Dame i gospodo izaslanici, uvaženi gosti, srdačno vas pozdravljam i otvaram 6. sjednicu Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Na današnju sjednicu su pozvani naši redoviti gosti, predsjedatelj i članovi Vijeća ministara BiH, predstavnici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Središnje banke BiH, Ureda za razmatranje žalbi u BiH, Ureda za reviziju institucija BiH, Agencije za poštanski promet BiH, Upravni odbor BHRT-a, Vijeće nacionalnih manjina, Neovisnog odbora za neovisna tijela policijskih struktura BiH, odbora za žalbe građana BiH, Neovisnog povjerenstva za praćenje uvjeta boravka u zavodima, postupanje i poštivanje ljudskih prava osoba nad kojima se izvršavaju kaznene sankcije i druge mjere koje je izrekao u kaznenom postupku Sud Bosne i Hercegovine, strani sudovi za djela predviđena Kaznenim zakonom BiH ili međunarodnim ugovorom čija je potpisnica BiH ili drugi sud sukladno zakonu BiH, Državnog regulatornog povjerenstva za električnu energiju, Državne regulatorne agencije za radijaciju i nuklearnu sigurnost BiH, Tužiteljstva BiH, parlamentarni vojni povjerenik, te predstavnici međunarodnih organizacija u BiH koji redovito prate rad našega Doma. Sve vas još jednom srdačno pozdravljam i konstatiram da sjednici nazoči 15 izaslanika od kojih 5 iz bošnjačkog, 5 iz hrvatskog i 5 iz srpskog naroda. Kao što vam je naznačeno u pozivu za sjednicu, sukladno članku 155. Poslovnika na početku sjednice, a prije rasprave o dnevnom redu izaslanicima će biti omogućeno postavljanje izaslaničkih pitanja u usmenom obliku. Podsjećam da su vam zajedno sa pozivom za 6. sjednicu Doma naroda upućeni i dopisi u vezi sa procedurom postavljanja izaslaničkih pitanja u usmenom obliku. Navedeni dopis odnosno obavijest o mogućnosti postavljanja izaslaničkih pitanja u usmenom obliku na 6. sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH također je upućen predsjedatelju Vijeća ministara BiH, Generalnom tajništvu Vijeća ministara BiH. Sukladno članku 156. stavak (1) Poslovnika najavu za postavljanje izaslaničkih pitanja u usmenom obliku dostavili su: kolegica Marina Pendeš za ministra sigurnosti, kolega Denis Bećirović za predsjedatelja Vijeća ministara, kolega Zlatko Miletić za Vijeće ministara, ministra pravde, Tužiteljstvo BiH, Koordinacijska tijela Vijeća ministara za zaštitu i spašavanje i kolega Mladen Bosić za predsjedatelja Vijeća ministara, Sukladno članku 156. stavak (2) Poslovnika ove najave dostavljene su predsjedatelju Vijeća ministara BiH i onim članovima Vijeća ministara BiH za koji se pitanje odnosi. Želim vas podsjetiti i na to da smo uputili obavijest Javnom radiotelevizijskom servisu BiH radi osiguranja izravnog televizijskog prijenosa ovog dijela sjednice sukladno članku 155. stavak (1) Poslovnika. Sada možemo započeti postavljenje usmenih izaslaničkih pitanja i davanja odgovora. Riječ dajem izaslanici Marini Pendeš. Izvolite kolegice Pendeš.

Zahvaljujem predsjedatelju. Uvažene kolegice i kolege, dame i gospodo. Pitanje sam postavila ministru sigurnosti, Radončiću. Obzirom da ga nema očekujem da mi u pismenoj formi odgovori. Obzirom na koordinirajuću ulogu Vašeg Ministarstva u sustavu sigurnosti BiH molim da mi od nadležnih institucija Federacije BiH, Kantona Sarajevo, pribavite odgovor – jesu li i što su poduzeli protiv onih koji su nelegalno 16.05.2020. godine organizirali prosjede protiv kardinala, katolika i svete mise čime su prekršili međunarodni sporazum? Misli se na Temeljni ugovor sa Svetom Stolicom, Zakon o slobodi okupljanja, nisu imali dozvolu nadležne institucije, odluke Vlade Federacije i Vlade Kantona Sarajevo koje su vezane za sprečavanje širenja Covida 19, mislim na okupljanja u javnom prostoru. Hvala.

Hvala kolegice Pendeš. U ime Ministarstva hoćemo li dobiti odmah odgovor? Izvolite. Ja bih Vas zamolio da izađete za govornicu, tako da riješimo taj problem. Poštovani predsjedavajući i uvaženi članovi Kolegija, uvaženi delegati. Obzirom da je delegatsko pitanje uvažene delegatkinje Marine Pendeš zaprimljeno jučer, Ministarstvo sigurnosti BiH će na prvoj narednoj sjednici Doma naroda Parlamenta BiH dostaviti detaljan usmeni odgovor. Zahvaljujem.

Hvala Vama. Kolegice Pendeš jeste li zadovoljni ovim pristupom odgovoru?

Nisam dobro razumjela, detaljan usmeni ili detaljan pismeni? Ja očekujem pismeni, obzirom da danas nije bilo usmenog.

Dobro, hvala Vam lijepo. Znači, obvezali smo se dostaviti detaljan pisani odgovor. Riječ dajem sada kolegi Denisu Bećiroviću.

Poštovani predsjedavajući. Dame i gospodo. Moje pitanje je upućeno predsjedavajućem Vijeća ministara, gospodinu Tegeltiji. Pitanje glasi – šta ste konkretno preduzeli i šta planirate preduzeti s ciljem pripreme i dostavljanja u parlamentarnu proceduru zakonskog rješenja o zabrani djelovanja svih fašističkih organizacija u BiH i upotrebe njihovih simbola na državnoj teritoriji BiH? Smatram da 25 godina nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma napokon treba riješiti i ovo pitanje u BiH. Nažalost, svjedoci smo da na pojedinim dijelovima državne teritorije BiH ruše se spomenici antifašizma, a istovremeno grade se spomenici fašistima i zločincima. Svjedoci smo da se u pojedinim dijelovima naše države ukidaju ulice koje su nosile naziv po istaknutim antifašistima, a imenuju se ulice po osvjedočenim zločincima i fašistima. Smatram da je vrijeme, dakle, da ovo pitanje napokon zakonski regulišemo u BiH, da podvučemo crtu i da BiH i u ovom segmentu bude dio civilizovanog svijeta. Sa fašističkim organizacijama i sa fašizmom u bilo kojem obliku mi nemamo nikakve šanse na našem evroatlanskom putu. Mi nemamo, naravno, ni dobru budućnost ako to na adekvatan način ne razriješimo. Stoga je jako važno da Vijeće ministara BiH uradi svoj dio posla. Dio nas koji smo ovdje u Parlamentarnoj skupštini BiH je predlagao određena rješenja po tom pitanju. Nažalost, to nije usvojeno. Neki su i tada ...

Kolega Bećiroviću, evo ja strpljivo čekam ali pratite i Vi vrijeme kao i ja, probijate već vrijeme poslovničko.

Dobro, mislim da je suština pitanja jasna i, evo, očekujem sad odgovor. Hvala.

Hvala Vam. Ja ću zamoliti predsjedavajućeg.

Poštovani predsjedavajući, članovi Kolegija, uvaženi delegati, gosti, predstavnici medija. Dozvolite mi da u skladu sa vremenom koje mi stoji na raspolaganju pokušam dati kratko odgovor na ovo pitanje. Informacija, prije svega, radi onih koji nas gledaju i slušaju, da je ovaj Prijedlog zakona o kojem govori delegat Bećirović već se tri puta našao u proceduri Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, dva puta u različitim formama, ne tačno kao ovaj naziv zakona. Dva puta kao prijedlog poslanika, i jednom kao prijedlog Savjeta ministara. 2009. i ... i '14. godine, na prijedlog poslanika, izmjena zakonskih rješanja koja su u suštini sadržavala ovo o čemu govori delegat Bećirović su se našli u Predstavničkom domu i one nisu dobile podršku poslanika. Savjet ministara je na svojoj sjednici u proljeće 2010. godine na prijedlog Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice i Ministarstva pravde usvojila Prijedlog ovog zakona i vrlo brzo poslije toga, nekih mjesec dana, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH je oborio taj Zakon. Zašto Vam ovo govorim? Iz jednostavnog razloga, da razumijemo kako prolaze prijedlozi i zakonska rješenja koja nisu usaglašena i koja nisu dogovorena između svih onih koji učestvuju u parlamentarnom životu u BiH. Podsjetiću Vas da na sjednici Savjeta ministara 2010. godine Zakon je usvojen i upućen u parlamentarnu proceduru i pored toga što su predstavnici, ministri iz reda srpskog naroda bili protiv, protiv ovog Zakona. Ja nemam ni dovoljno vremena ni prostora da obrazlažem njihove razloge zašto su oni glasali protiv ovog zakonskog rješenja. Gospodin Bećirović je otprilike rekao zašto su oni predložili ovo zakonsko rješenje. Ja nemam namjeru da kao predsjedavajući Savjeta ministara predlažem zakonsko rješenje koje će dalje napraviti podjelu po ovim pitanjima i ukoliko postigne se saglasanost sa zadovoljstvom ću ga predložiti Parlamentarnoj skupštini i Domu naroda. Naravno, neću biti nikakva prepreka ukoliko resorna ministarstva budu predlagači zakona, ali ja vas pozivam da ne bavimo se onim pitanjima oko kojih je evidentno da u ovom trenutku ne postoji saglasnost, već da tražimo zajednički imenitelj za ovaj zakonska rješenja kako bi bili usvojeni u zakonskoj proceduri. Moj stav i stav većine građana BiH je jasan po pitanju fašizma i antifašizma i mislim da i zakonsko rješenje koje god da usvojimo neće promijeniti ničiji stav o antifašizmu i fašizmu u Bosni i Hercegovini. Hvala lijepo.

Hvala lijepo predsjedavajućem Tegeltiji. Molit ću vas i kod postavljanja pitanja i odgovora da se držimo poslovničkog vremena ukoliko je to moguće. Da li je kolega Bećirović zadovoljan odgovorom?

Pa nisam zadovoljan zato što smatram da nama trebaju zakoni koju uvažavaju prošlost, a izviru iz budućnosti. Mislim da ovo što trenutno u BiH imamo nije nikako dobro ni za jednog građanina, ni za jedan narod u BiH. I smatram, bez obzira koliko je puta ovaj Prijedlog zakona u različitim oblicima bio u parlamentarnoj formi, da se nikada ne smijemo umoriti od toga. To nije zakon koji treba da proizvodi bilo kakve podjele, ali podjela između fašizma i antifašizma je civilizacijska podjela. To je razdjelnica i to ne smijemo nikada negirati. Ja, evo, sada govorim da je dobro da na vrijeme regulišemo to pitanje, pretpostavljam, kao što i svi pretpostavljate da ćemo mi u narednom periodu ponovo imati, prije ili kasnije, incidente sa različitim fašističkim organizacijama i tada će svi o tome da govore. Dajte jednom na vrijeme da riješimo neke stvari i da to regulišemo na način kako su to regulisale jedna Njemačka, Austrija i druge uređene države zapada. Želim, takođe, reći da je pomalo i licemjerno, evo, gospodine Tegletija, recimo, i kada Vaš predsjednik stranke čestita Dan pobjede nad fašizomom, a ovdje poslanici ili delegati te stranke uvijek glasaju protiv zakona kojim se zabranjuju fašističke organizacije. Mislim da je vrijeme da ...

Dobro, ja Vas zamoljavam sad opet na malo pažnje na sat koji je ispred Vas i biće sve u redu.

... postanemo principijelni u Bosni i Hercegovini. Zahvaljujem.

Hvala Vam kolega Bećiroviću. Riječ dajem kolegi Zlatku Miletiću. Izvolite kolega Miletiću.

Hvala lijepo predsjedatelju. Ja neću Vas pozdraviti sukladno protokolu, uglavnom sve vas srdačno pozdravljam i dobro jutro svima. Moje pitanje se odnosi da u cilju daljeg sprječavanja eventualne zloupotrebe položaja nadležim institucijama na svim administrativnim nivoima vlasti u toku trajanja pandemije korona virusa, Covid- 19, molim da mi se dostavi informacija od strane Tužiteljstva BiH da li je i u kojim slučajevima otvorilo istragu za nezakonito postupanje pojedinih odgovornih osoba na svim nivoima vlasti u BiH i po kom osnovu? I da li su eventualno u tom smislu počinjena kaznena djela u ovoj oblasti i da li se isti mogu tretirati kao zločini protiv čovječnosti, imajući u vidu da ako su ista počinjena, da su učinjena u stanju vanredne okolnosti, odnosno vanrednom stanju, odnosno stanju proglašene nesreće, mislim na Federaciju, ako smo uopšte u Federaciji življeli u sreći? Zašto me ovo interesuje? S obzirom na mnoge afere, od respiratora, maski, bolnica, parkinga, pa čak i smrtnih slučajeva ja vas molim da mi Tužilaštvo da, ili Tužiteljstvo, odgovor na ovo pitanje. Takođe, molim Koordinaciono tijelo za zaštitu i spašavanje BiH da mi dostavi informaciju sa objedinjenim podacima svih kriznih štabova ili stožera, institucija, organa, zdravstvenih ustanova, o dostavljenoj i distribuiranoj humanitarnoj pomoći koju ju dobila BiH. Ovom prilikom zahvaljujem se svim zemljama koje su nam pružile pomoć, a imajući u vidu očit nesrazmjer u raspodjeli sredstava u institucijama u Bosni i Hercegovini, pogotovo iz domena sistema zdravstvene zaštite, samo malu digresiju da napravim, ako sam dobro izbrojao, mi 143 imamo lokalne zajednice na području BiH, izdvojit ću ovdje samo jedan primjer općine Bosansko Grahovo u Federaciji. Zašto to pitam? Imajući u vidu činjenicu da je u tom gradu prije rata življelo oko 9.000 stanovnika, sada ima oko 2.500 od čega čak 60% ljudi u tom gradu je starosti preko 65 godina i u taj grad doktor dolazi jednom tjedno ili sedmično. Postavljam pitanje – ako taj čovjek dođe, recimo, u četvrtak, i dođe korona virus, oni čekaju tog doktora do utorka, da li ćemo čekati da stanovništvo u tom gradu, a njih 90% nema motorno vozilo, da poumiru jer nisu u stanju doći do najbliže bolnice, a to je kantonalna ili županijska bolnica u Livnu koja je udaljena 105 kilometara. O kantonalnoj bolnici u Livnu da ne govorim, dovoljno je otići i samo se sve po sebi kaže. Ja bih vas zaista molio da pogotovo ovi koji raspodjeljuju ovu humanitarnu pomoć da sve ove podatke imaju u vidu. Hvala ljepo.

Hvala Vama. Odgovor ste uputili Tužiteljstvu, kroz Vašu naznaku, Koordinacijskom tijelu Vijeća ministara. Ima li potrebe u ime Tužiteljstva, odnosno Koordinacijskog tijela ili ćete Vi ministre sve to pokriti? Dobro, obzirom da je u pitanju Tužiteljstvo, glavna tužiteljica je ustala pa pretpostavljam da želite odgovoriti na ovo pitanje. Izvolite.

Poštovani predsjedatelju Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, uvaženi delegati. Čast mi je da imam priliku da vam se obratim danas na ovom skupu. Najprije, da odgovorim na ovo pitanje, a poslije i na pitanja vezana za rad Tužiteljstva u 2017. i 2018. godini. Što se tiče ovog delegatskog pitanja mi smo ga dobili jučer, ali ja ću pokušati da dam odgovor. Što se tiče predmeta koji se odnose na zločin protiv čovječnosti, zločin protiv čovječnosti je propisan Kaznenim zakonom BiH i mi to svi znamo, dobro znamo o čemu se radi. Zna se ko tumači zakon i ja bih ovom prilikom istakla da sve predmete koje smo započeli raditi nismo primjenjivali ovaj institut zločina protiv čovječnosti, nego radimo kao zloupotrebe službenih položaja. Također, mislim da je pitanje malo konfuzno postavljeno, jer ovo pitanje ne može se odnositi samo na Tužiteljstvo BiH obzirom da su različite nadležnosti. Tužiteljstvo BiH ima svoje nadležnosti, kantonalna i okružna tužiteljstva imaju svoje nadležnosti. Prema tome, svi bi trebali dati odgovore koliko predmeta imaju u radu i šta ustvari rade po ovom pitanju. Ja moram reći da je Tužiteljstvo BiH otpočetka preduzelo sve aktivnosti vezano za pandemiju, vi znate da sam ja na tome upozoravala i na sjednici Parlamentarne skupštine 11.03. koja je održana i u pogledu zaštite svojih uposlenika, a takođe i građana BiH. Ja moram reći da mi vodimo predmete koji se odnose na tendere, vi znate ono što je poznato javnosti, pitanje novca građana ove zemlje, ali naravno, sve sa činjenicama i dokazima i kao što sam rekla, svaki predmet će biti detaljno razmotren prije donošenje konačne tužilačke odluke kako je to od onog momenta otkad sam ja postala vršiteljica dužnosti glavnog tužitelja. Osim toga, poznato je i da imamo dva granična policajca koja su propustila određena lica i mogla ugroziti zdravlje i život građana. Takođe, imamo dva predmeta koja se odnose na nabavku maski, jedan predmet se odnosi na Federaciju BiH, drugi predmet se odnosi na Republiku Srpsku. Takođe, javnosti je poznato da imamo određenih predmeta vezano i za obdukcije, međutim, tu se, imamo dio koji radi Kantonalno tužiteljstvo Sarajevo i mislim, gospodine Miletiću, da bi Vi to dobro trebali znati, Vi dugo radite ove poslove, šta je čija nadležnost. I po tom pitanju treba se obratiti kantonalnim i okružnim tužiteljstvima. Ukoliko je potrebno, mi smo ovaj dobili upit jučer, mi ćemo pismeno odgovoriti, ali mislim da smo zaista preduzeli sve mjere koje Tužiteljstvo treba da radi i, ja kažem, ja sam na to upozoravala i ranije, a mi ćemo nastaviti i ovo su prioriteti u radu Tužiteljstva BiH. Hvala.

Hvala Vam. Obzirom da ste i Vi u svom pisanom dijelu ovog pitanja definirali Ministarstvo pravde i Koordinacijsko tijelo, moje pitanje za Vijeće ministara – da li ministar pravde ili neko ispred Koordinacijskog tijela treba nešto odgovoriti? Ako ne, to je to. Sad mogu sam Vas da upitam kolega Miletiću jeste li zadovoljni odgovorom, obzirom da će i u pisanoj formi doći, kako je rekla glavna tužiteljica, dio odgovora?

Pa ja ne bih polemizirao zaista, evo, zadovoljan sam uvjetno rečeno, ali očekujem u svakom slučaju pismeni odgovor i po jednom i po drugom pitanju. Hvala vam.

Hvala Vama. Riječ dajem kolegi Mladenu Bosiću. Kolega Bosiću, izvolite.

Hvala predsjedavajući. Moje je pitanje upućeno predsjedavajućem Savjeta ministara, gospodinu Zoranu Tegeltiji, a pitanje glasi – pošto se nalazite na čelu Savjeta ministara BiH koji je već sada obezbijedio epitet najnedjelotvornijeg sastava ikada hoćete li podnijeti ostavku ili ćete nastaviti da učestvujete u opstrukciji rada? Mi smo u teškom periodu za sve, korona je postavila novu realnost. Od svih vlasti se očekuje incijativa i građani očekuju da nađu i da vide neki plan i vide neko svijetlo na kraju tunela, neke vlasti to rade bolje, neke gore, a čini mi se gospodine Tegeltija da ste Vi odlučili da ne radite ništa i Savjet ministara i Vi na čelu tog Savjeta ministara ste praktično nestali u ovo krizno vrijeme sa radara političke scene u BiH. Ja znam da Vi niste odgovorni za blokadu, znam da sam ovo pitanje mogao postaviti i Kolegiju Doma naroda i Kolegiju Predstavničkog doma i Predsjedništvu BiH, ali sam ga postavio Vama. Kad čujem odgovor, reći ću i zašto sam ga postavio upravo Vama.

Hvala kolega Bosiću. Predsjedavajući Vijeća ministara, gospodin Tegeltija. Izvolite.

Hvala lijepo predsjedavajući. Naravno, trebalo bi mnogo više vremena da kažemo šta smo sve uradili za ovaj period pandemije koja još uvijek traje, ali nemam vremena za to i nadam se da će biti prilika da i ovaj Dom informišemo šta smo radili. Nismo se slikali i smatrali da ima potrebe da se slikamo za javnost, smatrali smo da u javnosti dominantno trebaju da budu ljekari i to je naš stav. Ali s obzirom da je Vaše pitanje više političko nego što Vas interesuje šta smo mi to radili, dozvolite da kažem da mi pripadamo različitim političkim opcijama, dugo vremena se nalazimo na tome i teško da ćemo mi bilo kada približiti naša politička gledišta. Stavovi opozicije prema poziciji, kako to radi pozicija, a isto stav pozicije prema opoziciji, kako radi opozicija, nikad se ne uzima kao ozbiljan stav već se uvijek podvodi pod vid političke borbe. Tako i Vaš stav o radu Savjeta ministara, ja podrazumijevam kao Vaše legitimno pravo političke borbe, pokušaj Vaše afirmacije i Vaše političke partije. Ali, oko jedne stvari se sasvim sigurno moramo ovdje svi skupa usaglasiti, da u parlamentarnoj demokratiji u kojoj živimo svi skupa, samo su građani ti koji imaju mogućnost da sude kako je bilo koja institucija radila, pa i Savjet minstara, da sude o tome kako ste Vi ili kako sam ja ili bilo ko drugi u nekom periodu radili. Pitanje je ocjena našeg rada, Savjeta ministara, za pet mjeseci složit ćete da je prekratko vrijeme da o bilo čemu se u ovom trenutku može da govori, ali podsjetit ću Vas da je Savjet ministara izabran godinu dana nakon provedenih izbora, da smo se kompletirali prije sedmice i da od pet mjeseci rada, tri mjeseca se bavimo pandemijom. Ali ono što znamo, da nismo mi ništa novo pred našim glasačima i naša je obaveza poslije naših politika da se pojavimo pred glasačima i ja sam se, naravno, nakon zadnjeg ciklusa kada je bi između '14. i '18. godine pojavio pred glasačima da glasači kažu kako sam ja to radio i šta sam ja radio, moja politička opcija. Nažalost, gospodine Bosiću Vi niste iskoristili to pravo da Vam građani kažu kako ste to Vi radili u prethodnom vremenskom periodu kada ste bili lider srpski u ovom Parlamentu. Novi test pred nama gospodine Bosiću, 2020. godina. Zajedno smo bili u '19. godini u parlamentima, u jednom i u drugom, i Vi i ja, '20. obavljamo različite funkcije, ja Vas pozivam da istestiramo stav građana o tome kako ste Vi i kako sam ja radio. Što se tiče opstrukcije, ja nisam čovjek opstrukcije i nijedna institucija na čelu koje se ja nalazim nikad nije bila dio opstrukcije. Od prve sjednice koju smo održali 30. decembra 2019. godine naš rad je bio usmjeren prije svega, prema građanima BiH, privrednim subjektima u BiH i tako će biti i sa današnjom sjednicom koja je zakazana danas, pomjerena je u 13 časova da bi mi iz Savjeta ministara bili ovdje prisutni. Na današnjoj sjednici ćemo donositi odluke koje su u interesu građana, BiH, privrede BiH, od ... tretmana, do otvaranja granica BiH. Gdje se ja mogu pojaviti kao opstrukcija, i gdje ću biti i gdje sam bio opstrukcija vašim politikama kojim ste pokušavali, i dalje pokušavate da uvedete politiku da srpski predstavnici u Predstavničkom domu, u Savjetu ministara rade i glasaju mimo zvaničnih stavova Republike Srpske koji se utvrđuju u Narodnoj skupštini. Biću ... vašeg stava koji ste nametnuli da ministar iz reda srpskog naroda u Savjetu ministara prijeti prstom predsjedniku Vlade. To nisu politke koje su prihvatljive za Republiku Srpsku, a siguran sam, ni za koga u Bosni i Hercegovini. Hvala lijepo.

Hvala Vama. Kolega Bosiću, izvolite.

Pa ne znam da li da komentarišem uopšte ovaj način. Meni je, po meni je to drskost, jer ja imam sasvim legitimna pitanje, pravo, kao opozicija da postavim pitanje predsjedavajućem Savjeta ministara. I da Vas podsjetim predsjedavajući, možda ne znate, ali ja zadnji put kad sam bio na izborima sam dobio najviše glasova od dejtonske BiH, od bilo kojeg parlamentarca ikada i više nemam namjeru da idem na izbore poslije toga. Nemojte mi pričati o podršci naroda. Znači, niste usvojili budžet u izbornoj godini, u pitanju su provođenje izbora. Ne možete da podijelite pare koje se nalaze na računima i koje trebaju, ne entitetima, nego trebaju građanima BiH. Nemate, danas na sjednici nemamo nijedan prijedlog zakona od Savjeta ministara. Pet mjeseci je prošlo od formiranja Vašeg Savjeta ministara i Vašeg ekspozea u kojem ste rekli da ćete ubrzano nadoknaditi godinu dana koju ste izgubili. Svi vide da je u krizi funkcionisanje vlasti u Bosni i Hercegovini, a Vi to negirate. Ja sam mislio da ste Vi odgovoran čovjek i zato sam Vam postavio ovo pitanje. Kada ste uputili apel Izbornoj komisiji da nastavi sa provođenjem priprema za izbore, pomislio sam da imate osjećaj i odgovrnost da ova zajednica funkcioniše. Međutim, poslije ovog Vašeg odgovora jasno mi je kojim će putem ići Bosna i Hercegovina u budućnosti. Nažalost. Hvala.

Hvala Vama. Time smo završili ovaj dio usmenih pitanja. Imamo prijavu za raspravu gospodina Sarajlića i gospodina Fazlića. Gospodine Sarajliću, izvolite.

Hvala gospodine predsjedavajući. Uvažene dame i gospodo, uvaženi gosti. Dakle, poštujući ono što ste u uvodu kazali i što je postala praksa od protekle sjednice, ja ću u ime Kluba bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH dostaviti pismeno pitanje gospodinu Bevandi Vjekoslavu, ministru finansija. Dakle, neću ga sada usmeno komentirati, dostavit ću Sekretarijatu i molit ću vrlo žuran odgovor jer je aktuelna tema i sredstva MMF-a, a također i kolega Fazlić, evo, da se ne bi javljao za riječ, ja ću ispred Kluba priložiti njegovo pitanje, a tiče se donošenja budžeta za ovu godinu. Hvala lijepo.

Hvala Vam. Kolega Fazliću, ako možemo smatrati da smo iscrpili Vašu potrebu za javljenjem?

Pa, evo, to je to.

Hvala Vam. Izaslanik Lazar Prodanović uputio je pitanje u pisanom obliku Vijeću ministara BiH koje je od strane službi prosijeđeno. Jednako tako izaslanik Zlatko Miletić uputio je pitanje u pisanom obliku i Tužiteljstvu BiH koje je također od strane stručnih službi proslijeđeno. Prije čitanja dnevnog reda informiram vas da je Kolegij Doma naroda radeći kao Povjerenstvo postigao suglasnost o sljedećim materijalima koji su na 5. sjednici Doma naroda održanoj 14. veljače ove godine prilikom glasovanja nisu dobili potrebnu entitetsku većinu. I dozvolite da vam to pročitam sada. Zapisnik 4. sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BIH održane 23.01.2020.: - Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH, drugo čitanje, predlagatelj: Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH od 26.03.2018.; - Prijedlog zakona o osiguranju depozita u bankama, drugo čitanje, predlagatelj Vijeće ministara BiH, 18.05.2018.; - Prijedlog zaključaka o osnivanju Privremenog zajedničkog povjerenstva oba doma Parlamentarne skupštine BiH o provođenju procedura imenovanja glavnog revizora, Ured za reviziju institucija BiH, od 22.01.2020.; - Prijedlog zaključaka o osnovanju Privremenog zajedničkog povjerenstva oba doma Parlamentarne skupštine za provođenje procedura imenovanja ravnatelja Agencije za zaštitu osobnih podataka u BiH, predlagatelj: Zajednički kolegij oba doma od 22.01.2020. godine; - Prijedlog zaključaka o osnivanju Privremenog zajedničkog povjerenstva oba doma Parlamentarne skupštine za provođenje procedura imenovanja sedam članova Ureda za razmatranje žalbi u BiH, od 22.01.2020. godine; - Prijedlog zaključaka o osnivanju Privremenog zajedničkog povjerenstva oba doma Parlamentarne skupštine za provođenje procedura imenovanja članova Neovisnog odbora i Odbora za žalbe građana kao neovisnog tijela policijskih struktura BiH od od 22.01.2020. godine; - Prijedlog zaključaka o osnivanju Privremenog zajedničkog povjerenstva oba doma Parlamentarne skupštine za izbor tri člana Upravnog odbora Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranja kvaliteta, pojednog iz bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda, predlagatelj: Zajednički kolegij oba doma, od 21.01.2020. godine i - Prijedlog zaključaka o imenovanju predstavnika Parlamentarne skupštine BiH u radnu skupinu za praćenje stanja i aktivnosti u vezi sa mogućom izgradnjom nuklearnog otpada na lokaciji Trgovska gora, općina Dvor, predlagatelj: Zajednički kolegij, od 22.01.2020. godine. Kolegij Doma naroda Parlamentarne skupštine sukladno članku 76. stavak (2) Poslovnika Doma naroda dostavilo vam je Izvješće o postignutoj suglasnosti čime se smatra da su relevantne odluke usvojene kao takve. Hvala vam lijepo. A sad idemo na dnevni red 6. sjednice. Predlažem izmjenjeni dnevni red: Dnevni red 1. Usvajanje Zapisnika 5. sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH; 2. Zahtjev Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za razmatranje Prijedloga zakona o dopuni Zakona o porezu na dodanu vrijednost po žurnom postupku, u skladu s člankom 124. Poslovnika Doma naroda, broj: 01-02-1-728/20 od 20.05.2020.; 3. Izvješće o radu i poslovanju BHRT-a za 2017. godinu i Izvješće o realizaciji programskih planova za 2017. godinu BHT1, BH Radija1, Muzičke produkcije BHRT-a i Multimedije BHRT-a, podnositelj: Upravni odbor Radio-televizije BiH, broj: 01,02-29-1451/18 od 14.06.2018.; 4. Izvješće o realizaciji programskih planova za 2018. godinu BHT1, BH Radija 1, Muzičke produkcije BHRT-a i Multimedije BHRT-a, podnositelj: Upravni odbor Radio-televizije BiH, broj: 01,02-50-18-679/19 od 27.03.2019.; 5. Izvješće o radu i poslovanju BHRT-a za 2018. godinu, podnositelj: Upravni odbor Radio-televizije BiH, broj: 01,02-50-18-1194/19 od 27.06.2019.; 6. Izvješće o radu Vijeća nacionalnih manjina BiH za 2018. godinu, broj: 05/7-39-1- 382/19 od 19.02.2019.; 7. Izvješće o radu Vijeća nacionalnih manjina BiH za 2019. godinu, broj: 05/7-39-1- 289/20 od 31.01.2020.; 8. Izvješće o radu Neovisnog povjerenstva za praćenje uvjeta boravka u zavodima, postupanje i poštivanje lјudskih prava osoba nad kojima se izvršavaju kaznene sankcije i druge mjere koje je izrekao u kaznenom postupku Sud BiH, strani sudovi za djela predviđena Kaznenim zakonom BiH ili međunarodnim ugovorom čija je potpisnica Bosna i Hercegovina ili drugi sud sukladno zakonu Bosne i Hercegovine za 2018. godinu, broj: 01,02-50-18-548/19 od 27.02.2020.; 9. Izvješće o radu Neovisnog povjerenstva za praćenje uvjeta boravka u zavodima, postupanje i poštivanje lјudskih prava osoba nad kojima se izvršavaju kaznene sankcije i druge mjere koje je izrekao u kaznenom postupku Sud BiH, strani sudovi za djela predviđena Kaznenim zakonom BiH ili međunarodnim ugovorom čija je potpisnica Bosna i Hercegovina ili drugi sud sukladno zakonu Bosne i Hercegovine za 2019. godinu, broj: 05/6-50-18-293/20 od 03.02.2020.; 10. Izvješće o radu Neovisnog odbora kao neovisnog tijela policijske strukture BiH za 2018. godinu, broj: 05/1-50-13-26-55-9/19 od 21.01.2019.; 11. Izvješće o radu Odbora za žalbe građana PSBiH za 2018. godinu, broj: 05/2-50-12- 237/19 od 29.01.2019.; 12. Izvješće o radu parlamentarnog vojnog povjerenika za 2018. godinu, broj: 05/3-37- 4-227/19 od 28.01.2019.; 13. Izvješće o radu Državnog regulatornog povjerenstva za električnu energiju za 2018. godinu, broj: 01,02-50-18-747/19 od 04.04.2019.; 14. Izvješće o stanju radijacijske i nuklearne sigurnosti za 2017. godinu, broj: 01,02-50- 19-1645/18 od 18.07.2018.; 15. Izvješće o stanju radijacijske i nuklearne sigurnosti za 2018. godinu, broj: 01,02-50- 18-1273/19 od 11.07.2019.; 16. Izvješće o izdanim ispravama i odbijenim zahtjevima za izdavanje isprava za vanjskotrgovinski promet oružja, vojne opreme i roba posebne namjene za 2017. godinu i Izvješće o realizaciji izdanih isprava za vanjskotrgovinski promet oružja, vojne opreme i roba posebne namjene u 2017. godini, podnositelj: Ministarstvo vansjke trgovine i ekonomskih odnosa BiH, broj: 01,02-50-18-1623/19 od 12.09.2019.; 17. Informacija o Godišnjem planu obuke i vježbi pripadnika i jedinica Oružanih snaga BiH u inozemstvu za 2019., podnositelj: Ministarstvo obrane BiH, broj: 03/1-03- 2146/18 od 25.09.2018.; 18. Potvrda Odluke o sudjelovanju pripadnika policijskih službi iz BiH u Stabilizacijskoj misiji Ujedinjenih naroda u Demokratskoj Republici Kongo, podnositelj: Predsjedništvo BiH, broj: 01,02-50-18-1222/19 od 02.07.2019.; 19. Izvješće povjerenstva Kolegija o nastojanju za postizanje suglasnosti o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravnim sporovima BiH (prijedlog zakona u drugom čitanju, predlagatelj: Vijeće ministara BiH, broj: 01,02-02-1- 697/18 od 07.03.2018.); 20. Izvješće povjerenstva Kolegija o nastojanju za postizanje suglasnosti o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudbenoj policiji Bosne i Hercegovine (prijedlog zakona u prvom čitanju, predlagatelj: Vijeće ministara BiH, broj: 01,02- 02-1-489/19 od 27.05.2019.); 21. Izvješće povjerenstva Kolegija o nastojanju za postizanje suglasnosti o Izvješću o radu Pravobraniteljstva Bosne i Hercegovine za 2018. godinu, broj: 01,02-50-18- 1532/19 od 26.08.2019.; 22. Izvješće povjerenstva Kolegija o nastojanju za postizanje suglasnosti o Godišnjem izvješću iz područja poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine za 2017., podnositelj: Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, broj: 01,02-28-1888/18 od 10.08.2018.; 23. Izvješće povjerenstva Kolegija o nastojanju za postizanje suglasnosti o Godišnjem izvješću iz područja poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine za 2018., podnositelj: Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, broj: 01,02-50-18-1469/19 od 14.08.2019.; 24. Izvješće povjerenstva Kolegija o nastojanju za postizanje suglasnosti o Izvješću o pregledanom stanju financijskog poslovanja političkih stranaka u 2016. godini, podnositelj: Središnje izborno povjerenstvo BiH, broj: 01,02-16-1-2316/18 od 23.10.2018.; 25. Izvješće povjerenstva Kolegija o nastojanju za postizanje suglasnosti o Izvješću o pregledanom stanju financijskog poslovanja političkih stranaka u 2017. godini, podnositelj: Središnje izborno povjerenstvo BiH, broj: 01,02-16-1-2276/19 od 30.12.2019.; 26. Izvješće povjerenstva Kolegija o nastojanju za postizanje suglasnosti o Izvješću o radu i financijskom izvješću Agencije za poštanski promet Bosne i Hercegovine za 2018. godinu, broj: 01,02-16-1-391/19 od 20.02.2019.; 27. Izvješće povjerenstva Kolegija o nastojanju za postizanje suglasnosti o Izvješću o radu Ureda za razmatranje žalbi BiH za 2018. godinu, broj: 01,02-50-18-683/19 od 27.03.2019.; 28. Izvješće povjerenstva Kolegija o nastojanju za postizanje suglasnosti o Godišnjem izvješću Središnje banke BiH za 2018., broj: 02-16-1-699/19 od 01.04.2019.; 29. Izvješće povjerenstva Kolegija o nastojanju za postizanje suglasnosti o Izvješću o aktivnostima Ureda za reviziju institucija BiH za 2018. godinu, broj: 02-50-18- 922/19 od 03.05.2019.; 30. Izvješće povjerenstva Kolegija o nastojanju za postizanje suglasnosti o Informaciji o stanju javne zaduženosti Bosne i Hercegovine na dan 31.12.2018., podnositelj: Ministarstvo financija i trezora BiH, broj: 01,02-16-1-865/19 od 23.04.2019.; 31. Izvješće povjerenstva Kolegija o nastojanju za postizanje suglasnosti o ratifikaciji Protokola o izmjenama i dopunama Protokola između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Kraljevine Saudijske Arabije o međusobnoj zamjeni nekretnina-zemljišta za izgradnju diplomatskih predstavništava u Sarajevu i Riadu, nadležnost: Ministarstvo vanjskih poslova BiH, broj: 01,02-21-1-573/19 od 14.03.2019.; 32. Izvješće povjerenstva Kolegija o nastojanju za postizanje suglasnosti o ratifikaciji Ugovora između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Narodne Republike Kine o suradnji u području zdravlja životinja i karanteni, materijal broj: 01,02-05-2- 2552/18 od 27.11.2018.; 33. Izvješće povjerenstva Kolegija o nastojanju za postizanje suglasnosti o ratifikaciji Sporazuma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Ureda ministara Ukrajine o suradnji u području turizma, materijal broj: 01,02-21-1-1496/19 od 20.08.2019.; 34. Informacija radu Tužiteljstva BiH za 2017. godinu, broj: 01,02-09-1029/18 od 23.04.2018.; 35. Informacija radu Tužiteljstva BiH za 2018. godinu, broj: 01-50-18-148/20 od 17.01.2020.; 36. Prijedlog odluke o imenovanju članova Povjerenstva za izbor i praćenje rada Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, predlagatelj: Zajednički kolegij obaju domova Parlamentarne skupštine BiH, broj: 01,02-34-1- 205/20 od 22.01.2020.; 37. Davanje suglasnosti za ratifikaciju Amandmana na Rimski statut Međunarodnog kaznenog suda (Amandmani iz Kampale), broj: 01,02-21-1-2224/19 od 05.02.2020.; 38. Davanje suglasnosti za ratifikaciju Sporazuma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i vlada ostalih članica Inicijative za spremnost i prevenciju katastrofa u Jugoistočnoj Europi o aranžmanima zemlje domaćina za Tajništvo Inicijative za spremnost i prevenciju katastrofa u Jugoistočnoj Europi, broj: 01,02-21-1-897/19 od 26.04.2019.; 39. Davanje suglasnosti za ratifikaciju Konvencije o uzajamnoj administrativnoj pomoći u poreznim stvarima (MAC), broj: 01,02-21-1-345/20 od 06.02.2020.; 40. Davanje suglasnosti za ratifikaciju Amandmana broj 3 na Ugovor o financiranju zaključen između Bosne i Hercegovine (zajmoprimatelj), Republike Srpske i Europske investicijske banke (banka) 5. listopada 2011. u Luxembourgu i 25. listopada 2011. u Sarajevu, s naknadnim izmjenama i dopunama s vremena na vrijeme /Bolnice RS-A (Fi 31.243-SERAPIS 2010-0049) (Ugovor o financiranju), materijal broj: 01,02-21-1-362/20 od 07.02.2020.; 41. Davanje suglasnosti za ratifikaciju Sporazuma o financiranju i projektu između Bosne i Hercegovine (primatelj), koju zastupa Ministarstvo financija i trezora BiH, Republike Srpske (Republika Srpska), koju zastupa Ministarstvo financija RS, i Grada Gradiške (agencija za izvedbu projekta), koji zastupa gradonačelnik, i KfW- a, Frankfurt na Majni (KfW), u iznosu od 10.266.845,46 eura – Prikupljanje i tretman otpadnih voda Gradiška – faza 1, broj: 01,02-21-1-363/20 od 07.02.2020.; 42. Davanje suglasnosti za ratifikaciju Nota sporazuma o financijskoj suradnji između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Savezne Republike Njemačke za 2018. godinu, zaključenog u Sarajevu 9. prosinca 2019. razmjenom diplomatskih nota, broj: 01,02-21-1-365/20 od 07.02.2020.; 43. Davanje suglasnosti za ratifikaciju Sporazuma o grantu između Razvojne banke Vijeća Europe i Bosne i Hercegovine u vezi s Regionalnim stambenim programom – BiH 6 (2018.), potpisanog 30.09.2019. u Parizu, broj: 01,02-21-1-366/20 od 07.02.2020.; 44. Davanje suglasnosti za ratifikaciju Amandmana broj 1 na Ugovor o financiranju zaključen između Bosne i Hercegovine (zajmoprimatelj), Republike Srpske i Europske investicijske banke (banka) 27. prosinca 2016. u Sarajevu i 29. prosinca 2016. u Luxembourgu i Banjoj Luci / Bolnice RS-B (Fi 31.526 – SERAPIS 2010- 0049) (Ugovor o financiranju), broj: 01,02-21-1-375/20 od 10.02.2020.; 45. Davanje suglasnosti za ratifikaciju Sporazuma o financiranju i projektu između Bosne i Hercegovine (primatelj), koju zastupa Ministarstvo financija i trezora BiH, Republike Srpske (Republika Srpska), koju zastupa Ministarstvo financija RS, i Grada Gradiške (agencija za izvedbu projekta), koji zastupa gradonačelnik, i KfW- a, Frankfurt na Majni (KfW), u iznosu od 3.800.000,00 eura – Prikupljanje i tretman otpadnih voda Gradiška, broj: 01,02-21-1-376/20 od 10.02.2020.; 46. Davanje suglasnosti za ratifikaciju Multilateralne konvencije o provođenju mjera za sprječavanje erozije porezne osnovice i premještanja dobiti koje se odnose na porezne ugovore (MLI), nadležnost: Ministarstvo financija i trezora BiH, broj: 01,02- 21-1-497/20 od 20.02.2020.; 47. Davanje suglasnosti za ratifikaciju Sporazuma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Srbije o suradnji u realizaciji Projekta autoceste/brze ceste Sarajevo – Beograd - Sarajevo, nadležnost: Ministarstvo komunikacija i prometa BiH, broj: 01,02-21-1-498/20 od 20.02.2020.; 48. Davanje suglasnosti za ratifikaciju Sporazuma o zajmu i projektu između KfW-a, Frankfurt na Majni (KfW), i Bosne i Hercegovine, koju zastupa Ministarstvo financija i trezora BiH (zajmoprimatelj), i Federacije Bosne i Hercegovine, koju zastupa Federalno ministarstvo financija, i Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg-Bosne d.d. Mostar (agencija za izvedbu projekta) u iznosu od 15.000.000,00 eura – Rehabilitacija i modernizacija crpno-akumulacijske hidroelektrane Čapljina, nadležnost: Ministarstvo financija i trezora BiH, broj: 01,02-21-1-499/20 od 20.02.2020.; 49. Davanje suglasnosti za ratifikaciju Protokola o suradnji u traženju nestalih osoba između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Crne Gore, nadležnost: Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, broj: 01,02-21-1-436/20 od 14.02.2020.; 50. Materijal s oznakom „povjerljivo“, broj: P-Pov-07-03-10-5-38/18 od 27.02.2020.; 51. Materijal s oznakom „povjerljivo“, broj: P-POV-07-03-10-12-97/18 od 27.02.2020.; 52. Materijal s oznakom „povjerljivo“, broj: P-POV-07-03-10-12-71/19 od 27.02.2020. Napomena: materijali s točke dnevnog reda sa oznakom „povjerljivo“ su zbog povjerljivosti dostupni isključivo kod sigurnosnog službenika Parlamentarne skupštine BiH i nije ih moguće iznositi. Uvid u materijal možete ostvariti u uredu broj 215, drugi kat. Ove točke dnevnog reda biće zatvorene za javnost. Želim da upoznam izaslanike da ćemo po završetku točke 49. dati pauzu u trajanju od sat vremena kako bi mogle nadležne službe prilagoditi ovu salu vezano za ove materijale sa oznakom „povjerljivo“. Kod ovog dodatka i ove pauze, mi imamo također danas dogovoren Zajednički kolegij sa predstavnicima međunarodnih institucija sastanak ovdje u 12 sati. Nastojanje i moje vođenje sjednice biće tako da ova pauza bude negdje pred 12, ako to mognemo uklopiti, ako ne, onda nakon ovih razgovora koje obavljamo. Ovo je usuglašeni izmjenjeni dnevni red Kolegija Doma naroda koji ste dobili. Želim da vas izvjestim da su točke 20. ranijeg dnevnog reda – Izvješće povjerenstva Kolegija o nastojanju za postizanje suglasnosti o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o patentu (prijedlog zakona u prvom čitanju, predlagatelj: Vijeće ministara BiH (P.Z.E.I.), broj: 01,02-02-1-2852/18 od 27.02. 2019.) skinuta s dnevnog reda jer Zastupnički dom Parlamentarne skupštine na 8.sjednici okončanoj 20. svibnja ove godine nije usvojio Prijedlog zakona u drugom čitanju. Evo uvažene kolege otvaram raspravu. Javlja li se netko za riječ? Prema ovim prijavama prvi se prijavio, kolega Denis Bećirović. Kolega Bećirović, izvolite.

Zahvaljujem. U skladu sa Poslovnikom Doma naroda predlažem danas da uvrstimo novu tačku dnevnog reda, koja bi glasila – Razmatranje prijedloga o sazivanju i organiziranju zajedničke sjednice oba doma Parlamentarne skupštine BiH na kojoj bi bio razmatran izvještaj Vijeća ministara BiH o ekonomskim posljedicama krize izazvane korona virusom u Bosni i Hercegovini, s prijedlogom konkretnih mjera za njeno ublažavanje. Ovaj prijedlog dostavljam kako nalaže Poslovnik u pisanoj formi. Smatram da je ovakvu sjednicu oba doma Parlamentarne skupštine BiH već trebalo zakazati. Mislim da postoji i te kako opravdan razlog za takvu vrstu sjednice. Mi inače imamo obavezu jednom godišnje da imamo zajedničku sjednicu oba doma, to do sada nije urađeno, ali u svakom slučaju danas treba vrlo jasno reći da ni državni organi Bosne i Hrecegovine, posebno Vijeće ministara BiH nema pravo da iskazuje institucionalnu pasivnost ili čak i nezainteresiranost za ključne probleme u našoj zemlji. Mi, dakle, ako ovu tačku danas utvrdimo možemo se dogovoriti da mi iz Doma naroda budemo inicijatori jedne takve sjednice. Mi nećemo ništa prejudicirati kakav će biti izvještaj, kakve će mjere predložiti Vijeće ministara, ali kao, evo, i delegati u Domu naroda očekujemo ozbiljnu raspravu o tome i iz onoga što je izvještaj Svjetske banke i pogotovo onoga što govore ekonomisti, jasno je da će cijeli Zapadni Balkan ući u recesiju i Bosna i Hercegovina, da će doći vjerovatno do pada i u borju zaposlenih, da će se deficiti produbiti i da ćemo se suočiti i već se suočavamo s ozbiljnim posledicama. Smatram da u Parlamentarnoj skupštini BiH, ali i za sve ljude u ovoj zemlji, trenutno nema ni preče, ni važnije teme od ovoga. Stoga predlažem, dakle, da uvrstimo ovu tačku dnevnog reda, da u okviru te tačke usvojimo jedan prijedlog. Ja sam već 14. maja u parlamentarnu proceduru u vezi s ovim uputio jedan prijedlog, međutim s obzirom na naše procedure pitanje je kad bi to došlo na dnevni red, a ovo pitanje mislim da ne treba da stoji i ne treba da čeka. Stoga je sasvim opravdano da barem oko tih stvari ovdje imamo konsenzus, jer nas se to zaista sviju u ovoj državi tiče. Zahvaljujem.

Hvala Vama i moliću onda da dostavite pisani prijedlog. Hvala. Prijavio se i kolega Bosić, pa ja molim Vas da iznesete Vaš prijedlog, pa ćemo zajednički onda raspraviti.

Pa, izvinjavam se, ja sam, ovo je još po dnevnom redu, je li?

Da, da.

Ja sam htio da se prijavim za zapisnik, za sledeću tačku. Odustajem.

Ok. Znači, imamo jedan prijedlog izmjena, dopuna dnevnog reda, koji vam je pokušao iščitati kolega Bećirović. Ja ću pokušati, evo, kako ste Vi to definirali i markirali ovdje, znači točka bi, Vaš prijedlog dopune je – Razmatranje prijedloga o sazivanju i organiziranju zajedničke sjednice oba doma Parlamentarne skupštine BiH na kojoj bi se razmatrao izvještaj Vijeća ministara BiH o ekonomskim posljedicama krize izazvane korona virusom u Bosni i Hercegovini, sa prijedlogom konkretnih mjera za njeno ublažavanje. Mislim da sam korektno pročitao Vaš prijedlog. Obzirom da je ovo dopuna dnevnog reda, ja vas molim da se pripremi, da pokrenemo proceduru glasanja, da se izjasnimo oko ovog prijedloga. Hvala vam lijepo. Nazočno 15 – za bilo 6, protiv 8, suzdržan 1. Federacija BiH – 6 za, protiv 4, nijedan suzdržan. Republika Srpska – niko za, 4 protiv, 1 suzdržan. Opće većine nema, prijedlog nije prošao. Hvala vam lijepo. Sukladno našem Poslovniku članak 60. nema izjašnjavanja o samom dnevnom redu, jer nije bilo dopuna, smatramo ga usvojenim. Prelazimo na prvu točku dnevnog reda, Ad. 1. Usvajanje Zapisnika 5. sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH

Otvaram raspravu. Javlja li se neko za riječ? Kolega Bosić, izvolite.

Hvala predsjedavajući. Naime, u Zapisniku sa prošle sjednice stoji prilikom svake tačke o kojoj se glasalo, da je bio jedan uzdržan, pretpostavljam da se to odnosi na mene, a ja sam bio uzdržan od glasanja, ja nisam glasao nikako, znači nisam pristupio glasanju, a bio sam prisutan na sjednici i zato molim da se to ispravi u ovom Zapisniku, bez obzira što se moj glas vodi kao uzdržan, želim da u Zapisniku piše da nisam učestvovao u glasanju. Pogotovo što me sad gospodin Tegeltija optužio da ne poštujem odluke Narodne skupštine Republike Srpske, koja je u februaru donijela zaključak da predstavnici iz Republike Srpske u institucijama BiH ne učestvuju u donošenju odluka. I koliko vidim, ja se jedini pridržavam te odluke, ali pošto me je gospodin Tegeltija optužio u tom smislu, molim vas da to stavite u Zapisnik. Hvala.

Hvala Vama, kolega Bosić. Samo jedna kratka poslovnička napomena, članak 76. stavak (5) ako se delegat prilikom glasovanja ne izjasni za, protiv ili uzdržan, a prisutan je u sali prilikom glasovanja smatra se da je uzdržan. Drugim riječima, mi ćemo se sad izjasniti o Zapisniku, vođen je sukladno ovom Poslovniku, a Vi možete biti protiv Zapisnika, to je ona mogućnost sad da ne podržavate ovakav Zapisnik. Imamo li bilo kakvih drugih komentara oko Zapisnika? Nema. Hvala vam lijepo. Molim vas pokrenite proceduru glasovanja za Zapisnik 5. sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Hvala vam. Nazočnih 15 – za 13, protiv niko, 2 suzdržana. Federacija BiH – 9 za i 1 suzdržan. Republika Srpska – 4 za, 1 suzdržan. Postoji opća, postoji entitetska većina. Konstatiram da je usvojen Zapisnik 5. sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Hvala vam lijepo. Prelazimo na točku dva današnjeg dnevnog reda, Ad. 2. Zahtjev Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za razmatranje Prijedloga zakona o dopuni Zakona o porezu na dodatnu vrijednost po žurnom postupku, sukladno članku 124. Poslovnika Doma naroda BiH, broj: 01-02-1-728/20 od 20.05.2020. godine

Dobili ste zahtjev Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za razmatranje Prijedloga zakona o dopuni Zakona o porezu na dodatnu vrijednost po žurnom postupku, sukladno članku 124. našeg Poslovnika. Riječ dajem predlagatelju Zakona, ako ima potrebe. Kolega Zvizdić, izvolite.

Hvala najljepša, gospodine predsjedavajući. Uvaženi predsjedavajući, poštovani članovi Kolegija Predstavničkog doma, uvažene zastupnice i zastupnici, ja ću samo govoriti o razlozima hitnosti procedure za usvajanje ovoga Zakona u skladu sa zaključkom koji je usvojio i Predstavnički dom. Dakle, pred vama se danas nalazi Prijedlog zakona o dopuni Zakona o porezu na dodatnu vrijednost, koji je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio po hitnoj proceduri na svojoj 8. sjednici 20.05.2020. godine. Istovremeno, kao što je to i rekao uvaženi predsjedavajući ovoga Doma, Predstavnički dom je usvojio i zaključak kojim se traži razmatranje ovog Zakona i u Domu naroda po hitnoj proceduri. Kao što svi ovdje znate razlozi za hitnost procedure jasno su propisani u članu 124. Poslovnika Doma naroda, dva su ključna i evo želim da ih iznesem. Prvi poslovnički razlog za hitnost procedure jeste da Prijedlog zakona ima visok stepen hitnosti. Naime, ovaj Zakon predstavlja jednu od rijetkih mjera institucija vlasti Bosne i Hercegovine, odnosno sa nivoa BiH u borbi sa ekonomskim posljedicama pandemije korona virusa. Pored očuvanja javnog zdravlja poduzimanje hitnih ekonomskih mjera za sanaciju privrede mora biti prioritet i svaka ekonomska mjera i aktivnost koja će biti od pomoći za privrednike, a samim tim i za građane BiH koji rade u realnom sektoru, treba biti razmatrana bez ikakvoga odlaganja i u tom smislu je potpuno jasno da postoji visok stepen hitnosti za razmtaranje ovoga Zakona. Primjera radi ili poređenja radi Republika Hrvatska je još početkom četvrtoga mjeseca usvojila izmjene Općeg poreznog zakona kojim je prolongirano plaćanje PDV-a i svih drugih poreza, osim carina i akciza za period tri plus tri mjeseca za sve privrednike koji su imali pad prihoda, a isto je uradila i Vlada Republike Srbije koja je početkom aprila usvojila prvi paket mjera pomoći privredi gdje je prioritet stavljen na poreske olakšice tokom trajanja vanrednoga stanja. Prema tome neophodno je da institucije Bosne i Hercegovine započnu sa usvajanjem ekonomskih mjera za pomoć privredi, a ovaj Zakon ima taj cilj i tu hitnost i u tome se ustvari ogleda njegova hitnost, jer bi se njegovim usvajanjem povećala likvidnost privrednih subjekata za otprilike 150 do 200 miliona konvertibilnih maraka sredstava koja bi ostala u novčanim tokovima i pomogla privrednim subjektima da sačuvaju privredne tokove i da sačuvaju radna mjesta. Na kraju ističem da je ispunjen i drugi poslovnički uvjet za hitnost procedure, a to je da se radi o zakonu koji je formuliran na vrlo jednostavan način tako da se može razmatrati u jednom čitanju. Ovaj Zakon je u potpunosti, ovaj uslov je u potpunosti ispoštovan, jer Prijedlog zakona o dopuni Zakona o PDV-u ima svamo dva stava kojim se dodatno proširuje postojeći član 39. Zakona o PDV-u. I ovdje je, na kraju, jedna rečenica, jako važno naglasiti, jeste da se ne uklanja trajno član 39. Zakona o PDV-u, nego da se u članu 1. predviđa mogućnost da Vijeće ministara BiH kao izvršni organ vlasti, koji najefikasnije može pratiti poremećaje u ekonomiji Bosne i Hercegovine, a u cilju ublažavanja efekata ekonomske krize i drugih poremećaja, može ako se usvoji ovaj Zakon donijeti odluku o privremenom odlaganju roka za prijavu i plaćanje poreza na dodatnu vrijednost na zadnji dan u mjesecu, a za prethodni mjesec. Ovaj rok bi se primjenjivao u periodu ne dužem od 90 dana, a po potrebi i u slučaju produženja negativnih efekata ekonomske krize i na dodatnih 90 dana, a procjenu poremećaja u ekonomiji ovisno od globalnih, regionalnih, domaćih tokova, kao i dodatnu potrebu za produženjem roka u skladu s ovim Zakonom isključivo donosi Vijeće ministara. Dakle, ovaj Zakon ima za cilj da da jedan kvalitetan instrument djelovanja Vijeća ministara u situacijama kao što je ova pandemija ili ne daj Bože neke druge vrste prirodnih nesreća, poplave, zemljotres itd. a on ne uklanja trajno član 39. nego daje mogućnost Vijeću ministara da u roku od 90 dana, dakle temporalno djeluje na privredne i novčane tokove u Bosni i Hercegovini. Hvala.

Hvala, kolega Zvizdiću. Rasprava je o proceduri. Izvolite. Da li se neko javlja za riječ? Znači, raspravljamo o proceduri samo. Obzirom da se niko ne javlja

Naravno, samo se trebate prijaviti.

Predsjedavajući, cijenjene kolege i kolegice delegati, uvaženi ministri, članovi Vijeća ministara, cijenjeni gosti. Ovdje tačka dnevnog reda jeste procedura izmjene Zakona o PDV-u, ali je teško odvojeno govoriti o proceduri i o suštini promjene. Ja mislim da predloženom izmjenom ... člana 39. Zakona o PDV-u dodaje se novi član 39.a. prema kojem Savjet ministara može u cilju održavanja, ublažavanja efekata ekonomske krize i drugih poremećaja u ekonomiji Bosne i Hercegovine donijeti privremenu odluku o pomjeranju roka za podnošenje prijave za plaćanje PDV-a iz člana 39. stav (2) ovog Zakona, do poslednjeg radnog dana u mjesecu na period koji ne može biti duži od 90 dana, u slučaju potrebe Savjet ministara može rok produžiti za dodatnih 90 dana. Napravljeno je ovdje prilikom predlaganja izmjene, dakle, mnogo propusta. Kao prvo, neprihvatljivo je, dakle, hitna procedura, ali suština, dakle, je neprihvatljiva, jer iz proceduralnih razloga s obzirom da je za donošenje ovog Zakona potrebno pozitivno mišljenje Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje. I kada god hoćemo da neispoštujemo procedure, zapravo dođemo u situaciju da se oko nekih stvari o kojima treba obaviti dobru raspravu i imati numeričke jasne pokazatelje sa stanovišta prihodne i rashodne strane, sa stanovišta šta poslodavci dobijaju ukoliko se uđe u ovo, a šta se gubi, zapravo ulazimo u nešto da napravimo grešku koja bi imala veće negativne efekte od pozitivne namjere predlagača izmjene ovoga Zakona. Prema članu 14. Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH Upravni odbor je nadležan za utvrđivanje politike o indirektnom oporezivanju za sprovođenje na prostoru cijele BiH. Obzirom kod, dakle Upravni odbor je bitan iz razloga što članovi Upravnog odbora jesu ministri finansija, dakle vlada entiteta i predstavnik Brčko Distrikta i potrebno je da o ovome razgovaraju, pogotov ako imamo i dobro bi bilo, ja vjerujem da imate na stolu svi vi, kao i ja, imate Mišljenje Vlade Republike Srpske, Ministarstva finansija u kojem se oni ne slažu s ovim prijedlogom iz razloga što bi ovo dovelo do derogiranja prihoda nižih nivoa vlasti i stvaralo bi dubinsku nelikvidnost u sistemu, što u svakom slučaju, pretpostavlja da predlagač ovih izmjena nije imao namjeru. I Vijeće stranih investitora u BiH je takođe poslalo svoj dopis u kojem kaže da je ovo za njih neprihvatljivo. Ima, juče sam pročitao, doduše na portalima, da Udruženje poslodavaca Federacije podržava izmjene ovoga Zakona i ja mislim da nije bio cilj predlagača da napravimo dodatne podjele u ovoj jako bitnoj sferi. Inače kad se predlažu izmjene zakona koje se tiču finansija, koje se uvijek izražavaju u novcu, dobro bi bilo da imamo numeričke podloge koje će nas opredijeliti da radimo dobar posao. I ukoliko bi se i prihvatio ovaj prijedlog napravio bi više štete nego koristi, po momo viđenju. Naime, poreski obveznici bi imali koristi samo prvi mjesec dana kada se produžava rok plaćanja za 90 dana, ali bi po isteku roka od 90 dana u toku od 10 dana morali platiti porez na dodatnu vrijednost za prethodna dva mejseca, što bi ugrožavalo njihovu likvidnost, ja teško mogu se oteti utisku da ovdje niko nije pravio neku analitiku i matematiku koja bi bila podloga za naše izjašnjavanje. Predloženom izmjenom Zakona produžava se i rok za povrat PDV-a što bi za oveznike koji imaju pravo povrata PDV-a imalo negativno, a za neke i nesagledive posledice. Ove izmjene bi posebno negativne posljedice imale za izvoznike, jer bi im se produžio rok za povrat već uplaćenog PDV-a, on se kreće negdje na nivou 100 miliona maraka, a onda je to vezan sistem i za dobavljače po dubini, tako da bi stvorilo veću nelikvidnost nego onu koju danas možda oni imaju. Dakle, imajući sve ovo u obzir, a ne sporeći dobru namjeru predlagača izmjene Zakona, ja mislim kad nam god dolaze prijedlozi izmjena zakona iz ove oblasti da treba poštovati sistemski zakon, Zakon o PDV-u i trebamo imati dobre finansijske matematičke podloge, da ne bismo napravili destrukciju unutar sistema koja bi tek tada proizvela velike posledice. I moj je prijedlog, bez obzira što je ovo prošlo u Predstavničkom domu, predlagaču da bi dobro bilo da se ovaj prijedlog povuče i da se zajedno sa Savjetom ministara, sa ovim asocijacijama kojih se to direktno tiče, pokuša doći do rješenja koje ne bi pravilo destrukciju. Tako da ja nemam ništa protiv da mi usvojimo proceduru, ali gotovo sigurno da sadržaj ovih izmjena ne može, barem što se mene tiče, dobit podršku i Kluba SNSD-a. Hvala vam.

Hvala Vama. Iskoristili ste priliku da vodimo raspravu što, koju ćemo kasnije svakako otvorit, sad smo pričali samo o proceduri. Da li se neko oko procedure više javlja? Ako ne, zaključujemo raspravu o proceduri. I molim vas, pokrenite proces glasovanja. Znači, glasujemo o proceduri da li hoćemo da ovaj Prijedlog zakona razmatramo po žurnom postupku, sukladno članku 124. Poslovnika. Izvolite. Hvala vam. Nazočno 14 – za je 13 i 1 suzdržan. Iz Federacije BiH – 9 je za, 1 suzdržan. Iz Republike Srpske Ponovite glasanje.

Morate ponoviti jer svi su prisutni ....

Onda ću vas zamoliti samo da uključite se, ako već niste. I isprika vama, poništimo ovaj sustav glasovanja i pokrenimo novu proceduru glasovanja. Hvala lijepo. Nazočno 14 – za 14. Federacija BiH – 10 svi za, Republika Srpska – 4 svi za. Postoji opća, postoji entitetska većina i konstatiram zahtjev za razmatranje Prijedloga zakona o dopuni Zakona o porezu na dodanu vrijednost po žurnom postupku, sukladno članku 124. Poslovnika Doma naroda je usvojen. E sada molim vas da otvorimo raspravu oko Prijedloga zakona. Evo već smo malo raspravljali o Prijedlogu zakona. Da li se još neko javlja? Imamo prijedlog gospođe, kolegice Dušanke Majkić. Kolegica Majkić, izvolite.

Hvala lijepa. Poštovane koleginice i kolege evo u ovom prvom dijelu gospodin Špirić je gotovo naveo sve argumente zašto ne bi trebalo podržati ovaj Prijedlog zakona, ali ja htjela bih nešto reći još. Nije slučajno kada je utvrđivan Zakon o porezu na dodanu vrijednost, nije slučajno uvedena ova mjera da izmjenu bilo čega kad je u pitanju poreske stope ili druge stvari vezano za PDV, da to treba da radi Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje. To se dosad nekoliko puta pokazalo, po pravilu, kako se izbori primiču tako počinje najezda prijedloga za izmjenu visine PDV-a, za izmjenu bilo kojeg segmenta u, dakle da se, to je najlakši način da bi se dobilio, da bi se dobili glasov, da bi se pokazalo, manifestovalo kako eto baš ta stranka hoće da pokaže kako ona brine o svemu i svima i poslije toga se to zaboravi i niko više to poslije završenih izbora ne pominje. Ako imamo u vidu da Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje je taj koji mora vršiti i konsultacije šta znači ta mjera, kako će se ona ponašati u praksi, šta će ona donijeti i gdje će nas ti problemi sačekati, a svega toga nemamo, onda je takvu odluku još teže donijeti. Trebalo bi da se oslonima na ono što je predlagač rekao da bi to trebalo biti tako, a ako ne bude tako to je, to nije njegova odgovornost, jer mi smo to prihvatili i to je onda postalo naše vlasništvo. Dakle, uzimajući sve to u obzir vidjećemo, evo, izbori jedni biće i drugi, svaka godina izbora je puna zahtjeva za izmjenu nekih od elemenata Zakona o PDV-u. Dakle, smatram da ne treba podržati. Hvala vam.

Hvala Vam. Kolega Bećirović se javio. Kolega Bećirović, izvolite.

Smatram da u vrijeme ove krizne situacije je Vijeće ministara BiH, prije svega, trebalo predložiti niz zakona koji bi ublažili postojeću krizu. Nažalost, evo vidite po dnevnom redu Vijeće ministara BiH nije uputilo nijedan takav prijedlog. Kolega Zvizdić iz Predstavničkog doma je predložio konkretna prijedlog i ja želim javno reći da ću podržati takav prijedlog. Mislim da je ovaj prijedlog od pomoći i privrednim subjektima, a i radnicima koji su zaposleni u tim privrednim subjektima. Želim reći da oko ishoda ovog glasanja izgleda već je danas bilo jasno na dnevnom redu kako bi mogao proći. Naime, mi smo vjerovatno jedini zakonodavni organ u Evropi i na svijetu u kojem predstavnici najvišeg zakonodavnog organa glasaju čak i protiv toga da im vlada dostavi izvještaj o tome kakve su mjere preduzeli, kakvo je stanje i šta treba preduzeti. To je zaista jedna situacija koja ne vodi u dobrom pravcu. Mislim da ovaj prijedlog koji je predložio kolega Zvizdić ipak je pokušaj, barem na određen način, amortizacije ogromnih ekonomskih udara i na privredne subjekte i na njihove radnike i mislim da može olakšati poslovanje i opstanak na tržištu tih privrednih subjekata. Stoga, dakle, podržaću ovaj Prijedlog zakona, a mislim da je naša uloga kao zakonodavnog organa da zaista napokon ovdje dobijemo i izvještaj o tome šta je Vijeće ministara na čelu sa predsjedavajućim konkretno učinilo u ovom prethodnom periodu.

Hvala Vam, kolega Bećiroviću. Kolegica Lidija Bradara, izvolite.

Zahvaljujem. Poštovani predsjedatelju, zamjenici, članovi Vijeća ministara, koji danas ovdje nazoče, predstavnici medija, kolegice i kolege, sve vas lijepo pozdravljam i evo mislila sam da nećemo raspravljati već kod dnevnog reda o ovom samom Prijedlogu zakona, inače sam pristalica da ovakve sistemske i važne zakone predlaže Vijeće ministara ili evo bar ministar financija, kojeg ja ovdje vidim, koji je bio ministar i u prošlom mandatu. Činjenica je da svaki zakon bi trebao imati financijski i ekonomski ili društveni aspekt, socijalni i sindikalni i politički, ja ne vidim u ovom Zakonu, osim jedne vrste populizma, da ovaj Zakon pokazuje bilo koji aspekt od ovih elemenata po kojem bi se mi mogli danas rukovoditi i glasovati o njemu. Ono što mene zbunjuje i ne znam, nadam se da ste vi svi pročitali tekst ovog Zakona, znači jedno piše u tekstu ovog Zakona, a to je da se pomjera rok prijave poreza, a onda kada ga obrazlažemo onda pišemo da odgađamo uplate i to, mislim da su to dvije različite stvari. Ovaj Zakon je donesen, Zakon o dadanoj vrijednosti je donesen još 2006. godine i naravno, ili 2005. i pretrpio je neke male, minimalne izmjene i ako treba mijenjati Zakono o PDV-u mislim da tome treba pristupiti sistemski, treba uraditi modele. Zna se kako se sistemski zakoni rade, jer ja se bojim da mi ako donesemo neke odluke ishitrene da možemo imati puno više posljedica nego što možemo imati koristi. Može se razmišljati o pomjeranju, ali u nekim normalnim vremenima, u vrijeme kada imamo ovakvu situaciju i ovakve poremećaje na tržištu, kada i u gospodarsko-ekonomskoj situaciji u Bosni i Hercegovini mi ne znamo kakve bi ovo efekte, niti nam je tko izračunao, donijelo po Upravu za indirektno oporezivanje, ustvari prikupljanje indirektnih poreza, što bi to značilo za niže razine vlasti, kako bi na kraju završile, evo ja neću govoriti o županijama, pitaću kako bi završile općine. Tako da Republika Hrvatska ima rok za prijavu, recimo, do 20. moglo bi se razmišljati o ovome da razdvojimo fizička i pravna lica, ima puno elemenata kojima mi možemo pomoći u ovom trenutku, mislim da su, da ovo nije trenutak za donošenje jednog ovakvog zakona i Klub hrvatskog naroda ovo neće podržati u ovom trenutku. Hvala.

Hvala, kolegice Bradara. Kolega Amir Fazlić, izvolite.

Uvaženi predsjedavajući, cijenjene kolege, kolegice, mediji i ostali prisutni. Naime, i u svoje ime i u ime Kluba Bošnjaka želim da dam punu podršku predlagaču ovog Zakona. Ovdje se navodi, određene činjenice da li je vrijeme ili ne. Kad je vrijeme ako nije sad? Mi imamo, mi imamo pandemiju koja je već poodmakla, istina za dobrobit građana ona je u silaznoj fazi, ali privreda trpi posledice. S obzirom i na funkciju koju obavljao poslanik Denis Bećirović, da je vodio Vijeće ministara, Zvizdić, pardon, izvinjavam se Denise, ovaj s obzirom i na funkciju koju je obavljao, način na koji je to obavljao i radio, radi se o mjerodavnoj osobi i osobi koja raspolaže dobrim podacima. Neće nam kasnije možda biti potreban ovaj Zakon, zaista oni koji dolaze sa terena i vidi u kakvoj je privreda situaciji, svaka mjera, a mislim da je ovo prvi zakon iz te oblasti, pazite nismo radili 4 mjeseca, nismo imali nijednog zakonskog rješenja od Vijeća ministara i ono što je Vijeće ministara moglo predložiti, a evo nije, evo ja sam danas imao namjeru, pa sam zakasnio da pitam ministra Bevendu zašto nije ispoštovao Odluku Predsjedništva da budžet bude, da budžet bude usvojen, jer je Predsjedništvo donijelo Odluku. Tako da nemojmo prebacivati na onu sferu, treba Vijeće ministara, treba sagledati, treba vidjeti, na kraju krajeva ovaj Zakon bi imao i svoj rok i ostalo i predlagač je to dobro, dobro obrazložio. Mislim da trebamo podržati ovaj Zakon, vidjeti, pratiti njegove efekte i lahko je to mijenjati ukoliko bude negativnih efekata, ali zaista ko dolazi sa terena vidi u kakvoj je situaciji privreda. Evo toliko.

Hvala, kolegi Fazliću. Kolega Mladen Bosić, izvolite kolega Bosiću.

Hvala predsjedavajući. Pa ja neću o detaljima ovog prijedloga diskutovati, jer jednostavno neću učestvovati u glasanju, pa nema potrebe da se izjašnjavam konkretno o Zakonu, ali hoću o principima. Svi su u velikom problemu, očekuje nas, svi znamo, velika kriza svjetska, ne znamo kako će se odraziti ovdje kod nas, sve države svijeta prave i kratkoročne i dugoročne planove kako pomoći svojoj privredi, kako osposobiti privredu da preživi i kad dođe normalno vrijeme da ima neki, neku startnu poziciju. Ja shvatam da je ovaj prijedlog imao namjeru da pomogne privrednicima, jer privreda to traži. To nije trebao da predlaže poslanik iz Predstavničkog doma, to je trebao da uradi Savjet ministara. Gdje su te mjere Savjeta ministara o kojima je maloprije pričao gospodin Tegeltija, šta su sve uradili? Pa nisu ništa uradili, kad ne mogu učiniti privrednicima da se odgodi plaćanje i podnošenje izvještaja za 20 dana, ne da im oprosti to pa da im pomogne tako što će im dati, ostaviti sredstva, nego da odlože uplatu i prijavu tih poreza, pa šta onda, čemu ti ljudi da se nadaju uopšte. Znači, evo još jednog dokaza da Savjet ministara ništa ne radi, da je u blokadi i da je u opstrukciji i da neće ništa uraditi u narednom periodu, to sam bar čuo sad u odgovoru na poslaničko pitanje od gospodina Tegeltije. Ja mislim da ne samo privrednici, nego ljudi ove zemlje treba dobro da se zabrinu šta ih čeka u budućnosti, oni koji neće glasati za ovaj Zakon, shvatio sam da kažu da će to loše uticati na niže nivoe vlasti. Znači, brinete se o tome kako će uticati na vlast, a ne kako će uticati na ljude i na one koji žive od svog rada. Ova rasprava po ovoj tački suštinski jasno ukazuje u kakvoj situaciji se mi nalazimo, neće ova, kako god odglasali, prihvatili, ne prihvatili, neće to promijeniti situaciju, nećete izvući privredu iz problema. Ali ste imali priliku da pokažete dobru volju ili imate priliku da pokažete dobru volju da ste spremni da uvažavate prijedloge i da osluškujete šta ljudi očekuju od vas, odnosno šta ljudi očekuju od nas i mislim da je vrijeme da se svi zamisle nad ovom situacijom u kojoj se svi zajedno nalazimo. Znači, ovo ne govorim kao opozicija, ovo govorim kao neko ko ovdje živi i ko živi s ovim ljudima i vlast ne može jedina imati obezbijeđena sredstva u ovoj situaciji, ako svi drugi podnose teret ove krize, mora vlast prva da podnese teret ove krize, a ovo je bio najmanji gest koji je moguće uraditi da svoju uplatu i prijavu tog poreza odložite na 20 dana, ako to nema spremnosti da uradi vlast onda ne mogu očekivati ništa drugo od ovakve vlasti.

Hvala, kolega Bosić. Za repliku, kroz ispravku krivog navoda, prijavila se kolegica Majkić. Izvolite.

Moja replika je upućena gospodinu Fazliću, ali ona dotiče i gospodina Bosića. Kad je u pitanju to koliko imamo empatiju za privredu u Bosni i Hercegovini onda bi mogli da krenemo i od drugog stava, a to je da u ovoj zemlji ... miliona odobrenih sredstava MMF-a više od mjesec dana stoji neraspoređeno i koliko ja znam Vaša politička partija je ključni krivac za tako nešto. Imali smo dogovor sa predstavnicima Evropske unije, rečeno je kako će sredstva biti podijeljena i to kao po pravilu opet zahvaljujući Vašoj političkoj partiji ti dogovori važe jedan dan. Sledećeg dana imamo neku novu situaciju, neke nove zahtjeve i tako više od 30 dana. Dakle, bilo je logično da smo to uputili privredi i da već rade po tome, a ne da je pitanje hoće li i da li će ikada ova sredstva biti podijeljena. U privredi koja toliko trebaju sredstva, mi ćemo sad izmišljati novi način, a ono što nam je tu već na dlanu, što je pušteno već u Centralnoj banci stoji i čeka da se uputi prema privredi, to nije važno, saćemo ići na nove, da bi smo dobili neki politički bod. To je ono što nije korektno, sve države pomažu svojoj privredi, tačno, mi pokazujemo suprotnost. Juče je predstavnik MMF-a iznio stav o Bosni i Hercegovini, šta bi mogao reći, da mu se nikada nije dogodilo da ima takav slučaj da zemlja koja je dobila tolika sredstva, da ona stoje neraspoređena. To je sramotno, ne postoji nijedan razlog koji možete navesti da je to ovaj ili onaj i na kraju posebno nije to razlog da Republika Srpska ima i bilo kakvo razumijevanje, jer ona ni u čem nije kriva i njen dio je, pripada joj kako joj pripada. Kako će se u Federaciji dogovorit? Valjda onako kako su se dogovorili kad je predstavnik MMF-a bio ovdje. Ali nema iskrenosti, mi svi, dakle, kad razgovara se sa međunarodnim predstavnicima uvijek je, drži se ruka u džepu i kaže - eh to, ovo važi samo danas. Kad počnemo biti odgovorniji i ta empatija prema ovom stanovništvu koje živi ovdje, a i prema njegovoj privredi biće mnogo drugačija.

Kolega Špirić.

Ma zahvaljujem, ja ću samo kratko. Ja mislim da negativne posljedice ovoga i bilo kojeg drugog Zakona neće nas dijeliti na Srbe, Hrvate i Bošnjake, ni na klubove. Negativnih posledica ili će biti ili ih neće biti, nama treba, dakle, argumenti, matematika da vidimo koje jesu negativne posledice i jesu li one uopšte moguće. E sad mene interesuje, vidim kolega Bosić podrškom glasova njegove partije ovaj Zakon je prošao u Predstavničkom domu, mislim da bi bilo korektno da danas ga podržite, jer ste ga podržali i tamo, ako je partijski stav. Ok, ne glasate, onda nije korektno da držite lekciju kako treba štititi privredu, morate ponijeti teret odluke. Pa kako možete glasati u Predstavničkom domu, a ovdje ne glasati? To je stav partijski, je li? Ok, u redu, ali mislim da nije korektno, u najblažu ruku nije korektno. Ali ono što mene interesuje ovdje, kako prolaze izvoznici kad se primijeni ovaj Zakon, kad su oni unaprijed platili PDV. Hoće li to ugroziti njihovu likvidnost? Hoće. Ta likvidnost neće se odnositi na njih, nego po dubinu sa klijentima sa kojim sarađuju, proizvesće, dakle, prelivenu nelikvidnost. Zatim, koliko ima povrata? Ima preko 100 miliona. Dakle, svi oni koji ostvaruju pravo na povrat će biti dovedeni u situaciju da im se pogoršava ... Dakle, ja ne sporim dobru namjeru, al' treba nam ovdje zapravo matematika. Druga stvar, živimo u Bosni i Hercegovini postoji zakon na koji se ovo mijenja. Dakle, Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje kojem su članovi ministri finansija vlada entiteta, državni ministar finansija itd. su trebali da se bave ovim Zakonom, pa da sagledaju hoće li i koliko će po dubini proizvesti problema. Ja tvrdim da hoće. Dakle, predlagač izmjena Zakona treba da nas uvjeri da neće biti negativnih posledica. Ako već imamo udruženja, koja su iz medija dobili stav da će ovo biti tačka dnevnog reda, imamo vlade čiji se ministri izjašnjavaju da će ovo proizvesti nelikvidnost, dakle na negativne posledice korone virusa ćemo dobiti dodatnu nelikvidnost. Dakle, nećemo je popraviti. Imamo stav i jednog udruženja u kojem kažu ovo je dobro ok, to nam ništa ljudi ne znači ni za njih, ni za nas. Trebaju nam društveni računi na izmjene zakona o porezima i zato ja mislim da je dobro da se ovim bave ljudi čiji je to zadatak, po zakonu to je Upravno odbor Uprave, tamo sjede najodgovorniji ljudi različitih nivoa vlasti, koji će reći svak sa svoje strane šta će ovo da znači, ako su pozitivni efekti za sve glupo bi bilo ovdje da bilo ko odbije usvajanje tog Zakona. Ali ja zato tražim odgovor – kako prolaze izvoznici, kako prolaze oni koji su unapred platili PDV, kaće naplatiti to što su unaprijed uplatili? Dakle, ovo je osjetljiva materija, dakle nije ona podijeljena po narodima Srbe, Hrvate i Bošnjake, po klubovima itd. pa da će jedne zakačiti, druge neće, ovo je izmjena sistemskog zakona. Tamo u Zakonu se obrazlaže da se ovo primjenjuje u vrijeme kriza, ekonomskih kriza, drugih posledica itd. Pa kad mi nismo bili u ekonomskoj krizi od Dejtona do danas? Ovo je samo poruka, ja sam to shvatio kao doba poruka Upravnom odboru da se bavi ovim pitanjem i da ponudi rješenje za koje ćemo svi biti ovdje. Evo toliko, hvala.

Hvala, kolega Špirić. Kolegica Bradara, izvolite.

... molila kolege, pogotovo kolegu Bosića, da ne stavlja meni riječi u usta i ja ako sam rekla, vjerovatno svi u ovoj dvorani razumiju šta znači metafora vlas i druge razine vlasti. Ja mislim da je naša zadaća da kroz svaki zakon nastojimo sačuvati sustav, a ne ga devastirati i mislim da naše inzistiranje na tome da imamo ekonomske podloge, da imamo izračune, modele, matematike, bar je to danas lako izračunati da vidimo koje su posljedice, koji su pozitivni, koji negativni efekti i nije istina da su svi gospodarstvenici za ovo rješenje, zavisi s kim razgovarate, kako se neko nalazi u nekoj poziciji, kako njemu ovo sve skupa izgleda i kako mu je to netko prezentirao. Tako da Udruga poslodavaca ima jedan stav, imate neke druge gospodarstvenike koji ne bi to mijenjali na ovaj način, ima onih kojima bi bilo prihvatljivo pomjeranje na 10 dana, ja samo mislim da nije vrijeme da se ovakav zakon donosi danas po žurnom postupku i na ovakav način.

Hvala. Kolega Lazar Prodanović, izvolite kolega Lazar.

Uvaženi predsjedavajući, uvaženi prisutni. Dakle, ja veoma uvažavam predlagača, obzirom da ima ogromno iskustvo iz ove oblasti, ali mislim da je i on sad potpuno svjestan da ovaj Zakon nema elementarne pretpostavke da dobije podršku u Domu naroda. Dakle, ovdje se radi o zakonskoj proceduri u parlamentarnom životu u Parlamentarnoj skupštini BiH da se odgodi donošenje ... zakona, radi se o sistemskom zakonu koji, dakle, ima prepreku u Zakonu o sistemu indirektnog oporezivanja, da za izmjene zakona iz ove oblasti je neophodno pozitivno mišljenje Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje. Prihodi sa Jedinstvenog računa čine više od 70% svih budžeta, svih institucija, dakle, od lokalnih zajednica, do kantona i entiteta i države Bosne i Hercegovine. Ući u ovu osjetljivu oblast na način da nemamo mišljenje Upravnog odbora, mislim da je to nezamislivo, to je jedan, dakle, problem prisutan. Bilo je logično, a to je gospodin Zvizdić imao prethodne četiri godine mogućnost, kao i uvaženi kolega Bosić, da se predloži izmjena člana 14. Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja, dakle, kako bi se ovakvi zakoni predlagali. Nikada, dakle, nijedna izmjena nije prošla na taj način, ući u to sigurno su dva problema, bez ikakve sumnje dovođenje u potpunu nestabilnost, dakle, budžeta od lokalnih zajednica do nivoa Bosne i Hercegovine, iako je Bosna i Hercegovina zaštićena s ovim. I drugi problem, dovesti privrednike u odlaganju, dakle, povrata PDV-a u veoma teško stanje. Dakle, to su mogućnosti su nesagledivih, dakle, posledica u ovoj čitavoj situaciji, treba vidjeti kako izaći iz ovog, uvjeren sam da Savjet ministara sa Upravnim odborom Uprave za indirektno oporezivanje treba da radi na prijedlogu rješenja koje bi bilo od interesa za sve u Bosni i Hercegovini. Ovaj pristup i usvajanje ovog Zakona mislim da ne bismo apsolutno ništa dobili, dobili bismo mnogo veće probleme nego što očekujemo. I dalje, imali smo krizu i 2009. godine, kada nije bilo ma ni u pomisli nikada Savjet ministara, niti zakonodavna vlast nije pomišljala da neki zakon, neke izmjene od ovih zakona, dakle, pristupi njihovim izmjenama bez pozitivnog mišljenja Uprave za indirektno oporezivanje. Takođe, problem je i diferencirane stope PDV-a i niza drugih pitanja, dakle potrebna je ovdje potpuna saglasnost i mišljenje eksperata iz oblasti ekonomske struke. Hvala vam.

Hvala, kolega Prodanović. Kolega Fazlić, izvolite.

Ma ja imam repliku na repliku gospođe Majkić, koja je ovdje opet okrivila Stranku demokratske akcije, je li, za raspodjelu ovih sredstava. Ja znam da ona dosta simpatiše Stranku demokratske akcije i ne može bez spominjanja imena Stranke demokratske akcije, ali me čudi da ne spominje apsolutno odgovornost onih koji su trebali dosad budžet dostaviti u proceduru, pa da mi danas raspravljamo i o budžetu. Ali pazi, znači zaista sam iznenađen, jer Vi inače vodite računa, ovaj, jako ste aktivni na komisijama, pogotovo o budžetu kad je riječ, pa sam malo iznenađen. Ova sredstva će biti deblokirana, ali i tu postoje nadležnosti, vjerovano neki iz Vijeća ministara žele da utiču kako to da se raspoređuje i u Federaciji, neki bi se i van svojih nadležnosti mješali u neke stvari. Ja i dalje smatram da je ovo dobar Zakon, da nismo nikad u Bosni imali ovakvu krizu kao sad po pitanju pandemije i da smo svi novi u ovome i u takvom jednom stanju ovo zakonsko rješenje može da zadovolji veći dio privrednika u BiH. Da ne idemo dalje u polemike, svako ima svoje mišljenje.

Hvala, kolegi Fazliću. Kolega Izetbegović, izvolite.

Dobro jutro svima. Dakle, u vezi sa prijedlogom gospodina Zvizdića, nije ovo nov prijedlog, ovo je stari prijedlog i imali smo konsenzus pred kraj prošlog mandata, da se stvar ta uradi, je li.

Malo glasnije, molim Vas.

Dakle, imali smo konsenzus pred kraj Vijeća ministara u prošlom mandatu, pred kraj rada Vijeća ministara u prošlom mandatu da se ta stvar uradi. Stvari treba pojednostaviti, ovo bi dalo 20 dana realnom sektoru, dakle privrednicima, da raspolažu tim sredstvima i pogodilo bi, naravno, javni sektor, budžete. Realni sektor hrani javni sektor, u relanom sektoru su plaće, dakle, ti ljudi rade u puno lošijim uslovima nego javni sektor, oko 30% niže od javnog sektora i u ovome času ni javni sektor neće dobro proći, ako ne pomognemo realnom sektoru. Dakle, imali smo 20 dana pomaka koji bi dao dah, ostavio bi ta sredstva realnom sektoru. Tako da, mislim, ne treba odma prozivati jedni druge ovdje za neki populizam, za neke pripreme za izbore itd. ljudi pokušavaju iznaći rješenje. Gospodin Denis Zvizdić, koji ima velika iskustva u tome, pa je čak imao i obavezu takvu, koju nažalost nije uspio da završi u prošlom mandatu, da tu stvar uradi je evo sad to predložio. Možemo to podržati ili ne, ja na vas apelujem da to podržite, da pomognemo faktički realnom sektoru. Kad su u pitanju sredstva MMF-a, 333 miliona eura, mi smo, dakle, imali dogovor, kako reče kolegica Majkić u vezi sa time. Prvo je bilo Pismo namjere koje smo uputili i koje je usaglašeno od toga dana u prostorijama Evropske unije, Ambasade Evropske unije, je li, i ono je otišlo i po njemu je postupljeno, mi smo dobili ta sredstva. A onda je bio jedan politički dogovor između mene i ovdje prisutnog gospodina Čovića, da se 50% sredstava da Federaciji, a 50% kantonima i to je urađeno na nadležnom nivou. Vijeće ministara ne može reći Federaciji kako će podijeliti sredstva, niti Republici Srpskoj, ne može ministar finansija kazati kako ćete vi vašim opštinama u Republici Srpskoj podijeliti sredstva i da to kaže i da prođe takav papir, vi u Republici Srpskoj možete slobodno reći nećemo tako da postupimo, mi ćemo ta sredstva podijeliti kako mi hoćemo, jednako tako može uraditi Federacija. Ali evo mi smo postigli sporazum koji je zatim na nadležnom nivou, u Federaciji, u Parlamentu, na Vladi Federacije, dakle, proveden i tamo čekaju odluke, 50% sredstava će otići kantonima. Ja ne znam, zaista, zašto se insistira na tome da Vijeće ministara raspoređuje, dakle, koje nije nadležno ni po Ustavu, ni po zakonu, Federaciji, zašto da se zakomplicira život uopšte na takav način. Federacija može to da ignoriše potpuno, evo ja danas pozivam gospdina Bevandu, da se jednostavno pozove na Pismo namjere u odnosu na MMF, da ponovi formulacije koje smo tamo napravili, dakle, u kojima smo se saglasili da prslijedi sredstva, jer sredstva nisu na Centralnoj banci, ona su još uvijek na računu Ministarstva finansija, da proslijedi sredstva tamo gdje su već napravljene raspored koji, koji to može da prihvati. Evo danas se ta stvar može riješiti i ja pozivam gospodina Bevandu da to uradi. Hvala.

Za riječ se javio, ispravka krivog navoda gospodine Dragan Čović. Predsjedavajući, izvolite.

Pa evo uvažene kolegice i kolege, uz pozdrav još jednom, otišli smo malo dalje od teme, ipak smo trebali raspravljati o Prijedlogu zakona koji je predlagatelj dao, ali nama je sklono već ovako pomalo komentirati i sve ono usput što smo loše i evidentno jako loše uradili, a ja sam se javio zbog ispravke krivog navoda, jer ovo što je kolega Izetbegović rekao samo je djelimično točno. Znači, prvo sredstva nisu na Ministarstvu financija i trezora, to je sasvim izvjesno, jasno već odavno i to svi znamo i svi znamo da čekamo odluku guvernera Središnje banke da ta sredstva, ako je moguće, sukladno zakonima raspodjeli upravo na način kako je kolega Izetbegović rekao, kako smo se dogovorili. A dogovorili su se, pazite ovako, predstavnici MMF-a, nazočan je bio i veleposlanik Sjedinjenih Američkih Država, predstavnik Evropske unije gospodin Satler u BiH i bili smo predstavnici političkih stranaka, koji su činili većinu u Parlamentarnoj skupštini BiH, kolega Izetbegović, ja i kolega Dodik i uz nas su bili predstavnici vlade, odnosno predsjednik Vlade Federacije, predsjednik Vlade Republike Srpske, predsjedavajući Vijeća ministara, ministar finacija. I upravo nakon tri ili četiri sata mi smo se uredno dogovorili kako ćemo napraviti raspodjelu sredstava i o toj raspodjeli, ja mislim da smo već pričali tisuće puta, pa ne treba o tome govoriti. I gospodin Bevanda je upravo insistirao po završetku razgovora da se odma sastane i Fiskalno vijeće u istoj dvorani. Za to vrijeme mi smo izašli vani i davali medijima informaciju kako smo napravili veliki iskorak, a Fiskalno vijeće je donijelo istu odluku, onaku kakvu smo mi donijeli, koja ja dalje distribuirana na adrese gdje je trebala biti distribuirana. I danas ništa durgo mi ne možemo učiniti nego da jednostavno ispoštujemo odluku, ovo nije klasičan stend-baj aranžman MMF-a, moramo voditi o tome računa. I ja vas molim sad sve ovdje koji ovo slušate, da ne dopustimo dalje da ide ljaga na nas da nismo sposobni sredstva koja smo dobili, evo već imati ih u opticaju već puna dva mjeseca, zbog našeg međusobnog političkog nadmudrivanja. Politička odluka, možemo i tako definirat, ili odluka koja nije politička, to je odluka Fiskalnog vijeća, se treba do kraja provesti. I to što prije uradimo imaćemo i sredstva, jer koliko ja znam sve one nužne procedure kad je u pitanju Distrikt Brčko, Vlada Republike Srpske, Vlada Federacije i od strane resornih ministara su napčinjene prema Središnjoj banci, Centralnoj banci. Tako da evo da, ja bi čak i sugerirao da dalje ne raspravljamo o MMF-u, nego da završimo ovu priču o Zakonu, koji je predložio kolega Zvizdić, ali evo morao sam se prijaviti zbog ove korekcije razmišljanja, jer već jedno duže vrijeme se pokušalo optužiti ministra financija i trezora, gospodina Bevandu da on iz nekog svog razloga opstruira ovaj ... Resorni ministar je na Vijeće ministara predlagao odluke i svaki put su bošnjački ministri bili protiv tih odluka, to je jedina istina i to i sad stoji tako. Hvala vam lijepo.

Pa imam redoslijed, gospodin Špirić, pa kolega Izetbegović.

... ispuštujem ovu sugestiju da o aranžmanu ne raspravljamo, dobro je da se malo, da se pojasnilo i da imamo svi približno isti kvantum informacija o tome zašto to ne ide, ali vraćam se ponovo na tačku dnevnog reda, to je Zakon. Dakle, kolega Izetbegović je uspio da pojasni ono što sam i naslućivao, da je ovo prenešen koncenzus iz prošlog saziva, ako sam ga dobro razumio, tad nije bilo pandemije. Zašto ovo pokrivamo pandemijom, što nam to treba? I da će ovo imati, pomoći realnom sektoru, a javni sektor bi moglo da ugrozi. Neće pomoći ne realnom sektoru, moje je pitanje, zato pitam da mi objasni neko – kako će proći izvoznici koji imaju unaprijed plaćen PDV? Koliko njih ima, koliki je kvantum novca? To je realni sektor, izvoznici su realni sektor. Kako će proći oni koj će u prvom mjesecu osjetiti pozitivne konotacije u dvadesetak dana? Ali nakon 90 dana će morati platiti PDV za prethodna dva mjeseca. Hoće li im to popraviti likvidnost? Neće, već će morati dva puta više da plate. To što mene interesuje ljudi, je kvantum-matematika. Hoće li ovo proizvesti prenesenu nelikvidnost po dubini? Hoće. Izvoznik kojem su zarobljena sredstva PDV-a, koja je unaprijed platio i prolongirate za 90 dana, po dubini neće plaćati svojim klijentima, onima s kojima radi, to mene interesuje, a ne je li Srbin, Hrvat ili Bošnjak. E tražim taj odgovor, dakle nemojte da se ovdje bespotrebe dijelimo na zakonu koji se tiče svakog živog čovjeka u BiH. I ja mislim da je ovo zrelo, ono s čim se slažem jeste da je inicijativa dobra da se razgovara o meritornim institucijama i jednom kad prekršite Zakon o PDV-u, kad donesete bilo kakvu odluku, računajte da sistemski zakon ne postoji, e onda tek ulazimo u probleme. Zašto je smetalo da se o ovom raspravlja u Upravnom odboru, a to je zakonska ljudi obaveza, da li ćemo mi kao Dom naroda pustiti da u procedure ulaze izmjene zakona ili nova zakonska rješenja koja derogiraju zakon, krše zakon. Pa mi bi trebali da štitimo zakone, ljudi. Ili hoćemo da legalizujemo pravilo da je to moguće u ovoj zemlji, što ja mislim da nije dobro i ja iz tih razloga, dakle, imam otpor prema usvajanju ovog Zakona, jer mi niko ne može reći koje su pozitivni efekti izmjene ovog Zakona, koliko se one iskazuju u novcu, ako su negativne kolike su. Izvoznik koji čeka ili poreski obveznik koji čeka povrat 3 miliona i kad mu to prolongirate za 90 dana, mene treba neko da ubijedi koja mu je ... koji mu je pozitivni efekat, kako mu poboljšavamo likvidnost i krvotok. Ovi drugi će u prvih 20 dana osjetiti pozitivne efekte, ali će za 90 dana pasti u nelikvidnost. Ja znam da muka tjera da razmišljamo od danas do sutra, a posebno, ja mislim da je ovo, ako je bilo iz prošlog saziva trebalo dati u redovnu proceduru da institucije koje su zakonski nadležne da o ovom raspravljaju, da dođu do dobrog prijedloga. Dakle, inicijativa je ok, mislim ja da ima stvari u Zakonu koje treba mjenjati, on je donešen 2005. ili 2006. vremena se mijenjaju, treba, ali zato treba otvoriti stručnu raspravu. Druga stvar, imam osjećaj da smo mi i u jednom i u drugom domu ljudi koji sve znaju, za koliko sam u institucijama vlasti BiH nikada se nije desilo da mi kažemo – ej ljudi pa imamo toliko instituta, fakulteta, koji se bave porezima, dajte nam neku stručnu podlogu da pročitamo, dajte da to platimo. Da li imamo mi bilo koga koga u ovoj zemlji možemo pitati, ja mislim da imamo. Ne, nama je bitno kad neko negdje nešto priča, kad neke nevladine organizacije, mislim pre svega na ova udruženja strukovna, pošalju poruku da mi mislimo da je to dobro. Dakle, treba izmjena zakona, temeljna izmjena zakona koja se tiče finansijskih sredstava zahtjeva mnogo truda i rada i zato ja mislim, ajte da se ne dijelimo na ovome, ja mogu pozdraviti inicijativu da se o ovome razgovara i da se ne krši zakon. Hvala lijepo.

Hvala Vama. Kolega Izetbegović, izvolite.

Evo gospodin Špirić tvrdi da je ovo puno kompliciranija matematika, je li, od ove koju sam vam ja predložio, možda to jeste tako. A kad je u pitanju aranžman sa MMF-om, a to je, mislim, u ovome času vjerovatno najvažnija stvar za BiH, stvari su jasne kao dva i dva da je četiri. Dakle, valja pratiti ono što je kazao Ustav i što kažu zakoni. Ne može Vijeće ministara Federaciji narediti kako će rasporediti sredstva, niti Republici Srpskoj, ne može. Dakle, mogli su usvojiti bilo kakvu odluku, Federacija i njen Parlament, Vlada može da kaže – nećemo da postupimo tako. Ne možemo gospodin Čović i ja, narediti nadležnom nivou, a to je federalni nivo, kako će podijeliti sredstva. Mi smo se dogovorili da pokušamo u tom smislu stvar uraditi, dakle 50% Federaciji, 50% kantonima i to je prošlo zahvaljujući autoritetu, evo, političkom koji ima gosodin Čović i ja i to je sve ljudi, i nemojte da budemo majstori pravljenja komplikacija. Svijet nam se čudi šta nam je, dakle narodu treba 330 miliona eura na svim nivoima, čemu te tvrdoglavosti. Dakle, poštujte Ustav i zakon, nadležni nivo je donio odluke, proslijedite sredstva nadležnom nivou, to je sve.

Kolega Izetbegoviću i ovo svakako traži repliku, ali uvažavajući i ostale kolege koji su se prijavili za repliku i vrijeme za pauzu koje će uslijediti u nekih šest, sedam minuta, ja ću se uzdržati ovaj put od replike. Imamo kolegicu Majkić, koja se prijavila za repliku. Izvolite kolegice Majkić.

Jeste tačka dnevnog reda ovaj Zakon o izmjeni Zakona o PDV-u, ali ovo je tako ozbiljna tema kad je u pitanju ova sredstva MMF-a da svakog od nas je sigurno neko upitao šta vi radite i zašto taj posao nije završen. E sad i ono što mene zanima, gospodin Izetbegović maloprije kaže – ne možemo mi nekome narediti da on napiše to. Jeste Vi bili, sjedili sa predstavnicima MMF-a, jeste li Vi dogovorili na toj sjednici, jeste izašli u medije i rekli da je taj dio posla završen? I

Pa čekajte, molim Vas ja, i Republika Srpska ispašta plodove vaših nesporazuma, šta mi nismo uradili da bismo bili kažnjeni da ne možemo da raspolažemo sredstvima koja su namjenjena za nas. Ako ste se dogovorili ili niste dogovorili tog momenta, što niste rekli mi ne možemo postići ovaj dogovor, ... neki dan sješćemo ponovo pa ćemo o tome raspravljati. Vi ste otišli sa nadom stanovništvu da ste završili posao i sutradan, kao što to smo inače navikli, izašli ste i rekli - ne, to nema, sad treba neka nova procedura, bez obzira što to nije klasičan stend-baj aranžman, ovja, mi tražimo neku proceduru koja važi za standardne kredite koje podiže BiH. Dakle, sramotno je to što radite i ovaj narod trebao bi strašno da osudi sve one koji sputavaju ga, da u njegovom razvoju, ovu privredu koju će dovesti u kolaps zato što ne može da se dogovori ni o čemu. Kako mislite da ova zemlja dalje opstane i traje, ako o tako sudbonosnim stvarima ne možemo da se dogovorimo? Pomoć treba i privredi kantona, kao što treba i privredi Federacije, tu komponentu nikad ne uvažavate. Dakle, ja vas molim završite taj posao što prije i nemojte biti smetnja da ova zemlja ide naprijed.

Hvala kolegice Majkić. Kolegica Pendeš i onda ćemo napraviti pauzu za ovo održavanje Zajedničkog kolegija.

Ja zbilja bi zamolila kolege, izlasanice i izaslanike, da ne zloupotrebljavaju dnevni red i da se fokusiramo na točke dnevnog reda, a pogotovo što zloupotrebljavaju sustav replike za rasprave, pa evo molim vas poštujući sve nas da se toga držimo.

Hvala Vam. E sad imamo još jednu prijavu, kolege za raspravu, kolege Miletića. Pa kolega Miletiću izvolite, bez želje da Vas uskraćujem u dužini. Izvolite.

Hvala lijepo, pa čekao sam vas pola sata, slažem se sa gospođom Marinom u tom smislu, ako ste htjeli raspravljati o ovom sporazumu sa MMF-om bio je red da to stavimo na dnevni red. A šta želim da kažem, znači nikom od vas neću replicirat u bilo kom smislu kad je u pitanju tačka dnevnog reda, moram reći da mi se najviše svidjela diskusija gospodina Bosića. Ali zaista to ne znači da gospodin Špirić i neki drugi, koji su diskutovali, da nisu u pravu, ne znam evo gospođa Bradara s formalno-pravnog aspekta. Ali šta želim da kažem? Znači, prvo da se zahvalim gospodinu Zvizdiću na trudu koji je uložio i da je to uradio bilo ko od vas, iz bilo koje političke partije, ja bi svakako u svakom slučaju ovu vrstu zakona podržao. Ali vas molim jednu stvar, imajući u vidu činjenicu, očigledno po jel' vašim diskusijama, da ovaj Zakon danas neće dobiti potrebnu većinu, a opet imajući u vidu zahtjeve gospodarstvenika i privrednika iz čitave BiH, znači i iz Republike Srpske i Federacije, Distrikta Brčko, ja smatram da mi svim tim ljudima, svi mi treba da služimo. Znači, molim vas i ako ovaj Zakon danas ili izmjena njegova ne prođe, ja vas molim, pogotovo evo, a jako uvažavam gospodina Bevandu i ja se smatram da je za razliku od mene, jel' ja nisam stručnjak za ekonomska pitanja, da je doktor nauka za to i dajte da vidimo kroz mjere koje provodi Vijeće ministara da se svim privrednicima u Bosni i Hercegovini pomogne. Ja sam negdje pročitao, ograđujem se od tog podatka, da bi donošenje ovog Zakona nanijelo štetu državnim institucijama u iznosu od 260 miliona. Znači, nemojte me držati za riječ da li je to tačno ili nije, pročitao sam ovako negdje usput. Bez obzira na činjenicu koliku će štetu nanijeti, kad pare posuđujemo za mnogo gluplje stvari, pa dajte ako to traže ljudi od nas, na desetine tisuća privrednika u ovoj zemlji, dajte da posudimo tih 250 miliona i da prebijemo to na taj način, ako ljudi traže da to probamo učiniti. Ako ne sad, evo da probamo za mjesec, dva, vjerujte, mnogi ljudi u ovoj zemlji će vam biti zahvalni. Hvala lijepa.

Hvala, kolega Miletiću. Evo sukladno članku 73. Poslovnika, stavak (4) ja predlažem pauzu od 30 minuta. Hvala vam lijepo.

Uvažene kolege formalno imamo uvjete za rad, a evo ja se nadam da ovaj naš će potaknuti i ostale kolege zastupnike da nam se priključe. Ja mislio da je sasvim ok, vaše pravo, da smo poštivali međusobno jedni druge. Predlažem da krenemo uvažene kolege, mislim da smo se i zamoliću samo da zatvorimo vrata, tehničke službe, ako se može. Mi smo bili u fazi rasprave po ovom prijedlogu, ja vidim da smo iscrpili prijavljene rasprave i ako se više niko ne javlja za raspravu, ja ću predložiti da predlagač nam se obrati na kraju, uvažavajući sve ono što je bilo ovdje iznešeno, pa pokušajte nekako sažeti u jedan stav. Kolega Zvizdić.

Hvala uvaženi predsjedavajući, još jednom pozdrav Vama, članovima Kolegija, uvaženim zastupnicama i zastupnicima Doma naroda. Dakle, odma na početku da kažem, obzirom na diskusije koje sam imao prilike čuti i naravno nepostojanje argumenata koji bi me ubjedili u suprotno u odnosu na Zakon koji sam predložio, da ovaj Zakon zaista nema nikakve veze sa izborima, to je prva stvar, ali ima zaista veze sa teškim ekonomskim posljedicama koje su izazvane epidemijom korona virusa. Ima veze sa našom spremnošću da hrabro izađemo iz zone budžetskoga komfora i da pomognemo realnom sektoru, bez koga privreda ove države ne može opstati, a samim tim ni budžeti neće biti punjeni, pa i shodno tome javni sektor neće biti u prilici da uživa, dakle, u svim prednostima budžetskoga komfora. A rekao sam i već kako su reagovale zemlje u regionu, u konačnici kako su već reagovale i zemlje u EU. Dakle, u prva tri mjeseca ove godine privreda Njemačke je pala za 2,2%, privreda Španije za 5,2%, Italije 4,7%, Francuske 5,8% i naravno Bosne i Hercegovine nešto iznad 4,3%. Dakle, nalazimo se u vrlo specifičnom trenutku kada su nam potrebne ekonomske mjere, a ova je prva, pa skoro i jedina ekonomska mjera koja se predlaže sa nivoa BiH, a koja bi bila vrlo korisna za realni sektor i za poslodavce. Uostalom preko 30 hiljada poslovnih subjekata je potpisalo ovu inicijativu, jer ona, naravno, nije nova, ona je bila upućivana u proceduru i ranije i u periodi, evo, dok sam i ja predsjedavao Vijećem ministara od 2015. do 2019. godine imali smo čitav niz ovakvih zamolbi za prolongiranje roka plaćanja PDV-a. Ali ono što je važno reći zbog diskusija koje sam čuo, jeste da je takav jedan sastanak koji je imao za temu prolongiranje roka plaćanja PDV-a održao je i moj uvaženi kolega, predsjedavajući Vijeća ministara, gospodin Tegeltija krajem prošle godine, kada je zajedno sa predstavnicima Udruženja poslodavaca iz Federacije BiH i Udruženja poslodavaca iz Republike Srpske dogovoreno formiranje pet radnih grupa, od kojih je jedna ona koja je vezana za Zakon o PDV-u, kada je dogovoreno da će grupa razgovarati o PDV-u, baviće se pitanjem pomjeranja rokova za naplatu PDV-a, jer privrednici PDV plaćaju 10. u mjesecu za prethodni mjesec, iako u većini slučajeva svoja potraživanja naplaćuju tek za jedan, dva ili tri mjeseca. Dakle, nakon ovog sastanka imali smo izjavu za javnost od strane uvaženog predsjedavajućeg Vijeća ministara, da je u vezi sa pomjeranjem roka za plaćanje PDV-a postoji visok stepen saglasnosti unutar BiH, pogotovo sa privrednim sektorom. Istovremeno, dakle, to su podržali i Udruženje poslodavaca, koji su dakle i ranije to tražili, jer je izračun da se pokazalo da bi pomjeranje roka za uplatu PDV-a s 10. na poslednji dan u mjesecu oslobodilo u konačnici nekih 200 do 250 miliona konvertibilnih maraka, koji bi ostali u novčanim tokovima, povećali likvidnost samoga privrednog sektora i preduzeća, a od toga 100 do 150 miliona u Federaciji, nešto manje ili trećina od toga i u Republici Srpskoj. Te da je potpuno jasno da ne postoji fiskalna stabilnost ako sama privreda nije stabilna, a da su upravo privrednici, realni sektori najzaslužniji za fiskalnu stabilnost i rast naplate PDV-a poslednjih godina. Dakle, iste stavove su iznijeli predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH i predsjednik Udruženja poslodavaca Republike Srpske. Ja sam već rekao, da ovdje se ne briše član 39. da se predviđa samo davanje instrumenta Vijeću ministara, koje može najefikasnije pratiti poremećaje u ekonomiji BiH, da se privremeno odgodi rok za plaćanje PDV-a na zadnji radni dan u mjesecu za prethodni mjesec. Ovo bi se važilo u periodu ne dužem od 90 dana, a po potrebi i u slučaju produženja negativnih efekata krize i na dodatnih 90 dana, to zbog toga što Okvirni zakon o zaštiti i spašavanju ovlašćuje samo Vijeće ministara BiH da donosi odluke o proglašenju ili prestanku stanja prirodne i druge nesreće, pa samim tim bi u vanrednim okolnostima Vijeće ministara imalo instrument kojim bi moglo da reguliše privredne, ekonomske i novčane tokove u BiH i to bi bilo izuzetno značajno. Prema tome, ovim, ova tema sasvim sigurno neće nestati, može se naslutiti kako će se glasati danas o ovome Zakonu iz izjava predstavnika klubova parlamentarnih stranaka, ali ova tema će i dalje ostati prisutna. Poslodavci, dakle više od 30 hiljada poslovnih subjekata iz BiH je potpisalo ovakav zahtjev, će i dalje insistirati na ovome, jer postoji nekoliko zaista stvari na koje ćemo morati dati odgovor, jedno od tih jeste da je rok za podnošenje poreske prijave za PDV u BiH je najkraći, ne samo u regionu nego i u čitavoj Evropi. Najčešći rok za podnošenje poreske prijave je 20 do 30 dana, u nekim zemljama je i duži, samo je u BiH ovako kratak i najkraći je, ponavljam, i u regionu i u Evropi. Druga stvar je, da se period obračuna i plaćanja PDV-a poklapa sa periodom isplate plata i doprinosa, što zahtjeva prikupljanje velike količine novca u kratkom periodu, a pomjeranjem roka, naravno, poslodavac će lakše moći kontrolisati svoj keš flou i konačno ovo rješenje je u potpunosti usklađeno sa Direktivom Vijeća Evropske unije iz 2006. godine o zajedničkom sistemu poreza na dodatnu vrijednost. Prema tome, ovo će povećati likvidnost preduzeća, neće značajno imati negativan uticaj na likvidnost budžeta BiH, zato što će se kompletan proces ili kompletan sistem naplate poreza vratiti u isto stanje za 20 dana poslije pomjeranja ovoga roka. Ponavljam, ovo zahtjeva više od 30 hiljada poslovnih subjekata u BiH i čini mi se da oni imaju meritornije stavove nego što su to stavovi koji su na neki način bazirani na politikama samih političkih partija, koje imaju svoje zastupnike ovdje u Domu naroda. Naravno, cijelo vrijeme govorimo da je potrebno nešto uraditi sa sistemom PDV-a, od diferencijalne stope, pa do pomjeranja roka plaćanja. Cijelo vrijeme se potencira da bi to trebalo uraditi Vijeće ministara i Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje, evo i ja se slažem sa tim, niko ne brani niti Vijeću ministara, niti Upravi za indirektno oporezivanje da izađe sa jednim sveobuhvatnim zakonskim rješenjem, koje će biti korisno za sve poslodavce u BiH. U ovome trenutku ovo bi bilo zaista korisno, a ako se izađe sa jednim sveobuhvatnim rješenjem koje će imati iste efekte, pa čak i derogirati ovaj član koji sam ja danas predložio, evo ja unaprijed kažem da ću ja za njega bjanko dati podršku u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, ali dajte da onda imamo neko sveobuhvatno rješenje koje će ići u korist privrednicima i realnom sektoru u BiH. To je ustvari cilj i zadatak ovoga Zakona, a zna se naravno kako se šta plaća i kako se šta dolazi, ko, kako se naplaćuje carine, akcize itd. dakle po prijavi PDV-a plaće se do 10. i to je zaista kratak rok, ponavljam, najkraći u regionu i u Evropi koji opterećuje realni sektor. Dakle, treba malo hrabrosti da izađemo iz okvira, iz zone budžetskoga komfora, pomognemo realnom sektoru, prevladamo taj ... i dođemo do i pomoći relanom sektoru, a i do konačne stabilizacije budžeta.

Hvala, kolega Zvizdiću. Kako nema više prijavljenih za raspravu, zaključujemo raspravu. Molim vas da pokrenemo proceduru glasovanja o Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o porezu na dodatnu vrijednost po žurnom postupku.

Isprika, ovaj, ponoviću, obzirom da nije snimljeno. Prelazimo na točku tri današnjeg dnevnog reda, Ad. 3. Izvješće o radu i poslovanju BHRT-a za 2017. godinu i Izvješće o realizaciji programskih planova za 2017. godinu BHT1, BH Radija 1, Muzičke produkcije BHRT-a i Multimedije BHRT-a, podnositelj: Upravni odbor Radio-televizije BiH, broj: 01,02-29- 1451/18 od 14.06.2018. godine

Dobili ste Mišljenje Povjerenstva za vanjsku i trgovinsku politiku, carine, promet i veze Doma naroda, Povjerenstvo je prihvatilo Izvješće. Zastupnički dom na 5. sjednici, održanoj 26.02. ove godine nije usvojio navedeno Izvješće. Riječ dajem gospodinu Amiru Fazliću, predsjedatelju Povjerenstva za vanjsku i trgovinsku politiku, carine, promet i veze Doma naroda, ako ima potrebe.

Hvala Vam. Riječ dajem podnositelju Izvješća, ako ima potrebe. Hvala Vam. Otvaram raspravu. Tko se javlja za riječ? Gospodin Mladen Bosić, ovo je greška, dobro. Niko se nije prijavio, a ne vidim ni nakanu da se neko prijavi za raspravu. Hvala lijepo. Zatvaramo raspravu po ovoj točci dnevnog reda. Glasujemo o Izvješću o radu i poslovanju BHRT-a za 2017. godinu sa svim nabrojanim izvješćima. Molim vas pokrenite proceduru glasovanja. Hvala vam. Nazočno 13 – za 6, protiv 7. Federacija BiH – 6 za, 4 protiv. Republika Srpska – 3 protiv. Nema opće većine. Konstatiram Izvješće o radu i poslovanju BHRT-a za 2017. godinu sa pripadanim izvješćima nije usvojeno. Hvala vam lijepo. Prelazimo na točku četiri današnjeg dnevnog reda, Ad. 4. Izvješće o realizaciji programskih planova za 2018. godinu BHT1, BH Radija 1, Muzičke produkcije BHRT-a i Multimedije BHRT-a, podnositelj: Upravni odbor Radio-televizije BiH, broj: 01,02-50-18-679/19 od 27.03.2019. godine

Dobili ste jednako tako Mišljenje Povjerenstva za vanjsku i trgovinsku politiku, carine, promet i veze Doma naroda koje je prihvatilo ovo Izvješće. Zastupnički dom na 5. sjednici, održanoj 26.02. ove godine, nije primio k znanju Izvješće. Riječ dajem opet gospodinu Fazliću, predsjedatelju Povjerenstva, ako ima potrebe.

Nema.

Nema, hvala Vam. Što se tiče podnositelja Izvješća, ima li potrebe? Nema, hvala Vam. Otvaram raspravu. Niko se nije prijavio, a i ne vidim nakana da se prijavi. Zaključujemo raspravu. Glasujemo o Izvješću o realizaciji programskih planova za

Oprostite, Dušanka Majkić, oprostite. Kolegice Majkić izvolite.

reda i ovakvu instituciju, onda je dužnost da kažemo nešto što ustvari godinama o čemu ćutimo i nismo u stanju da kažemo glasno i jasno, a to je da nema spremnosti da se priča o Zakonu o Javnom RTV servisu i Javnom RTV sistemu stavi na dnevni red i napravi politički dogovor, jer znamo kakvo je stanje u toj oblasti, znamo kako smo ili koliko smo zadovoljni uredničkom politikom, znamo koliko i gdje se i kako plaća RTV pretplata i znamo da ova institucija nema kome da se obrati nego Parlamentu, a u Parlamentu nema dovoljno snage da se tim pitanjem ozbiljno pozabavi. I stanje ovakvo će biti dok god u ovoj zemlji je problem bilo kakva vrsta političkog dogovora, ovo je jedna od gomile tačaka koje stoje nerješene i institucija će opstati donde dokle može da opstaje, iako već sad ima, evo ... samo za 2017. i 2018. je u gubitku više od 20 miliona, znači gubitak više od 20 miliona. Ona će knjižiti taj gubitak dokle se bude moglo i kad dođe do crte ta institucija više neće moći da postoji. Dakle, nema spremnosti i Parlament svake godine sluša istu priču i reaguje na isti način, pokušavajući da sakrije vlastitu nemoć i nesposobnost ključnih političkih lidera da sjednu i da se u okviru svojih političkih partija dogovore kako dalje. Hiljadu ljudi, nema institucije, nema toga servisa javnog koji može izdržati na svojim platnim listama hiljadu ljudi, koji rade ili ne rade. Dakle, da priznamo da ovo pitanje je toliko zapušteno da vjerovatno neće ni u dogledno vrijeme biti rješeno, ali korektno je bar nekoliko riječi reći o tome.

Hvala, kolegici Majkić. Rasprava više nema. Zaključujemo ovaj put, znači, raspravu. Otvaramo proces glasovanja o Izvješću o realizaciji programskih planova za 2018. godinu BHRT-a. Hvala vam lijepo. Nazočno 14 – za 6, protiv 8. Iz Federacije BiH – 6 za, 4 protiv. Iz Republike Srpske – 4 protiv. Nema opće većine. Konstatiram Izvješće o realizaciji programskih planova za 2018. godinu BHT1, BH Radija 1, Muzičke produkcije BHRT-a i Multimedije BHRT-a, nije primljeno k znanju. Prelazimo na točku pet današnjeg dnevnog reda, Ad. 5. Izvješće o radu i poslovanju BHRT-a za 2018. godinu, podnositelj: Upravni odbor Radio-televizije BiH, broj: 01,02-50-18-1194/19 od 27.06.2019. godine

Dobili ste Mišljenje Povjerenstva za vanjsku i trgovinsku politiku, carine, promet i veze Doma naroda, Povjerenstvo je prihvatilo Izvješće. Zastupnički dom na 7. sjednici, održanoj 11.03. ove godine, je usvojio Izvješće. Riječ dajem gospodinu Amiru Fazliću, predsjedatelju Povjerenstva, ako ima potrebe. Hvala Vam lijepo. Riječ dajme podnositelju Izvješća, ako ima potrebe. Nema, hvala Vam. Otvaram raspravu. Tko se javlja za riječ? Kako nema prijavljenih, a ne vidim ni nakanu da se neko od kolega prijavi, ja zaključujem raspravu. Glasujemo o Izvješću o radu i poslovanju BHRT-a za 2018. godinu. Molim vas, pokrenite proceduru glasovanja. Hvala vam. Od nazočnih 14 – 6 je bilo za, 8 protiv. Federacija BiH – 6 za, 4 protiv. Republika Srpska – 4 protiv. Nema opće većine. Konstatiram Izvješće o radu i poslovanju BHRT-a za 2018. godinu, nije usvojeno. Hvala vam lijepo. Predlažem da objedinimo rasprave i izjašnjavanje po točkama 6. i 7. današnjeg dnevnog reda, a to su: Izvješće o radu Vijeća nacionalnih manjina BiH za 2018. godinu i Izvješće o radu Vijeća nacionalnih manjina BiH za 2019. godinu. Otvaram raspravu o ovom prijedlogu. Ako se niko ne javlja za riječ, hvala vam lijepo. Zaključujemo raspravu. Glasujemo o prijedlogu da spojimo ove dvije točke, vodimo raspravu i odlučujemo o njima zajdeno. Molim vas pokrenite proceduru glasovanja. Hvala vam lijepo. Od nazočnih 14 – 12 za, 2 suzdržana. Federacija BiH – 10 za. Republika Srpska – 2 za, 2 suzdržana. Postoji opća, postoji entitetska većina. Konstatirma da je prijedlog prihvaćen.

Hoćemo ponoviti?

Molim Vas.

Molim vas ovu proceduru ćemo poništiti i pokrenite novu proceduru glasovanja. Hvala vam. Nazočnih 14 – za 13 i 1 suzdržan. Federacija BiH – 10 svi za. Republika Srpska – 3 za, 1 suzdržan. Postoji opća, entitetska većina i konstatiram da je prijedlog usvojen. I onda prelazimo na točke 6. i 7. Ad. 6. Izvješće o radu Vijeća nacionalnih manjina BiH za 2018. godinu Ad. 7. Izvješće o radu Vijeća nacionalnih manjina BiH za 2019. godinu

Dobili ste Mišljenje Zajedničkog povjerensva za ljudska prava Parlamentarne skupštine BiH, Povjerenstvo je prihvatilo oba izvješća, uz zaključak: Da je neophodno stvoriti adekvatnu logističku podršku za rad u punom kapacitetu i afirmaciji prava nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini sukladno zakonskim nadležnostima. Zastupnički dom je na 7. sjednici, održanoj 11.03. ove godine, usvojio Izvješće zajedno sa zaključkom. Riječ dajem izaslaniku, gospodinu, kolegi Lazaru Prodanoviću, kojeg je Zajedničko povjerenstvo odredilo za Izvješće, ako ima potrebe. Nema, hvala Vam lijepo. Riječ dajem podnositelju izvješća ako ima potrebe. Nema potrebe. Hvala Vam. Otvaram raspravu. Nema prijavljenih, nema ni interesa za prijavu, koliko ja uočavam. Zaključujemo raspravu. Glasujemo o zaključku Zajedničkog povjerenstva za ljudska prava Parlamentarne skupštine BiH. Molim vas pokrenite proceduru glasovanja, znači prvo za zaključak. Hvala. Nazočno 14 – 10 za, 4 suzdržana. Federacija BiH – 9 za, 1 suzdržan. Republika Srpska – 1 za, 3 suzdržana. Imamo opću, ali nemamo entitetsku većinu.

Obzirom da se ne možemo sad odma dogovoriti, idemo na naknadno usuglašavanje vezano za ovaj zaključak. Obzirom da smo raspravu vodili, otvoril, pa zatvoril, sad glasujemo o izješćima o radu Vijeća nacionalnih manjina za 2018. i 2019. godinu. Molim vas, pokrenite proceduru glasovanja. Hvala. Nazočno 14 – za 10, suzdržano 4. Federacija BiH – 10 svi za, Republika Srpska – 4 suzdržana. Postoji opća, ali ne postoji entitetska većina i ostajemo kod istog stava, naknadnog usuglašavanja. Hvala vam lijepo. Prelazimo na osmu, odnosno devetu točku dnevnog reda, s tim da jednako predlažem da objedinimo raspravu i izjašnjavanje po točkama 8. i 9. dnevnog reda, a to su: Izvješće o radu Neovisnog povjerenstva za praćenje uvjeta boravka u zavodima, postupanje i poštivanje lјudskih prava osoba nad kojima se izvršavaju kaznene sankcije i druge mjere koje je izrekao u kaznenom postupku Sud BiH, strani sudovi za djela predviđena Kaznenim zakonom BiH ili međunarodnim ugovorom čija je potpisnica Bosna i Hercegovina ili drugi sud sukladno zakonu Bosne i Hercegovine za 2018. godinu i 2019. godinu. Otvaram raspravu o prijedlogu da povežemo i raspravu i izjašnjavanje po točci 8. i 9. Nema niko prijavljen za raspravu. Hvala vam. Zaključujemo raspravu. Molim vas pokrenite proceduru glasovanja o ovom prijedlogu spajanja točaka. Hvala lijepo. Nazočno 14 – 10 za, 4 suzdržana. Federacija BiH – 9 za, 1 suzdržan. Republika Srpska – 1 za, 3 suzdržana. Postoji opća, ali ne postoji entitetska većina. Drugim riječima, nije prihvaćen ovaj prijedlog. Ako ima potrebe da zajednički raspravljamo, da se usuglašavamo dajte, ako nema.

Odvojeno. Dobro, hvala Vam lijepo. Idemo onda na točku osam današnjeg dnevnog reda, Ad. 8. Izvješće o radu Neovisnog povjerenstva za praćenje uvjeta boravka u zavodima, postupanje i poštivanje lјudskih prava osoba nad kojima se izvršavaju kaznene sankcije i druge mjere koje je izrekao u kaznenom postupku Sud BiH, strani sudovi za djela predviđena Kaznenim zakonom BiH ili međunarodnim ugovorom čija je potpisnica Bosna i Hercegovina ili drugi sud sukladno zakonu Bosne i Hercegovine za 2018. godinu, broj: 01,02-50-18-548/19 od 27.02.2020. godine

Dobili ste Mišljenje Povjerenstva za ljudska prava Parlamentarne skupštine BiH, Povjerenstvo je prihvatilo Izvješće uz preporuku navedenu u Izvješću Neovisnog povjerenstva. Zastupnički dom je na 07. sjednici, održanoj 11.03. ove godine, usvojio Izvješće. Riječ dajem izaslaniku, kolegi Prodanoviću, ako ima potrebe. Hvala Vam. Riječ dajem podnositelju Izvješća, ako ima potrebe. Nema. Hvala Vam. Otvaram raspravu po ovoj točci dnevnog reda. Kako nema prijavljenih, zaključujem raspravu. Glasujemo o ovom Izvješću za 2018. godinu. Molim vas pokrenite proceduru glasovanja. Nazočno 14 – 8 za, 1 protiv, 5 suzdržanih. Federacija BiH – 8 za, 2 suzdržana. Republika Srpska – 1 protiv, 3 suzdržana. Postoji opća, ali ne postoji entitetska većina. Oko usuglašavanja, jel' za kasnije da ostavimo. Hvala vam lijepo. Time smo zaključili raspravu do naknadnog usuglašavanja po točci 8. Prelazimo na točku devet današnjeg dnevnog reda, Ad. 9. Izvješće o radu Neovisnog povjerenstva za praćenje uvjeta boravka u zavodima, postupanje i poštivanje lјudskih prava osoba nad kojima se izvršavaju kaznene sankcije i druge mjere koje je izrekao u kaznenom postupku Sud BiH, strani sudovi za djela predviđena Kaznenim zakonom BiH ili međunarodnim ugovorom čija je potpisnica Bosna i Hercegovina ili drugi sud sukladno zakonu Bosne i Hercegovine za 2019. godinu, broj: 05/6-50-18-293/20 od 03.02.2020. godine

Dobirli ste jednako mišljenja Povjerenstva i stav Neovisnog povjerenstva. Zastupnički dom je na 07. sjednici, 11.03. prihvatio ovo Izvješće. Ponovo riječ dajem kolegi Prodanoviću, ako ima potrebe. Nema. Izvjestitelju, ako ima potrebe. Vidim da nema. Hvala Vam lijepo. Otvaram raspravu. Prijavljenih ne vidim, ni interesa. Zaključujemo raspravu. Molim vas glasujemo o radu Neovisnog povjerenstva 2019. godinu. Molim vas pokrenite proceduru. Hvala vam. Hvala vam. Nazočno 14 – za 8, 6 suzdržano. Federacija BiH – 8 za, 2 suzdržana. Republika Srpska – 4 suzdržana. Postoji opća, ali ne postoji entitetska većina, pa slično kao i u točci 8. po točci 9. ovo ostavljamo za .... Prelazimo na točku 10. današnjeg dnevnog reda, Ad. 10. Izvješće o radu Neovisnog odbora kao neovisnog tijela policijske strukture BiH za 2018. godinu, broj: 05/1-50-13-26-55-9/19 od 21.01.2019. godine

Dobili ste Mišljenje Zajedničkog povjerenstva za obranu i sigurnost Parlamentarne skupštine, Povjerenstvo je prihvatilo Izvješće. Zastupnički dom na 07. sjednici, održanoj 11.03. ove godine, je usvojio Izvješće. Riječ dajem izaslaniku, kolegi Sarajliću, ako ima potrebe. Hvala. Riječ dajem podnositelju Izvješća, ako ima potrebe. Hvala. Otvaram raspravu po ovoj točci dnevnog reda. Kako se niko ne javlja, zaključujemo raspravu po ovoj točci dnevnog reda. Glasujemo o Izvješću o radu Neovisnog odbora kao neovisnog tijela policijskih struktura BiH za 2018. godinu.

Nema problema. Ja ću vas zamoliti da ponovimo glasovanje i ovo proceduru. Hvala vam.

Zamoliću nekog od tehničkih službi, kod kolegice Majkić da pomogne oko.

Je li prihvatio? Hvala vam. Konstatiram, nazočno 14 – za 7, protiv 4, 3 suzdržana. Federacija BiH – 7 za, 3 suzdržana. Republika Srpska – 4 protiv. Postoji opća, ali ne postoji entitetska većina. Usuglašavanje ostavljamo za naredno zasjedanje. Hvala vam lijepo. Prelazimo na točku 11. današnjeg dnevnog reda, Ad. 11. Izvješće o radu Odbora za žalbe građana PSBiH za 2018. godinu, broj: 05/2-50-12-237/19 od 29.01.2019. godine

Dobili ste Mišljenje Zajedničkog povjerenstva za obranu i sigurnost. Povjerenstvo je prihvatilo Izvješće. Zastupnički dom na 07. sjednici, održanoj 11.03. je usvojio Izvješće. Riječ dajem, ponovno, kolegi Sarajliću, ako ima potrebe. Nema. Riječ dajem podnositelju Izvješća, ako ima potrebe. Nema. Otvaram raspravu po ovom Izvješću. Niko se ne prijavljuje. Hvala vam lijepo. Zaključjujem raspravu. Pokrenite proceduru glasovanja za ovo Izvješće. Hvala vam lijepo. Od 14 nazočnih – za je 8, 4 protiv, 2 suzdržana. Federacija BiH – 8 za, 2 suzdržana. Republika Srpska – 4 protiv. Postoji opća, ali ne postoji entitetska većina i ovo ide dalje u proceduru usuglašavanja. Hvala vam lijepo. Prelazimo na točku 12. današnjeg dnevnog reda, Ad. 12. Izvješće o radu parlamentarnog vojnog povjerenika za 2018. godinu, broj: 05/3-37-4-227/19 od 28.01.2019. godine

Dobili ste Mišljenje Zajedničkog povjerenstva za obranu i sigurnost, Povjerenstvo je prihvatilo Izvješće. Zastupnički dom na 07. sjednici, održanoj 11.03. ove godine, je usvojio Izvješće. Riječ dajem izaslaniku, kolegi Sarajliću, ako ima potrebe za izvješće. Nema. Hvala Vam. Riječ dajem podnositelju Izvješća. Nema potrebe. Hvala Vam. Otvaram raspravu po ovom Izvješću. Kako se niko ne prijavljuje, zaključujem raspravu. Hvala vam lijepo. Molim vas pokrenite proceduru glasovanja o Izvješću o radu parlamentarnog vojnog povjerenika za 2018. godinu. Hvala vam. Nazočno 15 – za 10, protiv 4, suzdržan 1. Federacija BiH – 10 svi za. Republika Srpska – 4 protiv i 1 suzdržan. Postoji opća, ali ne postoji entitetska većina i ovo ide takođe na daljnje usuglašavanje. Hvala vam lijepo. Prelazimo na točku 13. Ad. 13. Izvješće o radu Državnog regulatornog povjerenstva za električnu energiju za 2018. godinu, broj: 01,02-50-18-747/19 od 04.04.2019. godine

Dobili ste Mišljenje Povjerenstva za vanjsku i trgovinsku politiku, carine, promet i veze Doma naroda, Povjerenstvo je prihvatilo Izvješće i predlaže Domu njegovo usvajanje. Zastupnički dom na 07. sjednici, održanoj 11.03. je usvojio Izvješće. Riječ dajem kolegi Fazliću, ako ima potrebe. Hvala Vam. Riječ dajem podnositelju, ako ima potrebe. Nema. Hvala Vam. Otvaram raspravu po ovoj točci dnevnog reda. Niko se ne prijavljuje. Hvala vam lijepo. Zaključujemo raspravu. Glasujemo o Izvješću o radu Državnog regulatornog povjerenstva za električnu energiju za 2018. godinu. Hvala vam. Nazočno 13 – za 8, protiv 4, 1 suzdržan. Federacija BiH – 8 za, 1 suzdržan. Republika Srpska – 4 protiv. Postoji opća, ali ne postoji enitetska većina i ovo takođe ide na daljnje usuglašavanje. Hvala vam. Prelazimo na 14. točku dnevnog reda uz prijedlog da objedinimo raspravu po točci 14. i po točci 15. a to su: Izvješće o stanju radijacijske i nuklearne sigurnosti za 2017. godinu i Izvješće o stanju radijacijske i nuklearne sigurnosti za 2018. godinu. Otvaram raspravu oko prijedloga da objedinimo i glasovanje i raspravu po ove dvije točke. Niko se ne prijavljuje. Zaključujem raspravu. Molim vas pokrenite proceduru glasovanja vezano za ovaj prijedlog spajanja točaka. Hvala. Nazočno 13 – za 13. Federacija BiH – 9 za, Republika Srpska – 4 za. Postoji opća i entitetska većina. Konstatiram da smo prijedlog o objedinjavanju rasprave i glasovanja usvojili. Prelazimo na točke 14. i 15. to su, Ad. 14. Izvješće o stanju radijacijske i nuklearne sigurnosti za 2017. godinu, broj: 01,02-50-19-1645/18 od 18.07.2018. godine i Ad. 15. Izvješće o stanju radijacijske i nuklearne sigurnosti za 2018. godinu, broj: 01,02-50-18-1273/19 od 11.07.2019. godine

Dobili ste Mišljenje Zajedničkog povjerenstva za obranu i sigurnost Parlamentarne skupštine, Povjerenstvo je prihvatilo izjvešća. Zastupnički dom na 07. sjednici, 11.03. usvojio izvješća. Riječ dajem kolegi Sarajliću, ako ima potrebe. Hvala. Riječ dajem podnositelju izvješća, ako ima potrebe. Nema. Hvala Vam. Otvaram raspravu po ovoj točci dnevnog reda. Kako se niko ne prijavljuje i nema prijavljenih, ja zaključujem raspravu. Glasujemo o Izvješću o stanju radijacijske i nuklearne sigurnosti za 2017. i 2018. godinu. Molim vas pokrenite proceduru glasovanja. Hvala vam. 11 nazočno – za 9, protiv 4. (?) Federacija BiH – 9 za, Republika Srpska – 4 protiv. Postoji opća, ali ne postoji entitetska većina, ovo ide na dalje usuglašavanje. Hvala vam lijepo. Prelazimo na točku 16. današnjeg dnevnog reda, Ad. 16. Izvješće o izdanim ispravama i odbijenim zahtjevima za izdavanje isprava za vanjskotrgovinski promet oružja, vojne opreme i roba posebne namjene za 2017. godinu i Izvješće o realizaciji izdanih isprava za vanjskotrgovinski promet oružja, vojne opreme i roba posebne namjene u 2017. godini, podnositelj: Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, broj: 01,02-50-18-1623/19 od 12.09.2019. godine

Dobili smo Mišljenje Zajedničkog povjerenstva, koje je prihvatilo Izvješće. Zastupnički dom na 07. sjednici, 11.03. je usvojio Izvješće. Riječ dajem kolegi Sarajliću, ako ima potrebe, kao izvjestitelju. Nema. Hvala Vam lijepo. Riječ dajem podnositelju zahtjeva, ako ima potrebe, odnosno podnositelju Izvješća. Nema. Otvaram raspravu po točci 16. Niko se ne prijavljuje, ne vidim ni interesa za prijavljivanje. Zaključujemo raspravu. Hvala vam lijepo. Glasujemo o Izvješću o izdanim ispravama i odbijenim zahtjevima za izdavanje isprava za vanjskotrgovinski promet oružja, vojne opreme i roba posebne namjene za 2017. godinu i Izvješću o realizaciji izdanih isprava za vanjskotrgovinski promet oružja, vojne opreme i roba posebne namjene u 2017. godinu. Molim vas pokrenite proceduru glasovanja. Hvala lijepo. Nazočno 13 – za 9, protiv 4. Federacija BiH – 9 svi za, Republika Srpska – 4 protiv. Postoji opća, ali ne postoji entitetska većina, tako da i ovaj prijedlog ide na dalje usuglašavanje. Hvala vam lijepo. Točka 17. Ad. 17. Informacija o Godišnjem planu obuke i vježbi pripadnika i jedinica Oružanih snaga BiH u inozemstvu za 2019. podnositelj: Ministarstvo obrane BiH, broj: 03/1-03-2146/18 od 25.09.2018. godine

Dobili ste Mišljenje Zajedničkog povjerenstva za obranu i sigurnost Parlamentarne skupštine, koje je primilo k znanju ovu Informaciju. Zastupnički dom na 07. sjednici, 11.03. je primio k znanju ovo Informaciju. Riječ dajem kolegi Sarajliću, ako ima potrebe. Nema. Riječ dajem podnositelju izvješća, ako ima potrebe. Nema. Otvaram raspravu. Niko se ne javlja, ne vidim ni interes za prijavu. Zaključujemo raspravu. Glasujemo o Informaciji o Godišnjem planu obuke i vježbi pripadnika i jedinica Oružanih snaga BiH u inozemstvu za 2019. godinu. Hvala vam. Nazočno 14 – 10 za, protiv 1, suzdržano 3. Federacija BiH – 10 za, Republika Srpska – 1 protiv, 3 suzdržana. Postoji opća, ali ne postoji entitetska većina, tako da i ovaj prijedlog ide na daljnje usuglašavanje. Hvala vam lijepo. Prelazimo na točku 18. dnevnog reda, Ad. 18. Potvrda Odluke o sudjelovanju pripadnika policijskih službi iz BiH u Stabilizacijskoj misiji Ujedinjenih naroda u Demokratskoj Republici Kongo, podnositelj: Predsjedništvo BiH, broj: 01,02-50-18-1222/19 od 02.07.2019. godine

Dobili ste Mišljenje Zajedničkog povjerenstva za obranu i sigurnost Parlamentarne skupštine, koje je prihvatilo Odluku. Zastupnički dom na 07. sjednici, od 11.03. je takođe potvrdio Odluku. Riječ dajem kolegi Sarajliću, ako ima potrebe. Nema. Riječ dajem podnositelju zahtjeva, ako je nazočan i ima potrebe. Ne vidim, hvala. Nema. Otvaram raspravu po točci dnevnog reda. Prijavljenih nema, zaključujemo raspravu. Glasujemo o potvrđivanju Odluke o sudjelovanju pripadnika policijskih službi iz BiH u Stabilizacijskoj misiji Ujedinjenih naroda u Demokratskoj Republici Kongo. Nazočno 14 – za 10, suzdržano 4. Federacija BiH – 10 svi za, Republika Srpska – 4 svi suzdržani. Postoji, znači, opća, a ne postoji entitetska većina i ovo takođe ide na daljnje usuglašavanje. Hvala vam lijepo. Prelazimo na točku 19. Ad. 19. Izvješće povjerenstva Kolegija o nastojanju za postizanje suglasnosti o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravnim sporovima BiH (prijedlog zakona u drugom čitanju, predlagatelj: Vijeće ministara BiH, broj: 01,02-02- 1-697/18 od 07.03.2018.)

Na 5. sjednici Doma naroda, održanoj 14. veljače ove godine, razmatrali smo Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o upravnim postupcima, sporovima, oprostite, BiH u drugom čitanju, prilikom glasovanja Prijedlog zakona nije dobio potrebnu entitetsku većinu, pa je uslijedilo usuglašavanje Kolegija Doma kao povjerenstva. Dobili ste Izvješće povjerenstva Kolegija Doma naroda, članovi Kolegija Doma naroda kao povjerenstvo nisu postigli suglasnost o Prijedlogu zakona o izmjeni i dopuni Zakona o upravnim sporovima. Sukladno članku 75. stavak (4) Poslovnika Doma naroda glasujemo o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravnim sporovima BiH u drugom čitanju. Napominjem, da je u ovoj točci dnevnog reda, da se o ovoj točci dnevnog reda ne vodi rasprava. Odluke se donose većinom glasova onih koji su nazočni i koji glasuju, pod uvjetom da glasovi protiv ne sadrže 2/3 ili više glasova izaslanika izabranih iz svakog entiteta. Glasujemo o Prijedlogu zakona. Hvala. Nazočno 14 – za 10, protiv 4. Federacija BiH – 10 za, Republika Srpska – 4 svi protiv. Postoji opća, a ne postoji entitetska većina. Konstatiram da ovaj Prijedlog zakona u drugom čitanju nije usvojen. Hvala vam lijepo. Prelazimo na točku 20. Ad. 20. Izvješće povjerenstva Kolegija o nastojanju za postizanje suglasnosti o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudbenoj policiji Bosne i Hercegovine (prijedlog zakona u prvom čitanju, predlagatelj: Vijeće ministara BiH, broj: 01,02-02-1-489/19 od 27.05.2019.)

Na 5. sjednici Doma naroda, održanoj 14. veljače ove godine, razmatrali smo ovaj Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudbenoj policiji BiH u prvom čitanju, prijedlog glasovanja, Prijedlog zakona nije dobio potrebnu entitetsku većinu, pa je uslijedilo usuglašavanje Kolegija Doma kao povjerenstva. Dobili ste Izvješće povjerenstva Kolegija Doma naroda, članovi Kolegija nisu ... nisu postigli suglasnost o Prijedlogu zakona. Sukladno članku 75. stavak (4) Poslovnika Doma naroda glasujemo o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudbenoj policiji BiH u prvom čitanju. Napominjem, da se o ovoj točci dnevnog reda ne vodi rasprava. Napomena ista o način glasovanja. Molim vas pokrenite proceduru glasovanja o izmjenama i dopunama ovog Zakona. Hvala. Nazočno 14 – 10 za, protiv 4. Federacija BiH – 10 za, Republika Srpska – 4 protiv. Postoji opća, a ne postoji entitetska većina. Konstatiram da Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudbenoj policiji BiH u prvom čitanju nije usvojen. Prelazimo na točku 21. Ad. 21. Izvješće povjerenstva Kolegija o nastojanju za postizanje suglasnosti o Izvješću o radu Pravobraniteljstva Bosne i Hercegovine za 2018. godinu, broj: 01,02-50- 18-1532/19 od 26.08.2019. godine

Na 4. sjednici Doma naroda, održanoj 23. siječnja ove godine, razmatrali smo Izvješće o radu Pravobraniteljstva za 2018. godinu, prilikom glasovanja Izvješće nije dobilo potporu entitetske većine, pa je uslijedilo usuglašavanje. Dobili ste Izvješće povjerenstva Kolegija Doma naroda, članovi Kolegija Doma naroda kao povjerenstva nisu postigli suglasnost o Izvješću. Sukladno članku 75. stavak (4) Poslovnika Doma naroda glasujemo o Izvješću o radu Pravobraniteljstva BiH za 2018. godinu, o ovoj raspravi, napominjem ponovo, ne vodi se rasprava, a način glasovanja je isti kao i u prethodnim točkama. Pokrenite proceduru glasovanja, molim vas. Hvala. Nazočno 14 – 10 za, 4 protiv. Federacija BiH – 10 svi za, Republika Srpska – 4 svi protiv. Postoji opća, ali ne postoji entitetska većina i konstatiram Izvješće o radu Pravobraniteljstva za 2018. godinu nije usvojeno. Prelazimo na točku 22. Ad. 22. Izvješće povjerenstva Kolegija o nastojanju za postizanje suglasnosti o Godišnjem izvješću iz područja poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine za 2017. godinu, podnositelj: Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, broj: 01,02-28-1888/18 od 10.08.2018. godine

Na 5. sjednici Doma naroda, održanoj 14. veljače ove godine, razmatrali smo Godišnje izvješće iz područja poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja za 2017. godinu, prilikom glasovanja nije bilo potrebne entitetske većine, pa je uslijedilo usuglašavanje u Kolegiju Doma kao povjerenstvu. Dobili ste izvješće povjerenstva, koje nije postiglo suglasnost o Godišnjem izvješću za 2017. godinu. Sukladno članku 75. stavak (4) Poslovnika Doma naroda glasujemo o Godišnjem izvješću iz područja poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH za 2017. godinu, takođe ne vodimo raspravu o ovom prijedlogu, a način glasova je kao i u prethodne četiri točke. Pokrenite proceduru glasovanja, molim vas. Hvala. Nazočno 14 – 10 za, protiv 4. Federacija BiH – 10 svi za, Republika Srpska – 4 svi protiv. Postoji opća, ali ne postoji entitetska većina. Konstatiram Godišnje izvješće iz područja poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH za 2017. godinu nije usvojeno. Prelazimo na točku 23. Ad. 23. Izvješće povjerenstva Kolegija o nastojanju za postizanje suglasnosti o Godišnjem izvješću iz područja poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine za 2018. godinu, podnositelj: Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, broj: 01,02-50-18-1469/19 od 14.08.2019. godine

Na 5. sjednici Doma naroda, održanoj 14. veljače 2020. godine, razmatrali smo ovo Izvješće, obzirom da nije bilo potrebne entitetske većine uslijedilo je usuglašavanje na Kolegiju Doma naroda kao povjerenstvu. Kolegij kao povjerenstvo, Kolegij Doma naroda se nije uspio usuglasiti o ovom Godišnjem izvješću. Sukladno članku 75. stavak (4) Poslovnika Doma naroda glasujemo o Godišnjem izvješću iz područja poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja za 2018. godinu, rasprave nema, način glasovanja identičan kao prethodno. Molim vas pokrenite proceduru glasovanja. Hval vam. Nazočno 14 – 10 za, 4 protiv. Federacija BiH – 10 svi za, Republika Srpska – 4 svi protiv. Postoji opća, ali ne postoji entitetska većina i konstatiram Godišnje izvješće iz područja poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH za 2018. godinu nije usvojeno. Prelazimo na točku 24. današnjeg dnevnog reda, Ad. 24. Izvješće povjerenstva Kolegija o nastojanju za postizanje suglasnosti o Izvješću o pregledanom stanju financijskog poslovanja političkih stranaka u 2016. godini, podnositelj: Središnje izborno povjerenstvo BiH, broj: 01,02-16-1-2316/18 od 23.10.2018. godine

Na 5. sjednici Doma naroda, održanoj 14. veljače ove godine, razmatrali smo Izvješće o pregledu stanja financijskog poslovanja političkih stranaka u 2016. godini, prilikom glasovanja nije bilo potrebne entitetske većine, uslijedilo je usuglašavanje. Dobili smo Izvješće povjerenstva Kolegija Doma naroda, povjerenstvo nije postiglo suglasnost o ovom Izvješću. Sukladno članku 75. stavak (4) Poslovnika glasujemo o Izvješću o pregledanom stanju financijskog poslovanja političkih stranaka u 2016. godini, rasprave nema, način glasovanja isti kao u prethodnim točkama. Hvala. Nazočno 14 – 11 za, 2 protiv, 1 suzdržan. Federacija BiH – 9 za, 1 suzdržan. Republika Srpska – 2 za, 2 protiv. Hoćemo ponovit glasovanje, je li? Isprika. Molim vas ovu proceduru poništite, pokrenite novu proceduru glasovanja. Hvala. Nazočno 14 – za 12, 1 protiv, 1 suzdržan. Federacija BiH – 9 za, 1 suzdržan. Republika Srpska – 3 za, 1 protiv. Postoji opća, postoji entitetska većina. Konstatiram Izvješće o pregledanom stanju financijskog poslovanja političkih stranaka u 2016. godini je usvojeno. Prelazimo na točku 25. današnjeg dnevnog reda, Ad. 25. Izvješće povjerenstva Kolegija o nastojanju za postizanje suglasnosti o Izvješću o pregledanom stanju financijskog poslovanja političkih stranaka u 2017. godini, podnositelj: Središnje izborno povjerenstvo BiH, broj: 01,02-16-1-2276/19 od 30.12.2019. godine

Na 5. sjednici Doma naroda, održanoj 14. veljače, razmatrali smo ovo Izvješće, kako nije bilo entitetske većine išli smo na usuglašavanje kroz Kolegij Doma naroda kao povjerenstvo. Obzirom da se Kolegij nije uspio usuglasiti po ovom Izvješću, sukladno članku 75. stavak (4) Posvlonika Doma naroda glasujemo o Izvješću o pregledanom stanju financijskog poslovanja političkih stranaka u 2017. godini, bez rasprave, sustav glasovanja identičan kao u prethodnoj točci. Hvala. Nazočno 14 – za 13, 1 suzdržan. Federacija BiH – 9 za, 1 suzdržan. Republika Srpska – 4 svi za. Obzirom da postoji i opća i entitetska većina Izvješće o pregledanom stanju financijskog poslovanja političkih stranaka u 2017. godini je usvojeno. Hvala vam lijepo. Prelazimo na točku 26. današnjeg dnevnog reda, Ad. 26. Izvješće povjerenstva Kolegija o nastojanju za postizanje suglasnosti o Izvješću o radu i financijskom izvješću Agencije za poštanski promet Bosne i Hercegovine za 2018. godinu, broj: 01,02-16-1-391/19 od 20.02.2019. godine

Na 5. sjednici Doma naroda, održanoj 14. veljače ove godine, razmatrali smo ovo Izvješće i kako nije bilo entitetske većine uslijedila je procedura usuglašavanje kroz Kolegij Doma naroda kao povjerenstva. Kako se Kolegij nije uspio usuglasiti idemo sukladno članku 75. stavak (4) Poslovnika Doma naroda na glasovanje o Izvješću o radu i financijskom izvješću Agencije za poštanski promet Bosne i Hercegovine za 2018. godinu, bez rasprave, sustav glasovanja kao u prethodnoj točci. Hvala. Nazočno 14 – 10 za, 4 protiv. Federacija BiH – 10 svi za, Republika Srpska – 4 svi protiv. Postoji opća, ali ne postoji entitetska većina. Konstatiram Izvješće o radu i financijsko izvješće Agencije za poštanski promet Bosne i Hercegovine za 2018. godinu nije usvojeno. Prelazimo na točku 27. Ad. 27. Izvješće povjerenstva Kolegija o nastojanju za postizanje suglasnosti o Izvješću o radu Ureda za razmatranje žalbi BiH za 2018. godinu, broj: 01,02-50-18-683/19 od 27.03.2019. godine

Na 5. sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, 14. veljače, smo razmatrali ovo Izvješće, kako nije bilo entitetske većine uslijedilo je usuglašavanje Kolegija Doma naroda kao povjerenstva. Dobili smo Izvešće povjerenstva Kolegija Doma naroda, obzirom da se nismo opet usuglasili idemo na proceduru glasovanja sukladno članku 75. stavak (4) Poslovnika Doma naroda o ovom Izvješću, bez rasprava, sustav glasovanja identičan kao u prethodnoj točci. Nazočno 14 – 9 za, protiv 4, 1 suzdržan. Federacija BiH – 9 za, 1 suzdržan. Republika Srpska – 4 svi protiv. Postoji opća, ne postoji entitetska većina. Konstatiram Izvješće o radu Ureda za razmatranje žalbi BiH za 2018. godinu nije usvojeno. Prelazimo na točku 28. današnjeg dnevnog reda, Ad. 28. Izvješće povjerenstva Kolegija o nastojanju za postizanje suglasnosti o Godišnjem izvješću Središnje banke BiH za 2018. godinu, broj: 02-16-1-699/19 od 01.04.2019. godine

Na 5. sjednici Doma naroda, održanoj 14. veljače ove godine, razmatrali smo Godišnje izvješće Središnje banke, prilikom glasovanja nije bilo entitetske većine, pa je uslijedilo usuglašavanje kroz Kolegij Doma kao povjerenstva. Dobili smo Izvješće povjerenstva koje nije postiglo suglasnost o ovome Izvješću. Sukladno članku 75. stavak (4) glasujemo o Godišnjem izvješću Središnje banke BiH za 2018. godinu, bez rasprave, sustav glasovanja isti kao u prethodnoj točci. Nazočno 14 – za 9, protiv 4, suzdržan 1. Federacija BiH – 9 za, 1 suzdržan. Republika Srpska – 4 svi protiv. Postoji opća, a ne postoji entitetska većina i konstatiram Godišnje izvješće Središnje banke BiH za 2018. godinu nije usvojeno. Prelazimo na točku 29. današnjeg dnevnog reda, Ad. 29. Izvješće povjerenstva Kolegija o nastojanju za postizanje suglasnosti o Izvješću o aktivnostima Ureda za reviziju institucija BiH za 2018. godinu, broj: 02-50-18- 922/19 od 03.05.2019. godine

Na 5. sjednici Doma naroda, od 14. veljače ove godine, razmatrali smo ovo Izvješće o aktivnosti Ureda za reviziju institucija BiH, prilikom glasovanja nije bilo dovoljne, potrebne entitetske većine, uslijedilo je usuglašavanje Kolegija kao povjerenstva. Kolegij se nije uspio postići suglasnost oko ovog Izvješća, tako da sukladno članku 75. stavak (4) Poslovnika glasujemo o Izvješću o aktivnostima Ureda za reviziju institucija BiH za 2018. godinu, bez rasprave, sustav glasovanja isti kao po prethodnoj točci. Hvala vam. Nazočno 14 – za 8, 4 protiv, 2 suzdržana. Federacija BiH – 8 za, 2 suzdržana. Republika Srpska – 4 svi protiv. Postoji opća, ali ne postoji entitetska većina i konstatiram Izvješće o aktivnostima Ureda za reviziju institucija BiH za 2018. godinu nije usvojeno. Prelazimo na točku 30. današnjeg dnevnog reda, Ad. 30. Izvješće povjerenstva Kolegija o nastojanju za postizanje suglasnosti o Informaciji o stanju javne zaduženosti Bosne i Hercegovine na dan 31.12.2018. godinu, podnositelj: Ministarstvo financija i trezora BiH, broj: 01,02-16-1-865/19 od 23.04.2019. godine

Na 5. sjednici Doma naroda, održanoj 14. veljače, razmatrali smo ovu Informaciju, prilikom glasovanja nije bila potrebita entitetska većina, uslijedilo je usuglašavanje Kolegija kao povjerenstva. Kolegij kao povjerenstvo nije postigao saglasnost o ovoj Informaciji. Sukladno članku 75. stavak (4) glasujemo o Informaciji o stanju javne zaduženosti BiH za 2018. godinu, bez rasprave, sustav glasovanja kao i prethodna točka. Hvala vam. Nazočno 14 – za 10, protiv 4. Federacija BiH – 10 svi za, Republika Srpska – 4 protiv. Postoji opća, a ne postoji entitetska većina. Konstatiram Informacija o stanju javne zaduženosti BiH na dan 31.12.2018. godine nije primljena k znanju. Prelazimo na 31. točku dnevnog reda, Ad. 31. Izvješće povjerenstva Kolegija o nastojanju za postizanje suglasnosti o ratifikaciji Protokola o izmjenama i dopunama Protokola između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Kraljevine Saudijske Arabije o međusobnoj zamjeni nekretnina- zemljišta za izgradnju diplomatskih predstavništava u Sarajevu i Riadu, nadležnost: Ministarstvo vanjskih poslova BiH, broj: 01,02-21-1-573/19 od 14.03.2019. godine

Na 5. sjednici Doma naroda, održanoj 14. veljače ove godine, razmatrali smo ovo davanje suglasnosti za ratifikaciju Protokola, kako nije bilo ... entitetske većine, uslijedilo je usuglašavanje Kolegija kao povjerenstva. Dobili ste Izvješće povjerenstva Kolegija Doma naroda, koje nije postiglo suglasnost o ovom prijedlogu. Sukladno članku 75. stavak (4) Poslovnika glasujemo o davanju suglasnosti za ratifikaciju Protokola o izmjenama i dopunama Protokola između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Kraljevine Saudijske Arabije o međusobnoj zamjeni nekretnina-zemljišta za izgradnju diplomatskih predstavništava u Sarajevu i Riadu, kao i u prethodnoj točci sustav glasovanja, bez rasprave. Hvala vam. Nazočno 14 – za 14. Federacija BiH – 10 svi za, Republika Srpska – 4 svi za. Postoji opća i entitetska većina. Konstatiram dali smo suglasnost za ratifikaciju Protokola između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Kraljevine Saudijske Arabije o međusobnoj zamjeni nekretnina- zemljišta za izgradnju diplomatskih predstavništava u Sarajevu i Riadu. Hvala vam lijepo. Prelazimo na točku 32. današnjeg dnevnog reda, Ad. 32. Izvješće povjerenstva Kolegija o nastojanju za postizanje suglasnosti o ratifikaciji Ugovora između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Narodne Republike Kine o suradnji u području zdravlja životinja i karanteni, materijal broj: 01,02- 05-2-2552/18 od 27.11.2018. godine

Na 5. sjednici Doma naroda, održanoj 14.02. ove godine, razmatrali smo davanje suglasnosti za ratifikaciju Ugovora, kako nije bilo potrebne entitetske većine uslijedilo je usuglašavanje Kolegija kao povjerenstva. Dobili smo Izvješće povjerenstva Kolegija Doma naroda koje nije uspjelo postići suglasnost. Sukladno članku 75. stavak (4) Poslovnika glasujemo o davanju suglasnosti za ratifikaciju Ugovora između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Narodne Republike Kine o suradnji u području zdravlja životinja i karanteni, rasprave nema, sustav glasovanja kao u prethodnoj točci. Nazočno 14 – svi za. Federacija BiH – 10 svi za, Republika Srpska – 4 svi za. Postoji opća i entitetska većina. Konstatiram, dali smo suglasnost za ratifikaciju Ugovora između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Narodne Republike Kine o suradnji u području zdravlja životinja i karanteni. Prelazimo na točku 33. današnjeg dnevnog reda, Ad. 33. Izvješće povjerenstva Kolegija o nastojanju za postizanje suglasnosti o ratifikaciji Sporazuma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Ureda ministara Ukrajine o suradnji u području turizma, materijal broj: 01,02-21-1-1496/19 od 20.08.2019. godine

Na 5. sjednici Doma naroda, održanoj 14. veljače ove godine, razmatrali smo davanje suglasnosti za ratifikaciju ovog Sporazuma, prilikom glasovanja nije bilo dostatne entitetske većine, uslijedilo je usuglašavanje Kolegija kao povjerenstva. Dobili ste Izvješće povjerenstva Kolegija Doma naroda koje nije postiglo suglasnost. Sukladno članku 75. stavak (4) Poslovnika Doma naroda glasujemo o davanju suglasnosti za ratifikaciju ovog Sporazuma, bez rasprave, način glasovanja identičan. Hvala. Nazočno 14 – 10 za, protiv 4. Federacija BiH – 10 svi za, Republika Srpska – 4 svi protiv. Postoji opća, ali ne postoji entitetska većina. Konstatiram nismo dali suglasnost za ratifikaciju Sporazuma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Ureda ministara Ukrajine o suradnji u području turizma. Predlažem da objedinimo raspravu i izjašnjavanje o točkama 35. i 36. dnevnog reda, a to su: Informacija o radu Tužiteljstva BiH za 2017. godinu i Informacija o radu Tužiteljstva BiH za 2018. godinu. Otvaram raspravu o ovom prijedlogu objedinjavanja ove dvije točke dnevnog reda. Niko se ne prijavljuje za raspravu. Hvala lijepo, zaključujemo. Molim vas pokrenite proceduru glasovanja o ovom prijedlogu.

Da, da, za proceduru, da.

Evo prije objave rezultata glasovanja, kolega Bosiću, ja se ispričavam, rasprava je bila o proceduri.

Da, da, to je to. Hvala vam. Konstatiram nazočno 15 – za 11, suzdržano 4. Federacija BiH – 7 za, 3 suzdržana. Republika Srpska – 4 za, 1 suzdržan. Postoji opća i entitetska većina, prijedlog o spajanju ove dvije točke je usvojen kao takav. E sad prelazimo na točku 34. i 35. Ad. 34. Informacija o radu Tužiteljstva BiH za 2017. godinu, broj: 01,02-09- 1029/18 od 23.04.2018. godine i Ad. 35. Informacija o radu Tužiteljstva BiH za 2018. godinu, broj: 01-50-18-148/20 od 17.01.2020. godine

Dobili ste Mišljenje Ustavnopravnog povjerenstva Doma naroda, Povjerenstvo nije primilo k znanju Informaciju o radu Tužiteljstva za ove dvije godine. Zastupnički dom na 6. sjednici, održanoj 11.03. ove godine, nije primio k znanju ovu Informaciju. Riječ dajem gospodinu Čolaku, predsjedatelju Povjerenstva, ako ima potrebe. Nema. Hvala Vam lijepo. Riječ dajem podnositelju Informacije, ako ima potrebe. Glavna tužiteljica izvolite.

A, na pitanja, ok. Hvala Vam. Otvaram raspravu. Tko se javlja za riječ? Prvi se prijavio kolega Bosić. Kolega Bosiću, izvolite.

Hvala predsjedavajući. Znači, nije nikakva tajna da je glavni problem u BiH, na čitavoj teritoriji, u oba entiteta, ustvari funkcionisanje, odnosno nefunkcionisanje pravne države, odnosno loš rad pravosuđa. U tome glavno mjesto ili glavnu tačku zauzima upravo Tužilaštvo, koje ima ogromnu odgovornost za cjelokupan rad pravosuđa, pa ja mislim i najveću odgovornost za cjelokupno stanje u čitavoj državi. Ovdje kod nas je problem što smo postali zarobljeno društvo, što je stvorena spirala, odnosno krug korupcije, koji kreće od izbornog procesa i od izbora, nastavlja se poslije toga korupcijom tako izabranih predstavnika u vlast i formiranom vlašću do sledećih izbora i sledeće korupcije na izborima i mi smo u začaranom krugu, mi smo društvo koje je zarobljeno nefunkcionisanjem vladavine prava u BiH i mislim da će biti veoma teško da se izađe iz ovog začaranog kruga. Šta je problem? Problem je politička kontrola pravosuđa, odnosno politička kontrola sudova i tužilaštava. Osnovni, osnovna funkcija Visokog sudskog i tužilačkog savjeta je upravo da uradi ovo o čemu pričamo, da obezbijedi nezavisnost pravosuđa i nezavisnost donošenja odluka Tužilaštva i sudova. 2017. godine smo imali posebnu sjednicu, ne sjećam se da li je bilo oba doma ili samo Predstavničkog doma Parlamenta BiH, gdje je bila ozbiljna rasprava o situaciji u pravosuđu i gdje je donijet zaključak da se mora napraviti promjena i obezbijediti nezavisnost Visokog sudskog i tužilačkog savjeta kako bi mogao vršiti kontrolu rada institucija pravosuđa. Ministarstvo pravde u Savjetu ministara je zaključkom Parlamenta dobilo nalog da u roku od 6 mjeseci napravi i predstavi Parlamentu novi prijedlog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu. To se nije dogodilo, zato što postoji direktna politička opstrukcija bilo kakve promjene u sistemu pravosuđa, a postoji upravo od onih snaga koje žele da ostane ovakav sistem, kojima ovakav sistem odgovara. Nažalost, to je sistem koji ne dozvoljava društvu da ide naprijed. Ovo je, ovo više nije demokratija, ovo sada polako prerasta u, kako su to nazvali sad novi termin, hibridna demokratija, gdje izbori predstavljaju samo način da se legitimizuje vlast koja obezbjeđuje podršku građana ne programima, nego obezbjeđuje podršku građana klijentelističkim uslugama, odnosno novcem, odnosno podmićivanjem. Gdje je tu uloga Tužilaštva i odgovornost Tužilaštva? Pa upravo na presjecanju tih lanaca za koje svi znamo. Znači, imate situaciju da saće biti lokalni izbori i da će po gradovima oni koji budu izabrani u lokalne skupštine i oni koji budu izabrani za načelnike i gradonačelnike, garantujem njih 50% biti izabrano direktnim koruptivnim mjerama, odnosno kupovinom glasova. I do sada je na to, na tu činjenicu Tužilaštvo zatvaralo oči i evo ja ću iskoristiti prisustvo ovdje glavne tužiteljke da pitam – zašto Tužilaštvo opstruiše kažnjavanje, odnosno procesuiranje, odnosno podizanje optužnica u slučajevima koji se odnose na krađu na izborima? Evo u konkretnom slučaju 2018. godine, gdje sam direktno bio involviran u podnošenje prijave, za šta znam da je završen istražni proces institucija koje su za to bile zadužene i znam da taj slučaj stoji u ladici jednog tužioca, odnosno tužiteljke, da ne bi bio završen prije ovih lokalnih izbora, a da ste uspjeli da presječete taj lanac kažnjavanjem samo pet ili deset ljudi u proteklom periodu, najmanje za 50% bi bila smanjena korupcija na sledećim izborima, jer bi se oni koji učestvuju u tome pitali, da li im se isplati to da rade i da za račun političara, koji poslije sjednu u fotelje, rizikuju da krivično odgovaraju i da završe u zatvoru. E tu je direktna odgovornost, po meni, Tužilaštva što direktno učestvuje u sistemu koji je već ovdje praktično ozvaničen i koji čitavo naše društvo praktično drži u nekom zarobljeništvu. S druge strane pitanje korupcije, znači ne korupcije izborne, nego pitanje korupcije vlasti je jasno svima da se tu ne dešava ništa, možda se i dešava, evo čujem sad ovo oko korone, pa vlast kakva je normalno da je i bilo očekivati da će pojedinci pokušati da iskoriste ovo vanredno stanje za, kao mogućnost za dodatno bogaćenje kroz koruptivne radnje. Evo čujem da se, ovaj, podižu neki krivični slučajevi. Ali znam, znam da u vrhu države postoje ljudi za koje postoje dokazi u naj, u najvišem vrhu države dokazi koje Vaše Tužilaštvo drži više od četiri godine u ladicama i ne pokreće, ne prijavljuje, znači ne pokreće krivičnu prijavu, ne odbacuje krivičnu prijavu. Ja od Vas tražim da objasnite da li je to tačno da, recimo, za jednog od članova Predsjedništva BiH više od četiri godine stoji otvoren slučaj u ladicama Tužilaštva koji nije odbačen, ali nije podignuta krivična, nije dalje procesuiran preko Tužilaštva BiH. Znači, dok se tu nešto ne promijeni neće postojati mogućnost da se presječe ovaj lanac o kojem sam govorio i mislim da je besmislen i čitav politički ovdje život, način na koji se dolazi na vlast i način na koji se korupcija prikriva, jednostavno žmireći na njene očigledne manifestacije je nešto što će biti teško prevazići i jedina mogućnost oko toga je da Tužilaštvo i pravosuđe i VSTS na neki način postane nezavisan direktno od politike, što u ovom slučaju apsolutno nije. I do sada su bile kritike, ja ..., nisu svi ni tužioci, ni sudije nisu u lancu kontrole i u lancu političkih manipulacija i ... to je jasno, mislim, to ne morate, to radi se o pojedincima, ali nažalost radi se o pojedincima koji donose najvažnije odluke u okviru pravosuđa. I ukoliko Vi tvrdite da svaka kritika ovog stanja, koje postoji, je ustvari napad, politički pritisak na Tužilaštvo da bi se ti koji kritikuju pravosuđe obračunali sa svojim političkim istomišljenicima, to je ustvari glavni argument za aboliranje bilo kakvog procesuiranja onih koji su na visokim političkim funkcijama. Svjestan sam da je u ovoj fazi teško da neko od tužilaca pokrene objektivne procese protiv onih koji nose visoke političke funkcije, jer pretpostavljam da osjećaju da ne bi imali ničiju zaštitu i da bi direktno bili u opasnosti. Nekad sam bio na takvoj poziciji da sam imao bolji uvid u čitavu situaciju i taj uvid koji imam i svijest da vidim da se malo toga promijenilo od tog vremena me upravo plaši i upravo me je to navelo da iznesem ovu diskusiju. Hvala.

Hvala, kolega Bosić. Replika, ispravka krivog navoda, kolegica Majkić.

Pa htjela bi gospodinu Bosiću reći nešto vezano za ovaj komentar da Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, da ga nema zahvaljujući političkoj opstrukciji oko izrade zakona. Prvo ću Vas podsjetiti da od 2011. godine traje pokušaj da se završi Strukturalni dijalog i da BiH dobije reformisano pravosuđe, usklađeno sa zahtjevima vremena u kome se nalazi, sa potrebama u kome se nalazi i da nismo našli načina da se postigne taj konsenzus, zato što su i tada ključni akteri bili oni koji su sjedili u institucijama pravosuđa, a bili direktni eksponenti političkih partija iz kojih su dolazili. Činjenica je, to su bili i stranci, ali oni nisu se objektivno dovoljno mješali u to da bi mogli izvesti ovo devetogodišnje zasjedanje u smjeru u kojem je trebalo. Šta je uradila Vlada Republike Srpske da bi požurila taj proces donošenja novog Zakona o VSTS-u? Dakle, ministar pravde Republike Srpske je napisao pismo ministru pravde BiH i tražio da se u najkraćem roku organizuje zajednički sastanak na kojem će se dogovoriti principi koje treba zastupati da bi se izašlo iz ovog ... očito da nije postojao dogovor u Federaciji i ostali smo usamljeni u izvršenju tog zahtjeva. Nekoliko puta je ministar Kasipović pokušavao da dođe do tog dogovora. I očito ne postoji, kao i za sve ostalo što smo danas konstatovali da ne postoji nikakav dogovor ni oko čega, tako i o ovom. Tražiti sada od Tužilaštva bilo kakav odgovor zašto ne radi ovako ili onako, radi po onom zakonu kakav ima, ako treba nešto da promijenimo evo, Vi ste predložili da se izmijeni Zakon o VSTV-u, ali ste ga predložili bez konsenzusa, niste politički dogovor tražili, računajući da ćete proći u Predstavničkom domu, ali znate kako ćete proći u Domu naroda. Dakle, nema dogovora o ovim pitanjima dok se ne dogovore ključni politički akteri. Ja Vas razumijem kao delegata iz opozicije i razumijem Vaše potrebe da na tu temu diskutujete

Ja Vam kažem, dakle Republika Srpska je sa svoje strane, to što smo mi mogli uraditi je uradila sve, ali nema odgovora. Znači, treba zaboraviti Strukturalni dijalog i krenuti ispočetka, da vidimo koje principe ćemo ... da se dogovorimo prije nego što se počne radit na tome, tako smo krenuli u Strukturalni dijalog pa smo završili nigdje, izgubili devet godina. Dakle, nije stvar, nisu stvari crno-bijele kako izgledaju, molim Vas da uvažite i sve druge stvari koje su se dešavale, a o kojima Vi ne govorite. Hvala.

Hvala kolegice Majkić. Naredni se prijavio kolega Sarajlić.

Hvala gospodine predsjedavajući. Uvažena glavna tužiteljice, gospođo Tadić imali smo prilike i juče na komisiji čuti Vaše usmeno izlaganje i držaću se poslovničkih odredbi i tačaka dnevnog reda, pošto su na dnevnom redu informacije o radu Tužilaštva za 2017. i 2018. neću govoriti o aktuelnim temama, vjerovatno ćemo o tome nekom drugom prilikom. Ali bih evo gospođi Tadić, ukoliko ne bude danas u mogućnosti da mi odgovori na ova pitanja, svakako će evo i pismeno dostaviti ovo pitanje, se fokusirao samo na jednu oblast. Dakle, na osnovu pravila Rimskog sporazuma koji su 1996. godine potpisali Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju i Bosna i Hercegovina, Bosna i Hercegovina ustupila je predmete ratnih zločina Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju, koji ih je pregledao i ocjenio u skladu s međunarodnim pravnim standardima. Pravila puta realizirana su od 1996. do 01. oktobra 2004. godine kada su predmeti i ovlaštenja predati u nadležnost Tužilaštva BiH. Oznakom A označeni su predmeti za koje je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju ocjenio da postoji dovoljno dokaza da po međunarodnim standardima za osnovanu sumnju da je lice počinilo teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava. Molim gospođu Tadić i Tužilaštvo BiH da mi odgovori, ponavljam, ukoliko danas nije moguće usmeno, evo zamoliću i pismeno na sledeća pitanja: Za koliko je predmeta, odnosno lica sa oznakom A podignuta optužnica evo od 2004. do danas? Za koliko je predmeta, odnosno lica sa oznakom A donesena naredba o obustavi istrage? U odnosu na koliko predmeta, odnosno lica se sa oznakom A se trenutno provodi istraga, te koliko je pravosnažno osuđenih lica sa oznakom A? Ja se zahvaljujem, a kažem o ovim aktuelnim temama ćemo sigurno nekom drugom prilikom. Hvala.

Hvala kolegi Sarajliću. Kolega Nović, izvolite.

Uvaženi predsjedavajući, kolegice i kolege, uvažena tužiteljice. Ja samo par rečenica, jučer sam Vas pažljivo slušao na Ustavnopravnoj komisiji i sve ono što ste Vi rekli akceptiram i vidio sam i sam da su problemi mnogo komplikovaniji i veći nego što se to nama ponekada čini i što neopravdano sa više ili manje argumenata govorimo na pravosudni sistem, a posebno smo se nekako ostrvili na tužilaštva. Mi moramo da dobro znamo kakva je reforma ... odnosno pravosudnog sistema u Bosni i Hercegovini donesena na stol, ko ju je instalirao i kako. U jednoj fazi kada je Bosna i Hercegovina i uopšte stari sistem, prošli sistem, izgubio istražne sudije, kada su policije imale potpuno neku drugu ulogu, tužilaštva su ostala potpuno usamljena koja, slobodno mogu da kažem, nisu bila sposobna, osposobljena za rad ovaj koji danas tužilaštva imaju, jer je to potpuno u prošlom sistemu bila potpuno druga uloga tužilaca nego što je to danas. Ja samo očekujem da tužioci pojedini imaju više hrabrosti da na predmetima, ne traje predmet pet, sedam, ili ne znam koliko godina, već da kaže ima ili nema elemenata krivičnog djela, obustave istragu što ne znači da se ona ne može ponovo otvoriti ako zato se steknu neki novi uslovi, ali nema pravo niko da četri, pet godina, pa evo sad je sedma godina za jedan slučaj, sedma godina i konačno je donesena prvostepena presuda, pa je tužilac nekako prevalio pa da kaže, eto, nema elemenata, a zadnje četri godine niti jedan jedini nije preduzet, mrdnuo se, da bi se došlo do nekog dokaza. To je nedopustio i morate to kod svojih tužilaca da kažete, da moraju imaju hrabrosti bez obzira na pritiske javnosti, njih će biti uvijek, i političara i struke i ne znam šta, ima ili nema elemenata krivičnog djela. Drugo što ja očekujem samo od Vas, jeste da kažete javnosti ili struci, ili Parlamentu ili Ministarstvu pravde, ili sami u VSTS, kažete je li dovoljan broj tužilaca, broj jedan, da kakav je odnos tužilaštava i policijskih struktura, da li u tome ima problema u prikupljanju dokaza koji sutra na sudu mogu biti validni ili ne? Vi možete se, ili možemo se svi poubijati i očekivati od Tužilaštva nešto što sutra kad dođe na sud, sud jednostavno konstatuje da tužilaštva nisu prikupila adekvatnu dokumentaciju i mi se tada ljutimo na jedne, druge, treće itd. Ja očekujem da vi u tome kažete to, a što se tiče stanja u Tužilaštvu, to je već priča za politiku, to je stvar za neki drugi skup u kojem se raspravljalo o tome, danas je na dnevnom redu Izvještaj i tu su fakta, tu su činjenice koje ste Vi iznijeli onakve kakve jesu i ono što ste vi uradili i ja tu zaista nemam šta da dalje diskutujem. Hvala.

Hvala Vama. Kolega Miletić, izvolite.

Hvala lijepo. Pokušat ću da budem kratak, evo, da se pridružim diskusiji gospodina Novića i jednu samo kratku ispravku da kažem, kad je formirano Tužiteljstvo BiH, moram reći da pored Tužiteljstva ni policijske agencije, evo ja sam imao priliku da radim dugo godina taj posao, nisu bile pripremljene za implementaciju Krivičnog zakona i Zakona o krivičnom postupku u BiH. Moram reći, makar u tom početnom periodu da se Tužiteljstvo BiH dovoljno dobro snašlo u svemu tome, samo, evo, uvažavajući činjenicu da je, recimo, Zakon tretirao, član ili članak 116., posebne istražne radnje, a da uopšte niko tu vrstu opreme nije imao u Bosni i Hercegovini, za bilo koju od stavki koju pominje Zakon. Ja neću govoriti o bilo kojem predmetu, iako bi o pojedinim imao svašta da kažem, da se to ne shvati kao pritisak na Tužiteljstvo, znači, ne obraćam se tužiteljici glavnoj osobno, niti imam bilo šta u tom smislu da joj kažem. Mislim da ona radi jako težak i odgovoran posao, a to govori i podatak, evo, u prethodnim tačkama dnevnog reda, čini mi se, ako se ne varam, Ured za žalbe je čak razmatrao da li tužitelji imaju pravo na topli obrok ili, ne znam, neke druge nadležnosti koje se tiču radnog odnosa, što je sramota samo po sebi. Zaista, šta želim da Vas zamolim, a to pouzdano znam od formiranja Tužiteljstva, pa čak i ove '17. i '18. godine, da ima tužitelja u Tužiteljstvu BiH koji ne mogu da ispune normu. Znači ne mogu u toku jedne kalendarske godine da donesu pet odluka u toku godine. Ja Vas molim, ukoliko ima takvih slučajeva, a znam da ih je bilo '17. i '18. godine, da se protiv takvih osoba, naravno, kroz Ured disciplinskog tužioca, poduzmu mjere i da te ljude natjeramo da se bave nekim drugim poslom, jer ovdje u ovoj zemlji ima dovoljan broj mladih ljudi sa pravosudnim ispitima, a da ne govorim o odvjetnicima koji bi, po mom mišljenju, vrlo kvalitetno radili te poslove. I ovo što gospodin Nović kaže, možda bi bio i to poticaj, da im damo dodatnu hrabrost da se zaista pojedini od njih počnu baviti svojim poslom za koji su solidno plaćeni. Hvala. Eto toliko.

Hvala. Kolega Čolak, izvolite.

Hvala gospodine predsjedatelju. Ja ću vrlo kratko. Naime, jučer smo isto tako jako kratko razgovarali na Ustavnopravnom povjerenstvu imajući u vidu složenost ove problematike mogli bismo zaista jako, jako dugo razgovarati, predlagati rješenja. Međutim, mi imamo danas temu dva izvješća, '17. i '18. godina, odnosno dvije informacije o radu Tužiteljstva i mislim da bismo se trebali prije svega skoncentirati, znači, na to što je točka dnevnog reda. Naravno, kad dođu ovdje informacije ili izvješća i drugih institucija iz pravosuđa kao što je VSTV, nedavno smo imali prilike razgovarati i uputiti vrlo oštre kritike. Ja cijenim da zaista će trebati u narednom razdoblju raditi barem na dva pravca, jedan pravac je promjena legistlative, to se mora napraviti i to sigurno ne možemo kriviti niti VSTV, Tužiteljstvo po najmanje. Ono što jesu problemi, sigurno koji možda nisu samo problemi u Bosni i Hercegovini, ako bismo gledali to u nekakvom idiličnom smislu, sigurno da ne možemo kazati da je naše pravosuđe do kraja niti neovisno, niti nepristrano, sigurno nije do kraja ni profesionalno, pa ni odgovorno, međutim, imajući u vidu sve kroz što prolazimo, imajući u vidu legistlativu koja se tiče kaznene oblasti, ja mislim, prema onome što sam ja uspio, dakle, izanalizirati iz ovih informacija koje imamo, da se ipak dešavaju neke stvari koje su u pozitivnom smislu. E sad, je li to dovoljno pozitivno, sigurno da bismo očekivali mnogo više, ali uistinu ako promatramo ono što smo imali prije pet ili šest godina, i što imamo sada, treba biti realan pa kazati da su stvari ipak krenule, da se stvari ipak popravljaju, bez zaista, bilo kakve primisli da ulazimo u pojedine kvalifikacije kaznenih djela, ili ne daj Bože postupaka koji se sada vode, ali mi smo imali i to sigurno nije nepoznato, vrlo, vrlo, jako loših, rekao bih, pravnih kvalifikacija, nekih kaznenih djela. Konkretno, i kad je riječ o ratnim zločinima to dobro znamo, što je bilo i kako je bilo u smislu, dakle, kvalifikacija i ratnog zločina i raznog zločina protiv civilnog stanovništva, ako hoćete i genocida, i ratnog zločina protiv čovječnosti, međunarodnog humanitarnog prava itd. Da ne govorim ja iako i danas apsolutno do kraja ne mogu biti zadovoljan, međutim ustinu napravljeni su određeni pomaci. Kad bi se analizirali nekakvi postupci gdje su nastradali civili, ne ulazim zaista sada, ni tko ni gdje ni kada, ali u pojedine kvalifikacije tih, dakle, pravne kvalifikacije i koliko je po toj hijerarhiji vojne strukture išlo se visoko odnosno nisko, u jednim slučajevima, tako u drugim, o tome bi se dalo pričati, vjerujte, jako, jako puno. Mislim da treba u svakom slučaju nastaviti dalje raditi, prije svega, mi smo, ja ću kazati i kao izaslanici u ovom Domu pa i zastupnici u Zastupničkom domu, kao i naše Vijeće ministara, prije svega odgovorni zašto brže ne mijenjamo legistlativu. Iako su neke stvari dobro napravljene vjerujte ima jako puno stvari koje mogu poboljšati učinkovitost rada. Nešto smo napravili i, mislim, u izmjeni i dopuni Kaznenog zakona BiH, odnosno ZKP-a, pardon, mi mislim da će i to ubrzati određene postupke, ali, da ne govorim sada o ovim drugim djelima, kaznenim djelima protiv organiziranog kriminala, korupcije, kaznena djela terorizma. Dakle, mislim, još jedanput ću ponoviti, da su neke stvari popravljene, ali sigurno to nije još ni iz bliza onako kako bismo željeli i kako bi trebalo biti. Hvala.