9. sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine

Dom naroda

8. 7. 2020
objavljeni podaci: 8. 7. 2020

Riječi koje označavaju sjednicu

Sjednica je u toku.

Stenogram

Dame i gospodo delegati, uvaženi gosti, srdačno vas sve pozdravljam i otvaram 9. sjednicu Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Kao što vidite naše službe su se pobrinule danas da radimo u uslovima punog poštovanja, dakle, mjera Kantonalnog kriznog štaba, naspram globalne pandemije, pandemije virusa korona. Na sjednicu su pozvani naši redovni gosti predsjedavajući i članovi Presjedništva BiH, predsjedavajući i članovi Savjeta ministara BiH i predstavnici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, te predstavnici međunarodnih organizacija u BiH koji redovno prate naš rad. Sjednici prisustvuje 15 delegat, od kojih 5 iz bošnjačkog, 5 iz hrvatskog i 5 iz srpskog naroda. Dakle, nema odsutnih. Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija uputio je obavještenje da zbog ranije preuzetih obaveza neće biti u mogućnosti da prisustvuje 9. sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Kao što vam je poznato u pozivu za sjednicu, u skladu sa članom 155. Poslovnika, na početku sjednice, a i prije rasprave o dnevnom redu, delegatima će biti omogućeno da postavljaju delegatska pitanja u usmenoj formi. Podsjećam da su vam zajedno sa pozivom za 9. sjednicu Doma naroda upućeni i dopisi u vezi sa procedurom postavljanja delegatskih pitanja u usmenoj formi. Navedeni dopis, odnosno obavještenje o mogućnosti postavljanja delegatskih pitanja u usmenoj formi na 9. sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH takođe je upućeno predsjedavajućem Savjeta ministara BiH, Generalnom sekretarijatu Savjeta ministara BiH. U skladu sa članom 156. stav (1) Poslovnika najave za postavljanje delegatskih pitanja u usmenoj formi dostavili su: delegat Zlatko Miletić za Savjet ministara BiH, Ministarstvo finansija i trezora, delegat Denis Bećirović za predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH Zorana Tegeltiju, delegatkinja Dušanka Majkić za ministra pravde BiH Josipa Grubešu, delegat Mladen Bosić za predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH Zorana Tegeltiju i delegat Lazar Prodanović za predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH Zorana Tegeltiju. U skladu sa članom 156. stav (2) Poslovnika ove najave dostavljene su predsjedavajućem Savjeta ministara BiH i onom članu Savjeta ministara na kojeg se pitanje odnosi. Želim vas podsjetiti i na to da smo uputili obavještenje Javnom RTV servisu BiH radi osiguranja direktnog televizijskog prenosa ovog dijela sjednice u skladu sa članom 155. stav (1) Poslovnika. Sada možemo početi postavljanje usmenih delegatskih pitanja i davanje odgovora. Riječ dajem delegatu Zlatku Miletiću. Izvolite.
Evo prije nego što pročitam pitanje, evo dozvolite mi prvo da vas, kolegice i kolege, sve pozdravim, pozdravljam ministre Vijeća ministara, ljude iz naših stručnih službi i prisutne medije. Imajući u vidu činjenicu da dugo čekam da postavim jel' ovo pitanje, ono je i danas aktuelno, kao i prije ovo dvadesetak dana kad sam ja imamo namjeru da pitam, a pitanje se odnosi na sledeće. U cilju javne, blagovremene i transparentne podjele novca kojim su se institucije BiH osigurale potpisivanjem i prihvatanjem pomoći od strane MMF-a i Evropske komisije u približnom iznosu oko 1,5 milijardi, u kontekstu pomoći u saniranju posljedica pandemije korona virusa, COVID-19, molim da mi se dostavi informacija od strane Vijeća ministara BiH, Ministarstva finansija i trezora – Da li postoji mogućnost da se osigura pristup informacijama za sve institucije, na svim nivoima vlasti u BiH tko, na koji način, po kom osnovu je korisnik navedenih sredstava, u kom iznosu, uključujući sva javna tijela? Znači, od općina u Federaciji i Republici Srpskoj, Distrikta Brčko, do znači ukupno 143 lokalne zajednice, ostala entietska i kantonalna ministarstva, institucije, organe, agencije, zavode, uprave, privredna društva, javna poduzeća, gospodarstvenike i sva druga pravna, fizička lica, osobe, a sve u skladu s članom ili člankom 4.20. i 25. Zakona o pristupu informacijama u BiH, „Službeni glasnik“ br. 28/00. Da ne bi bilo nesporazuma, prvenstveno ovdje molim kolege iz Republike Srpske, pa poneke i iz Federacije, znači moja namjera nije da na bilo koji način centraliziram i da mi utičemo ovdje na raspodjelu tog novca. Znači, suština mog pitanja, a ja izuzetno cijenim i uvažavam i poštujem gospodina Bevandu, da Vijeće ministara u odnosu na pomenute članove Zakona jednostavno, ako su u prilici, da prikupe informacije te vrste. I predsjedavajući dozvolite mi, a moram reći da je gospodin Nović u dva, tri navrata već o tom govorio, imajući u vidu odredbe članka 159. a imajući u vidu da smo mi u prethodnom periodu postavljali raznim ministarstvima pojedina pitanja iz različitih oblasti, u skladu sa tim članom nismo dobili odgovore na ta pitanja. Ja ću se samo ovdje koncentrirati na dva, o ostalim neću govoriti jel' ima puno, a da te odgovore nismo primili. A zašto se vežem za gospodina Novića i mislim da je tad bio u pravu, što u biti, ja bar imam takav osjećaj, al' ja ne koristim ovo vrijeme da bi bio popularan i da se nekom dodvorim u populističkom smislu, već zaista ono što traže od mene građani, ja želim da postavim određenim ministarstvima pitanje, ne u smislu da bi mi ispali babaroga, da vršimo inspekciju ili nadzor rada nad tim ministarstvima, već zaista ljudima da skrenemo pažnju na one stvri koje možda nisu dobre da se one poprave. Evo primjer, takođe je prošlo 30 dana, ja sam imao, a odnosi se na pandemiju – Da li kod nas postoji ovo famozno koordinaciono tijelo i šta je s raspodjelom humanitarne pomoći, da li su se uspjeli ikad dogovoriti kako da se ta pomoć podijeli? Ili pitanje, recimo, dva, predsjedatelju Čoviću, nakon našeg odbijanja inicijative koja se odnosila na izmjene Krivičnog zakona BiH kad je u pitanju negiranje genocida i ratnih zločina, ja sam
Molim Vas samo da imate u obziru vrijeme ...
Završiću, pola rečenice. Ja sam uzeo sebi za pravo, 27.01. sam njegovoj ekselenciji, visokom predstavniku poslao tu inicijativu do dan danas mi čovjek ništa nije odgovorio, pa evo ako ga mrzi da odgovori pismenim putem, ja ga molim u naredna tri dana, s obzirom da je 25. godišnjica obilježavanje genocida u Srebrenici, je li, evo obilježava se 11., ako ga ne mrzi makar da mi odgovori putem medija. Hvala lijepo, ja bih vas zamolio da nas neko pravno pouči šta da radimo u slučajevima kad ne dobijemo odgovore kome da se obratimo. Hvala.
Vjekoslav Bevanda
Pozdrav svima, evo ja ću uvaženom zastupniku Miletiću i odgovorit usmeno, a reću i da ćemo dostaviti i pismeni odgovor, kad prikupimo podatke. Znači, mi smo svjedoci činjenice da pandemija korone ostavlja velike, pogubne posljedice na zdravlje i živote ljudi, ali i isto tako neminovnost da je to utjecaj na ekonomiju i gospodarstvo i to preogroman, te da njen konačan rezultat može bit samo predmet prognoza i jednostavno nitko sa stopostotnom sigurnošću ne može reći kolike će posljedice u konačnici biti. Koliko god bila teška ekonomska situacija, biće još teža, mogu reći da sam zadovoljan činjenicom da smo uspjeli okončati sve oko povlačenja 330 miliona eura od MMF-a pod uvjetima kamatne stope od 1,05 grejs periodom 39 mjeseci i da je Vijeće ministara isto tako donijelo Odluku o raspodjeli ovih sredstava u omjerima 61,5 za Federaciju BiH i svih deset županija ili kantona, 37,5 za Republiku Srpsku, 1% za Brčko distrikt. Uradili smo ono što je u ingerenciji Vijeća ministara, za raspodjelu dalje po županijama ili kantonima u Federaciji i općinama, oba entiteta ili drugim korisnicima vlade entitet donose odluke o raspodjeli po kriterijima koji utvrde prema vlastitim prioritetima. Vaše pitanje smo uputili ministarstvima financija Federacije, Distrikta Brčko i RS-a. Budući da je u Vašem pitanju sadržano i pitanje makroekonomske pomoći Evropske unije, ja Vam mogu samo dat informaciju da pregovori o tome traju. Ministarstvo financija i trezora je tu, vrši jednu koordinirajuću ulogu, a u pregovorima učestvuju, znači, ministarstva iz Federacije, Republike Srpske i Distrikta Brčko. Kao što sam rekao poslao sam Vaše pitanje i nižim nivoima vlasti i onda ćemo zaokružen odgovor dat Vam i u pisanoj formi. Hvala.
Hvala ljepo, jesam. Hvala.
Moje pitanje je upućeno predsjedavajućem Vijeća ministara BiH, gospodinu Tegeltiji. Međutim, kad god uputim ovakvu vrstu pitanja gospodin Tegeltija se ne pojavi na sjednici Doma naroda i to se evo i danas ponovno dogodili. A pitanje glasi – Šta je konkretno učinilo Vijeće ministara BiH s ciljem zakonskog normiranja poštivanja presude najvšeg i glavnog sudskog organa Ujedinjenih nacija, Međunarodnog suda pravde, kao i presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju? Riječ je o presudama Međunarodnog suda pravde iz 2007. godine i presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, kojima je jasno utvrđeno da je počinjen genocid nad Bošnjacima. Ja sam očekivao da premijer napokon smogne snage i da dođe na sjednicu i odgovori na ovo pitanje. Podsjećam, ovakvo pitanje sam postavio i u januaru ove godine i tada gospodin Bevanda, odnosno gospodin Tegeltija nije došao na sjednicu da odgovori. Prema Poslovniku, kolega Špiriću, on je bio dužan kad se ne pojavi na sjednici da u roku od 15 dana onda u pisanoj formi odgovori na ovo pitanje, ali nije ni to učinio. Mi u BiH, nažalost, imamo brutalno negiranje međunarodnih presuda, zato ja ovdje želim javno podsjetiti BiH je punopravna članica UN-a od 22. maja 1992. godine, pa sve do danas. Odluke suda UN- a su obavezujuće u BiH, oni koji neće da provode presude najvišeg suda UN-a krše ne samo domaće već međunarodno pravo
Molim Vas, samo ... na vrijeme, kad se postavlja delegatsko pitanje, izvinjavam se, vrijeme je probijeno.
i od toga se ne može pobjeći. Ja bi kolega Špiriću volio da, kao što u ovom dijelu Poslovnika upozoravate na vrijeme, da se decidno držite Poslovnika, upozorite, dakle, na sve one članove, jer mi kao delegati ne možemo da ostvarimo svoje delegatsko pravo već šest mjeseci, zato što predsjedavajući bježi od ogovora na ovo pitanje.
Zahvaljujem. Pošto predsjedavajući nije prisutan ovdje, dakle, odgovor ćete dobiti u skladu sa članom 157. Poslovnika.
Dakle, nema predsjedavajućeg,
To je njegov odgovor, ja imam pravo da odgovorim po Poslovniku i na takvu vrstu odgovora.
Jeste li zadovoljni odgovorom? Imate pravo naravno.
Jasno je da je u pitanju, prije svega, nekorektan odnos prema najvišem zakonodavnom organu i jasno je da ništa ne rade u Vijeću ministara oni koji su nadležni da BiH dobije zakon o zabrani negiranja genocida. Imajući to u vidu, tri dana uoči obilježavanja 25. godišnjice genocida, još jednom javno pozivam Valentina Incka da u skladu sa svojim mandatom proglasi zakon o zabrani negiranja, poricanja i minimaliziranja počinjenog genocida nad Bošnjacima. To je najmanje što može učiniti međunarodna zajednica, ako je izdala Srebrenicu 1995. godine, kao zaštićenu zonu UN-a, nema nijednog razloga zašto takav zakon sada ne bi predložili, proglasili i barem ublažili tragične posljedice koje od tada do danas i BiH i Srebrenica imaju.
Hvala lijepo. Na početku nadam se da sam bio jasan da je predsjedavajući Vijeća ministara, gospodin Zoran Tegeltija najavio i opravdano odsutan s ove sjednice. Dakle, riječ dajem delegatkinji Dušanki Majkić. Izvolite.
Poštovani predsjedavajući, poštavne koleginice i kolege, pozdravljam vas na početku današnje sjednice. Moje delegatsko pitanje odnosi se na neusvajanje Revidirane strategije za procesuiranje ratnih zločina. Poznato je svima koliko dugo se pokušava doći do ove strategije, dakle četvrt vijeka nakon rata BiH još uvijek nema valjane strategije za procesuiranje ratnih zločina, iako vidjeli smo da ima ovdje nekih pokušaja koji žele da se to završi na jednoj strani, ali ja mislim da se ratni zločini moraju riješiti na svim stranama. U bh. pravosuđu i dalje čeka 500 neriješenih predmeta sa oko 4,5 hiljade nekažnjenih i poznatih počinilaca i isto toliko, znači, 4,5 hiljade predmeta po nepoznatim počiniocima. Od 2018. godine Revidirana strategija čeka na usvajanje, u njoj se kao rok za kažnjavanje svih zločinaca navodi kraj 2023. godine. Dakle, u njoj je predviđeno, kao što je poznato, kazna za nerad i selektivnost tužilaca i sudija, predviđeno je nadzorno tijelo kao osigurač za neselektivnost, kao i prebacivanje nižim pravosudnim institucijama 200 manje složenih predmeta kako bi se rasterećeno pravosuđe pozabavilo kompleksnim predmetima. Šta se dešava ustvari sa usvajanjem ove Strategije, odnosno zbog čega ona ni do danas nije usvojena? Zašto ministarka Turković, u ovom sazivu, a ranije ministarka Semiha Borovac, već dvije godine skidaju s dnevnog reda ovaj značajan dokument? Kome je to u interesu? Podsjećam da je Misija OEBS-a svojevremeno preporučila Savjetu ministara da usvoji bez bilo kakvog daljeg odlaganja Revidiranu strategiju, da imenuje bez odlaganja to novo nadzorno tijelo za praćenje provođenja Strategije i uskladi ga sa Revidiranom strategijom. Takođe glavni tužilac Gordana Tadić navela je sredinom 2019. godine da je Misija OEBS-a u prethodnom periodu tražila da Tužilaštvo BiH prebaci 150 manje složenih predmeta na kantonalna okružna tužilaštva i Tužilaštvo Brčko distrikta. Nije urađeno zato što nije usvojena strategija. Moje pitanje je za ministra Grubešu, žao mi je zaista što ga danas nema ovdje, je, traženje njegovog ličnog stava, ja znam da taj stav ne bi se mogao dobiti od Savjeta ministara, jer tamo će ponovo biti isti koji koče da se usvoji Strategija, biće ... odgovor na ovo pitanje. Zato tražim lično mišljenje ministra pravde
Molim da vodite računa o vremenu, gospođo Majkić.
da mi odgovor – Šta i dokad se može očekivati da ovaj dokument može biti usvojen? Hvala.
Hvala.../nije uključen mikrofon/...
Hvala predsjedavajući. Moje pitanje je bilo upućeno predsjedavajućem Savjeta ministara BiH, gospodinu Zoranu Tegeltiji. Naime, u ekspozeo prilikom stupanja na dužnost predsjedavajući Savjeta ministara je u samom uvodu iznio sledeću tvrdnju kao jedan od osnovnih principa rada budućeg Savjeta ministara. Znači, citiram njegov ekspoze – Imajući u vidu spor proces formiranja vlasti mi nemamo pravo na stotinu dana, koje su imale sve novoformirane vlasti u BiH, zbog toga moramo odmah nakon formiranja Savjeta ministara odblokirati procese u Savjetu ministara i Parlamentarnoj skupštini BiH, usvojiti budžet za 2020. godinu i sredstva za investicije staviti na raspolaganje entitetima, završen citat. S obzirom da je od tada prošlo ne sto dana, nego sedam mjeseci i da i dalje postoje očigledne blokade i da tek danas na dnevnom redu imamo Budžet za 2020. godinu, smatrate li da Vi snosite ikakvu ličnu odgovornost za nikada gore funkcionisanje Savjeta ministara BiH? Ne znam da li ima neko ovlašten za odgovor, pošto je lično postavljeno gospodinu Tegeltiji.
Žao mi je, dakle, pitanje se odnosi lično na predsjedavajućeg, gospodina Tegeltiju, a on danas nije tu i odgovor ćete dobiti u skladu sa članom 157. Izvolite.
Pa dobro, ja mogu da pretpostavim kakav je odgovor, jer ovdje se radi o zahtjevu, o pitanju da li ovdje postoji ikakav mehanizam odgovornosti u funkcionisanju vlasti, a očigleno je svima, svi znamo da je to velika rijetkost u BiH da neko preuzima odgovornost za ono za šta je odgovoran. Gospodin Tegeltija je na čelu tijela koje je, evo naveo sam, danas trebalo, njihov dokument Prijedlog budžeta bude na razmatranju ovdje u Domu naroda, ja sam bio optimista pa sam u svom pitanju naveo da će to biti danas, evo sad čujem da je i vidim da je to skinuta sa dnevnog reda, i danas, znači, nećemo dobiti, ni u narednom periodu budžet. Znači, nastavlja se blokada institucija i blokada funkcionisanja vlasti na nivou BiH. Ko je odgovoran za to, da li je dovoljna odgovornost narodu ... treba da pokažu rezultati izbora. Ja vas podsjećam da u uslovima takve mogućnosti manipulacije ...
Vrijeme, ja Vas molim da se držite vremena.
Pa koliko imam vremena?
Pa imate poslovničke mogućnosti, već je probijeno vrijeme.
Pa dobor, svejedno džaba govorim.
Hvala lijepo. I mislim da ako nema onoga na koga se adresira pitanje da možemo imati jednostavnije odgovore, da nemamo hipotetičke predpostavke šta će biti u odgovoru, vidjećemo kad dođe odgovor. Hvala Vam lijepo. Riječ dajem delegatu Lazaru Prodanoviću. Izvolite.
Hvala uvaženi gospodine predsjedavajući. Prije mog pitanja želim da Vam čestitam preuzimanje predsjedavanja i zahvalim gospodinu Draganu Čoviću na uspješnom predsjedavanju Domom naroda u specifičnim uslovima. Uvažene koleginice i kolege delegati, ministri i svi ostali, moje pitanje upućeno je Savjetu ministara BiH – Kolika je ukupna procijenjena vrijednost carinski zaplijenjene robe koja se čuva u skladištima Uprave za indirektno oporezivanje, te koliko čuvanje te robe košta BiH na godišnjem nivou? Da li je Uprava za indirektno oporezivanje riješila problem oduzetih motornih vozila, čiji broj iznosi više od 2 700, a pojedina su oduzeta još 2000-te godine i naslijeđena od entitetskih carinskih uprava? Hvala vam.
Zahvaljujem kolegi Prodanoviću, hvala na čestitkama i lijepim riječima. Odgovor ćete dobiti takođe u skladu sa članom 157. s obzirom da je predsjedavajući opravdano odsutan danas, a pitanje adresirano na predsjedavajućeg, klegegu Tegeltiju. Jeste zadovoljni?
Hvala lijepo. U skladu sa članom 158. stav (3) Poslovnika Doma naroda obavještavam vas da je delegat Lazar Prodanović uputio Savjetu ministara BiH dva pitanja u pisanoj formi, koja su proslijeđena Savjetu ministara BiH u skladu sa članom 158. strana 1. i 2. Poslovnika Doma naroda. Takođe delegatkinja Lidija Bradara dobila je odgovor u pisanoj formi na pitanje postavljeno na 7. sjednici Doma naroda od Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Da li je gospođa delegatkinja zadovoljna dobijenim odgovorom?
Jesam.
Zahvaljujem koligici Bradara. Dakle, za 9. sjednicu
Gordana Živković
Imate dvoje na raspravi.
Šta ima?
Gordana Živković
Prijavljeno dvoje za raspravu ....
Da, imamo, dakle, prijavljene za raspravu, kolegicu Pendeš i Asima Sarajlića. Kolegice Pendeš, izvolite.
Uvaženi predsjedatelju, uvažene izaslanice i izaslanici, poštovani gosti. Ja želim samo upozoriti na članak 159. stavak (2) odgovor u pisanom obliku mora se dati u roku od 30 dana. Obzirom da sam više od 30 dana, znači sukladno članku 158. i članku 155. jer nisu bili u stanju odgovoriti u usmenom obliku na, odgovor na pitanje, želim samo da se što prije sukladno članku 159. stavak (3) i stavak (4) odgovori na pitanje, a pitanje se odnosi, koje je upućeno Ministarstvu inozemnih poslova, Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Ministarstvu sigurnosti, Ministarstvu pravde i Ministarstvu civilnih poslova, to je deset pitanja na koja ja dosad nisam dobila odgovor. Hvala.
Hvala gospodine predsjedavajući. Dakle, nadovezujem se na moju kolegicu, gospođu Pendeš. Ovdje sam 28.05. postavio pismeno pitanje i dobio djelimičan usmeni odgovor, ali ponovljeno pismeno pitanje nisam još uvijek dobio odgovor od Tužilaštva BiH, odnosno gospođe Tadić, glavne tužiteljice Tužilaštva BiH. Ja sam jučer vama dostavio i inicijativu koja je nastavak ovog pitanja i nadam se da će ta inicijativa biti proslijeđena Tužilaštvu BiH kao nastavak pitanja, jer nisam dobio odgovore. Dakle, moja su pitanja bila – Za koliko je predmeta, odnosno lica s oznakom „A“ podignuta optužnica, za koliko je predmeta, odnosno lica s oznakom „A“ donesena naredba o obustavi istrage i u odnosu na koliko predmeta, odnosno lica sa oznakom „A“ se trenutno provodi istraga, te koliko je pravosnažno osuđenih lica sa oznakom „A“? Dakle, sramotna je činjenica da je u proteklih godinu dana Tužilaštvo BiH podiglo samo jednu optužnicu protiv odgovornih za genocid u Srebrenici. Podsjećam da je prema Izvještaju Vlade entiteta RS-a, koja je i neka vrsta inicijalnog priznanja detalja o genocidu, potvrđeno je da je u izvršenju i pomaganju izvršenja o prikrivanju genocida učestvovalo više od 25 hiljada ljudi, najvećim dijelom pripadnika Vojske i Policije RS-a, od čega su osuđena samo 47 lica što čini samo 0,18%. Pozivam Tužilaštvo BiH da, uzimajući u obzir činjenicu da je svakim danom sve manje svjedoka i zločinaca među živima, pravovremeno stavi puni fokus na procesuiranje krivaca za genocid u Srebrenici, jer će u protivnom snositi punu odgovornost što za ubistvo više od 8 hiljada ljudi, neće biti procesuirano ni 100 od 25 hiljada učesnika i saučesnika, čime se nanosi nesamjerljiva šteta pravdi i faktički promoviše politika nekažnjivosti zločina. Gospođa Tadić je meni taj dan dala vrlo štur usmen odgovor, ali ja evo još skoro dva mjeseca čekam pismeni odgovor na ova tri konkretna postavljena pitanja, a vezana su za „A“ listu i Pravila Rimskog puta, koja su još od '96. kroz Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju i BiH koja je počela postupati po predmetima ratnih zločina, zapravo gurniti negje u stranu. Ja vas molim da ovu inicijativu proslijedite gospođi Tadić, odnosno Tužilaštvu BiH. Hvala.
Dnevni red 1. Usvajanje Zapisnika sa 8. sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH; 2. Zahtjev Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine po hitnom postupku u skladu sa članom 124. Poslovnika, broj: 02-02-1-1263/20 od 07.07.2020. godine; 3. Izvještaj Zajedničke komisije oba doma Parlamentarne skupštine BiH o postizanju identičnog teksta Zakona o izmjenama Zakona o platama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine (predlagač: Savjet mistara BiH, broj: 01,02-02-1-2015/17 od 09.08.2017. i 27.09.2017.), materijal broj: 01,02-02-1-2015,2/17 od 26.06.2020. godine; 4. Delegatska inicijativa Denisa Bećirovića koja glasi: „Na osnovu člana 9. Poslovnika Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH ('Službeni glasnik BiH', br. 58/14, 88/15, 96/15 i 53/16), podnosim delegatsku inicijativu kojom se zadužuje Savjet mistara BiH da, najkasnije u roku od šest mjeseci od dana usvajanja ove inicijative u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, pokrene konkretne aktivnosti s ciljem uvođenja niže stope PDV-a za proizvode esencijalne potrošnje građana, kao i uvođenja poreza na luksuzne proizvode“, broj: 02-50-6-2166/19 od 13.12.2019. godine; 5. Delegatska inicijativa Denisa Bećirovića koja glasi: „Na osnovu člana 9. Poslovnika Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH ('Službeni glasnik BiH', br. 58/14, 88/15, 96/15 i 53/16), podnosim delegatsku inicijativu kojom se zadužuje Savjet mistara BiH da, najkasnije u roku od šest mjeseci od dana usvajanja ove inicijative u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, pripremi i u parlamentarnu proceduru dostavi amandman kojim se mijenja član VI stav (1) Ustava BiH tako da Ustavni sud BiH ima dvanaest članova, od kojih predsjednik Europskog suda za ljudska prava, nakon konsultacija s Predsjedništvom BiH, bira šest članova Ustavnog suda BiH“, broj: 02- 50-6-430/20 od 14.02.2020. godine; 6. Delegatska inicijativa Denisa Bećirovića koja glasi: „Na osnovu člana 9. Poslovnika Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH ('Službeni glasnik BiH', br. 58/14, 88/15, 96/15 i 53/16), podnosim delegatsku inicijativu kojom Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH poziva entitetske vlade da, najkasnije u roku od 120 dana od dana usvajanja ove inicijative, pripreme i u parlamentarnu proceduru dostave amandmane na ustave bh. entiteta Republike Srpske i Federacije BiH kojima bi se osiguralo da: 1. svi narodi i građani na cijelom državnom teritoriju Bosne i Hercegovine budu potpuno ravnopravni; 2. da Vijeće naroda u bh. entitetu Republika Srpska dobije jednake ustavne nadležnosti kakve ima i Dom naroda u Parlamentu bh. entiteta Federacija BiH; 3. da se ukinu i druga asimetrična rješenja u ustavima bh. entiteta“, broj: 02-50-6- 1131/20 od 09.06.2020. godine; 7. Prijedlog odluke o dopuni Odluke o imenovanju članova parlamentarnih delegacija („Službeni glasnik BiH“, broj 4/20); 8. Prijedlog odluke o imenovanju članova Komisije za odlučivanje o sukobu interesa, predlagač: Zajednički kolegijum oba doma Parlamentarne skupštine BiH, broj: 01,02- 34-1-1259/20 od 25.06.2020. godine; 9. Prijedlog odluke o razrješenju sekretara Zajedničke službe Sekretarijata Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, predlagač: Zajednički kolegijum oba doma Parlamentarne skupštine BiH, broj: 01,02-34-7-1206/20 od 06.07.2020. godine ; 10. Prijedlog odluke o imenovanju sekretara Zajedničke službe Sekratarijata Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, predlagač: Zajednički kolegijum oba doma Parlamentarne skupštine BiH, broj: 01,02-34-1-1386/20 od 06.07.2020. godine; 11. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma o investicionom grantu između Bosne i Hercegovine i Evropske investicione banke, Koridor 5c – izgradnja dionice autoputa Zenica sjever – Žepče jug, poddionica 4: Ponirak – Donja Gračanica, dio 1: Ponirak – Vraca (izlaz iz tunela Zenica), broj: 01,02-21-1-1156/20 od 11.06.2020. godine; 12. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma o finansiranju Programa aktivnosti prekogranične saradnje Srbija – Bosna i Hercegovina za 2018. godinu, između Evropske komisije, Republike Srbije i Bosne i Hercegovine, broj: 01,02-21-1-1197/20 od 17.06.2020. godine; 13. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Ugovora o zajmu (GrCF2 W2 – Projekat javnog prevoza Sarajevo, Dio 2) između Bosne i Hercegovine i Evropske banke za obnovu i razvoj, broj: 01,02-21-1-1198/20 od 17.06.2020. godine; 14. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma o finansiranju Programa aktivnosti prekogranične saradnje Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2018-2020, za 2018. godinu, između Evropske komisije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, broj: 01,02-21-1- 1199/20 od 17.06.2020. godine; 15. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Ugovora o zajmu (projekat Živinice - regionalna deponija za čvrsti otpad) između Bosne i Hercegovine i Evropske banke za obnovu i razvoj, broj: 01,02-21-1-1219/20 od 19.06.2020. godine; 16. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma o finansiranju između Bosne i Hercegovine i Evropske komisije kojim se mijenja Sporazum o finansiranju između Bosne i Hercegovine i Evropske komisije u vezi sa „Interreg IPA programom prekogranične saradnje Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Crna Gora” za period 2014- 2020. (CCI 2014TC1615CB004) u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA II), broj: 01,02-21-1-1220/20 od 19.06.2020. godine; 17. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Ugovora o grantu (Projekat regionalnog vodovoda Plava voda) između Bosne i Hercegovine i Evropske banke za obnovu i razvoj, koji se odnosi na investicioni grant iz SIDA-EBRD II. programa za komunalno okruženje i klimu, broj: 01,02-21-1-1225/20 od 19.06.2020. godine; 18. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma o finansiranju i projektu između Bosne i Hercegovine, koju predstavlja Ministarstvo finansija i trezora BiH, Republike Srpske, koju predstavlja Ministarstvo finansija i Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju (agencija za izvršenje projekta), i KfW-a, Frankfurt na Majni, u iznosu od 10,000,000,00 evra – Energetska efikasnost u javnim zgradama, broj: 01,02-21-1-1227/20 od 19.06.2020. godine. Ovo je usaglašeni izmijenjeni i dopunjeni dnevni red Kolegijuma Doma naroda koji ste dobili, dakle, u pisanoj formi. Otvaram raspravu u vezi dnevnog reda. Za riječ se javio kolega Bećirović, izvolite.
U skladu sa Poslovnikom Doma naroda predlažem da dopunimo dnevni red današnje sjednice sa jednim izuzetno aktuelnim pitanjem, predlažem, dakle, da u dnevni red uvrstimo tačku naslovljenu kao – Informacija Vijeća ministara BiH o ekonomskim i drugim posljedicama zatvaranja državne granice BiH za građane Evropske unije i za bosanskohercegovačku dijasporu. Kao što smo obavješteni, predsjedavajući Vijeća ministara, gospodin Tegeltija je 30. juna obavijestio javnost da je uveo reciprocitet prema Evropskoj uniji. Želim podsjetiti da gotovo od početka maja mjeseca ove godine zajedno sa kolegom Husagićem iz Austrijske socijaldemokratske partije uporno govorimo o otvaranju granice BiH uz sve propisane potrebne mjere za državljane Evropske unije i za bh. dijasporu. Umjesto toga Vijeće ministara je donijelo odluku da uvodi reciprocitet prema Evropskoj uniji. Takvom politikom kažnjena je bh. dijaspora, kažnjena je bh. ekonomija, kažnjen je posebno turistički sektor u BiH. Zašto gospodo iz Vijeća ministara niste, recimo, uveli reciprocitet prema Srbiji, koja neovlašteno sudi, hapsi državljanina BiH
Ja Vas molim, samo u pisanoj formi dajte nam tačku dnevnog reda, a raspravu ćemo voditi ukoliko ona postane sastavni dio dnevnog reda.
Ne brinite se predsjedavajući, sve je dato i u skladu sa prijedlogom.
Pa ne, moram Poslovnik poštovati.
Oduzimate mi dragocijeno vrijeme. Dakle, da li su ljudi u Vijeću ministara razmišljali o ekonomskoj šteti i o političkim posljedicama, mi o tome treba danas da govorimo ovdje na sjednici Doma naroda. Treba ljudima reći da nam je EU najviše pomogla u ovoj pandemiji i na koji način je Vijeće ministara odgovorilo EU, da li je to adekvatan način. Posebno je pitanje da nam neko iz Vijeća ministara odgovori, bilo koji ministar, kako, na koji način i s kojim resursima u BiH naša država se može takmičiti u reciprocitetu sa EU? Evropska unija neće imati nikakve štete od naše odluke, ali mi ćemo imati štetu i posljedice i ekonomske, a možda i političke. Najgore je u svemu tome što je Tegeltija donio tu odluku nekoliko dana nakon povratka Dodika iz Moskve. Ta odluka ima veze, prije svega, s tim što imamo političke snage na čelu sa Dodikom koje žele da ovu zemlju usmjere u pravcu evroazijskih integracija, a ne u pravcu evrounijskih i evroatlanskih i to jasno pokazuje jučerašnji snimak ovog govora Radmanovića na mikrofonu koji je javno objavljen. Mi to ne smijemo dozvoliti, ja mislim da nije trebalo donijeti takvu odluku, ali zaustaviću se, neću otvarati suštinsku raspravu o tome, predlažem tačku dnevnog reda, Vama, gospodine predsjedavajući, kako Poslovnik nalaže, dostavljam u pisanoj formi i da zaista evo dobijemo tu informaciju, ne samo mi u Domu naroda, već i cjelokupna javnost u BiH.
Zahvaljujem kolegi Bećiroviću. Je li se još neko javlja za dnevni red, vezano, za raspravu o dnevnom redu? Ne javlja niko. Zaključujem raspravu. A saćemo se izjasniti prvo o inicijativi kolege Bećirovića, koju dobijam evo u pisanoj formi. Dakle, predlaže da, dakle u skladu sa članom 61. Poslovnika Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, „Službeni glasnik BiH“, broj: 58/14, 88/15, 96/15 i 53/16 predlažem novu tačku dnevnog reda – Informacija Vijeća ministara BiH o ekonomskim i drugim posljedicama zatvaranja državne granice BiH za građane Evropske unije i bosanskohercegovačku dijasporu. Otvorite mogućnost za glasanje. Izjašnjavamo se, dakle, o inicijativi kolege Bećirovića. Dakle, prisutno 14 – za 5, protiv 7, suzdržanih 2. Nemamo opšte većine, nemamo
Molim?
Molim da se ponovi i molim delegate kada je glasanje da posvete pažnju glasanju. Dakle, dajte da ponovim glasanje.
Ad. 1. Usvajanje Zapisnika sa 8. sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine
Otvaram raspravu. Da li se neko javlja za riječ? Ne javlja niko. Zaključujem raspravu. I prelazimo, dajte mogućnost da glasamo. Dakle, prisutno 14 – za 14. Dakle, konstatujem da smo Zapisnik jednoglasno usvojili. Imamo opštu, imamo entitetsku većinu, nema nikog protiv, nema uzdržanih. Zahvaljujem. Prelazimo na drugu tačku dnevnog reda, Ad. 2. Zahtjev Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine po hitnom postupku u skladu sa članom 124. Poslovnika, broj: 02-02-1- 1263/20 od 07.07.2020. godine
Dobili ste Zahtjev Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama Izbornog zakona BiH po hitnom postupku, u skladu sa članom 124. Poslovnika Doma naroda. Predstavnički dom je na 10. sjednici, održanoj 07.07.2020. godine, usvojio Prijedlog zakona po hitnom postupku i dostavio ga Domu naroda na dalje razmatranje. Riječ dajem predlagaču Zakona, ako ima potrebe. Nema. Otvaram raspravu o proceduri, dakle, se izjašnjavamo. Ko se javlja za riječ? Ne javlja niko. Zatvaram raspravu. Ali prije glasanja ja sam mislio da se javim samo da mi date riječ, da ...
Procedura, ok može i poslije. Dakle, dajte mogućnost da glasamo o proceduri. Dakle, prisutno 14 – za 13, protiv 1, uzdržan niko. Federacija BiH – 9 za, protiv 1, uzdržan niko. Republika Srpska – 4 za, niko protiv, niko uzdržan. Dakle, konstatujem da smo prihvatili hitnu proceduru izmjene ovoga Zakona. Otvaram raspravu, dakle, o Zakonu. Ko se javlja za riječ? Ako ne javlja niko, evo ja se prijavljujem.
... Miletić, izvolite kolega Miletić.
Evo prvo izvinjavam se Vama, predsjedavajući, pridružujem se čestitkama, koje je pomenuo gospodin Prodanović, znači zahvaljujem se gospodinu Čoviću na dosadašnjem predsjedavanju, a Vama želim još više uspjeha u radu i da se češće sastajemo. Zaista pokušaću u ovom smislu da budem kratak, iako imam jako ozbiljnih zamjerki na sadržaj samog Zakona, hoću da kažem dvije, tri stvari bez imalo ironije i možda je ovo prilika da gospodinu Čoviću i gospodinu Izetbegoviću čestitam što su nakon ovoliko vremena, iskreno, došli do rješenja, a koje će bit u interesu građana, svih građana Grada Mostara i mislim da je to jako dobro bez obzira na sami sadržaj. Ja sam imao primjedbi, pogotovo kad je u pitanju ta Centralna zona ili centralni dio grada, ali u nemogućnosti da jače utičem na taj proces, o tom neću govoriti, jednostavno da vam ne bi oduzimao vrijeme i da jednostavno stvorim uvjete što prije građanima Mostara da, ako bude lokalnih izbora, ja se nadam da će do kraja ove kalendarske godine se oni desit, da pružimo i priliku građanima Mostara da izaberu svoju vlast. Zaist ono što želim da vas zamolim, a vidim da gospodin Špirić vjerovatno se javio u tom kontekstu, znači pretpostavljam, ne znam da li sam u pravu, ja vas molim, pogotovo vas dvojicu, da imate u vidu, da ne bi imali problema u budućnosti, da u te pregovore uključimo predstavnike srpskog naroda. Jel' Grad Mostar koliko god je bošnjački i hrvatski, on je toliko i srpski. Da vam ne pominjem imena poznatih Srba, od pjesnika, muzičara, pisaca, sportista, koji su pronijeli dobar glasa o tom gradu širom svijeta. To je jedna stvar. Druga stvar, nosioci javnih i političkih funkcija iz Republike Srpske Srba u Gradu Mostaru se sjete povremeno, kad im to treba za dnevnopolitičke svrhe, kao npr. juče, a ne sjete se kad ljudi iz Federacije hoće da provuku autocestu ili autoput duž Blagaja i gdje hoće da rasele i ono malo povretnika što živi na području Grada Mostara i njihove šire okolice. Zato bi vas zaista zamolio i to nije predmet Izbornog zakona, kad budemo radili na izradi statuta Grada Mostara, da potpuno jednak tretma imaju građani srpske nacionalnosti u tom Gradu, a da vodite računa i ostalim građanima, znači svih nacionalnosti, odnosno onih koji se ne izjašnjavaju tako, da ne bi sutra opet u Strazburu ili na nekom drugom mjestu imali problem, da li je taj statut u skladu s Ustavom BiH ili nije. U svakom slučaju da zaključim, ja ću imajući u vidu činjenicu da me građani Mostara mole da na bilo koji način ovaj Zakon prođe i da dobiju priliku da izađu na izbore, ja ću u svakom slučaju glasat za ovaj Zakon bez obzira na njegov sadržaj. Hvala vam lijepo.
Zahvaljujem kolegi Miletiću, pre svega na lijepim riječima i na čestitkama i na evo njegovoj diskusiji. A sada molim da me najavi kolega Izetbegović.
Gospodin Špirić.
Gospodo predsjedavajući, kolege i kolegice delegati, uvaženi gosti. Naime, ja mislim da je dobro za sve građane Mostara da 12 godina, nakon 12 godina imaju pravo da se izjasne i da demokratski ... vlast Grada Mostara. Ali dvadeset i ne znam koliko godina poslije Dejtona, mi imamo jedan problem gdje se Srbi bore za konstitutivnost u pojedinim kantonima i naravno da mi ćemo danas podržati, dakle, ovaj Zakon, ali kao što je to urađeno u Predstavničkom domu, mi predlažemo identične zaključke kao što je to urađeno u Predstavničkom domu, oni se odnose na to da, naravno da će velika politička aktivnost se voditi poslije provedenih izbora, kada bude usvajan Statut Grada Mostara i u jednom zaključku mi tražimo, dakle, da svi narodi, srpski narod pre svega da se izbori za konstitutivnost, a onda da učestvuje u donošenju, dakle, tog Statuta i da se nastoji izgraditi, dakle, jednaka pozicija za sve konstitutivne narode i za sve građane Mostara. I druga stvar, da tamo gdje Srbi nisu konstitutivan narod, a takva su tri kantona, da se do izbora obezbijedi ustavna konstitutivnost srpskog naroda i u tom smislu, evo ja ću pročitati. Prvi zaključak, dakle, u skladu sa članom 72. Poslovnika Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH predlažem zaključake koji glase: 1. Dom naroda Parlamentarne skupštine preporučuje Skupštini Grada Mostara u novom sazivu da u proces izrade prijedloga novog Statuta uključi predstavnike svih konstitutivnih i ostalih naroda u BiH, kako bi se kroz usvajanje novog Statuta osigurali mehanizmi donošenja i implementacije odluka od interesa svih građana Mostara. I naravno ovaj zaključak je proistekao nakon naših razgovora sa, dakle, različitim nevladinim udruženjima, predstavnicima političkih partija koje, čiji su predstavnici Srbi, dakle da se ovakav zaključak usvoji. 2. Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH smatra neophodnim da skupštine Hercegovačko-neretvanskog, Posavskog i Zapadnohercegovačkog kantona do dana provođenja predstojećih lokalnih izbora u BiH usvoje izmjene u Ustavu u pravcu osiguranja konstitutivnosti svih naroda i na teritoriji tih kantona. Hvala vam lijepo, ja se nadam da će ovi zaključci dobiti podršku. Hvala vam lijepo. Za riječ se javio kolega Bećirović, izvolite.
Zahvaljujem. Ja ću u najkraćem reći nekoliko stavova vezano za ovaj Prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona. Odnosno, obrazložiću zašto sam glasao protiv i hitnog postupka, a i protiv samog prijedloga. Prvo želim reći da sam protiv političkog modela koji se inaugurira u Mostaru, mislim da on nije dobar za BiH. Protiv sam političkog recepta, koji je na sceni, na primjeru Mostara i koji, po mom dubokom mišljenju, je antievrounijski. Protiv sam političkog pristupa ovoj problematici, jer mislim da nije dobro rješenja da ovakva pitanja rješavaju dvije političke stranke, ma koje to bile političke stranke, i da onda taj prijedlog samo dolazi kao u protočni bojler ovdje u Parlamentarnu skupštinu. Protiv sam i političkog sadržaja ovog Zakona i na kraju krajeva protiv sam političkog smjera kretanja, jer ovakva rješenja nisu smjer kretanja u pravcu prema vrijednostima EU i vrijednostima koje se baziraju na našem budućem članstvu u NATO savezu. Mostar pripada i treba da pripada i uvijek je stoljećima pripadao i Bošnjacima i Hrvatima i Srbima i Jevrejima i svim građanima tog grada, oduvijek je bio kozmopolitski grad i svaki dobronamjeran političar sasvim sigurno teži za jedinstven Mostar, teži za multietnički Mostar i za punu ravnopravnost svih građana i naroda. Međutim, kada govorimo o ravnopravnosti, to ne može se parcijalno rješavati u BiH, moramo imati dosljedne, principijelne, konzistentne stavove u ovoj zemlji. Evo kolega Špirić je prije mene govorio o pravima Srba u Mostaru, ja mislim da i te kako treba zaštiti prava Srba u Mostaru, kao što treba zaštititi i prava i Srba i Hrvata i Bošnjaka i ostalih na cijeloj teritoriji BiH. Pa evo danas imamo prijedlog inicijative u kojoj stoji da pokrenemo aktivnosti da ukinemo asimetrična rješenja. Nekorektno je, nekonzistentno, ako vi tražite prava u jednom dijelu BiH, a u nekom drugom dijelu BiH opstruirate i blokirate prava drugih građana i naroda. Zato je to potrebno da uredimo na odgovarajući način u oba bosanskohercegovačka entiteta. Lično mislim da je ovakav koncept udaljio BiH od organizacije i Mostara i BiH kao građanskog demokratskog društva i mislim da je na neki način osnažio daljnje nacionalno političko predstavljanje u BiH, što nije dobro iz prostog razloga što mi imamo hipersenzibilan sistem generalno u BiH kada su u pitanju kolektivna prava i hipernesenzibilan sistem kada su u pitanju građanska prava. Mi ćemo morati u budućnosti tražiti balans između nacionalnog i građanskog i to je definitivno budućnost BiH. Ja mislim da o ovakvim stvarima se trebalo razgovarati u institucijama BiH, Parlament BiH itd. da je tu trebalo dolaziti do rješenja, a nikako na nekim međustranačkim sastancima, a onda dolaziti samo da se većinom poslanika ili delgata izglasaju te stvari ovdje u Parlamentarnoj skupštini BiH. Jedan od predstavnika međunarodne zajednice je rekao da je ovo praznik demokratije, ja mislim da ovo nema puno dodirnih tačaka sa demokratijom, ovo može biti samo praznik etnokratije, a kad je riječ o demokratiji nju ćemo očigledno morati još sačekati u BiH.
Zahvlajujem kolegi Bećiroviću. Riječ ima gospodin Dragan Čović. Izvolite.
Hvala lijepo. Pa evo ja sam se javio za riječ, siguran ... naš klub imat svoje određene prijedloge vezano za neke zaključke ovdje, ali radi se o Mostaru, a kako sam i rođen dole i živim, onda i ova uključenost zjedno sa kolegom Izetbegovićem i našim suradnicima da dođemo do rješenja, traži da par riječi kažem s ove govornice. Činjenica je da se mi možemo nadmudrivati oko ustroja BiH, međutim okvir za naše ponašanje je Aneks IV Dejtona, Ustav BiH i njega se dok ne bude nekog drugog dvotrećinskom većinom usuglašenog treba držati do kraja, a on uz vrlo jasna obrazloženja i odluke Ustavnog suda BiH je definirao BiH kao zajednicu tri konstitutivna naroda, jednakopravna konstitutivna naroda Hrvata, Bošnjaka, Srba i svih ostalih koji u njoj žive, svih građana BiH i to je nešto što smo pokušali kroz rješenja, kako kompromis, ponuditi. Juče u Zastupničkom domu je to prošlo i uvjeren sam da će to proći danas ovdje i ono što je najvažnije dobićemo mogućnost da izbori u Mostaru budu organizirani zajedno sa lokalnim izborima u BiH i zbog toga mi se čini da je bitno da to danas bude, jer onda opet neki rokovi teku od 150 ili koliko već dana kad ovo bude formalno službeno, da se to sve skupa može organizirati. Nastojaćemo da, evo to je isto komentar maloprije bio kroz jedno pitanje, ne tiče se direktno ovoga, ali imam vremena pa ću kazati kolegi Bosiću, mislim da ćemo mi zaključno sa idućim tjednom u Zastupničkom domu imat proračun usvojen u oba čitanja, a 21. u Domu naroda kroz oba čitanja usvojen i proračun BiH. Time će se stvoriti svi preduvjeti koji trebaju. Istina ide to sporo, kao što je išlo i oko Mostara, vidite koliko smo preskočili izbornih ciklusa u Mostaru, da bi u konačnici došli do jednog rješenja. Ja osobno kada govorim o rješenju za Grad Mostar, Mostar i danas, kao i juče kad smo razgovarali, jednako tako vidio sam kao svaku drugu jedinicu lokalne samouprave, odnosno uprave u BiH, bez bilo kakvih razlika i kad se sad nadmudrujemo kako smo napravili standard ... za Gradsko vijeće u Mostaru, ja osobno mislim da sličan ili isti standard treba biti u svakoj općini i gradu diljem BiH i uvjeren sam, kažem, da će i naš klub danas o tome nešto kroz jedan poseban zaključak definirati. Nadmudrivanje nad Gradom Mostarom, ja mislim da je krajnje vrijeme da prestane u bilo čije svrhe, političke ili nekakve drugačije. Praviti različita rješenja u parlamentarnoj proceduri ili kroz susret nekih drugih političkih institucija ili više stranaka moglo se, zato smo imali na desetke pokušaja i na razini BiH i u BiH, različitih pokušaja izigravanja, pa do toga čak da donosimo i zakone o Gradu Mostaru na razini Federacije BiH, traženja različitih parlamentarnih većina unutar Federacije da bi se to tako i napravilo, da bi se uistinu od Grada Mostara napravio slučaj. Ovo je izlazak iz toga svega, da Mostaru damo šansu da ima svoje Gradsko vijeće, da ima izabranog gradonačelnika i da zaštitimo upravo minimalnim i maksimalnim kvotama interese tri konstitutivna naroda i svih drugih. I ono što smo uveli kao jedno načelo, tamo je napisano, najviše 15, a najmanje 4, znači nismo .... bilo koji konstitutivni narod, nego je to okvir unutar koga se mogu raspodijeliti mandati. Ovis o kvaliteti političkog rada ili kakvog već političkog djelovanje unutar bilo koje općine, grada, pa tako i Grada Mostara. Ovo će nam omogućiti da Grad Mostar se ubrzano razvija, ovo će nam omogućiti da Koridor 5c prođe kroz Grad Mostar, ... da prolazi kroz Grad Mostar, fala Bogu, da će bit onih koji će bit na neki način ugroženi svojom imovinom, ali ja duboko vjerujem da opet svim drugim konpezacijama ćemo stovriti ambijent da mi od tunela Prenj, na kojem se sad priča, pa do onih ugovorenih i izvođenih radova na Koridoru 5c, a sad su oni došli od spojne točke s Republikom Hrvatskom do aerodroma u Mostaru budu takđer završene za dvije, tri godine, tako da dobijemo jednu modernu infrastrukturu i kroz Hercegovinu ćemo se, posebno smo se borili zadnjih šest ili sedam godina, jer je postojala želja počesto snaga koji se zovu probosanskim, da se taj proces potpuno zaustavi na tom području, vrlo otvoreno govorim o tome i to je vrijeme iza nas. I ja se nadam da je daleko iza nas i da mi ovim današnjim usvajanjem ovog rješenja, zakonskog okvira dali smo šansu i juče u Zastupničkom domu da svatko kaže što mislim o ovome, kao što smo danas u Domu naroda dobili šansu da svako kaže što ima kazati o ovom zakonskom rješenju. Ali ja zahvaljujem svima onima koji su učestvovali u traženju rješenja da mi danas imamo izmjene Zakona za Grad Mostar, kojima smo stvorili ambijent da možemo provesti proceduru izbora i dobiti Gradsko vijeće, kojeg već dugo vremena nema. Ja sam uvjeren da ćemo mi nać onaj odraz multietničnosti, multikulturalnosti u Mostaru u punini, jer nam to treba, kao što to želimo da ostvarimo i u svakoj drugoj jedinici lokalne samouprave gdje imamo izgleda za nešto tako napraviti i gdje nam je struktura stanovništva još uvijek takva. Nažalost, rijetke su sredine kao Mostar, gdje možemo kazati i naglasiti da smo očuvali ... multietničnost. Ja bi jednako tako volio da mi i u Tuzli, recimo, imamo minimalne, maksimalne kvote, pada riješimo pitanje i Tuzle kao jednog modernog multietničkog grada koji ima jednu svoju evropsku i svaku drugu budućnost. Ovo je Tuzla samo kao primjer, ništa više od toga, je li, time ćemo vjerojatno ohrabriti sve žitelje naših područja, pa i Tuzlanskog kantona, oliti kantona soli, da tamo ostaju i Hrvati i Srbi i Bošnjaci, da žive zajedno, opet sukladno Aneksu IV ili Ustavu BiH. Znači, ja nisam ovdje izašao da bi se sad ponosio našim zalaganjem za naš evropski put, kluba kojeg predstavljam, da bi iznosio neke druge elemente koji ne dotiču ovu točku dnevnog reda, ali prešutiti jedan poseban trenutak, a to je izmjene Izbornog zakona kad je u pitanju Grad Mostar bilo bi neodgovorno se moje pozicije i ja ću i dalje činiti sve da Mostar bude moderan grad, otvoren za svakoga, sa ograničenjima prema bilo kome nikakvim, prema bilo kome nikakvim, moderan grad u kojem mi trebamo mnogo više investirati, ulagati nego što smo ulagali sa svih razina vlasti i sa razine BiH i sa razine Federacije, posebno Federacije BiH. A siguran sam, evo i kad je ovaj zaključak kojeg je kolega Špirić predložio, da ćemo stvoriti sve preduvjete da i ovaj zaključak bude realiziran u prihvatljivom vremenu i kad je u pitanju onaj prostor Federacije BiH u kojem to dosad nije urađeno bilo. Evo ja ću vas pozvati da danas mi uz sve ove zaključke dalje koje ćemo usvajati ili ne usvajati, mi danas usvojimo ove izmjene Izbornog zakona kako bi u razumnom vremenu sukladno Izbornom zakonu BiH imali i Središnje izborno povjerenstvo ... tim Zakonom, koje može donositi odluke koje su zakonite i kako bi riješili pitanje financiranja izbornog ciklusa i mogli organizirati lokalne izbore što prije, ali kažem sukladno Zakonu, prije svega sukladno Zakonu, jer to sad nije slučaj i to ću naglasiti nekoliko puta, jer jednom od naših domova grubo smo prekršili Izborni zakona i kad su u pitanju principi i kreteriji oko izbora onih koji bi trebali da prate izborni ciklus. Oko toga moramo jasno govoriti ovdje, pa kad uspostavimo vladavinu zakona, ja sam siguran da ćemo se onda mnogo, mnogo bolje razumjeti i ono što ja često kažem, naše svako domoljublje nek bude posvećeno Ustavu i poštivanju tog Ustava, onda ćemo biti uspješni kao zajednica. Hvala vam lijepo na pažnji.
Zahvaljujem kolegi Čoviću. Za ispravku krivog navoda se javio gospodin Denis Bećirović. Izvolite.
Ja bi samo želio, kolegi Čoviću, da poručim da kada u bilo kojem kontekstu spominje Grad Tuzlu, da to čini uvijek sa dužnim uvažavanjem i poštovanjem, jer za to ima razloga. Kolega Čoviću, kad već spominjete Tuzlu, prvo Vas želim podsjetiti da pogledate popis stanovništva u BiH, pa i u Gradu Tuzli iz 1991. i 2013. godine i ako to pogledate prvo ćete uočiti da je Tuzla drugi ili treći grad u BiH po broju Hrvata u apsolutnom iznosu. Zatim ćete uočiti da procentualno, koliko Hrvata je bilo 1991. godine, da ih u Gradu Tuzla ima otprilike procenat jedan ili dva gore, dole i dan danas, a istovremeno pogledajte kakav je procenat Bošnjaka tamo gdje je HDZ vladao. Dakle, kolega Čoviću o Tuzli kada govorite, govorite isključivo na način da je to jedan svijetli primjer kako se čuva jedna multietnička sredina, kako se razvija, kako se brane prava svih građana i naroda.
Zahvaljujem kolegi Bećiroviću. Ispravka krivog navoda, gospodin Dragan Čović. Izvolite.
Pa evo ja Vas ne bi spominjao, ali ispravka je krivog navoda Vašeg, pa moram to ovako naglasiti, inače stvarno ne bi, ja se obraćam svim. Tuzlu sam spomenuo samo iz jednog razloga, kao primjer, i ja poštujem želju da se u Tuzli održi ovo što Vi govorite, ali ću Vam skrenuti pozornost da danas u Tuzli nemate nijednog Hrvata na bilo kojoj dužnosti, na kantonalnoj ili gradskoj, odnosno općinskoj razini, ni jednog jedinog Hrvata, u obrazovanju, u zdravstvu, u javnim institucijama. Kroz to bi Vi trebali pokazati, pa taman to igrali igre neke, kako to počesto se radi u politici, da jeste stvarno za grad koji se treba hvaliti, evo tom strukturom u apsolutnom ili relativnom iznosu jednog, drugog ili trećeg naroda, sasvim je svejedno. Znači, praktičan primjer dovoljno govori kakvu politiku vodi Tuzla na općinskoj, odnosno na kantonalnoj razini i tome se nema što dodati, nego uzeti brojke, statistiku i stati i šutiti i nema tu svjetla nimalo, to je potpuna tama. Hvala vam lijepo.
Zahvaljujem kolegi Čoviću. Ispravka krivog navoda Denis Bećirović. Izvolite.
Pa meni je žao što je kolega Čović potpuno pogrešno informisan, tako da za početak treba dobronamjerno mu skrenuti pažnju na neke elementarne činjenice. Prvo razlikujte gradsku vlast u Tuzli od kantonalne vlasti, to što nema na nivou Kantona, to Vi raspravite sa koalicionim partnerima. Kad je riječ o gradskoj upravi, prvo mora da znate da na svakim lokalnim izborima Hrvati ulaze i u Gradsko vijeće, ima ih svakako i u gradskoj administraciji, ali ne iz HDZ-a već u ovom slučaju iz SDP-a. Tako da shvatite da u Tuli većina Hrvata je u SDP-u, a ne u HDZ-u i te kako imamo razloga da budemo ponosni na jedan takav ambijent, na ono što su svjetska priznanja kada je riječ o Gradu Tuzli, a Vi razmislite malo kakva su, kakve su ocjene i kakve su presude u Hagu, od UZP-a pa nadalje. Tako da tu tamu koju spominjete, bolje bi bilo da se samokritički odnosite prema toj tami, a ostavite Tuzlu na miru.
Ako mogu samo jednu sugestiju, vidim da se javilo dosta za ispravku krivih navoda, da se posvetimo tački dnevnog reda, to je – Izmjene Izbornog zakona vezane za Mostar. Mislim da ove replike neće ništa nam pomoći, ali one samo mogu uslovit da se i drugi uključe u replike, i da odemo skroz od teme, ja vas molim da to ne činite. Dakle, za ispravku krivog navoda se javio Amir Fazlić. Izvolite.
Gospodine predsjedavajući, ja ću zaista Vašu sugestiju ispoštovati i biću veoma kratak. Pošto sam godinam sarađivao u radu i na formiranju vlasti u Tuzlanskom kantonu moram da kažem da je odnos Bošnjaka, Hrvata, negledano ko je u kojoj partiji, u Tzlanskom kantonu zaista uvijek bio primjer. Zaista smo sarađivali i krzo funkcije i kroz druge vidove i kulture i svega ostalog, tako da neke konstatacije ne stoje. Činjenica da bi sad, da ne ulazimo, da ne remetimo značaj ovog Zakona oko Mostara kad je u pitanju donošenje danas ovog Zakona i da ne skrećemo pažnju, ali moglo bi se naći primjera i imamo odluku Ustavnog suda da oko vlade neke stvari popravimo, jer sadašnja koalicija koja je na čelu možda je ispustila jednu poziciju, ali smo na nekim dugim pozicijama to odradili. Tako da mogu da kažem, evo ovdje je i kolega Krešić, koji je godinama sa mnom radio i bili su to odnosi za primjer, nek me demantuje ako nije, ako je nešto malo sad poremećno, da ne ulazimo u razloge, sigurno će biti popravljeno, ali dajte da i u nekim drugim sredinama gdje su Hrvati, gdje obnašaju vlast kroz HDZ te stvari popravimo. Ne tražim ultimativno, ali hoću da kažem, da je cijeli Tuzlanski kanton jedan primjer jednog zajedničkog, jednih zajedničkih dobrih odnosa Hrvata i Bošnjaka. Evo, toliko.
Zahvaljujem. Ispravka krivog navoda, gospodin Bariša Čolak. Izvolite.
Hvala. Javio sam se samo da ispravim jedan krivi navod, gospodina Bećirovića. Mislim da mi ovdje moramo govorit prije svega istinu, pa bez obzira kakva ta istina bila i kome se sviđala ili ne, kad je govorio o postotku zastupljenosti Hrvata u pojedinim dijelovima. Gospodine Bećiroviću trebate znat da je '91. godine bilo više od 46 tisuća Hrvata u Tuzlanskoj županiji, na tom prostoru, danas je njih 23, dakle, pola Hrvata nema u toj Županiji, samo toliko. Hvala.
Zahvaljujem kolegi Čolaku. Ispravka krivog navoda, takođe, Marina Pendeš. Izvolite.
Zahvaljujem. Želim se referirati na izjave gospodina Bećirovića po dva osnova, o mraku, tamo gdje je HDZ u vlasti. Ja dolazim iz općine Vitez i ne može nitko, kad su u pitanju Bošnjaci, kazat da HDZ u Općini Vitez nije uradio sve od obnove kuća, povratka Bošnjaka itd. Što se tiče UZP-a nisam znala da ste stručnjak za ustavno pravo, odnosno krivično pravo i da ste stručnjak za haške presude i molim Vas da svoju, sada prije nekoliko, znači, minuta što ste kazali, izjavu o UZP-u optužujući tako HDZ i Hrvate, povežete sa onom Vašom inicijativom na početku ove sjednice i meni je to drago da ljudi, koji, evo ja vjerujem da se prenosi ova sjednica, da mogu prepoznati Vaše licemjerstvo. Matematika je neupitna, '91. broj Hrvata, sada broj Hrvata, pa Vi vidite jel' se radi o genocidu, jel' se radi o iseljavanju itd. i koje su općine gdje nedostaju Hrvati.
Zahvaljujem kolegici Pendeš. Ispravka, povreda Poslovnika Denis Bećirović. Izvolite. Ja vas molim da se držimo tačke dnevnog reda, još jednom vas mogu samo zamoliti.
Ja mislim zaista da treba da se držimo dnevnog reda i da bi bilo dobro da ste i kolegicu Pendeš upozorili da se drži dnevnog reda. Naime, kada postoji krivi navod on treba da se tačno referira na ono što je bio krivi navod. Evo sad možemo napravit pauzu ako ima i u jednom momentu da sam ja u isti koš doveo UZP i cijeli hrvatski narod, onda je to druga priča. O tome kakvu HDZ ima ulogu i šta su presude u vezi sa UZP-om to je druga stvar, ali o cijelom narodu nema niko pravo da govori.
Zahvaljujem. Ja se nadam da smo ove replike, ispravke krivih navoda završili. Redovna diskusija, gospodin Bakir Izetbegović. Izvolite.
Dobar vam dan svima, žao mi je što u ovakvoj atmosferi pričamo o jednom dobrom rješenju, je li, o rješavanju jednog čvora koji dugo čeka da bude razvezan, mostarskog čvora. Ovo bi trebao da bude jedan svečan dan, što kažu politika je umjeće mogućeg, dakle ovo je bilo moguće, ovo nije savršeno rješenje, ali i način kako je postignut i sam sadržaj je dobar. Bilo je i bolje, naravno da je to riješila Parlamentarna skupština, dva doma Parlamentarne skupštine, ali čekali smo to 12 godina. Na kraju krajeva smo pozvani od međunarodne zajednice, gospodin Čović i ja, da se potrudimo i da nađemo rješenje, ja nisam bio optimista, da vam pravo kažem, ali evo postigli smo ga. Ne mislim da će za Mostar zadugo biti savršenog rješenja, zato što tamo odnosi nisu savršeni, dakle, emocije, viđenja, interesi, stahovi, strahovi dominacije, sjećanja itd. ali ćemo se pomicati naprijed i ovo je taj momenat kada krećemo ustvari naprijed. Nadam se da ćemo jednog dana imati direktni izbor gradonačelnika, da nam neće trebati nikakve ni kvote, niti zaštitni mehanizmi, ali u ovome času je stanje takvo kakvo jeste i u tim okolnostima mislim da je ovo jedan dobar pomak, pa vas pozivam da ovo rješenje danas usvojimo. U vezi sa kvotama koje je spomenuo gospodin Čović, ja mislim da trebamo razmišljati o tome, dakle dobro bi bilo da ovo, da je ovo zemlja u kojoj netrebaju zaštitne kvote, ali ja mislim da trebaju i u Mostaru, i vjerovatno diljem BiH, da se ...stvoraju izvjesne kapsule koje će zaštitit, ovaj, narode koji su u određenim gradovima i na određenim teritorijama u manjini od daljeg nestanka. Tako da, evo vrlo radu ću se angažovati i lično po tom pitanju, da se naprave zaštitne kvote svuda od Sarajeva, preko Tuzle, Boga mi, i Stoca i Čapljine itd. Banja Luke i da se zaštiti, dakle, ono što je supstanca BiH, multietnične BiH. Hvala vam.
Zahvaljujem kolegi Izetbegoviću. Za riječ se javila Lidija Bradara.
Zahvaljujem predsjedatelju. Pozdravljam supredsjedatelje, sve uvažene goste. Evo kao što je rekao gospodin Izetbegović, ovo je zaista danas za nas sve jedan svečan dan i trebao bi biti takav i žao mi je što nam je atmosfera turobna, ali očito mi nekim temama tako malo začinimo svaku našu raspravu, a ja bih ovu svoju počela jednom rečenicom i koja bi evo išla u prilog toj jednoj dobroj točci dnevnog reda i ovom Zakonu kojeg ćemo, ja se nadam, danas usvojiti, a to je da je Ustavni sud u svojoj Odluci od 2014. godine rekao da je opće načelo demokracije da vlast proističe iz naroda i pripada narodu. I ja sam sretna da će uskoro građani Mostara imati mogućnost birati svoje predstavnike u taj, u organ vlasti kao što je općinsko vijeće, Gradsko vijeće. Mi koji godinama sudjelujemo i u političkom životu, bili smo svjedoci i koji evo pratimo praksu i načine kako se donose najviši zakonodavni instrumenti, kako se donosi Ustav, mi smo bili svjedoci da imate, da imamo jedan proces u kojem smo mogli, donijeli jedan jedini Ustav koji je bio demokratski, a to je bio Ustav Federacije, koji je bio donesen na Ustavotvornoj skupštini '94. godine i on je regulirao puno toga. Međutim, kroz 75 izmjena Ustava Federacije brisane su mnoge odredbe koje su definirale i pitanje statusa Grada Mostara, posebnih županija, svega onog što smo mi imali u BiH i očito narušili ono sve što je bilo dobro u tim procesima i što je čuvalo multietničnost određenih prostora. Pa smo imali definiranu županije s posebnim režimom, bila je to Županija Središnja Bosna, to je bila Hercegovačko-neretvanska županija i na kraju smo došli u situaciju da, evo, zbog pojedinih odluka visokih predstavnika već 12 godina nemamo izbore u Gradu Mostaru. Ono što, oni koji su pregovarali, evo, dugi niz godina, budući da ja dolazim isto tako iz Središnje Bosne, iz jednog prostora koji ima Općinu Travnik i ja evo apeliram na predsjednika SDA i sve dužnosnike koji dolaze s tog prostora da učinimo dodatne napore da Općina Travnik također postane grad, pa da ne bude jedini sjedište županije u Federaciji BiH koji nema status grada. Budući da je o Zakonu puno toga rečeno, mislim da će izmjene Izbornog zakona osigurati da građani Mostara izađu na izbore, da iskoriste svoje legitimno pravo. Ja ću predložiti u ime Kluba hrvatskih izaslanika jedan zaključak, a on glasi: Da se zadužuje Vijeće ministara BiH da u što kraćem roku, a sukladno rješenjima u Izbornom zakonu za Grad Mostar, pripremi i u parlamentarnu proceduru uputi izmjene i dopune Izbornog zakona za Općinu Travnik, kako bi se lokalni izbori 2024. godine za Općinu Travnik proveli po novim izbornim pravilima i pri izradi ovog prijedloga konzultirati političke predstavnike u lokalnoj zajednici. Eto to bi bio naš prijedlog, ja se nadam da vi razumijete da postoje još puno sredina koje bi željele da imaju određene, određena izborna pravila koja bi osigurala da upravo vlast koja proističe iz naroda pripada narodu. Da, ja se nadam da ćemo mi uskoro imati i konsenzus oko još izmjena Izbornog zakona ili donijeti novi Izborni zakona, a ako Bog da u nekoj budućnosti novi Ustav i BiH, a onda naravno i Federacije BiH i tako postići nova demokratska načela u ovoj našoj zemlji. Hvala.
Zahvaljujem kolegici Bradara. Time smo iscrpili sve rasprave. Ja Vas molim da taj zaključak u pismenoj formi dostavite. Dakle, nema više prijavljenih. Zaključujem raspravu. Sada ćemo pristupiti glasanju. Dakle, prvo se izjašnjavamo o zaključcima, dakle prvi zaključak koji sam u ime Kluba Srba predložio je: 1. Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH preporučuje Skupštini Grada Mostara u novom sazivu da u proces izrade prijedloga novog Statuta uključi predstavnike svih konstitutivnih i ostalih naroda u BiH, kako bi se kroz usvajanje novog Statuta osigurali mehanizmi donošenja i implementacije odluka od interesa svih građana Mostara. 2. Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH smatra neophodnim da skupštine Hercegovačko-neretvanskog, Posavskog i Zapadnohercegovačkog kantona do dana provođenja predstojećih lokalnih izbora u BiH usvoje izmjene u Ustavu u pravcu osiguranja konstitutivnosti svih naroda i na teritoriji tih kantona. Molim vas da se pripremite za glasanje. Prisutno 14 – za je glasalo 13. Federacija BiH – 9 za, protiv 0, 1 uzdržan. Republika Srpska – 4 za, niko protiv, niko uzdržan. Dakle, konstatujem da smo usvojili predložena dva zaključka. Prelazimo, dakle, na zaključak u ime Kluba delegata iz hrvatskog naroda na tačku tri(?) dnevnog reda: Zadužuje se Vijeće ministara BiH da u što kraćem roku, skladno rješenjima u Izbornom zakonu za Grad Mostar, pripremi i u parlamentarnu proceduru uputi izmjene i dopune Izbornog zakona za Općinu Travnik, kako bi se lokalni izbori 2024. godine za Općinu Travnik proveli po novim izbornim pravilima, pri izradi prijedloga konsultirat će se političke predstavnike u lokalnoj zajednici. Pripremite mehanizam za glasanje, glasajte. .../nije uključen mikrofon/... zaključak. Glasamo o Prijedlogu zakona o izmjenama Izbornog zakona BiH po hitnom postupku u skladu sa članom 124. Poslovnika Doma naroda. Dajte nam mehanizam za glasanje. Prisutno 14 – za je 13, protiv 1, uzdržan niko. Federacija BiH – 9 za, 1 protiv, niko suzdržan. Republika Srpska – 4 za, niko protiv, niko suzdržan. Imamo opću, imamo entitetsku većinu. Dakle, konstatujem da smo usvojili Prijedlog zakona o izmjenama Izbornog zakona BiH po hitnom postupku u skladu sa članom 124. Poslovnika Doma naroda i time stekli uslove da pređemo na tačku tri. Tačka tri, Ad. 3. Izvještaj Zajedničke komisije oba doma Parlamentarne skupštine BiH o postizanju identičnog teksta Zakona o izmjenama Zakona o platama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine (predlagač: Savjet mistara BiH, broj: 01,02-02-1- 2015/17 od 09.08.2017. i 27.09.2017.), materijal broj: 01,02-02-1-2015,2/17 od 26.06.2020. godine
Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH je na 36. sjednici, održanoj 20.02.2018. godine, usvojio Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH u drugom čitanju s jednim amandmanom. Predstavnički dom je na 54. sjednici, održanoj 15.12.2018. godine, usvojio Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH u drugom čitanju bez amandmana. Budući da je Zakon o izmjenama Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH usvojen u različitom tekstu u skladu sa, u odnosu na Predstavnički dom, Dom naroda je na 4. sjednici, održanoj 23.01.2020. godine, u Zajedničku komisiju za postizanje identičnog teksta Zakona iz Doma naroda imenovao delegate: Lidiju Bradaru, Dušanku Majkić i Muniba Jusufovića. Zajednička komisija oba doma za postizanje identičnog teksta navedenog Zakona je na sjednici, odražnoj 25.06.2020. godine, konstatovala da je predmet usaglašavanja jedan amandman usvojen u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Zajednička komisija nije usvojila navedeni amandman i samim tim nije usaglasila tekst Zakon o platama i naknadama u institucijama BiH. Riječ dajem gospođi Dušanki Majkić, koju je Zajednička komisija odredila za izvjestioca na sjednici Doma naroda, ako ima potrebe. Nema, zahvaljujem. Otvaram raspravu. Ne javlja se niko za riječ, kolega Miletić izvolite, nisam vidio oprostite.
Oprostite što se javljam, al nastojaću zaista da budem kratak. Ja za prijedlog ovakvog, ovakvih izmjena i dopuna Zakona o plaćama i naknadama u institucijama neću glasati iz prostog razloga, a ja se nadam da ste imali svi priliku da to dobijete, to je jedno od obraćanja Sindikata koje smo dobili u međuvremenu, a obraćaju nam se sindikalisti naših uposlenika, znači namještenika i državnih službenika, kad je u pitanju naša institucija. Šta
Kolega Miletiću, ne glasamo mi o Zakonu, nego o Izvještaju Komisije.
Samo ako dozvolite, evo
Ok, ali samo da znate ....
Završiću. Ja vas molim, znači, u svakom slučaju imajući u vidu da ima puno problema inače kad je u pitanju sam sadržaj Zakona, pa i ovo Mišljenje Komisije, ja vas molim da imate u vidu zaista da imamo ljudi u ovoj zgradi koji se nalaze u vrlo teškoj situaciji, mislim u svakom slučaju da ovo pitanje zaslužuje posebnu pažnju.
Zahvaljujem kolegi Miletiću. Dalje se ne javlja niko, mi danas, dakle, glasamo o Izvještaju Zajedničke komisije oba doma Parlamentarne skupštine BiH o postizanju identičnog teksta Zakona o izmjenama Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH, Izvještaj Komisije ste dobili. Pripremite mehanizam za glasanje. Dakle, prisutno 14 – za 4, protiv 9, uzdržan 1. Dakle, nemamo opštu, nemamo entitetsku većinu, dakle Izvještaj Komisije nije prihvaćen. Dakle, u skladu sa članom 120. stav (5) Poslovnika Doma naroda ako oba doma ne usvoje negativan izvještaj Zajedničke komisije za usaglašavanje prijedloga zakona dostavlja se Zajedničkoj komisiji za usaglašavanje radi izrade novog izvještaja u skladu sa smjernicama domova. Hvala lijepo. Prelazimo na tačku četiri, Ad. 4. Delegatska inicijativa Denisa Bećirovića koja glasi: „Na osnovu člana 9. Poslovnika Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH ('Službeni glasnik BiH', br. 58/14, 88/15, 96/15 i 53/16), podnosim delegatsku inicijativu kojom se zadužuje Savjet mistara BiH da, najkasnije u roku od šest mjeseci od dana usvajanja ove inicijative u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, pokrene konkretne aktivnosti s ciljem uvođenja niže stope PDV-a za proizvode esencijalne potrošnje građana, kao i uvođenja poreza na luksuzne proizvode“, broj: 02-50-6-2166/19 od 13.12.2019. godine
Dobili smo Mišljenje Komisije za finansije i budžet Doma naroda, Komisija nije podržala ovu inicijativu. Riječ dajem gospođi Dušanki Majkić, kao izvjestiocu, ako ima potrebe. Nema potrebe. Riječ dajem podnosiocu inicijative, gospodinu Bećiroviću, ako želi. Nema, ne želi. Otvaram raspravu. Ko se javlja za riječ? Kolega Sarajlić, izvolite.
Hvala gospodine predsjedavajući. Mi smo i na protekloj sjednici, ovaj, raspravljali o sličnim materijalima i o sličnim inicijativam i ja bih predložio zaključak prije glasanja o ovoj inicijativi, dakle i na tragu onoga o čemu ste Vi diskutirali prošli put. Dakle, prije izjašnjenja Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH po tačci 4. odnosno ovoj inicijativi potrebno je da Ministarstvo finansija BiH, Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje, te Uprava za indirektno oporezivanje BiH sačine analizu eventualnih efekata i projekciju na ukupan fiskalni okvir u BiH. Dakle, mi svi nešto predlažemo, to smo govorili onda i kad je bila inicijativa gospodina Denisa Zvizdića, oko pomjeranja rokova, ovo, ono, ja bi zamolio ako može ovaj zaključak da konačno nam struka kaže kakvi su to modeli, šta su to projekcije, vidimo danas iz medija i ovih dana kako korona utiče na punjenje PDV-a i na budžete u cjelini, stoga da jednu analizu ove, ova stručna tijela na čelu sa Ministarstvom finansija BiH nam dostave i da bi onda meritorno mogli raspravljat, a ne ovako da na svakoj sjednici imamo neke incijative, a zapravo ne znamo kakvi su eventualni efekti tih inicijativa. Zahvaljujem.
Zahvaljujem kolegi Sarajliću. Riječ ima kolegica Marina Pendeš. Izvolite.
Zahvaljujem predsjedatelju. Obzirom da se radi o inicijativi i obzirom da nedostaje sve ovo o čemu je gospodin Sarajlić govorio, ja smatram ovu inicijativu neozbiljnom, obzirom da imamo Vijeće ministara, tu imamo ministra finansija i mislim da je jako bitno i ja vjerujem u Vijeće ministara i ljude koji predstavljaju političke stranke, koje čine vlast u BiH, da će uskoro izići sa odgovarajućim prijedlogom, naravno, koji će uz taj prijedlog imati i odgovarajuće finansijske pokazatelje i u tom smislu ne prihvatam ovu inicijativu.
Denis Bećirović se javio za riječ, izvolite.
Dakle, ja sam ovaj prijedlog dostavio 13. decembra 2019. godine, od tada je on ovdje zvanično protokolisan u parlamentarnoj proceduri i evo danas 08. jula je na dnevnom redu Doma naroda. Ja želim reći da je ovo tema i pitanje koje ćemo mi sasvim sigurno imati na dnevnom redu u narednim mjesecima. Ova korona kriza je samo ubrzala to pitanje i sasvim sigurno da ćemo morati razmisliti najozbiljnije o tome da uvedeno, odnosno smanjimo stopu PDV-a na esencijalne proizvode, prije svega zbog ogromnog broja siromašnih građana u BiH, u cijeloj BiH. S druge strane u ovoj inicijativi se predlaže i uvođenje većih poreza na luksuzne proizvode, dakle na one najbogatije u društvu. Međutim, evo jutros smo raspravljali i na klubu i ja nemam ništa protiv da prije izjašnjavanja dobijemo i mišljenje od svih nadležnih i da se nakon toga izjasnimo ovdje i na sjednici Doma naroda.
Zahvaljujem. Dakle, poslovnički mi se o inicijativi moramo izjasniti, ako, meni je logično, ukoliko inicijativa bude prihvaćena onda je logično da se prihvati ovaj zaključak da Vijeće ministara to pripremi. Dakle, ja bi
... da prvo dobijemo mišljenje, onda da se izjasnimo.
Da, da, ali moramo, dakle o inicijativi se moramo izjasniti danas ne možemo odložiti, a meni je logično ukoliko inicijativa se prihvati da se usvoji zaključak kolege Sarajlića, da se pripreme materijali na bazi kojih možemo voditi raspravu jel' objektivno na bazi samo inicijative ne možemo, ako se slažete. Ok. Pripremite se, dakle, za glasanje o inicijativi Denisa Bećirovića.
Tačka pet, Ad. 5. Delegatska inicijativa Denisa Bećirovića koja glasi: „Na osnovu člana 9. Poslovnika Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH ('Službeni glasnik BiH', br. 58/14, 88/15, 96/15 i 53/16), podnosim delegatsku inicijativu kojom se zadužuje Savjet mistara BiH da, najkasnije u roku od šest mjeseci od dana usvajanja ove inicijative u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, pripremi i u parlamentarnu proceduru dostavi amandman kojim se mijenja član VI stav (1) Ustava BiH tako da Ustavni sud BiH ima dvanaest članova, od kojih predsjednik Europskog suda za ljudska prava, nakon konsultacija s Predsjedništvom BiH, bira šest članova Ustavnog suda BiH“, broj: 02-50- 6-430/20 od 14.02.2020. godine
Dobili ste Mišljenje Ustavnopravne komisije Doma naroda, Komisija nije podržala ovu inicijativu. Riječ dajem gospodinu Bariši Čolaku, predsjedavajućem Komisije, ukoliko ima potrebe. Nema, zahvaljujem. Riječ dajem podnosiocu inicijative, kolegi Bećiroviću. Nema potrebe. Otvaram raspravu. Ne javlja se niko za raspravu. Zaključujem raspravu. Pripremite se za glasanje. Glasamo o delegatskoj inicijativi kolege Bećirovića. Prisutno 14 – za 3, protiv 8, uzdržanih 3. Federacija BiH – 3 za, protiv 4, uzdržana 2. Republika Srpska – protiv 4, niko uzdržan, niko za. Dakle, nemamo opštu većinu, nema entitetsku većinu. Konstatujem da ova inicijativa kolege Bećirovića nije usvojena. Prelazimo na tačku šest, Ad. 6. Delegatska inicijativa Denisa Bećirovića koja glasi: „Na osnovu člana 9. Poslovnika Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH ('Službeni glasnik BiH', br. 58/14, 88/15, 96/15 i 53/16), podnosim delegatsku inicijativu kojom Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH poziva entitetske vlade da, najkasnije u roku od 120 dana od dana usvajanja ove inicijative, pripreme i u parlamentarnu proceduru dostave amandmane na ustave bh. entiteta Republike Srpske i Federacije BiH kojima bi se osiguralo da: 1. svi narodi i građani na cijelom državnom teritoriju Bosne i Hercegovine budu potpuno ravnopravni; 2. da Savjet naroda u bh. entitetu Republika Srpska dobije jednake ustavne nadležnosti kakve ima i Dom naroda u Parlamentu bh. entiteta Federacija BiH; 3. da se ukinu i druga asimetrična rješenja u ustavima bh. entiteta“, broj: 02-50-6-1131/20 od 09.06.2020. godine
Dobili ste Mišljenje Ustavnopravne komisije Doma naroda, Komisija nije podržala ovu inicijativu. Riječ dajem kolegi Čolaku, kao predsjedniku Komisije, ako ima potrebe. Kolega Čolak, ima li potrebe da se izjasnite, kolega Čolak, kao predsjednik Komisije? Ne, hvala lijepo. Riječ dajem podnosiocu inicijative, kolegi Bećiroviću, ako ima potrebe. Izvolite kolega Bećirović.
Zahvaljujem. Dakle, riječ je o prijedlogu koji predviđa da imamo zaista istinsku i stvarnu ravnopravnost u oba bosanskohercegovačka entiteta. Riječ je o prijedlogu koji predviđa da i Dom naroda u Federaciji BiH i Vijeće naroda u entitetu RS dobiju jednake ustavne nadležnsoti. Riječ je o prijedlogu koji predviđa da ukinemo i druga asimetrična rješenja. Ubjeđen sam da parcijalno od grada do grada nikada nećemo riješiti ovu problematiku, već da moramo imati jedan principijelan i konzistentan pristup jednakog odnosa prema svim građanima i narodima BiH na cijeloj državnoj teriotriji BiH. Samo kada takve političke stavove budemo usvajali i takav politički pristup budemo imali osiguraćemo istinsku ravnopravnost svih na cijeloj teritoriji BiH.
Zahvaljujem kolegi Bećiroviću. Jel' se neko javlja za riječ? Ne javlja niko. Zaključujem raspravu. Glasamo o inicijativi kolege Bećirovića. Od prisutno 14 – za 6, protiv 8, uzdržan niko. Iz Federacije BiH – 6 za, protiv 4, uzdržan niko. Iz Republike Srpske – protiv 4, nema uzdržanih, nema za. Dakle, imamo opštu većinu, nemamo enitetske većine. Možemo ići Nema ni jedne ni druge.
A da, nema ni jedne ni druge, nema ... Dakle, protiv je 8, da nema, da, da nemamo opšte većine, nema entitetske većine. Konstatujem da ova inicijativa kolege Bećirovića nije usvojena. Prelazimo na tačku sedam, Ad. 7. Prijedlog odluke o dopuni Odluke o imenovanju članova parlamentarnih delegacija („Službeni glasnik BiH“, broj 4/20)
Kolegij Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH na 16. sjednici, održanoj 07.08.2020. godine, utvrdio Prijedlog odluke o dopuni Odluke o imenovanju članova parlamentarnih delegacija koji vam je dostavljen. Nama nedostaje da se izjasnimo o navedenom Prijedlogu odluke. Otvaram raspravu. Je li se neko javlja za riječ? Ne javlja niko. Zaključujem raspravu. Pokrenite mehanizam za glasanje. Zatvaram raspravu. Dakle, prisutno 14 – za 13, protiv niko, uzdržan 1. Federacija BiH – 9 za, 1 uzdržan. Republika Srpska – 4 za, nema uzdržanih, nema protiv. Konstatujem da imamo opštu i enitetsku većinu, dakle usvojili smo Prijedlog odluke o dopuni Odluke o imenovanju članova parlamentarnih delegacija u kojima smo delegate Marinu Pendeš i Lazara Prodanovića imenovali za Stalnu delegaciju Parlamentarne skupštine BiH u Parlamentarnoj skupštini zemalja frankofonskog govornog područja. Prelazimo na tačku osam, Ad. 8. Prijedlog odluke o imenovanju članova Komisije za odlučivanje o sukobu interesa, predlagač: Zajednički kolegijum oba doma Parlamentarne skupštine BiH, broj: 01,02-34-1-1259/20 od 25.06.2020. godine
Zajednički kolegij oba doma Parlamentarne skupštine BiH na 6. sjednici, odžanoj 25.06.2020. godine, utvrdio je Prijedlog odluke o imenovanju članova Komisije za odlučivanje o sukobu interesa. Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH navedeni Prijedlog odluke razmatrao je na 10. sjednici, koja je održana 07.07.2020. godine. Otvaram raspravu. Ko se javlja? Ne javlja se niko za riječ. Zaključujem raspravu. Predlažem da glasamo o Prijedlog odluke o imenovanju članova Komisije za odlučivanje o sukobu interesa. Prisutno 14 – za 13, protiv niko, uzdržan 1. Federacija BiH – 9 za, protiv niko, uzdržan 1. Republika Srpska – za 4, protiv niko, niko uzdržan. Dakle, usvojili smo, imamo opštu i entitetsku većinu i usvojili smo Odluku o imenovanju članova Komisije za odlučivanje o sukobu interesa u koju smo iz Doma naroda imenovali Muniba Jusufovića, Barišu Čolaka i Sredoju Novića. Prelazimo na devetu tačku, Ad. 9. Prijedlog odluke o razrješenju sekretara Zajedničke službe Sekretarijata Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, predlagač: Zajednički kolegijum oba doma Parlamentarne skupštine BiH, broj: 01,02-34-7-1206/20 od 06.07.2020. godine
Zajednički kolegij oba doma Parlamentarne skupštine BiH na 7. sjednici, održanoj 06.07.2020. godine, utvrdio Prijedlog odluke o razrješenju sekretara Zajedničke službe Sekretarijata Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Kenana Vehabovića. Dobili ste Prijedlog oduke. Želim samo da kažem napomenu, da znate da je Kenan Vehabović dosadašnji generalni sekretar izabran na drugo radno mjesto, da je podnio ostavku i da smo morali, dakle, da izvršimo razrješenje i imenovanje novog sekretara Zajedničke službe kako ne bismo paralisali rad i jednog i drugog Doma. Je li se neko javlja za riječ? Ne javlja niko. Zaključujem raspravu. Idemo na galsanje. Prisutno je 14 – za 13, protiv niko, uzdržan 1. Federacija BiH – 9 za, protiv niko, uzdržan 1. Republika Srpska – 4 za, protiv niko, uzdržan niko. Konstatujem da smo prihvatili Prijedlog odluke o razrješenju sekretara Zajedničke službe Parlamentarne skupštine BiH, gospodina Kenana Vehabovića. Želim da se zahvalim kolegi Vehaboviću na dosadašnjem korektnom radu i saradnji i na rukovođenju generalnim sekretarijatom i želim mu puno sreće u ime Doma naroda na drugom radnom mjestu. Prelazimo na, dakle prelazimo na tačku 10. Ad. 10. Prijedlog odluke o imenovanju sekretara Zajedničke službe Sekratarijata Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, predlagač: Zajednički kolegijum oba doma Parlamentarne skupštine BiH, broj: 01,02-34-1-1386/20 od 06.07.2020. godine
Zajednički kolegij oba doma Parlamentarne skupštine BiH na 7. sjednici, održanoj 06.07.2020. godine, utvrdio Prijedlog odluke o imenovanju sekretara Zajedničke službe Sekratarijata Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Dobili ste Prijedlog odluke o imenovanju. Otvaram raspravu. Ne javlja se niko za riječ, a Lidija Bradara. Izvolite.
Molim stanku u ime Kluba hrvatskog naroda od 5 minuta.
Ok, evo pauza 5 minuta u ime Kluba.
Da, glasamo da se imenuje Mirza Imamović za sekretara, generalnog sekretara Zajedničke službe. Glasamo. Prisutno 14 – za 9, protiv niko, uzdržanih 5. Federacija BiH – za 5, protiv niko, uzdržanih 5. Republika Srpska – 4 za, protiv niko, uzdržan niko. Konstatujem da imamo opštu većinu, imamo entitetsku većinu i konstatujem da je Mirza Imamović imenovan za sekretara Zajedničke službe Parlamentarne skupštine BiH. Ja u lično ima i u ime Doma naroda želim da čestitam kolegi i očekujemo korektnu saradnju. Prelazimo na tačku, dakle na dnevnom redu preostalo je još davanje saglasnosti za ratifikaciju sporazuma. Predlažem da objedinimo raspravu i izjašnjavanje o tačkama od 11. do 18. uključujući i 18. tačku dnevnog reda, jer se radi o ratifikacijama. Otvaram raspravu o ovom prijedlogu. Ne javlja se niko. Zaključujem raspravu. Daj da se izjasnimo o spajanju, da. Dakle, 14 je prisutno – za 14, protiv niko, uzdržan niko. Imamo opštu, imamo entitetsku većinu, dakle, prijedlog je usvojen da objedinimo raspravu i izjašnjavanje o točkama od 11. do 18. uključujući 18. tačku dnevnog reda. Tačke 11. do 18. Ad. 11. – Ad. 18. Davanje saglasnosti za ratifikaciju sporazuma
Dobili ste Mišljenje Komisije za spoljnu trgovinu i politiku, carine, saobraćaj i komunikacije Doma naroda. Riječ dajem Amiru Fazliću, ako ima potrebe. Nema, zaključujem. Otvaram raspravu. Ko se javlja za riječ? Ne javlja niko. Zaključujem raspravu. Glasamo o davanju saglasnosti za ratifikaciju sporazuma i ugovora iz tačaka od 11. do 18. dnevnog reda, uključujući i tačku 18. dnevnog reda. Glasamo. Dakle, prisutno 14 – za 14, protiv niko, uzdržan niko. Imamo opštu, imamo entitetsku većinu. Dakle, konstatujem da smo ratifikovali sporazume od tačke 11. do tačke 18. uključujući i tačku 18. I time zaključujem 9. sjednicu Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH uz napomenu da ćemo novu sjednicu imati 21. ovog mjeseca, koja će biti posvećena budžetu i naravno onim tačkama dnevnog reda koje do tada budu zadovoljile proceduralne i poslovničke mogućnosti da se nađu na dnevnom redu. Hvala vam lijepo i vidimo se 21.