko nije ekonomista, čini mi se da je ovo nešto što je realno i što je ostvarivo i naravno da je teško, shvatam i ulogu ministra finansija da natjera budžetske korisnike da smanje svoje zahtjeve i to je borba uvijek kada se pravi budžet. Ali ja sam pogledala budžet prošlogodišnji za svakog budžetskog korisnika i ovaj Budžet koji je predviđen za ovu godinu i vidjela sam da 75% budžetskih korisnika ima smanjen budžet u odnosu na budžet prethodne godine i po meni je to dobro, znači da su ljudi prilagodili se situaciji finansijskoj u ovoj godini i uslovima pandemije i smanjili su sredstva koja su eventualno bili planirali u ovoj godini da potroše. Takođe sam vidjela da neke institucije koje su imale budžet u prošloj godini 0 (nula) u ovoj godini imaju značajan budžet i što je razumljivo, kao što je Državni zatvor koji u ovoj godini planira budžet od skoro 8 miliona, jer svima je u interesu da ta institucija profunkcionira na državnom nivou. Isto tako CIK, da bismo održali izbore na ovoj poziciji je predviđena stavka od nešto više od 4 miliona. Kada je u pitanju Granična policija i tu imamo povećanje od preko 3 miliona i svi znamo da imamo problem kadrova u Graničnoj policiji, da imamo poroznost granica, a znamo da je jedan od ključnih razloga zašto su granice porozne nedostatak broja graničnih policajaca. I po meni svako zapošljavanje u državnoj administraciji koje vodi boljitku i čuvanju države, ostvarenju njenog suvereniteta, teritorijalnog integriteta, zaštitu i od kriminala, kao što je Granična policija i kao što je Državni zatvor, po meni su ta povećanja opravdana. Međutim, željela bi da kažem da neka ministarstva na čijem čelu sjede ljudi čiji lideri su ponizili pripadnike opozicije prije dva dana, natjerali ih da sjede ovdje dva sata, ta ministarstva su predvidjela značajne uštede, pa jedno od tih ministarstava je Ministarstvo vanjskih poslova. Njihov budžet, a tu sjedi predstavnica SDA kao ministrica, njihov budžet je manji za 4 miliona, više od 4 miliona nego u prethodnoj godini. I Ministarstvo pravde, na čelu Ministarstva, svi znamo da sjedi predstavnik HDZ-a, njihov budžet je manji za 9,5 miliona. I ovo nisu zanemarljive stvari, znači ostvarene su realne uštede. Ja mislim da je budžet umjeće mogućeg, mislim da je ministar koji je na čelu Ministarstva finansija čovjek koji je iskusan i koji zna da li je ovaj Budžet realan, da li je ostvariv, a to su principi na osnovu kojih se i pravi budžet, znači da imate realnu procjenu prihoda i da imate realnu procjenu rashoda u ovoj godini i ja ću naravno i naš klub ćemo podržati ovaj Budžet. I samo da ne bude da se mi ne smijemo javit, ovdje u ovom klubu ima puno ljudi koji imaju dosta godina, koji imaju značajno iskustvo mimo ovih parlamentarnih klupa, koji imaju svoj personalni integritet i mislim da niko ovim ljudima ne može naređivati da li će diskutovati i da li će glasati za bilo koju tačku dnevnog reda i molim vas nemojte nas svrstavati u kategoriju maloumnih ljudi, nemojte nas svrstavati u kategoriju ljudi koji nemaju svoj integritet i svoje mišljenje. Ja molim kolege da to ubuduće ne rade. Hvala.
Hvala. Krivi navod, gospodin Zukan Helez.
Ma semo u jednom dijelu, uvažena zastupnice, ovaj, mislim da niste u pravu ili niste do kraja to obrazložili, tačno je da su u ministarstvima u već, većini ministarstava smanjene stavke, ali ako pažljivo pogledate to su nabavke opreme i materijala, to su neke druge stvari, ali pročitajte tamo kada su plaće i naknade u pitanju 95% je povećano. Samo u tom dijelu želim da Vas ispravim, to je tačno, pogledajte. Hvala.
Krivi navod, gospodin Jasmin Emrić.
Također da u potpunosti iznosimo informacije o budžetu onakvim kakve one jesu, znači Ministarstvu pravde BiH jeste smanjen iznos za 9.439.000,00 ili 45% zbog početka rada Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera BiH. Znači, to je razlog zašto je toliko smanjenje kod Ministarstva pravde BiH, jer počinje s radom novi budžetski korisnik. Hvala.
Gospođica Sanja Vulić, izvolite.
Sanja Vulić
Hvala predsjedavajući. Pa kad je u pitanju ova rasprava i današnji dan, ja prosto moram istaći, da jeste sramota za državu i za kompletan sistem što imamo parlamentarce sa mnogo godina iskustva i sjedenja ovdje, a da se nisu uspjeli izboriti da do 15. decembra 2019. godinu dobiju nacrt budžeta i da uveliko bude usvojen. Naravno, da je sramota što smo u privremenom sistemu finansiranja, ali isto tako je sramota da se ponašamo jedni prema drugim nekolegijalno, jer zaboga vi ste ti koji ovdje stalno spočitavate kako trebamo biti kolegijalni, parlamentarni i kulturni. U prilog tome želim reći, mene niko, ali baš niko ne može ućutkati, niti mi zabraniti da govorim ono što mislim i iznosim stavove iza kojih stojim. Apsolutno podržavam stručne diskusije, kao što je diskusija gospođe Mire Pekić, sviđala se meni ta diskusija ili pripadnost gospođe Pekić ..., stranačka pripadnost, to je sad na drugu stranu, ali iz nje govori iskustvo i znanje i takve diskusije apsolutno podržavam, a ne da li da se javim samo da steknem nekakav publicitet. Ono što mene raduje jako, a što ovamo sa desne strane određene kolege nervira, jeste činjenica da nema tih novaca za NATO, a pogotovo me raduje činjenica zbog vas koji ste ovdje pokušavali slagati ili da budem kulturna, obmanuti javnost dok ste ovdje iznosili konstantno tvrdnje kako je Dodik potpisao put za NATO, Dodik koji je toliko protiv NATO-a. Tako da baš mi je drago što tog novca nema, jer taj novac, odnosno neplaniranje tih sredstava potvrđuje činjenicu i sve ono o čemu je lider, na koga je SNSD jako ponosan, a koji vama toliko smeta u vašim prethodnim diskusijama, iznosio. Dalje, kada govorimo o ponižavanju ovog Doma. Tačno je da je ovaj Dom ponižen. A kako je ponižen? Ponižen je od trenutka kada smo dozvolili da nas neznalice u CIK-u ucjenjuju. Podsjetiću vas gospodo, vas sa mnogo parlamentarnog iskustva, 2012. godine imali smo privremeni sistem finansiranja – da li su se izbori održali u oktobru? Da gospodo, jesu. Tako da vi ste dobrim dijelom saučesnici u svemu onome što se dešava, izboru ljudi koji nemaju iskustva da rade ono što bi trebali da rade, tako da svi, daleko od toga, kriv je jednim dijelom SDA, kriv je jednim dijelom SNSD, kriv je jednim dijelom HDZ, svi smo mi pomalo krivi, ali krivi ste i vi gospodo koji koketirate na odlukama, zakonima, koji su vam pojedinačno bitni i važni.
Hvala. Zaključujem raspravu, nemam više prijavljenih o Prijedlogu zakona u prvom čitanju. Prije izjašnjavanja 30 minuta pauza.
Dame i gospodo narodni poslanici, molim vas da zauzmete mjesta, da nastvimo sa radom. Dame i gospodo pošto je rasprava zaključena izjašnjavamo se prvo o zaključcima, kao što Poslovnik kaže. Dakle, prijedlog zaključaka poslanice Mire Pekić, koji glasi: Zadužuje se Ministarstvo finansija i trezora u Savjetu ministara BiH da mjesečno dostavlja izvještaj Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine o utrošku i namjeni budžetske rezerve namjenjene za saniranje ekonomske štete od 27.180.000,00. Glasamo. 36 prisutnih – 22 za, 4 protiv, 10 uzdržanih. Ima opšta većina, nema entitetske većine.
Šta kažete gospodine Borenoviću?
Ponovo da se glasa. Dobro, ponovo glasamo, drugi put, za prijedlog zaključka gospođe Pekić.
Dobor, evo na zahtjev gospodina Zvizdića, još jedanput glasamo o zaključku gospođe Mire Pekić, pratite kako se glasa, da ne bi bilo propusta. Ima opšta, ima entitetska većina – 23 za, 3 protiv, 10 uzdržanih. Usvojen zaključak koji je predložila narodna poslanica, gospođa Mira Pekić. Glasamo o prijedlogu zaključka posalnika Aide Baručije, Jasmina Ermića, Mirjane Marinković-Lepić i Damira Arnauta, koji glasi: Zadužuje se Savjet ministara BiH da sve ranije usvojene odluke u 2020. godini o novom zapošljavanju stavi van snage, te da se svako novo zapošljavanje vrši samo u slučaju da je to neophodno za funkcionisanje institucije koja podnosi obrazložen i potkrijepljen zahtjev Savjetu ministara BiH. Glasamo. 18 za, 14 protiv, 4 uzdržana – ima opšta većina, nema entitetske većine. Nema drugog kruga, naknadno ćemo se o tome izjašnjavati. Nema više zaključaka. Tačka 1. – Prijedlog zakona o Budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2020. godinu, predlagač: Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, broj: 01-02-1-1266/20 od 26.06.2020. godine, skraćeni postupak (prvo čitanje) Izjašnjavamo se, dame i gospodo, u prvom čitanju o Prijedlogu zakona o Budžetu institucija BiH. 19 za, 13 protiv, 4 uzdržana – ima opša većina, nema entitetske većine. Nema drugog kruga, drugi krug naknadno. Nema saglasnosti Kolegija oko drugog kruga.
Molim vas, ne čujem vas, ako neko hoće da se javi, nek se prijavi, pa ćemo mu dati riječ, ali nema zvršili smo glasanje i nema rasprave, jedino ako hoćete ponovo da glasamo.
Marin Vukoja
Borenović traži ....
Dobro. Ponovo glasanje, molim vas, evo ponovo glasanje, drugi put. Pazite kako glasate. Rezultat je različit, ali konačan rezultat je isti, dakle ima opšta većina, nema entitetske većine – za 22, protiv 12, uzdržana 2. Opšta većina ima, entitetske većine nema. Nemamo odluku o, danas. Dakle, konstatujem da Predstavnički dom Parlamentarne skupštine nije usvojio Zakon u prvom čitanju.
Naravno, iće na usaglašavanje za drugi krug između članova Kolegija i o tome ćemo se izjašnjavati na narednoj sjednici. Zaključujem 7. hitnu sjednicu. Hvala.