3. sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine

Predstavnički dom

16. 1. 2020
objavljeni podaci: 16. 1. 2020

Riječi koje označavaju sjednicu

Sjednica je u toku.

Stenogram

Uvažene dame i gospodo zastupnici, uvaženi članovi Vijeća ministara BiH, poštovani predsjedavajući Vijeća ministara, gospodine Tegeltija, poštovani predstavnici medija, uvaženi gosti otvaram 3. sjednicu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Himna države Bosne i Hercegovine. Srdačno pozdravljam, još jednom, sve prisutne zastupnike i goste. U ovome trenutku odsustvo sa sjednice su opravdali zastupnici Nenad Stevandić i Damir Arnaut, a na sjednici je trenutno prisutno 40 zastupnica i zastupnika, što znači da sjednica ima kvorum za punopravan rad i odlučivanje. Prije nego što pređemo na postavljanje zastupničkih pitanja u usmenoj formi u okviru prethodnih pitanja želim da vas upoznam da je Centralna izborna komisija BiH 14. januara 2020. godine dostavila Odluku o prestanku i dodjeli mandata sledećim kvalificiranim kandidatima, naime Centralna izborna komisija BiH utvrdila je prestanak mandata Staši Košarcu, zastupniku u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH s danom 26. decembar 2019. godine zbog imenovanja za ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine. Upražnjeni mandat dodijeljen je Ljubici Miljanović kao sledećem kvalificiranom kandidatu s liste političkog subjeka Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Gospođa Ljubica Miljanović je 16. januara 2020. godine potpisala Izjavu o prihvatanju mandata. Takođe Centralna izborna komisija utvrdila je prestanak mandata Vojinu Mitroviću zastupniku u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH s danom 23. decembar 2019. godine zbog imenovanja za ministra komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine. Upražnjeni mandat dodijeljen je Sanji Vulić kao sledećem kvalificiranom kandidatu s liste političkog subjekta Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Gospođica Sanja Vulić je 16. janura 2020. godine potpisala Izjavu o prihvatanju mandata. Pozivam predsjednika Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, gospodina Branka Petrića da gospođi Ljubici Miljanović i gospođici Sanji Vulić uruči uvjerenja o dodjeli mandata. Izvolite.
Sada pozivam gospođu Ljubicu Miljanović i gospođicu Sanju Vulić da pristupe davanju svečane izjave kako bi preuzeli zastupnička prava i obaveze.
Obvezujem se
Poslanici
Obvezujem se
da ću savjesno obavljati povjerene mi dužnosti,
Poslanici
da ću savjesno obavljati povjerene mi dužnosti,
poštivati Ustav BiH,
Poslanici
poštovati Ustav BiH,
u potpunosti provoditi Opći okvirni sporazum za mir u BiH,
Poslanici
u potpunosti provoditi Opšti okvirni sporazum za mir u BiH,
štititi i zauzimati se za ljudska prava i osnovne slobode,
Poslanici
štititi i zauzimati se za ljudska prava i osnovne slobode,
te štititi interese i ravnopravnost svih naroda i građana.
Poslanici
te štititi interese i ravnopravnost svih naroda i građana.
Čestitamo još jednom.
Poslanici
Hvala.
Ok. Mi nastavljamo dalje, kao što vam je i naznačeno u pozivu za sjednicu, u skladu s članom 167. Poslovnika na početku sjednice, a prije rasprave o dnevnom redu zastupnicima je omogućeno postavljanje zastupničkih pitanja u usmenoj formi. U skladu s članom 168. Poslovnika najave za postavljanje zastupničkih pitanja u usmenoj formi u predviđenim, poslovnički predviđenim rokovima je dostavio zastupnik Predrag Kožul i to ministrici vanjskih poslova Bosne i Hercegovine. Ove najave su u skladu s članom 168. stav (2) Poslovnika dostavljene predsjedavajućem Vijeća ministara i onom članu Vijeća ministara na koga se pitanje odnosi. Još želim podsjetiti da je osiguran i direktan TV prijenos ovoga dijela sjednice u skladu sa članom 167. stav (1) Poslovnika. Sada možemo početi i s postavljanjem usmenih zastupničkih pitanja i davanjem odgovora. Riječ dajem uvaženom zastupniku Predragu Kožulu. Izvolite.
Zahvaljujem. Kolegice i kolege, uvaženi gosti, svi nazočni na današnjoj sjednici srdačno vas pozdravljam i želim nam uspješan rad na ovoj današnjoj sjednici. Moje najavljeno usmeno zastupničko pitanje bilo je upućeno ministrici vanjskih poslova, gospođi Biseri Turković. Evo kao što vidimo ovdje gospođa Turković nije nazočna današnjoj sjednici, al' ću ja, evo obzirom da je jedino pitanje i da ispunim ovo točku dnevnog reda, ipak postaviti to pitanje i želio bih na njega, inzistiraću da od ministrice dobijem pisani odgovor. Tu jeste zamjenik ministra vanjskih poslova, ali ovo pitanje koje ja postavljam nije u njegovoj nadležnosti, pa neću od njega inzistirati na odgovoru na to pitanje. Pravilnik o unutrašnjem ustrojstvu Ministarstva vanjskih poslova BiH u članku 43. točki 40) kaže – Češka-Prag veleposlanik, i dalje piše, pored općih uvjeta propisanih zakonom veleposlanik mora ispunjavati i slijedeće posebne uvjete: visoka stručna sprema VII stupanj stručnosti, završen fakultet. Kao što javnost, a i mi ovdje znamo, kod imenovanja veleposlanika recentnih što se tiče Češke Republike od strane Predsjedništva BiH predložena je osoba koja ne zadovoljava ovaj posebni uvjet iz Pravilnika o unutrašnjem ustrojstvu Ministarstva vanjskih poslova. Mi smo na prošloj sjednici Parlamenta zauzeli vrlo principijelan stav, posebno Klub zastupnika DF-a oko imenovanja tajnika Zajedničke službe Parlamenta BiH, tako da nam ta naša principijelnost daje za pravo inzistirati na jednako takom pristupu na razini Vijeća ministara i pojedinih ministarstava i ja se nadam da će ta naša principijelnost naći odjeka i u poslovanju Vijeća ministara, pojedinih ministarstava i posebno kod ovih vrlo suspektnih imenovanja, vrlo važnih imenovanja. Ministricu ću također pitati, kao vrlo zanimljivo, na koji način riješiti.../govornik se upozorava na vrijeme/...eventualno imenovanja, pitanje radno-pravnog statusa imenovanog veleposlanika, pitanje plaće, koeficijenta, a u skladu sa ovim Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu? Dakle, evo da ne duljim, probio sam vrijeme, ja ću inzistirati na pisanom odgovor uz postavljanje, dakako, dostaviću precizan pisani upit ministrici kako bi bilo lakše odgovoriti. Zahvaljujem.
Zahvaljujem uvaženom zastupniku Kožulu. Dakle, on će uputiti ovo i u pisanoj formi. Koliko vidim nemamo više prijavljenih zastupnika za postavljanje usmenih pitanja i možemo preći na utvrđivanje dnevnoga reda. Što se tiče izmjena dnevnoga reda sjednice želim da vas informišem o sledećem, s dnevnog reda današnje sjednice skinute su: Tačka 2. Potvrđivanje imenovanja ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH. Koja je skinuta na zahtjev predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, odnosno prolongirana za neku od narednih sjednica zbog potrebe dodatnih konsultacija i usaglašavanja. Tačka 6. Prijedlog zakona o dopuni Zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini (P.Z.E.I), predlagač: Vijeće ministara BiH, broj: 01,02-02-1-84/19 od 07.01.2019. godine (prvo čitanje), a na zahtjev Komisije za finansije i budžet koja je tražila produženje roka za dostavu mišljenja o Prijedlogu ovoga zakona i Kolegij je odobrio produženje roka. Tačka 26. Informacija o radu Tužilaštva BiH za 2017. godinu, broj: 01,02-09-1029/18 od 23.04.2018. godine. Skinuta je s dnevnog reda prema obavještenju o odsustvu predlagača. Tačka 30. Razmatranje zastupničke inicijative Aide Baručije koja glasi: „Na osnovu člana 8. Poslovnika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine ('Službeni glasnik BiH', br. 79/14, 81/15, 97/15), upućujem zastupničku inicijativu kojom se Vijeće ministara BiH obavezuje da uradi analizu sigurnosti i tehničke opremljenosti na željezničkim stanicama u Bosni i Hercegovini”, broj: 01-50-1-1655/19 od 18.09.2019. godine. Ova tačka je skinuta na zahtjev Komisije za saobraćaj i komunikacije. Tačka 32. Razmatranje zastupničke inicijative Damira Arnauta koja glasi: „Na osnovu člana 8. Poslovnika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, podnosim zastupničku inicijativu kojom se od Ministarstva komunikacija i prometa BiH traži da pripremi i u proceduru dostavi izmjene i dopune Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH, kojim bi se značajno pooštrile sankcije za vozače motornih vozila u praktičnom upravljanju vozilom, kod kojih bi se utvrdila količina alkohola u krvi veća od 1,5 g/kg (član 174. (2) Zakona)”, broj: 01-50-1-2130/19 od 11.12.2019. godine. Na zahtjev Komisije za saobraćaj i komunikacije, a zbog odsustva predlagača inicijative. Te tačka 37. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Ugovora između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Narodne Republike Kine o saradnji u oblasti zdravlja životinja i karantinu, broj: 01,02-05-2-2552/18 od 27.11.2018. godine. Tačka 45. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i vlada ostalih članica Inicijative za spremnost i prevenciju katastrofa u Jugoistočnoj Evropi o aranžmanima zemlje domaćina za Sekretarijat Inicijative za spremnost i prevenciju katastrofa u Jugoistočnoj Evropi, broj: 01,02-21-1-897/19 od 26.04.2019. godine. Tačka 47. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Kabineta ministra Ukrajine o suradnji u oblasti turizma, broj: 01,02-21-1- 1496/19 od 20.08.2019. godine i Tačka 56. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Amandmana na Rimski statut Međunarodnog krivičnog suda (Amandmani iz Kampale), broj: 01,02-21-1-2224/19 od 23.12.2019. godine, koja je skinuta s dnevnog reda na zahtjev Komisije za vanjske poslove. Dakle, ove tačke 37, 45, 47. i 56. su skinute s dnevnog reda na zahtjev Komisije za vanjske poslove. Sada otvaram raspravu o predloženom dnevnom redu. Izvolite. Uvaženi zastupnik Saša Magazinović. Izvolite.
Zahvaljujem predsjedavajući, pozdravljam Vas, zamjenike, kolegice i kolege zastupnike, sve ostale prisutne, naravno članove Vijeća ministara čije prisustvo me raduje i nadam se da će biti praksa. Tačka dnevnog reda – Imenovanje ministra za ljudska prava, je skinuta sa dnevnog reda i ja razumijem da predlagač može to uraditi i to je u skladu sa Poslovnikom, međutim radi se o vrlo važnom pitanju i bilo bi dobro da dobijemo informaciju zašto je to skinuto s dnevnog reda, šta je problem sa tim imenovanjem. Što se mene lično tiče i Kluba SDP-a Odluka o imenovanju gospodina Božovića nikad nije ni trebala biti stavljena na dnevni red i mi smo svoj stav vrlo jasno rekli nakon Komisije za izbor Vijeća ministara, gdje smatramo da kandidat svojim znanjem ne zaslužuje da bude ministar. Međutim, ako je većina već prihvatila da to bude tako onda zaslužujemo kao Parlament i javnost da se kaže zbog čega se danas to skida na dnevni red, da li to gospodin Božović više nije kandidat ili je kandidat ali se čeka da se završi trgovina koju to imenovanje podrazumijeva. Ja mislim da na samom početku i novo Vijeće ministara i nova parlamentarna većina treba biti transparentna i ponudit taj odgovor javnosti. Druga stvar predsjedavajući, a vezana je za imenovanje Božovića, možda nije u redu da Vas pitam, ali imam potrebu. Imate li Vi informaciju zašto Vijeće ministara ne održava sjednice, da li je to vezano za imenovanje gosopodina Božovića, da li je to neka tiha blokada, da li je Vijeće ministara u blokadi? Zašto to pitam? Pa zato što su održali jednu sjednicu i sledeću najavili za 23. dakle u mjesec dana će biti održana jedna sjednica. U prošlom mandatu Vijeće ministara, kojim ste Vi predsjedavali, u prvih mjesec dana održalo je šest redovnih sjednica i jednu vanrednu. U mandatu kada je gospodin Bevanda bio predsjedavajući u prvih mjesec dana je također bilo jako puno sjednica. Dakle, ovo Vijeće ministara iz nekog razloga ne održava sjednice. Mi kao Parlament treba da imamo i tu informaciju zbog čega je Vijeće ministara u blokadi, a mi to vidimo i kroz dnevni red, nismo dobili, je li, ništa što bi bila ilustracija rada Vijeća ministara. Hvala.
Hvala. Uvaženi zastupnik Dragan Mektić. Izvolite.
Hvala predsjedavajući i pozdravljam kolegice i kolege poslanike i sve prisutne goste i članove Vijeća ministara koji su prisutni na ovoj sjednici. Ja bih slično nešta govorio o ovome što je govorio gospodin Magazinović, s tim da bih dopunio još jednom činjenicom ovu njegovu diskusiju, jer ja smatram da proces formiranja Savjeta ministara nije završen, da ovaj Savjet ministara nije legitiman, jel' nije uspostavljen i formiran u skladu sa Ustavom i zakonima Bosne i Hercegovine. Dakle, nije legitiman jel' postoji jasna odredba da jedan član Savjeta ministara mora biti iz reda ostalih i vidimo da tog člana Savjeta ministara iz reda ostalih nema, tako da ja lično smatram da će sve odluke koje Savjet ministara bude donosio biti neustavne, odnosno nelegitimne i postaviće se pitanje legitimnosti tih odluka. A ja koliko sam vidio i pročitao iz medija i saznao iz kuloara ovdje ove sjednice, da tu postoji, da kažem, već jedan sukob, što je se moglo i pretpostavljati da neće
Rasprava je o dnevnom redu, uvaženi zastupniče, ovo je moglo biti pitanje, a ovo je sad rasprava o dnevnom redu, ta tačka nije na dnevnom redu.
Dobro, tražim dakle da se dopuni dnevni red sa ovom tačkom – Izbora člana Vijeća, odnosno Savjeta ministara iz reda ostalih naroda i da se o tome raspravlja. Druga stvar, na osnovu člana 71. Poslovnika o radu ovog Parlamenta predlažem dopunu dnevnog reda tačkom 4. Program reformi Bosne i Hercegovine, novembar 2019 – novembar 2020. godina. Imam ovo u pisanom obliku, daću ovo službi da, da služba ovo podijeli poslanicima, čisto iz razloga što sam ja imao u posjedu orginalnu verziju na engleskom jeziku ovog dokumenta, preveo ga kod ovlaštenog sudskog tumača, prevodioca i ovdje se vide obaveze i odgovornosti ..../govornik se upozorava na vrijeme/... odgovornost Parlamenta BiH po pitanju ovog Programa. Neću da govorim koliko je on plasiran negativno i lažno .../govornik se upozorava na vrijeme/... potpisnika ovog Programa, ovaj i šta se u njemu nalazi, al' upravo zbog obaveza i odgovornosti Parlamenta koje se iz ovog Programa nameću ovdje pred nama mislim da mi o tome moramo raspravljati. Zato u ime
Dostavite u pisanoj formi prijedlog dopune. Ok.
Dostavićemo, imam još jedan prijedlog, da u roku od, da date pauzu od pola sata da služba isprinta ovaj dokument i podijeli poslanicima.
Rasprava je o dnevnom redu, nema pauze, Vi samo dostavite to ovdje našem sekretaru, mi ćemo postupiti u skladu sa propozicijama i odredbama Poslovnika. Idemo dalje, uvažena zastupnica Snježana Novaković-Bursać.
Uvaženi predsjedavajući, članovi Kolegijuma, uvaženi predsjedavajući Savjeta ministara, poštovane kolege u ime Kluba poslanika SNSD-a, a na osnovu člana 71. stav (3) Poslovnika, predlažemo novu tačku dnevnog reda koja bi bila, naš prijedlog je da bude pod brojem 26. a glasila bi – Prijedlog odluke o izmjenama Odluke o imenovanju članova stalnih komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Mi smo materijal, Odluku pripremili, dostavili na pisarnicu, nadam se da su stručne službe, da će vam podijeliti u ovom trenutku. Obrazloženje za ovaj prijedlog je evidentan, imajući na umu da su naše dvije nove kolegice u Klubu danas položile zakletvu i imamo potrebu da popunimo mjesta u stalnim komisijama Predstavničkog doma, ja vas molim da, molim sve kolege da prihvate ovu izmjenu i dopunu dnevnog reda. Hvala.
Dobro, hvala najljepša. Nemamo više prijavljenih za izmjene i dopune dnevnoga reda. Očito je da ćemo trebati jednu kraću pauzu da se podijele ovi materijali kako bi se svi zastupnici i klubovi mogli očitovati o predloženim dodatnim tačkama dnevnog reda i glasanje o prijedlozima za izmjene i dopune dnevnog reda ćemo obaviti odmah poslije pauze. Ja mislim da je desetak ili petnaest minuta dovoljno, ako se slažete. 15 minuta.
Ok, 15 minuta.
Molim zastupnice i zastupnike koji su vani da uđu i da zauzmu svoja mjesta. Počinjemo za par minuta. Pozovite sve zastupnike neka uđu u salu. Nadam se da su svi zastupnici u sali. Znači imali smo dva prijedloga za dopune današnjeg dnevnog reda. Prvi prijedlog je dao uvaženi zastupnik Dragan Mektić. Vezan je za tačku dnevnog reda – Program reformi Bosne i Hercegovine, novembar 2019.- novembar 2020. Drugi prijedlog je od strane predsjedavajuće Kluba, uvažene Snježane Novaković- Bursać o izmjenama Odluke o imenovanju članova stalnih komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Obzirom da smo danas, da se položile zakletve dvije uvažene zastupnice, Sanja Vulić i Ljubica Miljanović, i one će biti umjesto zastupnika koji su sada ministri. Sada se prvo izjašnjavamo o prijedlogu, glasamo o prijedlogu dopune dnevnog reda koji je predložen od strane zastupnika Dragana Mektića i glasi – Program reformi Bosne i Hercegovine, novembar '19.- novembar '20. Molim da pristupimo glasanju. Dakle, od ukupno prisutnih – za je bilo 13, protiv 14, suzdržanih 13. Ne postoji, dakle, opća većina i nije prihvaćen prijedlog dopune dnevnog reda – Program reformi Bosne i Hercegovine. Sada se izjašnjavamo o Prijedlogu odluke o izmjeni Odluke o imenovanju članova stalnih komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Molim da pristupimo glasanju. Od ukupno prisutnih 40 – za 39, protiv ništa, suzdržan 1. Imamo opću, imamo entitetsku većinu. Prijedlog je prihvaćen i sad će biti tačka dnevnog reda, današnjeg zasjedanja broj 25. Hvala vam. Mi sada prelazimo na dalji rad i ja konstatujem da 3. sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH ima sljedeći dnevni red, ovo je sad ona lagana fina faza kad čitam dnevni red. Dnevni red 1. Usvajanje zapisnika sa 2. sjednice i 5. hitne sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH; 2. Komentari na dobijene odgovore na poslanička pitanja; 3. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravnim sporovima BiH, predlagač: Vijeće ministara BiH, broj: 01,02-02-1-697/18 od 07.03.2018. godine (drugo čitanje); 4. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija BiH, predlagač: Vijeće ministara BiH, broj: 01,02-02-1-1885/18 od 17.09.2018. godine (prvo čitanje); 5. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o patentu, predlagač: Vijeće ministara BiH („P.Z.E.I“), broj: 01,02-02-1-2852/18 od 27.02.2019. (prvo čitanje); 6. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskoj policiji Bosne i Hercegovine, predlagač: Vijeće ministara BiH, broj: 01,02-02-1-489/19 od 27.05.2019. godine (prvo čitanje); 7. Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama vlasti BiH, predlagači: poslanici Saša Magazinović, Damir Arnaut i Jasmin Emrić, broj: 01-02- 1-2573/17 od 19.06.2019. godine (prvo čitanje); 8. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prebivalištu i boravištu državljana BiH, predlagač: poslanik Zlatan Begić, broj: 01-02-1-1882/19 od 05.11.2019. godine (prvo čitanje); 9. Prijedlog izmjene Poslovnika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, predlagači poslanici: Mirjana Marinković Lepić i Predrag Kojović, broj: 01-02-1- 1290/18 od 26.02.2019. godine (prvo čitanje); 10. Izvještaj – detaljna analiza rada Izvozno-kreditne agencije BiH sa posebnim naglaskom na poslovanje sa „Unisom“ – fabrikom cijevi Derventa, sa prijedlogom mjera za rješavanje problema u radu ove agencije, podnosilac: Upravni odbor Izvozno-kreditne agencije BiH, broj: 01-50-1-15-50/17 od 17.05.2018. godine; 11. Godišnji konsolidovani izvještaj unutrašnje revizije za 2017, materijal Ministarstva finansija i trezora BiH, broj: 01,02,03-16-1-1329/18 od 31.05.2018. godine; 12. Konsolidovani izvještaj o sistemu finansijskog upravljanja i kontrole u institucijama Bosne i Hercegovine za 2017. godinu, materijal Ministarstva finansija i trezora BiH, broj: 01,02,03-16-1-1330/18 od 31.05.2018. godine; 13. Godišnji izvještaj Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH za 2017. godinu, broj: 01,02-50-19-1942/18 od 27.08.2018. godine; 14. Godišnji izvještaj Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH za 2018. godinu, broj: 01,02-50-18-1726/19 od 30.09.2019. godine; 15. Izvještaj o primjeni Jedinstvenih pravila za izradu pravnih propisa u institucijama Bosne i Hercegovine, podnosilac: Ministarstvo pravde BiH, broj: 01,02-50-19- 2568/18 od 27.11.2018. godine; 16. Specijalni izvještaj o izgledu, upotrebi i zaštiti državnih, odnosno službenih obilježja u Bosni i Hercegovini, podnosilac: Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH, broj: 01-50-19-49/19 od 03.01.2019. godine; 17. Izvještaj o radu Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine za 2018. godinu, broj: 01,02- 50-18-1532/19 od 26.08.2019. godine; 18. Izvještaj o sprovođenju Opštih izbora 2018. i Izvještaj o sprovođenju zakona iz nadležnosti Centralne izborne komisije BiH u 2018. godini, podnosilac: Centralna izborna komisija BiH, broj: 01,02-50-18-1741/19 od 02.10.2019. godine; 19. Izvještaj komisije Kolegija o nastojanju za postizanje saglasnosti o prijedlogu poslanika Damira Arnauta za uvrštavanje nove tačke u dnevni red 2. sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine koja glasi: Konstituiranje Privremene istražne komisije Predstavničkog doma, broj: 01-50-1- 15-2/19 od 19.12.2019. godine; 20. Izvještaj komisije Kolegija o nastojanju za postizanje saglasnosti o prijedlogu zaključka poslanika Damira Arnauta povodom rasprave o usvajanju zapisnika sa konstitutivne, 2. hitne, 3. hitne i 4. hitne sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, broj: 01-50-1-15-2/19 od 19.12.2019. godine; 21. Izvještaj komisije Kolegija o nastojanju za postizanje saglasnosti o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine (predlagač: poslanik Damir Arnaut) po hitnom zakonodavnom postupku, broj: 01-02-1-87/19 od 19.12.2019. godine; 22. Izvještaj komisije Kolegijuma o nastojanju za postizanje saglasnosti o prijedlogu da se Prijedlog zakona o dopuni Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima razmatra po skraćenom zakonodavnom postupku, u skladu sa članom 132. Poslovnika, broj: 01-02-1-1626/18 od 19.12.2019. godine; 23. Izvještaj komisije Kolegijuma o nastojanju za postizanje saglasnosti o zahtjevu poslanika: Saše Magazinovića, Jasmina Emrića i Šemsudina Mehmedovića za razmatranje Prijedloga zakona o izmjeni i dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine po hitnom zakonodavnom postupku, u skladu sa članom 133. Poslovnika, broj: 01-02-1-1955/18 od 19.12.2019. godine; 24. Informacija o stanju javne zaduženosti Bosne i Hercegovine na dan 31.12.2017., materijal Vijeća ministara BiH, broj: 01,02-16-1-2627/17 od 29. 05. 2018. godine; 25. Prijedlog odluke o izmjenama Odluke o imenovanju članova stalnih komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, predlagači: zastupnici iz Kluba SNSD-a, broj: 01-34-1-144/20 od 15.01.2020.; 26. Izbor članova zajedničkih komisija oba doma Parlamentarne skupštine BiH iz Predstavničkog doma: 1. Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost BiH, 2. Zajedničke komisije za nadzor nad radom Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, 3. Zajedničke komisije za ekonomske reforme i razvoj, 4. Zajedničke komisije za evropske integracije, 5. Zajedničke komisije za administrativne poslove, 6. Zajedničke komisije za ljudska prava; 27. Imenovanje članova delegacija Parlamentarne skupštine BiH iz Predstavničkog doma: 1. Delegacije PSBiH u Interparlamentarnoj grupi BiH u Interparlamentarnoj uniji (IPU), 2. Delegacije PSBiH u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope (PSSE), 3. Delegacije PSBiH u Parlamentarnoj skupštini Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (PSOEBS), 4. Delegacije PSBiH u Parlamentarnoj skupštini Sjevernoatlantskog saveza
(psnato),
5. Delegacije PSBiH u Centralnoevropskoj inicijativi (CEI), 6. Delegacije PSBiH u Parlamentarnoj skupštini Mediterana (PSM), 7. Delegacije PSBiH u Parlamentarnoj skupštini Unije za Mediteran (PSUzM), 8. Delegacije PSBiH u Parlamentarnoj skupštini Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi (PSSEECP), 9. Delegacije PSBiH u Parlamentarnoj skupštini zemalja frankofonskog govornog područja (PSF); 28. Razmatranje poslaničke inicijative Saše Magazinovića koja glasi: „U skladu sa članom 8. Poslovnika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine ('Službeni glasnik BiH', br. 79/14, 81/15, 97/15), podnosim poslaničku inicijativu kojom se Vijeće ministara obavezuje da u roku od 30 dana donese dopunu Pravilnika o uslovima nabavke i načinu korišćenja službenih vozila u institucijama Bosne i Hercegovine, na način da se propiše jasno označavanje službenih vozila naljepnicom ili na drugi odgovarajući način, kako bi učesnicima u saobraćaju, kao i građanima, bilo jasno vidljivo da se radi o službenom vozilu i kojoj instituciji pripada, a sve u svrhu sprečavanja zloupotreba korištenja.”, broj: 01-50-1-2011/19 od 19.11.2019. godine; 29. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Konvencije o međunarodnim pravilima za sprečavanje sudara na moru 1972 (COLREGs), broj: 01,02-05-2-2086/18 od 14.09.2018; 30. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Akata Svjetske poštanske unije, koji su usvojeni na 26. kongresu održanom 2016. u Istanbulu, broj: 01,02-05-2-2087/18 od 14.09.2018. godine; 31. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Protokola broj 15 uz Evropsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, broj: 01,02-05-2-2092/18 od 14.09.2018. godine; 32. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Protokola broj 16 uz Evropsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, broj: 01,02-05-2-2093/18 od 14.09.2018. godine; 33. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Francuske u oblasti kinematografske koprodukcije, broj: 01,02-05-2-2553/18 od 27.11.2018. godine; 34. Davanje saglasnosti za ratifikaciju produženja važenja Protokola između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Slovenije o saradnji u oblasti obrazovanja, broj: 01,02-05-2-2715/18 od 10.12.2018. godine; 35. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma između Bosne i Hercegovine i Švajcarske Konfederacije o socijalnoj sigurnosti i Administrativni sporazum o primjeni Sporazuma između Bosne i Hercegovine i Švajcarske Konfederacije o socijalnoj sigurnosti, broj: 01,02-21-1-148/19 od 17.01.2019. godine; 36. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Protokola uz Konvenciju o ugovoru o međunarodnom drumskom prevozu robe (CMR), Ženeva, 19. maja 1956., broj: 01,02-21-1-195/19 od 23. 01. 2019. godine; 37. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Izmjene i dopune Konvencije o zaštiti Sredozemnog mora od zagađenja – Konvencija iz Barselone, broj: 01,02-21-1- 196/19 od 23.01.2019. godine; 38. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Protokola o izmjenama i dopunama Protokola između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Kraljevine Saudijske Arabije o međusobnoj zamjeni nekretnina – zemljišta za izgradnju diplomatskih predstavništava u Sarajevu i Rijadu, broj: 01,02-21-1-573/19 od 14.03.2019. godine; 39. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Izmjene i dopune Aneksa Konvencije Međunarodne organizacije rada o identifikacionim dokumentima pomoraca (revidirana) broj 185 iz 2003. godine, broj: 01,02-21-1-812/19 od 16.04.2019. godine; 40. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Savezne Vlade Austrije o razmjeni i međusobnoj zaštiti klasifikovanih podataka, broj: 01,02-21-1-1462/19 od 08.08.2019. godine; 41. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Ugovora o principima kojima se uređuje djelovanje zemalja u istraživanju i korišćenju svemira, uključujući i Mjesec i druga nebeska tijela, broj: 01,02-21-1-1589/19 od 06.09.2019. godine; 42. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma o vojno-finansijskoj saradnji između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Turske i Implementacioni protokol u vezi sa finansijskom pomoći između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Turske, broj: 01,02-21-1-1724/19 od 30. 09. 2019. godine; 43. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Ugovora o slobodnoj trgovini između Bosne i Hercegovine i Republike Turske, broj: 01,02-21-1-1767/19 od 07.10.2019. godine; 44. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Konvencije Vijeća Evrope o falsifikovanju medicinskih proizvoda i sličnim krivičnim djelima koja predstavljaju prijetnju za javno zdravlje, broj: 01,02-21-1-1768/19 od 07.10.2019. godine; 45. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Izmjene i dopune iz 2018. godine Kodeksa Konvencije Međunarodne organizacije rada o radu na moru (MLC) iz 2006. godine, broj: 01,02-21-1-1769/19 od 07.10.2019. godine; 46. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata o zračnom saobraćaju između i izvan njihovih teritorija, broj: 01,02-21-1-1903/19 od 31.10.2019. godine; 47. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Protokola o utvrđivanju tromeđne tačke između Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Republike Srbije, broj: 01,02-21-1-1972/19 od 12.11.2019. godine; 48. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Ugovora o grantu (Koridor 5c u RS-u – dio 1) između Bosne i Hercegovine i Evropske banke za obnovu i razvoj, broj: 01,02-21- 1-2188/19 od 19.12.2019. godine; To je, uvažene dame i gospodo zastupnici, dnevni red današnjeg zasjedanja. Prelazimo na prvu tačku dnevnog reda, Ad. 1. Usvajanje zapisnika sa 2. sjednice i 5. hitne sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH
Dobili ste zapisnike. Da li neko od uvaženih zastupnika ima primjedbe na ove zapisnike? Izvolite. Otvaram raspravu. Poštovani zamjenik predsjedavajućeg, uvažni kolega Radmanović. Izvolite.
Poštovani narodni poslanici, cijenjeni članovi Savjeta ministara, dame i gospodo. Znam da je neobično da se povodom Zapisnika javlja član Kolegija, ali pokušavam da vašu pažnju skrenem na jednu odredbu Poslovnika koja je, po mom mišljenju, se dugo tumači pogrešno i nije bilo drugog povoda nego da ukažem na Zapisnik i to na tačke 14. i 15. Sam blagi pogled na ono kako smo glasali i kako smo došli do Zaključka pokazuje da nešto nije u redu. Naime, evo primjera radi,tačka 14., kaže se da je Izvještaj usvojen u drugom krugu glasanja sa 18 glasova za, jednim protiv i 19 uzdržanih. Dakle, od 38 prisutnih 18 je glasao za i Izvještaj je usvojen. Svako ko je naučio računati u osnovnoj školi vidi da tu nešto nije u redu. Naravno, radi se o Poslovniku, našem Poslovniku koji je po mom mišljenju pogrešno protumačen. I evo da vas podsjetim, član 85. Poslovnika kaže – sve odluke u Domu donose se većinom glasova onih koji su prisutni i onih koji su glasali. Dakle, ponavljam, onih koji su prisutni i onih koji su glasali. Ovako kako piše u Zapisniku i kako je protumačeno, oni koji su bili uzdržani računaju se kao da nisu bili na prisutni. Dakle, vi ili mi, ako sam i ja tu bio, koji su uzdržani, računate se da niste prisutni u sali. Moram reći da to pomalo vrijeđa zdravu pamet i siguran sam da to nije u redu. Znam i zašto je ovako, program koji imamo ovdje napravljen, dao je tumačenje na njega neki referent iz OHR-a prije 10 godina i on kaže da je ovo u redu. Dakle, u najmanju ruku, ili moramo mijenjati Poslovnik ili moramo mijenjati program koji je ovdje. Ja nisam za to da se mijenja Poslovnik, mislim da je on dobar. Mislim da oni koji su uzdržani, a u sali su i glasali ne mogu da se ne računaju, da nisu tu, i da ne može ovako više da se radi, ali ne mislim da možemo povodom Zapisnika danas da vodimo raspravu o tome, ni da treba. Imam prijedlog gospodine predsjedavajući i za vas sve – predlažem da Dom zaduži Ustavnopravnu komisiju da u cjelini prouči ovaj slučaj i predloži Domu rješenje. Znam da Kolegij tumači Poslovnik, da smo to mogli i tako da uradimo, ali mislim da je ovo mnogo širi i mnogo veći problem jer 10 godina ovako obračunavamo. Neko je primjetio, neko nije, neko je poslušao, većina je poslušala to tumačenje iz OHR-a i mislim da smo na pogrešnom putu. Zato, moj je prijedlog da zadužimo Ustavnopravnu komisiju da ovo ispita pa da na jednoj od narednih sjednica vodimo raspravu o ovome. Hvala.
Dobro. Hvala uvaženom kolegi Radmanoviću. Naćemo, naravno, formu kako ćemo ovaj njegov prijedlog zaključka uvesti u samu proceduru. Mi idemo dalje, tačka dva, Ad. 2. Komentari na dobivene odgovore na zastupnička pitanja
U skladu sa članom 170. Poslovnika do ove sjednice Doma pitanja i incijative u pisanoj formi postavili su sljedeći zastupnici: Aida Baručija je postavila 32 pitanja, Mirjana Marinković-Lepić 32, Zukan Helez je postavio jedno pitanje, Saša Magazinović je postavio 16 pitanja, Mijo Matanović jedno pitanje, Predrag Kojović 4 pitanja. Želim napomenuti da na prošloj sjednici koja je održana 18.12.2019. odgovore na postavljena pitanja zbog odsustva nisu komentirali zastupnici Saša Magazinović i Branislav Borenović, te zastupnik Šemsudin Mehmedović koji je istakao primjedbu da mu odgovori nisu dostavljeni. Uvidom u akte kojima su materijali dostavljeni zastupnicima utvrđeno je da se među njima nalaze i odgovori na postavljena pitanja od strane zastupnika Šemsudina Mehmedovića. Zastupnik Nikola Lovrinović je na prošloj sjednici rekao da zadržava pravo komentiranja dijela odgovora koji nije komentirao na toj sjednici. Dakle, do današnje sjednice dostavljeni su sljedeći odgovori: na pitanje Saše Magazinovića prema evidenciji službe dostavljena su 143 odgovora, na pitanja Branislava Borenovića dostavljena su 3 odgovora, na pitanja Šemsudina Mehmedovića dostavljeno je 6 odgovora, na pitanje Nikole Lovrinovića dostavljena su 4 odgovora, na pitanja Damir Arnauta dostavljena su 2 odgovora i na pitanja Mirjane Marinković-Lepić dostavljen je jedan odgovor, dakle između ove dvije sjednice. Izvolite. Imate li komentare na dobivene odgovore? Prvi se javio uvaženi zastupnik Saša Magazinović. Izvolite.
Dobro, taj veliki broj odgovora je uzrokovan velikim dijelom i time što Parlament nije zasjedao i sasvim logično da ja danas ne mogu komentarisati odgovore na 143 pitanja, da iskoristim samo 90 sekundi po odgovoru koji sam dobio, to bi bilo skoro 13.000 sekundi ili 3 i po sata. Pošto ne želim da ličim na Fidela Kastra, ja ću iskoristiti ovo vrijeme samo da se zahvalim svim institucijama koje su odgovorile na pitanja, bez obzira u kojoj sam ja mjeri zadovoljan ili nisam, a ja ću naći načina da svako od tih pitanja komentarišem ili provedem aktivnosti vezane za te teme. Hvala.
Hvala najljepša. Uvaženi zastupnik Šemsudin Mehmedović.
Zahvaljujem gospodine predsjedavajući, dame i gospodo zastupnici, uvaženi gosti. Ja sam dobio nekoliko odgovora na moje zastupničko pitanje u vezi diskriminacije policijskih službenika u policijskim agencijama na nivou Bosne i Hercegovine koji rješenjima tih agencija odlaze u penziju. Pravo na penziju ne mogu da ostvare u Federalnom fondu penzijskog invalidskog osiguranja iz razloga neusklađenosti zakonskih propisa između Federacije i nivoa države Bosne i Hercegovine. Međutim, u odgovorima koje sam dobio od federalnog PIO-a, od Vlade Federacije, od Federalnog ministarstva za socijalnu politiku očigledno je da ljudi će i dalje trpiti ovu neusklađenost odnosno diskriminaciju o kojoj sam govorio, jer oni provode zakone federalne, federalnog nivoa, a mi, evo, imamo ljude koji su poslati u penziju po sili zakona, a ne mogu da ostvare, znači, pravo na penziju koji su godine proveli u agencijama, policijskim agencijama na nivou BiH. Prema tome, očigledno je da i dalje imamo problem, ali ne vidim da se neko ozbiljno uhvatio u, po pitanju rješavanja ovog problema za policijske službenike koji su otišli u penziju. Hvala lijepo.
Hvala. Uvaženi zastupnik Nikola Lovrinović.
Zahvaljujem gospodine predsjedatelju. Dobar dan svima, sve pozdravljam nazočne ovdje u dvorani. Dakle, Vi ste rekli koliko sam ja postavio pitanja, njih je, čini mi se, osam i jedna incijativa. Nešto sam dobio odgovora i dalje stoji ova konstatacija da nisam dobio neke odgovore kad su u pitanju, kad je u pitanju migrantska kriza naprimjer od načelnika Općine Bihać koji već duže vrijeme čekam, preko dva, tri mjeseca, tražim ponovo da se inzistira da dostavi svoj odgovor, iako sad već neki odgovori koje ću vjerojatno dobiti nisu ni više aktualni, ali ja ih inzistiram da se dobiju, pa ću onda prokomentirati ponovo, govorim o tome, u cjelovitosti pitanja koje sam postavio Graničnoj policiji i Vijeću ministara kad dobijem i taj odgovor. Druga pitanja koja sam postavio su bila dva Tužiteljstvu BiH. Jedno se odnosi na procesuiranje ratnih zločina u selu Bikoši Općina Travnik, nakon ukopa 19 identificiranih strijeljanih, pobijenih osoba u tom naselju. Također, nemamo odgovora ni za ubojsto gvardijana i kapelana samostana u Fojnici, također nemamo odgovor. Inzistiram da se ponovo zatraži od Tužiteljstva da te odgovore dobijem. Nemam odgovora na incijativu koju sam uputio Vijeću ministara kada je u pitanju prijevoz zaposlenika u institucijama Bosne i Hercegovine. Odgovor koji sam dobio je od načelnika Općine Novo Sarajevo, gospodina Koldže, a tu sam pitao – zašto se ne dopusti Franjevačkom provincijalatu da vrši radove na lameli C u zgradi koju su dobili ovdje u Zagrebačkoj, a odobreno je za A i B. Ja sam dobio odgovor kojim nisam zadovoljan, naime sada bi trajalo dugo i nemam vremena za takvo šta da pojasnim. Ja sam pitao, naime, zašto se ne donese odluka Općinskoga vijeća kojom se ustupa ta imovina na korištenje jer to zakon dopušta. Gospodin načelnik je meni odgovorio da on nema zakonsko uporište za tako što. Ja ću mu uputiti dopunsko pitanje, mislim da ima, jer je u ovom procesu povrata te zgrad Vlada Bosne i Hercegovine, tadašnja je li, zatim i sama općina donosila razne odluke po kojima su ustupili ovu imovinu Franjevačkom provincijalatu, a onda su odjednom tu stvar promijenili 2003. godine kojom tu imovinu stavljaju u svoje vlasništvo i onda to izdaju kao poslovni prostor. Dakle, lamela A i B su obnovljene, lamela C nije. Ja ću uputiti dopunsko pitanje gospodin načelniku, ovaj put i predsjedavajućem Vijeća, mislim da zakon omogućava da se imovina vrati na korištenja do donošenja Zakona o restituciji, da za to ima primjera niz i u Sarajevu, i kod mene u Središnjoj Bosni i da načelnik nije ovdje u pravu, osim ako ta imovina ne treba samoj općini, a s obzirom da je već najveći dio vraćen, odnosno dat na korištenje raznim odlukama ne vidim razloga da se to ne učini takvom jednom odlukom Općinskog vijeća. Zahvaljujem.
Hvala. Uvažena zastupnica Mirjana Marinković-Lepić.
Ja pozdravljam sve prisutne. Žao mi je što ovdje danas nije ministrica vanjskih poslova, ali ja bih samo, evo, i radi zapisnika i radi toga da se zna da mi se duguju odgovori, rekla, da mi Ministarstvo vanjskih poslova nije odgovorilo na dosad tri postavljena pitanja, dakle, da su protekli svi rokovi i da molim da se do iduće sedmice odgovori dostave.
Hvala najljepša. Nemam više prijavljenih za davanje komentara na dobivene odgovore na zastupnička pitanja. Prelazimo na tačku tri, Ad. 3. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravnim sporovima BiH, predlagač: Vijeće ministara BiH, broj: 01,02-02-1-697/18 od 07.03.2018. godine (drugo čitanje)
Prijedlog zakona usvojen je u prvom čitanju. Nakon što je Kolegij kao komisija postigao saglasnost, s obzirom da se u prvom krugu glasanja na 60. sjednici, koja je održana 18.04.2018. godine, nije bilo potrebne entitetske većine. Ustavnopravna komisija dostavila je Izvještaj u kome su sadržana tri amandmana. Otvaram raspravu o Prijedlogu zakona u drugom čitanju. Nemamo prijavljenih za raspravu. Hvala. Prelazimo na tačku četri, Ad. 4. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija BiH, predlagač: Vijeće ministara BiH, broj: 01,02-02-1-1885/18 od 17.09.2018. godine (prvo čitanje)
Dakle, Zakonodavno-pravni sektor dostavio je Mišljenje 24.09.2018. godine. Kolegij Predstavničkog doma kao nadležnog za razmatranje ovog Prijedloga zakona je odredio Komisiju za finansije i budžet. Ustavnopravna komisija dostavila je Mišljenje. Utvrđeno je da je Prijedlog zakona usklađen sa Ustavom BiH i pravnim sistemom Bosne i Hercegovine. Komisija za finansije i budžet dostavila je Mišljenje. Komisija je prihvatila principe Prijedloga zakona. Otvaram raspravu o Prijedlogu zakona u prvom čitanju. Uvaženi zastupnik Predrag Kožul.
Zahvaljujem. Pa, evo, ja ću dijelom i u ime Povjerenstva za financije i proračun kazati da smo mi na Povjerenstvu za financije i proračun jednoglasno prihvatili principe ovog Zakona, ne samo njegove principe, nego i intenciju i razloge i namjere donošenja ovakvog Zakona koji se tiče uvođenja jedne proračunske inspekcije, kako se to u zakonu točno zove. Rekao bih u cilju opet transparentnijeg, zakonitijeg trošenja javnog proračunskog novca. Možda se može reći da mi imamo, evo i na razini Bosne i Hercegovine i eksternu reviziju kroz Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine, internu reviziju po tijelima uprave, ali jedan javni pogled na trošenje proračunskog novca, javni interes upravo za tim zaista, ovaj, dovodi možda do opravdane potrebe da se na ovakav način dodatno taj proces čini zakonitijim. Ono o čemu sam ja dvojio na samom Povjerenstvu, pa ću to i ovdje reći su kaznene odredbe, odnosno visina novčanih kazni za prekršaje koja se kreće, za rukovoditelje tijela uprave, dakle za fizičke osobe, u rasponu od 5.000 do 20.000 maraka. Dakle, predlagatelj se odlučio na maksimalne iznose u rasponu ovih kazni, propisane Zakonom o prekršajima. Ja sam razmišljao da su zaista ovakve kazne motivirajuće za one kojih se tiču da ne krše zakon, da vrlo pažljivo prate, da se drže zakona, ali bi, čini mi se, i nešto manje kazne bile jednako motivirajuće, a ovako visoke kazne čini mi se na neki način budućim proračunskim inspektorima će donekle drhtati ruke u situacijama kada budu izdavali prekršajne naloge sa ovako visokim kaznama. Ali to je jedna priča iza čitanja zakona u drugom krugu i nije toliko bitna. Ja sam se, možda, zapravo najviše javio, vratit će se na ono zastupničko pitanje koje sam postavio prije otprilike sat vremena. Pročitat ću vam odredbu članka 4. ovog Zakona, stavak (4) – novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 20.000 maraka kaznit će se za prekršaj rekovoditelji institucije Bosne i Hercegovine, članka 33j. stavka (1) ovog zakona kao odgovorna osoba ako ne izda rješenje o plaći ili naknadi za uposlene sukladno propisu temeljem kojeg se vrši obračun isplate plaća i naknada. Ono što nisam stigao reći kod postavljanja tog pitanja, ja zaista ne zavidim ministrici vanjskih poslova kada bude izdavala rješenje o plaći eventualno veleposlaniku ili veleposlanici u Češkoj Republici s obzirom na to kako zakonski propisi koji postoje reguliraju tu materiju. Evidentno je da će se kod takvog jednog rješenja morati ući u određeni prekršaj Pravilnika o ustrojstvu i organizaciji Ministarstva vanjskih poslova, pa bi na neki način i na to htio upozoriti, da je, evo, i ova visina kazni, i ovaj zakon i ova proračunska inspekcija će zaista doprijenijeti opet transparentnijem i zakonitijem trošenju proračunskih novaca. Zahvaljujem.
Hvala. Uvaženi zastupnik Adil Osmanović.
Uvaženi predsjedavajući, kolegice i kolege poslanici, cijenjeni gosti, predstavnici medija. Ja sam imao priliku da o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija BiH raspravljam na jednoj od sjednica Vijeća ministara BiH. Naravno, mišljenja sam da svi zastupnici ovdje su stava da treba iznaći veće mogućnosti kontrole trošenja budžetskih sredstava i naravno treba vidjeti kako ovaj Prijedlog zakona u tom pravcu napraviti što profesionalnijim i rekao bi što neovisnim, više neovisnim. Ja smatram da Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija BiH se daju prevelike ovlasti ministru finansija i trezora Bosne i Hercegovine. On je u odnosu na svoje kolege, prije svega od tog ću krenuti, koji sjede zajedno sa njim u Vijeću ministara jednu stepenicu iznad, obzirom da se uvodi budžetski inspektorat koji je .... koji treba da bude sistematizovan u Ministarstvu finansija i trezora. Ovdje stoji u članu 33.5. sledeća stvar, stavka – ukoliko budžetski inspektor u vršenju inspekcijskog nadzora utvrdi da je povrijeđen zakon ili drugi propis dužan je donijeti rješenje i njime naložiti mjere iz člana 33n. A isti član stav (3) stoji – protiv rješenja iz stava (1) ovog člana rukovodilac institucije može u roku od 8 dana, po prijemu rješenja, izjaviti žalbu ministru finansija i trezora. Znači, ministar finansija i trezora je drugostepeni organ i kolege, evo počeću od kolega koji tamo sjede u ministarstvu, u Vijeću ministara su na neki način direktno okrenuti prema ministru finansija. Ukoliko se uvodi budžetski inspektorat, a cijenim da ga treba uvesti on treba biti prije svega pri Vijeću ministara i ne treba biti pri Ministarstvu finansija i trezora. Pošto je ovo prvo čitanje cijenim da kroz dalju raspravu u nadležnim komisijama amandmanski treba se kretati u tom pravcu. Hvala.
Hvala. Uvaženi zastupnik Nikola Lovrinović.
Zahvaljujem. Ja sam također imao nekoliko razmišljanja na ovu temu i nešto od toga ću iznijeti i ja, pošto je ovo prva faza, odnosno prvo čitanje, prije svega mislim na članak 331. postupak inspekcijskog nadzora. Dakle, želio bi da ovo izreknem da bi ponuđač materijala možda nešto od ovog uvažio, pa eventualnu ugradio do drugog čitanja i da se nema potrebe intervenirati. Prije svega ovdje mi stoji dilema u točci 1) kaže – postupak inspekcijskog nadzora pokreće se na inicijativu koju ima pravo podnijeti svaka pravna i fizička osoba. Posebice me je ovdje zaintegriralo ovo „svaka fizička osoba“. Znači, hoće li to značiti da će inspekcija biti pretrpana ko god, dakle, kome god na um padne ili ja to možda griješim, da podnese zahtjev za ocjenu nekakvog poslovanja, jer što znači fizička osoba, jel' to znači samo unutar institucija koje su zaposlene ili koje ili svako sam, da ne budem banalan, s ulice, dakle, može podnijeti zahtjev inspektoratu i onda će inspektorat, naravno inspektorat ima tamo postupak da odbije, da prihvati ili ne prihvati ovaj prijedlog nekoga ko je podnio zahtjev za ocjenu poslovanja, al mi se čini da je ovo ostavljeno preširoko. Pa bi bilo dobro, dakle, da se ipak razmisli kako posebice u odnosu na „svaka fizička osoba“ što to zapravo znači, ima li tu nekakvih ograničenja ili je samo ograničenje to hoće li inspektor prihvatiti njegovu prijavu ili neće. I druga stvar, također bi se očitova oko ovih novčanih kazni i meni se čini visoke, a posebno mi se čini raspon širok, dakle ostavljena je sloboda prevelika nekome ko će donositi odluke o visini kazne, tako da mi se čini da to sve ipak treba malo približiti, evo to je moje razmišljanje na ovu temu, pa se nadam da će nešto od ovoga ponuđač razmotriti, pogledati i dati odgovor na ove moje upite. Hvala lijepa.
Hvala najljepša. Uvažena zastupnica Mira Pekić.
Poštovani gospodine predsjedavajući, poštovane kolege poslanici, dragi gosti. Evo ja ću se osvrnuti na ovaj Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija BiH, obzirom da je ovo prvo čitanje nastojaću da budem kratka i da ukažem samo na one stvari koje, po mom mišljenju, u ovom, u ovim izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija BiH bi se mogle popraviti. Svakako da inspekcijski nadzor u trošenju javnih, odnosnon budžetskih sredstava je neophodan i mislim da nijedan poslanik u Predstavničkom domu nije protiv bilo kakvog, bilo kakve kontrole trošenja budžetskih sredstava. No međutim uvođenje inspekcijskog nadzora koje podrazumijeva uvođenje budžetskog inspektorata u okviru Ministarstva finansija BiH je i uvođenje tog inspektorata u rang pomoćnika ministra će značajna, imati značajan problem u samom daljem radu samog budžetskog inspektora pošto je on u rangu pomoćnika ministra, pošto se on nalazi organizaciono u okviru Ministarstva finansija i pitanje je, kao što je rekao moj poštovani kolega, je same uloge Ministarstva finansija u kontroli trošenja budžetskih sredstava. Drugo pitanje u uvođenju inspekcijskog nadzora je ovaj postupak inspekcijskog nadzora koji se pokreće na inicijativu pravnog ili fizičkog lica. Ja se bojim da, šta znači ako ne bude inicijative pravnog i fizičkog lica, šta znači to u radu samog budžetskog nadzora, ako nema inicijative, a dogodi se trošenje budžetskih sredstava koje nije u skladu sa zakonom, neće vjerovatno biti ni kontrole trošenja tog budžetskog novca. Tako da treba u daljem radu i razradi ovog člana vidjeti kako će sama budžetska inspekcija raditi, da ne radi i ne postupa samo po inicijativi ni pravnih, ni fizičkih lica. Htjela sam još nešto da kažem, ponovo, mi imamo već institucije koje se bave trošenjem budžetskih sredstava, to su i Agencija za prevenciju korupcije, to su Kancelarija za reviziju, naravno i Centralna harmonizacijska jedinica, odnosno interna revizija, to su na kraju krajeva i SIPA i Tužilaštvo, svi se oni bave nezakonitim trošenjem budžetskih sredstava. Ali evo i mi ponovo uvodimo još jednu instituciju, još jedan organ koji se bavi post festum, bavi se već djelom koje je urađeno, budžetska sredstva će već biti potrošena na zakonit ili na nezakonit način. Budžetski inspektori će kao i svi ovi pobrojani organi imati priliku da djeluje tek kada se djelo uradi. Prema tome, moje je mišljenje, čak i ove kazne koje su predviđene zavise od djela koje je urađeno, su možda i čak i stimulativne, da se može ponoviti to djelo ili su visoke ako je neko izdao pogrešno, ne znam, rješenje o plati, možda i to i visoka kazna, ali treba dobro odmjeriti i svako djelo koje bude urađeno i svaku kaznu koja se bude propisala. Stoga mislim da dobro trebamo razmisliti da se postupak inspekcijskog nadzora uvede prije samog trošenja budžetskih sredstava, prije nego što novac bude potrošen. Hvala.
Hvala. Uvaženi zastupnik Predrag Kožul, ispravka krivog navoda.
Pa nije klasična ispravka krivog navoda, nego bih ja evo na neki način polemizirao sa ovim stavovima treba li proračunski inspektorat i proračunski inspektor biti u Ministarstvu financija. Pa gdje će na drugom mjestu biti, recite mi? To je sasvim logično, pa čini mi se da je i logično da je i ovaj drugostupanjski organ tu, ne samo da je logično nego je to ono što čini ovaj Zakon provedivim, prohodnim. Ja isto znam da ima, već sam rekao, mnogo institucija koje kontroliraju na različite načine trošenje javnog novca, ne samo proračunskog, ali nijedna institucija i nijedan propis koji je definirao rad tih institucija nema propisane direktne i jasne sankcije. Zato je, po meni, dobro došao ovakav Zakona i dobro došlo uvođenje ne novog tijela uprave, ne radi se o inspektoratu unutar postojećeg tijela uprave, ne posebno financijski zahtjevnoj, rekao bih, dodatku na postojeće trošenje proračuna, ali sa jasnim, prvi put jasno izrečenim i direktnim sankcijama za prekršaje i zato je to dobro i zato ja govorim o i u principu i o visini ovih prekršajnih kazni kako bi i one bile, na neki način, što zgodnije i što prikladnije za provođenje Zakona.
Uvažena zastupnica Snježana Novaković-Bursać.
Uvaženi predsjedavajući, poštovane kolege, ja se izvinjavam što sam na neki način zloupotrijebila ovu mogućnost prijave povrede Poslovnika, imajući na umu da su se kolege prijavile i da je počela diskusija, a u ime Kluba poslanika SNSD-a imamo potrebu da tražimo pauzu kako bismo se odazvali na primjeren način pozivu Njegovog visokog preosveštenstva mitropolita dabrobosanskog Hrizostoma da ispoštujemo njegov poziv i da prisustvujemo prijemu povodom božićnih i novogodišnjih praznika. Ja vas molim za razumijevanje, tražimo pauzu 30 minuta i Srpski klub također 30 minuta, tako da vas molim da nam omogućite pauzu od sat vremena.
Dobro, hvala. Evo ako se slažete da možda brzo završimo samo raspravu o ovoj tački, onda će biti pauza od sat vremena, je li, u sklopu koje bi naravno i zastupnici trebali da obave i određene druge obaveze, kao što je ručak itd. pa da onda nastavimo sa punim radom do kraja sjednice. Evo ja predlažem sve diskutante da zaista skrate svoje izlaganje kako bi odmah mogli dati pauzu, a onda ćemo se dogovoriti, ... da ona bude do 13:00 sati, ako smatrate da je to ok. Evo idemo brzo na, uvaženi zastupnik Dragan Mektić, ispravka krivog navoda. Dragan Mektić ispravka krivog navoda, on je se prvi javio.
Ma hvala predsjedavajući, naravno ja podržavam svaki vid jačanja, kontrole trošenja budžetskih sredstava, ali bojim se da nije u nekim stvarima do kraja dorečen ovaj Zakon i bojim se da ovdje ima problema oko sukoba nadležnosti između raznih institucija koje vrše kontrolu trošenja budžetskih sredstava i samo da kažem jedan primjer i time ću onda završiti. Šta ako inspektorat ili taj inspektor utvrdi neko nezakonito ili pogrešno trošenje budžetskih sredstava, pa čak u tom postupku utvrdi i neku sankciju ili novčanu kaznu, a poslije dođe Kancelarija za reviziju pa ne stavi nikakvu primjedbu na tu, na to o čemu se očitovao inspektorat? Dakle, može biti i negativnih sukoba nadležnosti, može biti pozitivnih, može biti pomješanih. Kako će se raščišćavati te stvari, hoće li neko vraćati pare onda ili novac onome kome je izrečena prekršajna sankcija ili čija će biti zadnja? Hvala.
Uvaženi zastupnik Adil Osmanović, ispravka krivog navoda i poslije toga pauza.
Hvala predsjedavajući. Zašto sam iznio tezu da budžetski inspektorat ne treba biti u sastavu Ministarstva finansija i trezora, prije svega treba postaviti pitanje – kako će se budžetski inspektori ponašati ako ima prijava fizičkih i pravnih lica na propuste u samom Ministarstvu finansija i trezora? I drugo pitanje, ako je ministar finansija i trezora drugostepeni organ – kome će se inspektori, ako nađu nepravilnosti i, ovaj, obratiti, odnosno ko je drugostepeni organ kad se vrši kontrola rada Ministarstva finansija i trezora? Prema tome, smatram da to treba izdvojiti kao poseban budžetski ...
Hvala najljepša. Više nemamo prijavljenih po ovoj točci dnevnog reda. Dakle, pauza do 13:00 sati.
Uvažene dame i gospodo zastupnici nastavljamo sa radom. Pozivamo zastupnike, ako su vani, da uđu u salu, da sjednemo na svoja mjesta. Prelazimo na tačku pet dnevnoga rada, Ad. 5. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o patentu, predlagač: Vijeće ministara BiH („P.Z.E.I“), broj: 01,02-02-1-2852/18 od 27.02.2019. (prvo čitanje)
Zakonodavno-pravni sektor je dostavio Mišljenje 06.03.2019. godine, Kolegij Doma je kao nadležnu za razmatranje ovog Prijedloga zakona odredio Ustavnopravnu komisiju. Ustavnopravna komisija dostavila je Mišljenje kojim je utvrđeno da je Prijedlog zakona usklađen s Ustavom BiH i pravnim sistemom Bosne i Hercegovine, te je prihvatila principe Prijedloga zakona. Otvaram raspravu o Prijedlogu zakona u prvom čitanju. Izvolite. Nemamo prijavljenih za raspravu po ovoj tački dnevnog reda. Prelazimo na tačku dnevnog reda broj šest, Ad. 6. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskoj policiji Bosne i Hercegovine, predlagač: Vijeće ministara BiH, broj: 01,02-02-1-489/19 od 27.05.2019. godine (prvo čitanje)
Zakonodavno-pravni sektor dostavio je Mišljenje 06.06.2019. godine, Kolegij Doma je kao nadležnu za razmatranje ovog Prijedloga zakona odredio Ustavnopravnu komisiju. Ustavnopravna komisija dostavila je Mišljenje kojim je utvrđeno da je Prijedlog zakona usklađen s Ustavom BiH i pravnim sistemom Bosne i Hercegovine, te je prihvatila principe Prijedloga zakona. Otvaram raspravu o Prijedlogu zakona u prvom čitanju. Uvaženi zastupnik Nermin Nikšić. Izvolite.
Zahvaljujem gospodine predsjedavajući. Dakle, Zakon o Sudskoj policiji BiH smatram da suštinska izmjena bi ustvari trebala biti da se Sudska policija, kako je to već ustaljena praksa, podredi i veže za predsjednika Suda BiH, a ne ministra pravde. Također od nekih deset ponuđenih članova u Prijedlogu zakona jedna je ona odredba kad Zakon stupa na snagu, a od ostalih devet imam nekih, na šest imam neke principijelne primjedbe, pa ću pokušat u najkraćem da ih iznesem. U članu 2. izmjena i dopuna, a koji se odnosi na član 5. stav (2) osnovnog zakona, smatram da treba definisati i nadležnosti, postupanja po naredbama Tužilaštva BiH, a u okviru sve, već tamo pobrojanih nekakvih nadležnosti. Također smatrma kako je u tom stavu prilično neprecizno definisano pitanje osiguranja sudija i službenika Suda za vrijeme obavljanja službene dužnosti. Naime, osiguranje osoba bi moglo biti u nekakve tri kategorije i primjenjuje se u tri kategorije, po mjestu rada, po mjestu stanovanja i u pokretu. E sad termin koji je predviđen u Zakonu govori da je to za vrijeme obavljanja službene dužnosti i smatram da to treba promijeniti, jer npr. po ovako formulisanoj normi u narednom periodu moglo bi se postaviti pitanje, recimo, u slučaju potrebe, kad postoji potreba za tim, ko će štititi sudiju ako se nalazi po službenoj dužnosti van radnog mjesta, na službenom putu, na nekom seminaru i slično. Istovremeno smatram da treba ugraditi principe koje je istaklo Visoko sudsko i tužilačko vijeće prema kojima bi sigurnost nositelja pravosudnih funkcija, članova njihovih porodica, imovine u svim kontekstima trebali biti u okviru jedne policijske agencije, a ne podijeljeno po vrstama, jer navedenim se ne postiže praktično svrha zaštite. Kad je u pitanju član 4. izmjena i dopuna, a koji se odnosi na član 9. stav (4) smatram da nije baš ni principijelno, ni odgovarajuće prekovremeni rad vezati na 4 sata dnevno, smatram da je dovoljno sedmično ograničenje. Vrlo je jednostavno zbog specifičnosti posla sudskog policajca, šta npr. ako se desi da imate, iz Sarajeva trebate otići da privedete nekoga ko je pet, šest sati udaljen od mjesta gdje je sjedište sudskog policajca. Dakle, samim tim treba ... 13, 14 sati danas da provede na putu i zbog toga smatram da ovakvo ograničenje ne treba vezati za prekovremeni rad, jer onda ustvari pitanje je kad bi se uopšte ostvarilo pravo na dnevnicu. Jer pitanje je da li je to tako principijelno i za ostale uposlenike u organima uprave koji čim krenu iz mjesta stanovanja, vi vrlo dobro znate prvo ima putni nalog i dnevnice i troškovi putovanja. Zato smatram da u članu 5. izmjena i dopuna, a koje se odnose na član 22. stav (1), da bi se službenici Sudske policije u pravima iz radnog odnosa i drugim pravima koja nisu regulisana ovim Zakonom trebali izjednačiti ustvari sa policijskim službenicima, a ne drugim zaposlenicima kao što su državni službenici i namještenici. Pri tome smatram da iz člana 22. stav (3) treba rješenja koja se odnose na to, treba da donosi komandir policije, a ne ministar. Ovaj, kaće ministar da vidi i da upozna šta se dešava sa tim policajcima. Kad su u pitanju rješenja iz člana 6. izmjena i dopuna mislim da su prevaziđena, pa bi, po meni, trebalo definisati proceduru prijeme u radni odnos kao za policijske službenike. Obuku kao za policijske službenike uz program koji donosi osoba koja upravlja Sudskom policijom, da li ovo što sam ja predložio predsjednik suda ili ministar pravde kako je to u tekstu predviđeno. Posebno bih kazao, skrenuo pažnju na, interesantno je da stavovi od (1) do (8) ovog člana govore o priprevničkom stažu, a ustvari stav (9) govori o napuštanju kursa koji uopšte nije predviđen u prethodnim članovima, niti je propisan. Pri samom kraju član 7. izmjena i dopuna govori o degradiranju nižeg čina. Čin je, po meni, stečeno pravo i nisam siguran da se može baš tako oduzeti kako je definirano. Ovo uostalom nije praksa ni u drugim institucijama, ni u jednoj instituciji Sudske policije ili drugih policijskih agencija koje imaju činove. Član 8. izmjena i dopuna, koji se odnosi na član 28a. stav (2) tačke, treba precizirati i uskladiti sa obrazovnim sistemom, jer VII stepen školske spreme nije ekvivalent 180 bodova bolonjskog sistema školovanja, a službenici koji imaju 180 bodova bi trebali biti ograničeni u napredovanju npr. do nivoa inspektora ili višeg inspektora. U članu 28a. stav (4) normu, odnosno koeficijente bi trebalo uskladiti sa činovima policijskih službenika, kako to imamo u SIPA-i i u DKPT-u, u Graničnoj policiji itd. Ono što mislim da ovdje principijelno nedostaje procedura prvog činovanja službenika Sudske policije zatečenih u službi i procedura unapređenja, jer se to može propisati i podzakonskim, ne može propisati podzakonskim aktima, npr. vrijeme koje je potrebno provesti u jednom činu da bi napredovao u viši čin, drugi uslov je za napredovanja disciplinski ili krivični postupak, ocjene rada i slično. Nadam se da će predlagač povesti računa o iznesenim primjedbama, a ja ću se potruditi da za neke od ovih iznesenih principa pripremim i prijedlog amandmana. Hvala.
Hvala. Uvaženi zastupnik Adil Osmanović.
Hvala predsjedavajući. Izmjena Zakona o dopunama Zakona o Sudskoj policiji BiH, htio bi samo da se više zadržim na članu 7. važećeg Zakona u kojem stoji – Da Sudska policija uspostavlja se kao osnovna organizaciona jedinica, odnosno Odjel u sastavu Ministarstva pravde. Odjelom Sudske policije rukovodi komandir Sudske policije. Komandir Sudske policije ima plaću, platni koeficijent od šefa odsjeka i komandira Sudske policije imenuje ministar pravde. Član 3. koji se odnosi na izmjenu člana 8. stoji – da komandir Sudske policije ima zamjenika. Ja smatram da apsolutno Sudska policija koja je u Odjelu u Ministarstvu pravde ne treba da ima zamjenika komandira Sudske policije, pogotovo gdje ovdje nije određeno šta bi on direktno radio i zašto bi bio nadležan, osim da stoji da bi bio aktiviran kada je spriječen da radi poslove komandir Sudske policije. Dalje, trebalo bi precizirati, ako već ostajemo na poziciji komandira, zamjenika komandira Sudske policije, treba precizirati ko imenuje zamjenika komandira Sudske policije, jer vidimo da ministar pravde imenuje komandira policije, Sudske policije, ko imenuje onda zamjenika komandira Sudske policije. I sledeća stvar koju bi trebalo takođe precizirati, stoji – da komandir ima zamjenika u činu višeg inspektora koji nije iz istog konstitutivnog naroda. Da li znači da komandir Sudske policije može biti samo osoba iz reda konstitutivnog naroda? Ili drugo pitanje – šta ako je komandir Sudske policije iz reda ostalih, ako je Crnogorac, da li Crnogorac može biti i zamjenik ili je to samo spriječeno onima koji su iz reda konstitutivnih naroda? Držim da treba ovu formulaciju preciznije definisati ukoliko se ostaje pri tome da se izmjeni Zakon u pravcu da komandir Sudske policije ima zamjenika, ja smatram da apsolutno ne treba zamjenik komandira Sudske policije. Hvala.
Hvala. Uvaženi zastupnik Mirko Šarović.
Hvala predsjedavajući. Kolege ministri, obzirom da je ovo Zakon u prvom čitanju možda da ukažem samo na dvije stvari za kojim mi se čine važnim, bitnim, a u amandmanskoj fazi vjerovatno se to može popraviti, ali više radi predlagača. Pomenule su kolege član 6. ali tu ima jedan dio koji se odnosi na pripravnike, možda nije to u dovoljnoj mjeri primjećeno. Po ovom Zakonu pripravnik koji položi stručni ispit za Sudskog policajca on stiče pravo da odma zasnuje radni odnos na neodređeno vrijeme i mislim da je time narušen princip i transparentnosti i ravnopravnosti. Mislim da o tome treba da se razmisli, mislim da zaista je ovo stvar koja ne bi na ovaj način trebala da se riješi. I možda, jedno drugo pitanje koje se tiče obrazloženja, gdje je rečeno da za ovaj Zakon nisu potrebna dodatna sredstva iz budžeta institucija. Ali vidimo ako pročitamo član 29. vidjećemo, on kaže da će se u narednom budžetu obezbijediti nova finansijska sredstva u skladu sa članom 28a. za one nove koeficijente koji su, koji će praktično da iziskuju nova dodatna budžetska sredstva. Evo, ima još nekih stvari, naravno statusnih da li ovo treba da bude posebna jedinica u Ministarstvu pravde, to je vjerovatno, razmišljaju o tome i drugi, ali evo zaustavio bi se na ovom, na ovih par stvari koje su mi se učinile ovako da su problematične i diskutabilne. Hvala predsjedavajući.
Hvala najljepša. Nemamo više prijavljenih za raspravu po ovoj tački dnevnog reda. Prelazimo na tačku dnevnog reda broj sedam, Ad. 7. Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama vlasti BiH, predlagači: zastupnici Saša Magazinović, Damir Arnaut i Jasmin Emrić, broj: 01-02-1- 2573/17 od 19.06.2019. godine (prvo čitanje)
Zastupnik Saša Magazinović, Damir Arnaut i Jasmin Emrić u skladu s članom 201. stav (2) Poslovnika preuzeli su ulogu predlagača za nevedeni Prijedlog zakona, te je zakonodavni postupak nastavljen jer su raniji predlagači u prethodnom sazivu Doma bili zastupnici: Borislav Bojić, Hazim Rančić, Jasmin Emrić, Dijana Zelenika, Damir Arnaut, Saša Magazinović, Senad Šepić i Maja Gasal-Vražalica. Zakonodavno-pravni sektor dostavio je Mišljenje 06.11.2017. godine, Kolegij Doma je kao nadležnu odredio Ustavnopravnu komisiju. U skladu sa Zaključkom s 56. sjednice Doma, održane 31.01.2018. godine zatraženo je mišljenje o Prijedlogu zakona od Vijeća ministara BiH, Centralne izborne komisije BiH i Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH. Sve navedene institucije dostavile su svoja mišljenja, a Ustavnopravna komisija u svom Mišljenju utvrdila je da je Prijedlog zakona usklađen sa Ustavom BiH i pravnim sistemom BiH, te je prihvatila principe Prijedloga zakona. Otvaram raspravu o Prijedlogu zakona u prvom čitanju. Uvaženi zastupnik Jasmin Emrić.
Zahvaljujem uvaženi predsjedavajući. Ja pozdravljam što se konačno na dnevnom redu našao Prijedlog ovog zakona, ali isto tako izražavam negodovanje i nezadovoljstvo što više od dvije godine traje ovaj zakonodavni postupak, a znamo da je stanje takvo da se na državnom nivou Zakon o sukobu interesa ne provodi, znam da se ne provodi na, ni na federalnom nivou, tako da institut sukoba interesa je na ova dva nivoa, nažalost, samo mrtvo slovo na papiru. Kratko da podsjetim da je zakonodavni postupak ovog prijedloga započeo, kako ste i naveli u uvodnom dijelu, u oktobru 2017. godine, da su predlagači u prošlom sazivu bili ispred osam političkih stranaka, te da je isti bio na dnevnom redu zadnje sjednice koja je prekinuta i stoga se nije razgovaralo o principima predloženog Zakona. Stoga smo kolege Magazinović, Arnaut i ja odlučili da preuzmemo Zakon i predložimo nastavak njegovog zakonodavnog postupka u ovom sazivu. Kao jedan od predlagača ovog novog teksta Zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama BiH želim naglasiti da se istim značajno unapređuje, uređuje i dograđuje sistem sukoba interesa na nivou institucija Bosne i Hercegovine. Unapređenje sistema sukoba interesa ogleda se u usklađivanju postojećeg teksta Zakona s međunarodnim standardima i preporukama koje su sadržane u IV krugu evaluacije sprečavanje korupcije među članovima Parlamenta, sucima i tužiteljima iz Izvještaja za Bosnu i Hercegovinu koji je usvojen na 70-om plenarnom zasjedanju grupe zemalja Vijeća Evrope za borbu protiv korupcije 2015. godine. Također važno je podsjetiti da je i Vijeće ministara BiH na 43. sjednici, koja je održana u februaru 2016. godine usvojilo Informacju u vezi GRECO evaluacijskog izvještaja za Bosnu i Hercegovinu iz IV kruga evaluacije, te je usvojilo zaključak kojim se zadužuje Ministarstvo sigurnosti BiH da Izvještaj GRECO-a iz IV kruga evaluacije dostavi svim mjerodavnim institucijama koje će shodno svojim nadležnostima pristupiti aktivnostima na realizaciji GRECO preporuka. Evaluacijski tim GRECO-a pod tačkom 61. Evoluacijskog izvještaja opisujući postojeće stanje financijskog izvještavanja izabranih zvaničnika, nosioca izvršnih funkcija i savjetnika preporučuje: 1. objedinjavanje važećih zahtjeva za objavljivanjem financijskih podataka u jedan jedinstven obrazac za prijavu, 2. uvođenje obaveze prijavljivanja imovine bliskih srodnika i dostavljanje ažuriranih informacija u slučaju značajne promjene podataka o kojima se treba izvještavati tokom zakonodavnog mandata i 3. osiguravanje objavljivanja i jedinstvenog pristupa financijskim podacima vodeći računa o privatnosti i sigurnosti poslanika i delegata i njihovih bliskih srodnika na koje se odnosi obaveza prijavljivanja. Pod tačkom 62. Evoluacijski tim GRECO-a izražava ozbiljnu zabrinutost zbog nedostatka kontrole nad tačnosti prijavljenih podataka o imovinskom stanju u situaciji gdje nadležna tijela koja prikupljaju podatke imaju samo depozitarnu funkciju bez jasne nadležnosti za provođenje materijalne provjere njihovog sadržaja. Prema mišljenju Evoluacijskog tima GRECO-a kako bi se djelotvorno uočile nepravilnosti nije dovoljno imati samo prikupljene podatke nego i osigurati postojanje kanala za provjeru tačnosti prikupljenih i prijavljenih podataka. Stoga pod tačkom 63. navode se preporuke GRECO-a: 1. spajanje sistema za objavljivanje podataka sa efikasnim mehanizmom kontrole, uključujući i nasumične provjere i 2. uvođenje odgovarajućih sankcija za lažno prijavljivanje. Navedene preporuke u predloženom novom tekstu Zakona ugrađene su u Poglavlju 3 – Izvještaji o financijskom stanju i imovini, gdje je predviđeno u članu 15. provjera podataka iz izvještaja kojeg podnosi nosilac javne funkcije. Pod tačkom 67. Evoluacijskog izvještaja GRECO izražava čvrsto uvjerenje da se izmjene i dopune Zakona o sukobu interesa u institucijama BiH iz 2013. godine umanjile duh Zakona i da značajno slabe njegovu preventivnu funkciju. Evoluacijski tim GRECO-a pod tačkom 68. Evoluacijskog izvještaja navodi da sastav Komisije za odlučivanje o sukobu interesa potiče ozbiljne sumnje u pogledu njegove adekvatnosti, misli se na izmjene i dopune Zakona o sukobu interesa koje su usvojene 2013. godine. Evoluacijski tim GRECO-a je izrazio zabrinutost koju ističe međunarodna zajednica i nevladin sektor po pitanju dominantno političkog sastava Komisije za odlučivanje o sukobu interesa i rizicima koje to predstavlja za transparentnost, nezavisnost i nepristranost njenog funkcioniranja s obzirom da su političari zaduženi za praćenje postupanja članova svojih stranaka i kolega. Dalje, Evoluacijski tim GRECO-a je ukazao na postupak donošenja odluka u Komisiji za odlučivanje o sukobu interesa gdje se podrazumijevaju glasovi najmanje dva člana iz svakog konstitutivnog naroda, a što u praksi znači da omjer glasova 7:2 nije dovoljan za donošenje odluke ukoliko ta dva glasa dolaze od članova iz istog konstitutivnog naroda. U svim izvještajima o Bosni i Hercegovini Evropska komisija naglašava da izmjene i dopune Zakona o sukobu interesa koje su izvršene 2013. godine nisu u skladu s međunarodnim standardima, jer ne postoje neovisna tijela koja su odgovorna za obradu predmeta sukoba interesa. Na osnovu navedenih preporuka i primjedbi novim tekstom Zakona u članu 16. predviđeno je da je Komisija stalno, nezavisno i samostalno tijelo uspostavljeno od strane Parlamentarne skupštine BiH, a da za člana Komisije ne može biti imenovano lice koje je nosilac javne funkcije. U članu 18. novog teksta Zakona određeno je da Komisiju čine predsjednik i četiri člana, a da se biraju na osnovu javnog poziva kojeg oglašava i postupak provodi Zajednička komisija za ljudska prava. Odluku o uspješnosti kandidata donosi Zajednička komisija za ljudska prava dvotrećinskom većinom glasova. Članom 19. je određeno da predsjednika i članove Komisije bira Parlamentarna skupština BiH na osnovu liste kandidata koju sastavlja Zajednička komisija za ljudska prava. Članom 20. Prijedloga ovog zakona potpuno se depolitizira članstvo u Komisiji, jer kandidat za člana Komisije ne smije biti član političke stranke uz dodatni uvjet da nije bio član političke stranke pet godina prije kandidature. Evoluacijski tim GRECO-a je također izrazio zabrinutost za pravovremenost donošenja odluka, s obzirom na razdoblje neaktivnosti Komisije za odlučivanje o sukobu interesa kada završi mandat članovima Parlamentarne skupštine BiH, a taj vremenski period može trajati i nekoliko mjeseci do imenovanja novog saziva Komisije. Ova situacija već traje više od godinu dana, odnosno od općih izbora prošle godine. Postojeći zakon određuje da kada prestaje mandat članovima Parlamenta prestaje i njihovo članstvo u Komisiji, te na taj način trenutno nema tijela koje provodi Zakon o sukobu interesa u institucijama BiH. Da je bilo ažurnosti i političke volje mogli smo u prošlom sazivu usvojiti predloženi Zakon i izbjegli bi ovu situaciju na što sam kao predsjednik Komisije kontinuirano ukazivao. Dalje u Evoluacijskom izvještaju navedena činjenica da su direktor i dva zamjenika direktora Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije članovi Komisije za odlučivanje o sukobu interesa po položaju, što može dovesti da neželjenog rizika od uplitanja političkih razloga u procesu imenovanja na te pozicije. Upravo se to desilo u prošlom sazivu Komisije, kada je zamjenik direktora APIK-a podnio ostavku, a zbog neaktivnosti još jednog člana Komisije, Komisija nije mogla postići kvorum za rad i odlučivanje, te je blokiran rad Komisije od početka 2018. godine pa sve do danas. Kao predsjednik Komisije prošlog saziva želim upoznati ovaj uvaženi Dom da je postojeći politički sastav Komisije neodrživ, te da se ovo stanje mora mijenjati ukoliko želimo sistem sukoba interesa staviti u funkciju zaštite integriteta članova Parlamenta i zaštite digniteta Parlamentarne skupštine BiH. Pod tačkom 70. Izvještaja Evoluacijskog tim GRECO-a, GRECO izražava rezerve po pitanju režima sankcioniranja u Zakonu o sukobu interesa, jer smatra da je dostupni raspon novčanih kazni nizak u slučajevima značajne materijalne dobiti. Kako bi se riješila navedena rezerva u novom tekstu Zakona u članu 27. propisane su sankcije od kojih je jedna i novčana kazna u iznosu od 1.000,00 do 20.000,00 KM, ali taj ..../govornik se upozorava na vrijeme/... ovisno o težini i posljedicama povrede Zakona, te šteti koju je povreda nanijela integritetu funkcije koju nosilac javne funkcije obavlja..../govornik se upozorava na vrijeme/...preporučio da se savjetodavni, nadzorni i provedbeni režim po pitanju sukoba interesa u potpunosti revidira i jasno utvrdi, posebno osiguravanjem njegove nezavisnosti i pravovremenosti, te efikasnosti kroz uspostavu sistema adekvatnih sankcije. Upravo temeljem navedenih preporuka GRECO- a predlagači su u suradnji s nevladinim sektorom
Vrijeme, vrijeme, vrijeme.
izradili i usaglasili ovaj novi tekst Zakona o sprečavanju sukoba interesa na nivou institucija BiH. S obzirom na ovo kratko vrijeme, a važnost ovog Zakona, evo ja molim kolegice i kolege da u ovoj, nadam se, konstruktivnoj raspravi dotaknemo se svih principa Zakona, te da eventualno u drugom krugu, odnosno u drugom čitanju u amandmanskoj fazi popravimo tekst ukoliko bude takvih prijedloga. Hvala.
Hvala kolega. Uvaženi zastupnik Nikola Lovrinović.
Zahvaljujem predsjedavajući. Dakle, na tragu ovoga prethodnoga što je govorio kolega Emrić i na tragu činjenica koje je on iznosio i svog vremena koje je proteklo u ovim aktivnostima, meni je žao, mogu samo to reći, što iza Prijedloga ovakoga zakona nije stao predlagač Vijeće ministara ili što nismo našli načina da to bude prijedlog Vijeća ministara nego kolega zastupnika koji naravno po Poslovniku to mogu i imaju i možda ne žele čekati takvu vrstu incijative Vijeća ministara ili ovaj, neki drugi razlozi su kod njih preovladavali, ja to razumijem. Međutim, onda takav Prijedlog zakona dođe u opasnost da, dakle, ima niz manjakavosti, po meni, koje je, isto tako po meni, po mom dojmu, nemoguće ispraviti ni u amandmanskoj fazi. Dakle, Zakon je morao imati poprilično drugačiji pristup po onome što ja mislim da jeste, a za to ću navesti nekoliko razloga. Dakle, mišljenja koja su došla uz ovaj Zakon također su stara kao i ovaj prijedlog kojeg su kolege preuzele, pa ću naprimjer samo navesti Mišljenje Vijeća ministara od kojeg je po Zaključku Parlamenta tada traženo Mišljenje pa oni recimo, između ostalog kažu, da se postavlja pitanje da li je predloženim odredbama ovog Zakona osigurana operativna samostalnost i nezavisnost ove Komisije. Pa dalje, ne može se sa sigurnošću utvrditi pravni status Ureda Komisije, odnosno da li je riječ o stručnoj službi koju može osnovati Parlamentarna skupština u kontekstu odredaba članka 49. Zakona o upravi. Pa onda kažu – smatramo da je neophodno ustrojstvo predloženih tijela preispitati i uskladiti sa odredbama osnovnog organizacijskog propisa Zakona o upravi kako bi se u punom kapacitetu osiguralo funkcioniranje ovih tijela. Također, u Mišljenju Središnjeg izbornog povjerenstva, nešto je od toga i kolega dotaknuo, dakle, pitanje prljave i obveze prijavljivanja imovine, oni, da sad ne čitam to sve, da ne gubim vrijeme, govore o tome da se to preklapa sa odredbama koje se nalaze već u Izbornom zakonu i druge stvari. Dakle, na koncu Središnje izborno povjerenstvo konstatira – pitanje je koliko je sa financijskog aspekta onda opravdan rad komisije ili je cjelishodnije dati u nadležnost već postojećim tijelima sa iskustvom u provedbi ovoga Zakona. Dakle, već u onim mišljenjima koja smo tražili po Zaključku Parlamenta se vidi da ima popriličan broj nedoumica, a osim toga, ono što sam ja, čitajući Prijedlog ovoga zakona vidio, da ima dosta stvari koje bi trebalo na drugi način postaviti i nisam siguran da se to može riješiti amandmanskom fazom. Naprimjer u članku 4. koji je, po meni, možda gotovo sav suvišan, sve su političke konotacije odredbi, pa recimo u točci 2. kaže se – nosilac javne funkcije lično je dogovoran za svoje djelovanje, poštom imam takav tekst, nije mi na hrvatskom, je li, za svoje djelovanje u obavljanju javne funkcije na kojoj je imenovan u odnosu, odnosno izabran i politički je odgovoran tijeli ili građanima. Pa to su ..., pa onda dalje, poslije opet imate u točci 7. nosilac javne funkcije kao javna ličnost djeluje u interesu građana. Znate, to su, u Zakon stavljati takve konstatacije bez, dakle, razrade, bez šta to znači, bez načina mjerenje toga stanja, kad to dođe u tu komisiju koja je formirana da prati sukob interesa ne znam kako će se po ovome odlučivati kad uzmemo u obzir one tamo kazne ... koje su predviđene. Pa onda imate, recimo, kad govorite o tome šta sve ne smije, a podsjetit ću vas da smo mi u ovome Parlamentu, bar kad je u pitanju razina Bosne i Hercegovine donijeli izmjene i dopune Zakona kada je riječ o bijelome kruhu, pa onda i dalje ostaje u članku, čini mi se, 14. ili ne znam kojem, da ne mogu se natjecati, da ne mogu raditi u firmi, a zapravo ste im sve uzeli, zastupnicima, recimo, ovo se odnosi na zastupnike. Dakle, niste vodili računa o tome da on više nema šta, zašto bi on uopće čuvao više Parlament od kojeg više nema ništa i ne bi imao pravo. Znači, to smo mi donijeli ovdje izmjene. Dakle, kada je u pitanju srodništvo, vi to stavljate da mora prijaviti i imovinu i, ne znam, poslovanje sa osobama bliskog srodništva koje također mogu biti sasvim druga obitelj. Dakle, treba ovo pitanje razlučiti. Primjera, moj sin ili vaš sin može biti sasvim druga obitelj, ne mora imati ništa s vama, i poseban život, e sad u kom kontekstu treba sve ovo prijaviti, dakle, treba ovo razraditi i nisam siguran da se to može uraditi samo u nekome periodu od ovoga Prijedloga zakona do drugog čitanja. Tako da bih ja, ne bi dalje vas gnjavio sa primjedbama koje sam ovdje još vidio, nego bih predložio sljedeći zaključak, znači za točku 7. dnevnog reda 3. sjednice: Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH traži od Vijeća ministara da u roku do 90 dana dostavi Zastupničkome domu Parlamentarne skupštine BiH Prijedlog zakona o sukobu interesa. Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH traži da pri izradi toga prijedloga Vijeće ministara kao temelj za izradu istoga uzme današnji prijedlog zastupnika, Mišljenje kojega su ranije donijeli, 2017., Mišljenje Središnjeg izbornog povjerenstva i današnju raspravu o ponuđenom tekstu. Prijedlog zastupnika u pisanom obliku Kolegij očekuje do konca siječnja i isti će biti proslijeđen i Vijeću ministara. Zastupnički dom se o današnjem prijedlogu neće izjašnjavati. Dakle ja predlažem ovaj zaključak kako bismo dobili mogućnost i situaciju da predlagač zakona bude Vijeće ministara. Čini mi se da bi ovo mogao biti način da bismo onda dobili zakon koji je uvezan i sa drugim zakonima i sa drugim odredbama i bio primjenjiv i provodiv. Hvala ljepo.
Hvala. Uvaženi zastupnik Jasmin Emrić, ispravka krivog navoda.
Kako bi se pripremio za ovu raspravu ja sam, kao što ste čuli u ovom uvodnom dijelu istraživao koje su sve obaveze preuzete od strane Vijeća ministara i naglasio sam da je Vijeće ministara svojim Zaključkom 2016. zadužilo nadležne institucije da provedu GREKO preporuke, a onda sam iščitao i GREKO preporuke kako bi umanjio subjektivnost bilo kojeg političkog subjekta ili bilo kojeg zastupnika u ovom Domu. Također, moram reći da smo mi u prethodnom periodu, evo u prošlom mandatu, imali toliki broj konferencija, rasprava oko provođenja Zakona o sukobu interesa da svako onaj ko je na bilo koji način bio zainteresiran itkako je mogao dati svoj doprinos da bi ovaj tekst Zakona možda bolje izgledao. Isto tako, želim naglasiti da je u izradi ovog teksta Zakona uključen i nevladin sektor, nevladine organizacije, međunarodne organizacije, pa i akademska i stručna javnost i, naravno, politički akteri, odnosno političke stranke koje treba na kraju krajeva da izglasaju ovaj Zakon kako bi zaštitili naš integritet jer ovo je preventivni Zakon. Ovo nije Zakon protiv zastupnika, nego upravo da zaštite zastupnike od onog dijela kada se mogu naći na granici korupcije i obavljanja njihove javne funkcije. Naravno, evo, treba o tome razgovarati ali dvije godine mi ne razgovaramo, dvije godine nema ga na dnevnom redu. Pa znamo koliko puta je bio na Ustavnopravnoj komisiji, pa znamo koliko se čekalo Mišljenje Vijeća ministara. Evo, Vijeće ministara je, jer smo čekali Mišljenje šest mjeseci, moglo tada reći, evo, gospodo zastupnici, mi nudimo svoj tekst Zakona o sprječavanju sukoba interesa ... .../govornik se upozorava na vrijeme/... jer smatramo da .../govornik se upozorava na vrijeme/... manjkav .../govornik se upozorava na vrijeme/... da nije postavljen, da definicije nisu jasne itd. Bojim se da ovdje samo trošimo vrijeme, konkretno nećemo da uradimo ništa, nego čekamo da neko nešto uradi, a kada zastupnici u saradnji sa nevladinim sektorom nešto predlože, onda se to kritizira kao da to ...
Hvala kolega. Saša Magazinović, povreda Poslovnika.
... da je ovo dobar tekst koji se itekako može popraviti amandanskim djelovanjem.
Hvala.
Ja ne sporim da o bilo kojem dokumentu koji se raspravlja može biti onih koji smatraju da on nije dobar i kolega Lovrinović ima puno pravo da iskaže svoje mišljenje da je ovaj Prijedlog takav da se čak ne može ispraviti ni u amandmanskoj fazi i to je potpuno legitimno. Međutim, ne možete dati prijedlog da se ne glasa o Zakonu, dakle, tu sad ste malo izašli. Vaš zaključak također, je dobar samo neprovodiv, odnosno to nam je iskustvo pokazalo da Vijeće ministara smo već obavezivali i da je bio je jedan period od dvije godine kada smo čekali da dobijemo taj Zakon. Da li može, je li problem to ko je predlagač Zakona, moguće je da jeste. Dobili ste na početku pojašnjenje zašto. To je predložila mnogo veća grupa poslanika u prošlom mandatu, neki su tu, neki nisu. Oni koji su ostali u mandatu su preuzeli Zakon i to je jedini razlog zašto su ova tri potpisa. Da li je to trebalo možda drugačije, jer ovdje je puno sujete pa prolaze samo zakoni koje potpiše veći broj poslaničkih klubova pa je to nešto kao zajedničko i u redu je. Može i ovaj Zakon, nek se obori, nek ovaj isti Zakon potpiše ko god hoće, evo Vi kolega, ja ću ga podržati, ali ne možete spriječiti da se o njemu izjasnimo. Ovo nije Zakon koji, čiji su autori ovi predlagači i to treba biti pošten i reći, mislim da je i kolega Emrić rekao, u izradi ovoga Zakona su učestovali brojni klubovi poslanika u prošlom mandatu, međunarodne organizacije i nevladin sektor koji se bavi ovom oblašću. Tako da, kao jedan od predlagača ja ću insistirati da glasamo o njemu, pa evo, nek se obori, onda nek neko drugi piše zakon ali ne možete spriječiti da se o ovom Zakonu izjasnimo baš zbog onih koji su učestvovali u njegovom kreiranju. Hvala.
Hvala. Zastupnik Lovrinović, ispravka krivog navoda.
Zahvaljujem. Kolega Emriću, dakle, Vi kažete moglo je se uraditi, a znate i sami da Parlament ovaj nije radio preko godinu dana. Dakle, nemate šta govoriti Vijeću ministara kad možete onda samima nama govoriti, dakle, da nismo bili u prigodi ni da donesemo, čak i da su nam predložili. I dalje, dakle, ja nisam ni kritizirao niti rekao da ovo nije i da ne treba, da ne valja, u bilo kojem negativnom kontekstu. Čak sam u zaključku predložio da to bude jedan od temelja za prijedlog Vijeća ministara. Prema tome, nisam ja rekao uopće da je ovakav tekst potpuno neprihvatljiv, samo ja mislim da on nije dobar, da se u amandmanskoj fazi ne može dovesti do onoga što bih, recimo, ja volilo vidjeti, ne znam šta će kolege reći, ali ja ne sporim da se Dom o njemu izjasni, kolega Magaznoviću, ali ja sam predložio da se ne izjašnjava upravo ... procedure, jer ako se izjasni danas, što Vi predlažete, dakle, i padne, onda gdje smo, onda nismo nigdje. Dakle, ja predlažem upravo da ostane u proceduri, da se uzme u obzir, da ga Vijeće ministara uzme, da usporedi sve, ova svoja mišljenja uskladi i da nam dostavi tekst koji će, recimo, biti prihvatiljiv nadam se svima, ili većini. Ništa drugo ja nisam govorio. Hvala lijepo.
Hvala lijepo. Uvaženi zastupnik Magazinović, ispravka krivog navoda.
Razumjeli smo se samo onda ste Vi pogrešno iznjeli svoj stav o Zakonu. Ako kažete kolega Lovrinoviću da je Zakon takav, da ga se ne može popraviti, a to ste Vi rekli, a ne ja, onda je besmisleno zadržavati ga u proceduri. Ako je većina onih koji djele Vaše mišljenje da je Zakon loš i da se ne može popraviti, hajmo ga srušit danas, da ne zauzima mjesto, da može ući drugi zakon koji tretira ovu oblast. Tako da, i dalje ćemo insistirati da se izjasnimo i ako većina misli da ovo nije dobar Zakon, da oni koji su ga pisali ne znaju ovu oblast, Bože moj, samo da se izjasnimo da imamo i taj listing, nekad će nam i to valjati.
Hvala. Uvažena zastupnica Alma Čolo, diskusija.
Hvala predsjedavajući, poštovane kolege poslanici i ministri u Vijeću ministara. Ja bih htjela nekoliko napomena da kažem kada je u pitanju izrada zakona koji su u suštini sistemski zakoni i koji su po svojoj samoj strukturi složeni zakoni. Ja nekako, evo, sad sam u ovom sazivu predsjednica Ustavnopravne komisije, ja pravo da vam kažem više imam povjerenja u zakone koji dođu iz Vijeća ministara, koji dođu od nadležnih ministarstava jer sam kao pripravnik počela da radim u tadašnjem Izvršnom vijeću i ja znam da su se zakoni radili u specijalizovanim timovima koji su, prvo da biste, koji su bili prvo obučeni za određenu oblast. Da bi se napravio dobar Zakon potrebno je poznavati određenu oblast stručno, a potrebno je onda poznavati dobro pravo, pa to uobličiti u pravnu normu i to je teorija pravnog normiranja, to je teorija zakonodavno-pravne aktivnosti. Nemam ja ništa protiv i ne mislim da je ovo loše napravljeno, nemam ništa protiv da poslanici u parlamentarnu proceduru dostavljaju zakone, jer to je njihovo pravo, ali meni je to postalo nekako sada moda i moda je da neko u parlamentarnu proceduru dostavi zakon i on je aktivan poslanik. Moda je da neko postavi stotinu poslaničkih pitanja, koliko je isplaćeno paušala u nekoj instituciji, koliko je potrošeno na službene telefone u svim institucijama, u Bosni i Hercegovini, pa između ostalog, u Ustavnom sudu. Pa čitam odgovor da je isplaćeno sudijama Ustavnog suda koji su stranci, a koje imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava na ime službenih telefona im je plaćeno toliko i toliko. Ja ne znam koliko to ima smisla, i to je samo digresija i neću pobjeći od dnevnog reda, to je digresija u odnosu na ovo predlaganje zakona od strane poslanika, pogotovo onih zakona koji se tiču krivičnog postupka, krivičnog, materijalog prava, Zakona o sukobu interesa koji je jedan sistemski zakon i ja, evo, stojim na stanovištvu da nama taj Zakon treba, treba nam dobar zakon. Ja sam malo pravila paralelu i uzela sam Zakon Republike Hrvatske. Pomislila sam – Republika Hrvatska je članica Evropske unije. Evo, Bosna i Heregovina ne treba da ima strožiji zakon od Republike Hrvatske. Oni su od 2011. do sada pet puta mijenjali svoj Zakon i od 1. januara imaju prečišćeni tekst Zakona koji je na snazi i taj Zakon je blaži od ovog Zakona. Blaži je u tome što finansijski izvještaj poslanci ne moraju podnositi svake godine. Kod nas ovdje moraju ga podnositi svake godine do 31. marta. Mi smo ranije imali rješenje da podnosnimo na početku mandata i na kraju mandata, to je sadašnje, pozitivno rješenje. Ovdje moramo finansijski izvještaj podnositi svake godine i još dvije godine kada nam protekne mandat. Još jedna konkretna primjedba odnosi se na imenovanje komisije za rješavanje sukoba interesa, proceduru za imenovanja komisije po ovom prijedlogu provodi Komisija za ljudska prava. Ja ne znam što bi to bilo u nadležnosti Komisije za ljudska prava. Po meni bi logičnije bilo Administrativna komisija ili neka ad hoc komisija, ali ako neće da se plaća, nek bude Administrativna komisija. I dvoje imaju stvari, ovo je Zakon o sprečavanju sukoba interesa, znači preventivni zakon, ali ovdje imaju dvije jako opasne sankcije. To su prijedlog za razrješenje i zahtjev za opoziv. Toga u hrvatskom zakonu nema, Hrvati su to brisali. Prijedlog za razrješenje poslanika sa funkcije poslanika je veoma teška sankcija. Ako Hrvati koji su u Evropskoj uniji nemaju takvu sankciju, ja ne znam zašto bi mi sebi nametali takvu sankciju. Sva druga rješenja po meni su prihvatljiva, ali ja, ja i dalje molim poslanike, molim vas, ja se 36 godina bavim pravom ali nisam sigurna da poznajem svaki oblast koja može biti u nadležnosti ovog Parlamenta da bih mogla napisati dobar zakon. Ne bih se smjela upustiti u tu zakonodavnu aktivnost. Nevladin sektor može pisati, međunarodne organizacije mogu pisati, ali Vijeće ministara i mi smo odgovorni za ono što se usvaja u ovoj proceduri i za ono što će se primjenjivati.
Hvala najljepša. Jasmin Emrić, isprvaka krivog navoda.
Ja ne mislim da je moda obavljati poslaničku dužnost. Znači, obaveza poslanika je da sudjeluje u radu Doma, da predlaže, incira, izmjene dopune prijedloga zakona, pa i zakone, da predlažu, iniciraju i sudjeluju u svakoj raspravi o svim zakonima i o svim važnim pitanjima koja su od interesa svih građana u Bosni i Hercegovini. To nije moda nego obaveza i ako ste dobro slušali ova priča oko narušenog duha ranijeg Zakona o sukobu interesa kada su izvršene izmjene i dopune 2013.godine, ... 2013. godine, jer od 2013. godine mi u biti nemamo efikasan i efektivan sistem koji provodi Zakon o sukobu interesa. Mi imamo jedan sistem koji ne postoji nigdje u regiji. Ako ste me dobro slušali danas nitko ne provodi Zakon o sukobu interesa. Nema sukoba interesa pa možemo reći u Bosni i Hercegovini zbog toga što se ne provodi na nivou države, ne provodi se na nivou Federacije, u Republici Srpskoj se provodi, oni imaju svoju komisiju, ne znam detalje, ali znam da se na ova dva nivoa, čak ni u Brčko Distriktu ne provodi se zbog toga što su i oni imali problema sa imenovanjem komisije. Dakle, ovo nije moda, ovo je obaveza. Vijeće ministra od 2016. godine do 2019. moglo je prodložiti dosada nekoliko različitih novih tekstova Zakona o sprečavanju sukoba interesa, nisu to uradili. Pa što se sada da kažem na ovakav način dočekuje ova aktivnost zastupnika? Dugo pričamo o neprovodivosti postojećeg Zakona o sukobu interesa, ovaj Zakon nema povjerenje javnosti, nema povjerenja međunarodnih institucija. Pročitao sam ... .../govornik se upozorava na vrijeme/... toliko tih primjedbi je bilo da se onda u jednoj, ja bih ...
Hvala kolega, morate završiti diskusiju.
rekao konstriktivnoj dosadašnjoj raspravi došlo do jednog prihvatljivog teksta, prema tome.
Hvala. Uvažena zastupnica Snježana Novaković-Bursać, diskusija. Izvolite.
Uvaženi predsjedavajući u ime Kluba SNSD-a, prije svega, da kažem da smo mišljenja da se sprečavanje sukoba interesa, odnosno sukob interesa kao takav mora definisati novim zakonskim rješenjem. Međutim, takođe smatramo da je bilo možda potrebno više taktike ili dobre volje od strane poslanika koji su preuzeli saziv, preuzeli materijal iz prošlog saziva, da su možda, bolje bi bilo za sve nas, mislim da su pustili da se nekako to završi bez da su unijeli u ovaj saziv. Zašto to govorim? Zato što, ako ste pažljivo čitali, a vjerujem da jeste, ovaj materijal koji je danas pred nama je ušao u proceduru u novembru mjesecu 2017. godine i mi smo praktično na drugoj radnoj sjednici ovog Doma dovedeni u situaciju da se, hajde, izvinjavam se ako će zvučati grubo, dovedemo u situaciju malo populističku ako ste protiv ovog Zakona, znate protiv ste sprečavanja sukoba interesa što sigurno, barem što se tiče Kluba SNSD-a nije istina. Mi smo po prirodi naše stranke, a i po prirodi ličnosti nas poslanika koji ovdje učestvujemo, skloni da učestvujemo u donošenju zakona za koje vjerujemo da će biti provodivi, moguće provedivi ustvari. Izražavam sumnju, a potkrijepit ću je sa navodima da ovaj Zakon provediv. I da, dakle, osporavam potrebu da mi sada diskutujemo o materijalu koji u razraznim fazama bio protekle dvije, tri godine. Ako ste vidjeli, čak četri puta ga je razmatrala Ustavnopravna komisija u prošlom sazivu, donosila različite odluke, i, evo, mi smo sad kako reče gospodin Magazinović – ili hoćete ili nećete, pa ćemo sad kao pričati ko jeste za sprečavanje sukoba interesa, ko nije. Dakle, mi smatramo takođe, kao što je rekao gospodin Lovrinović, da je 10 dana koje mi imamo ispred sebe, ako danas prođe ovaj Zakon suviše malo da bismo amandmanski preuredili ovaj Zakon imajući na umu da vjerovatno svi klubovi ili većina ima neke svoje ideje kako bi ovo trebalo rekonstruisati, ovaj tekst, što znači u konačnici potrebu za radom na potpuno novom tekstu. Ono što skrećem pažnju u, sada da kažem nekoliko riječi konkretno o prijedlogu, imate situaciju da sam ja pokušala da izračunam koliko je nas obuhvaćeno ovim prijedlogom. Došla sam samo do 60 nas koji smo dikretno izabrani, računajući i kolege u Domu naroda, međutim imajte na umu da su tu obuhvatom ovim predviđeni i svi, imenovana sva lica u agencijama i institucijama uključujući i sve članove naših porodica. Zašto skrećem pažnju na ove brojke? Zato što je članom mislim 15. ili 16. predviđeno osnivanje komisije itd., i da ta komisija provjerava sve finansijske izvještaje svih nas svake godine i dvije godine nakon što prestanemo biti u mandatu, znači ne samo mi nego i ovi imenovani itd., izražavam sumnju da je to moguće u kapacitetu kako je ovdje predviđeno da to radi komisija. Što se tiče same komisije isto tako moram da kažem neku, čini mi se da je stvarno Zakon radio neko ko nije dovoljno iskustva imao u postavljanju procesa da oni mogu da traju i da mogu stvarno institucionalno i u punom kapacitetu da provode ovako kompleksne zakone. Naime, sama pozicija komisije, kaže da je to stalno, nezavisno i samostalno tijelo uspostavljeno od strane Parlamentarne skupštine unutar Parlamentarne skupštine i finansira se iz budžeta Parlamentarne skupštine i hajde da kažem da to i može biti. Međutim potpuno je, mislim da je i Ministarstvo pravde imalo takvu sugestiju, ostalo nedefinisano i za nas iz Kluba potpuno sporno, šta je ona, šta je onaj ured, ja imam hrvatsku verziju gospodine Lovrinoviću, šta je ona komisija koja opslužuje, šta je ona kancelarija koja opslužuje samu komisiju, da li je to nova upravna organizacija koja bi se formirala, šta je to? Zato što ona, kako je ovdje postavljena i definisana, koristi administrativni potencijal Parlamentarne skupštine, na njenu sistematizaciju, uvođenje novih radnih mjesta, novih zaposlenih ljudi, daje saglasnost Savjet ministara i onda opslužuje rad komisije. Ako je, a po svemu sudeći jeste, ovim prijedlogom predloženo ili se implicira osnivanje nove upravne organizacije, ja opet moram da ponavljam naš stav, dobro poznat, da smo mi protiv osnivanja novih institucija jer nismo pretjerano neke koristi vidjeli od mnogih koje su dosad formirane na zajedničkom nivou. Dakle, još da rezimiram, izražavamo spremnost da učestvujemo i smatramo potrebnim da se na novim osnovama definiše sukob interesa kao takav, da se omogući preventivno, da se omogući prevencija kad god je ona moguća, ali da se uvede jedan efikasan mehanizam , bez dodatnih izdvajanja sredstava, bez formiranja novih institucija, da se efikasno iskontroliše i utvrdi sukob interesa svih nas ako do njega dođe, evo prvo od mene. Hvala lijepo.
Hvala. Uvažena zamjenica predsjedavajćeg, gospođa Borjana Krišto, zastupnica. Diskusija, izvolite.
Hvala lijepa. Poštovani predsjedavajući, kolegice i kolege sve vas lijepo pozdravljam. Evo nastojala sam se nekako uključiti iz potrebe i da reagiram na nekakve stavove koje smo čuli ovdje povodom rasprave o jednom vrlo važnom i kako to reče kolegica, jednom sustavnom zakonu, koji je uistinu potreban i nužan, a da bi bio onaj zakaon koji se treba provoditi, da bi ostvarivao svoju funkciju on treba uistinu biti donesen od strane stručnog tijela koje poznaje ove sustavne propise i koje pozna sustav funkcioniranja uprave, da bi mogli govoriti, da imamo, o jednom zakonu, za koji se na koncu svi zalažemo. Malopre smo čuli od predsjednika Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa prema važećem Zakonu o sprječavanju sukoba interesa, a to sam negdje pročitala i negdje iz Mišljenja Središnjeg izbornog povjerenstva, kako mi danas nemamo i odnosno da ne funkcionira Zakon o sprječavanju sukoba interesa. Ja ću vas podsjetiti u prošlom mandatu sam zajedno s kolegom bila član ovog Povjerenstva, ovo Povjerenstvo je radilo i sve dok se Zakon ne promijeni ono treba raditi u skladu sa važećim Zakonom. To Povjerenstvo je donosilo sankcije, postoje ljudi u ovoj sali prema kojima je to Povjerenstvo izreklo sankcije, bilo da se radi o opomenama, bilo o novčanim kaznama u jednokratnom ili višekratnom, onako kako to Zakon propisuje, naravno koje su se sankcije mogle izreći. Tako da molim vas da ne koristimo neke druge stvari, možemo reći možda da nismo zadovoljni postojećim rješenjima, ali ta se postojeća rješenja mjenjaju ovdje kroz Parlamentarnu skupštinu. Ako možda nismo zadovoljni s tim koje su se uradila u posljednjim izmjenama i koje su takođe došle od strane ovih zastupnika, zašto to činimo ponovo pred ovim Parlamentom. Danas se spominje kako je to bila, na neki način, nasušna potreba određenih zastupnika uz pomoć nevladinog sektora i onda pričamo da možemo imat, uz uvažavanje i poštivanje svačijeg angažmana ovo nije Zakon o sprječavanju sukoba interesa. Ovdje se mnogo toga čulo, evo od uvažene kolegice kao jednog poznavatelja izrade normative i pravnih propisa itd. a na poseban način ovakvih jednih koji se tiče ovaj Zakon, od reguliranja pravne norme, od određivanja određenih termina, od poznavanja funkcioniranja uprave, do izricanja sankcija i do sve to ko to treba zapravo raditi. Znači, ja želim reći da u potpunosti prihvaćam ono što je kazao i kolega Lovrinović i kolegica Alma Čolo, da je to jedan sustavan Zakon, da to treba uraditi stručna upravna tijela, kao što je to ministarstvo, odnosno izvršni organ, u suštini predlagatelj Vijeće ministara, a onda da mi ovdje kao zastupnici na to imamo pravo i reagirati. Može svako iznijeti svoj stav i opet uvažiti stavove i odgovore struke kako bi dobili jedan sistemski zakon, zakon koji bi bio provodiv i koji bi imao svoju temeljnu funkciju kako se zove, a onda bi se zvao Zakon o sprječavanju sukoba interesa. Ja ću samo u kratkim crtama se osvrnuti na ovaj Zakon i takođe se pridružiti svima onima koji su kazali da je ikako moguće ovaj Zakon popraviti u drugom čitanju kroz amandmansku fazu, ja bi za njega digla dvije ruke, ali to prosto nije moguće. Evo počeću samo od termina „javna ustanova“ koja se uvodi kao novina u ovom Prijedlogu zakona, gdje apsolutno nije definirano precizno šta je to pojam javne ustanove na nižim razinama vlasti, a potrebno je, je li, u ovom Zakonu. Zatim dostavljanje financijskog izvješća, gdje ovdje kaže da se dostavlja izvješće o financijskom stanju i imovini nositelja javnih funkcija, gdje je suprotno Poglavlju 14 Prijedloga zakona, znači o Poglavlju 15 Izbornog zakona BiH, jer se radi da se dostavlja financijsko izvješće dvjema različitim institucijam. Zatim, formiranje posebnog povjerenstva, znači povjerenstvo ne bi radilo u punom kapacitetu obzirom da se prema ovom Zakonu ograničava nadležnost na postupanje i provjeru izvršenja obveza zapravo nositelja javnih funkcija. Postavlja se takođe pitanje, gdje svi spominju neovisnost, samostalnost – da li je ovo neovisno i samostalno povjerenstvo, da li je osigurana ta operativna samostalnost i neovisnost ovog tijela na način, evo, i provođenja procedure i osiguranja sredstava itd. u odnosu na ono koje postoji danas? U Prijedlogu zakona takođe se ne može odrediti, ono što je vrlo važno, status, pravni status ureda ovoga povjerenstva. To je ovdje već jednom naglašeno i ja želim to podcrtati, jer je to vrlo važno, ne zna se da li je riječ o stručnoj službi po Zakonu o upravi, koju može osnovati Parlamentarna skupština BiH ili je riječ o uredu koji se osniva za obavljanje stručnih, upravnih poslova čija priroda i način izvršavanja zahtjevaju zapravo posebnu organiziranost i samostalnost u svom radu i da imaju, naravno, svojstvo pravne osobe. Dalje, se postavlja pitanje Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, izvješću o financijskom stanju, zapravo, bliskih srodnika, gdje nemamo ni mišljenja Agencija za zaštitu osobnih podataka, neću se o tome, svi znate dobro na šta mislimo, spominjao je i kolega Lovrinović otprilike neke stvari i te se stvari moraju regulirati. Postavlja se pitanje – kome vi možete danas od svojih nekih bliskih srodnika upitati nekakve osobne podatke da bi ih vi dostavili? Znači, mora se znati točno za šta, kako i gdje i kome možete dati zapravo te podatke. Zatim u Prijedlogu zakona daje se ovlaštenje povjerenstvu da vlastitom istragom i u suradnji sa drugim tijelima svih javnih organa na razini BiH i od ostalih osoba može zatražiti informacije i oni su ih dužni dostaviti ovom povjerenstvu, ukoliko ih ne dostave povjerenstvu podliježu sankcijama. A to sve rade osobe, znači, gdje je predsjednik povjerenstva, po ovom Zakonu mora imati završen pravni fakultet i osam godina radnog iskustva, a ostali visoku stručnu spremu i četiri godine radnog iskustva i takvi kadrovi izriču kazne, opomene, prijedloge za razrješenje, o kojima je kolegica govorila, da ne govorim dalje, organi ko je nadležan za imenovanje i novčane kazne od 1.000,00 do 20.000,00 nositelju javne funkcije. Evo još jednom uz ove nekakve napomene ja se nadam da ćemo mi biti odgovorni spram donošenja jednog ovakvog zakona, tako da bez obzira ko će, kako, to je svačiji vlastiti stav, podržati. Ja ću prihvatiti i zaključak, osobno prihvatljiv mi je, i da se ne izjašnjavamo, ali u svakom slučaju očekujem da podržimo zaključak da Vijeće ministara dostavi u narednom periodu Prijedlog zakona o sukobu interesa, ali da to bude jedan sustavan zakon koji će imati, naravno, mišljenje svih nadležnih i Agencija za zaštitu osobnih podataka i Središnjeg izbornog povjerenstva, znači i naravno našeg Zakonodavno-pravnog sektora i da se u tom smislu nećemo pozivati na neke, uz uzvažavanje, nevladine organizacije, koje i tamo vjerojatno imaju nekakve stručne osobe. Ali ja mislim da ukoliko bi nastavili sa ovakvom jednom praksom, ovakvih, to bi bila izričita, mislim izravna šteta ove Parlamentarne skupštine kad su u pitanju ovi zakoni. Bez obzira ili se radilo o Zakonu o sprječavanju sukoba interesa ili zakona iz oblasti kaznene ili pak zakona, ne znam, o upravi i upravnim sporovima i drugim nekim materijalnim zakonima. Evo hvala vam lijepa, nadam se da ćemo svi gledati u istom pravcu, a cilj nam je da donesemo jedan sustav, provodiv zakon i zakon koji će uistinu spriječiti i koji će na neki način osigurati da se provede i da svi budu jednaki pred zakonom. Hvala vam lijepa.
Hvala. Sada za promjenu zastupnik Jasmin Emrić.
Zahvaljujem predsjedavajući. Ma neću ja previše umarati uvaženi Dom sa ovim prijedlogom, sve smo čuli, ali moram reći da bi bila najveća šteta da mi nismo uopće razgovarali o ovoj temi i ja sam zadovoljan što smo konačno progovorili o sistemu sukoba interesa na nivou institucija BiH i već sam naglasio, a čini mi se da me neki nisu najbolje čuli, da mi trenutno ne provodimo Zakon o sukobu interesa, te sam takođe naglasio da je od početka 2018. godine blokiran rad Komisije, jer nismo mogli postići kvorum za radi i odlučivanje i mislim da je to svima jasno. Ovdje je bilo nekih pitanja koje su u vezi s tim da se trenutno ne poznaje status Ureda Komisije za odlučivanje o sukobu interesa. Znači, Komisija za sprečavanje sukoba interesa ima Ured koji je pri Agenciji za prevnciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije. Ured Komisije za odlučivanje o sukobu interesa radi stručne, administrativne i tehničke poslove za potrebe Komisije. Znači, postojeći Zakon je takav da Komisija za odlučivanje o sukobu interesa ima memorandum, a akte ovjeravamo pečatom Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, Ured je pri Agenciji. To je vrlo teško raditi, ja sam bio predsjednik ove Komisije, nažalost moram reći, jer sam se toliko mučio da objasnim javnosti zašto mi nekada ne radimo, zašto nismo efikasni i zašto nismo funkcionalniji itd. zašto nema kvoruma, jednostavno bio sam pod tim pritiskom i to je, ovo je vrlo težak postojeći Zakon, vrlo težak za provođenje i u komunikacijskom smislu s Uredom. Evo, gdje je sjedište Komisije po postojećem Zakonu? Nema ga. Kakav je status Komisije? Nema ni statusa. Gdje smo mi, jesmo pri Parlamentarnoj skupštini? Nismo, ne znamo gdje smo, nismo ni u APIK-u. Predsjednik Komisije nema marku da kupi za papir, znači mi ne možemo kupiti list papira, Komisija za odlučivanje o sukobu interesa. To je postojeći Zakon, kako provoditi, a rekli smo ovako važan sistemski zakon. Toliko je važan da je on dvije godine na čekanju, da ne znam, po nekoliko puta bude na Ustavnopravnoj komisiji i sve se ovo znalo i 2016. i 2017. i 2018. bio je poznat ovaj novi tekst Zakona, moglo se djelovati, pa moglo se je na različite načine, prije svega Vijeće ministara i te kako je moglo dati svoj doprinos da danas imamo tekst zakona upravo onako kako ste vi svi u svojim diskusijama iznijeli, ali, nažalost, nije bilo takve komunikacije, nije bilo tih prijedloga i imamo ovo što imamo. Ali ipak zbog važnosti ovog Zakona ja bih vas molio da sve ovo sagledamo, ne znam kako će ovo završiti, ali bilo bi vrlo štetno da i ovaj, kako smo rekli, dobar temelj za daljnje razgovore propadne. Također mislim da se u amandmanskoj fazi može djelovati na sve i jedan član, da ga popravimo, da uredimo te definicije, možda da i na drugi način formuliramo imenovanje komisije, da ostvarimo tu veću nezavisnost od politike. Ja ne znam kako se više može postići nezavisnost od političkog utjecaja, ako kažem da nije, ako kažemo da član komisije nije član nijedne političke stranke, pa da ni pet godina prije toga nije bio član političke stranke. Sada mi članovi Predstavničkog doma i Doma naroda smo članovi Komisije, to je politizacija, to je već prividni sukog interesa i to je ono što slušamo sve ove godine o postojećem ovom sistemu. Stoga, evo mislim da je ovo bila korisna rasprava, bez obzira kako će završiti, da znamo, evo i javnost zna zašto Komisija za odlučivanje o sukobu interesa ne rade, da mene više kao bivšeg predsjednika Komisije ne zovu, jer ja ni o čem ne odlučujem, moj mandat je u toj Komisiji istekao, neka javnost u BiH zna, jer ljudi ne znaju uopće da li sam ja nadležan ili nisam. Mene zovu iz općinskih vijeća kao zašto se ne provodi Zakona o sukobu interesa. Pa evo zbog ovoga se ne provodi, dvije godine nismo to uredili. Prema tome gospodo na vam je da odlučite, a ja mislim da sam svoju obavezu kao raniji i bivši član Komisije izvršio da vas upoznam o svim informacijama i trenutnom stanju. Hvala.
Hvala. Zastupnica Borjana Krišto, ispravka krivog navoda.
Imam uistinu potrebu reagirati na ovo što je kolega kazao, pa čisto radi pojašnjenja za sve one koje ne zna, jer naravno da se svih nas tiče i postojeći Zakon. Znači, ne radi se o tome da se Zakon ne provodi, nego jednostavno nema zasjedanja komisija u ovom trenutku dok Povjerenstvo za sprječavanje o sukobu interesa ne imenuje ovaj Dom i Dom naroda. Znači, to je Povjerenstvo koje radi u skladu sa postojećim Zakonom. Sve ono što se našlo u tom Povjerenstvu, znači taj Ured koji opskrbljuje ovo Povjerenstvo, znači, radi stalno, sve odluke, sve prijave, provjere će doći Povjerenstvu na postupanje i odlučivanje sve dok se Zakon ne promijeni. Znači, ukoliko bude tako sve ono, znači nema toga da je nekom, jer nema zastarjevanja ni prema postojećem Zakonu, ovaj, u smislu rješavanja pitanja sukoba interesa. Tako da, znači, ne radi se o tome i krive su informacije, ne treba s tim izlaziti da taj Zakon ne funkcionira, da se on ne provodi. On je tako postavljen, znači, da mi kako nismo radili u Parlamentu godinu dana, nismo imali formirano povjerenstvo, tako to povjerenstvo nije radilo. Znači, od sljedeće sjednice, evo nemamo danas, znam, na dnevnom redu, od sljedeće sjednice naše i Doma naroda kad se formira to Povjerenstvo u skladu sa Zakonom ono ima dužnost i obvezu sazvati se, na čelu tog Povjerenstva je osoba iz oporbe i samo ću vas još podsjetiti radi informacije, da sve odluke u tom Povjerenstvu u prošlom sazivu su donesene jednoglasno, na prijedlog stručne službe koja obavlja poslove, jer u skladu sa tim Zakonom, a i naravno svakim budućim, odluke se moraju donositi u skladu sa pravnim propisima i regulama koje se odnose na predmetni zahtjev. Tako da, evo molim vas čisto da imamo nekakvo pojašnjenje, ovo nije pojašnjenje u smislu, da ga ne shvatite, nedonošenja nekog drugog zakona, da li je to rješenje dobro ili ne to je na nama da mi raspravimo, ali ovo samo toliko kao ispravka onoga o čemu je govorio predsjednik, ne treba se toliko, da tako kažem, upinjati da nam pojasni da to ne funkcionira, postoje stvari koje se rade isključivo po sadašnjem Zakonu. Hvala.
Hvala. Uvaženi zastupnik Predrag Kožul, diskusija.
Ma ja zaista nisam imao namjeru diskutirati o ovom Zakonu, posebno iz razloga što su kolege iz mog kluba, koji su detaljnije ušli u ovaj Zakon, diskutirali. Ali u ovom Zakonu ima jedna, jedan detalj, jedna stvar koja nije rečena, a ona mene strašno smeta, a često se ponavlja u našim, pa rekao bih, različitim djelovanjima, tiče se članka 11. Zakona. Dakle, u članku 11. su definirana različita ograničenja nakon prestanka funkcije zastupnika ili bilo kojeg izabranog ili imenovanog dužnostnika. Dakako da bi se dalo pričati i o stavku (1) o tim ograničenjima, posebno s aspekta nekakvih restrikcija koje smo mi sami sebi u ovom Parlamentu uveli, a koji uveliko imaju veze sa tim, upravo s tim ograničenjima nakon prestanka mandata. Al' poslušajte članak, stavak (2) tog članka – odredbe iz stavka (1) ovog članka ne odnose se na sticanje prihoda i naknada po osnovu sudjelovanja u međunarodnim projektima koje financira Evropska unija, strana država, strana i međunarodna organizacija i udruženje. Dakle, kad radimo za domaću organizaciju, uduženje i poduzeće mi smo automatski mutni, sumnjivi, koruptivni, a čim radite za međunarodnu organizaciju bilo koje razine i bilo koje fele na vama je odjelo poštenja i nemate nikakvih problema. Dajte, kolegice i kolege nemojmo sebe na taj način ponižavati, to zaista nema smisla.
Hvala. Uvažena zastupnica Mirjana Marinković-Lepić, diskusija.
Meni je na neki način žao što se minimizira trud grupe poslanika koji je uložen u izradu ovog Zakona i ne mislim da su svi zakoni koje predloži Vijeće ministara divni i krasni i ja sam pravnica 35 godina, pa sam znala kad se zakon donese, kad ga prvi put pročitam, znam odmah gdje će biti problem u njegovoj provedbi, iako eto nisam u tim najvišim organima, bila sam pravnik u privredi itd. Dakle, malo mi ružno zvuči kad se kaže žao mi je što je to poslanik ili grupa poslanika, što nije Vijeće ministara. Zašto da nam bude žao ako mi ovdje imamo jedan prijedlog zakona o kojem možemo diskutovati, gdje je prvo čitanje, gdje postoji mogućnost da se daju amandmani. Dakle, ja sam i jučer, ja sam, naravno, neiskusna u odnosu na veći broj poslanika ovdje, ovo mi je prvi mandat, ali već onako neke stvari mi smetaju u smislu kada se predloži neka izmjena ili nešto, e pa to je trebalo sistemski. Pa evo što nije sistemski, što nije? Ako kažemo, koliko traje rekoste, 6 godina? Dvije godine.
Dvije godine, dije godine traje ovaj postupak, pa evo imalo je Vijeće ministara mogućnost, kako je rekao kolega Emrić, da dosad ponudi Zakon o sukobu interesa, zašto nije. Ako su se neke stvari i uočavale i mane svih nekih zakona, propisa itd. što se nije radilo? Vijeće ministara je moglo raditi. Prema tome, nekako mi malo ovo ružno zvuči, žao nam je što nije, Bože, i kako reče kolega Emrić, dakle to je naše pravo i zato smo tu da između ostalog predlažemo i donošenje zakonskih propisa. Jer evo i juče nekako na komisiji čiji sam ja član bilo je, pa eto znate najbolje da se ovo uradi odjednom, ove pojedinačne izmjene nisu, pa eto što se nije onda dosad radilo, primjera radi. Znači, a takođe mislim da ovdje kad se počne o ovakvim stvarima pričati kao što je sukob interesa, tada odmah spominjemo i zaštitu ličnih podataka itd. i mislim da su to na neki način izgovori obzirom da smo mi majstori da izigramo svaki mogući zakon i da naš status i članova naše porodice ne može biti ni na koji način tajna za građane BiH, jer smo takođe svjedoci da su nam penzionisani roditelji, punčevi itd. odjednom vlasnici enormne imovine koju nisu mogli steći za čitav život, a kamo li od onih novaca koje su primali, dakle za posao koji su radili. Prema tome, mislim da imamo ovdje Prijedlog zakona, prvo čitanje, o kojem treba da se izjasnimo, koji je materijal za raspravu i da konačno okončamo zakonodavni postupak koji se evo već vuče godinama. A to da li mi, da li se može odlučivati o sukobu interesa ili ne može, pa evo vidimo da ne može. Znači, na ovaj način na kojim je ovim Zakonom regulisano ne obezbjeđuje se, znači, potpuna neovisnost, a vidimo, znači, da i blokada Parlamenta apsolutno znači blokira i rad te komisije. Znači, ovo nije dobro rješenje, imamo jedan temelj, ljudi su uložili napore da se sačini zakon, podnijeli ga i hajmo se o tome raspraviti. Takođe ne smatram da je moda da se postavljaju poslanička pitanja, jer to je takođe naše pravo, pa iz odgovora koje dobijemo vidimo određene stvari, pa onda predlažemo izmjene ili diskutujemo po pitanju budžeta itd. kad vidimo koje se pare potroše na neke stvari za koje smatramo da ne treba. Tako da ja ne mislim da je to moda, to je isto naše pravo, prema tome molim vas da se naše aktivnosti ne označavaju na taj način.
Hvala. Ispravka krivog navoda, uvažena zastupnica Alma Čolo.
Ja bih željela prvo da ispravim krivi navod gospodina Emrića, koji je rekao da ga zovu iz općinskih vijeća i da ga pitaju za informacije o toku postupaka po osnovu Zakona o sprječavanju sukoba interesa. Koliko ja znam Federacija ima svoj Zakon o sprječavanju sukoba interesa, isto tako ima i Republika Srpska i Federacija treba da uspostavi tijelo koje će provoditi tu proceduru. Ovo tijelo na nivou države Bosne i Hercegovine nema nadležnosti za nivo općinskih vijeća. Druga ispravka krivog navoda ja ovo što je kolegica Mirjana Marinković-Lepić rekla, to je naše pravo, da je tako gospodin Emrić rekao. Ne on je rekao da je naše dužnost kao poslanika da podnosima zakone, da ih dajemo u parlamentarnu proceduru. Ja ispravljam njegov navod, to nije naša dužnost, to jeste pravo, ali nije naša dužnost i ne treba to posmatrati kao dužnost. Isto tako nije naša dužnost da podnosimo poslaničke inicijative i da postavljamo poslanička pitanja. Ja sam u prethodnom periodu na hiljade poslaničkih pitanja pročitala koja glase potpuno isto, napisali ste ih Vi, Mirjana, napisala ih je Aida Baručija, napisao ih je Damir Arnaut, a koja uglavnom glase ovako i upućuju se svim institucijama koja se finansiraju iz državnog dudžeta – koliko je para potrošeno za službene telefone, koliko je bilo ugovora o privremenim i povremenim poslovima, koliko je bilo ugovora o djelu, kakav vam je sastav voznog parka, koja je vrsta vozila koja imate, koja je godina proizvodnje i kolika je trenutna knjigovodstvena vrijednost tih vozila? Ja sad samo se pitam šta je svrha tih pitanja ukoliko poznajemo djelokrug rada Ureda za reviziju institucija BiH koji kontrolira svaku državnu instituciju i koji na kraju godine donosi izvještaj u kojem se konstatuju, ako postoje, odgovarajuće nepravilnosti u korištenju finansijskih sredstava. Mi smo mogli kroz Komisiju za finansije i budžet .../govornica se upozorava na vrijeme/...predložiti određeni zaključak i reći – da Ured za reviziju prilikom razmatranja izvještaja finansijskih u ovoj godini posebno vodi računa o ovim stvarima. A ne postavljati ovolika .../govornica se upozorava na vrijeme/... pitanja, da bi ... i ove druge nevladine organizacije rekle da su ti poslanici aktivni, a mi ostali nismo aktivni što rukovodimo važnim komisijam i što radimo važan posao u ovom Parlamentu.
Hvala. Jasmin Emrić, povreda Poslovnika.
Nemam drugu mogućnost, ali moram kratko samo da interveniram, ne možete Vi, uvažena kolegice, ispraviti moj krivi navod, da mene zovu ljudi.
Morate reći koji je član Poslovnika povrijeđen.
Ja sam govorio o tome da ljudi ne razumiju nadležnost Komisije ...
Dobro, hvala Vam, hvala Vam, gospodine Emriću.
... a gdje ćete Vi ispraviti krivi navod da mene ljudi zovu, dajte molim Vas.
Dakle, nemamo više prijavljenih po ovoj tački dnevnog reda. Prelazimo na narednu tačku, hvala vam. Tačka osam, Ad. 8. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prebivalištu i boravištu državljana BiH, predlagač: zastupnik Zlatan Begić, broj: 01-02-1-1882/19 od 05.11.2019. godine (prvo čitanje)
Zakonodavno-pravni sektor dostavio je Mišljenje 15.11.2019. godine, Kolegij Doma je kao nadležnu komisiju odredio Ustavnopravnu komisiju. Ustavnopravna komisija je dostavila Mišljenje kojim je utvrđeno da je Prijedlog zakona usklađen s Ustavom BiH i pravnim sistemom BiH, te je prihvatila principe Prijedloga zakona. Otvaram raspravu o Prijedlogu zakona u prvom čitanju. Uvaženi zastupnik Zlatan Begić. Izvolite.
Poštovani predsjedavajući, uvažena zamjenice predsjedavajućeg, uvaženi zamjeniče predsjedavajućeg, poštovane kolegice i kolege, dragi gosti. Znate kako, ako pogledamo prijedloge zakona koji su se danas našli na dnevnom redu svi se tiču institucija Bosne i Hercegovine, tiču se odnosa unutar institucija i to je važna stvar, u tom smislu bi se ja doista zahvalio na naporu svim predlagačima. Zašto je ovaj Prijedlog zakona specifičan? Specifičan je zbog toga što se on tiče građana. Ovaj put na dnevnom redu je jedini Prijedlog zakona koji se neposredno i direktno tiče građana. Pa bih vas ja u tom smislu zamolio, gledaću da budem što kraći, što koncizniji i što jasniji vezano za ovaj Prijedlog zakona. Naime, ne bih da ulazim u razloge, pogotovo razloge političke naravi zašto je ovakav Zakon ikada donesen, a donesen je sa vrlo rigidnim uvjetima za prijavu prebivališta. E sad, u pravu imate ljudska prava i slobode koje ne možete uslovljavati i ograničavati ničim, a imate ona prava koja možete da ograničavate kada zato postoji legitimni cilj i kada je to u interesu demokratskog društva. Šta znači usloviti pravo na prijavu prebivališta? To nači usloviti pravo na ličnu kartu, to znači usloviti pravo nekome da bude učesnik pravnih odnosa i pravnih poslova. To znači načiniti ga objektom, a ne subjektom prava. Ljudi su posljednji put bili objekti prava prije više od 1.000 godina, za vrijeme feudalizma. Ljudi su postali subjekti prava i pravnih odnosa nakon građanskih i buržoaskih revolucija na tlu Evrope. Danas je to nešto, dakle, pravo na pravni subjektivitet koji je garantovano međunarodnim dokumentima koji imaju nadustavnu snagu u Bosni i Hercegovini, to je nešto što se više nigdje, bilo indirektno, bilo direktno, ne dovodi u pitanje. E sad, kako je to ograničeno pravo na pravni subjektivitet, odnosno pravo na prijavu prebivališta? Nametnuti su uslovi isključujuće naravi, imperativne naravi da biste prijavili prebivalište. Ili morate biti vlasnik nekretnine pa morate podnijeti dokaz o tome ili morate biti oženjeni ili udati za vlasnika nekretnine, ili morate imati ugovor o zakupu ili, pazite sad ovo što je naročito zanimljivo, morate priložiti dokaz da ste pokrenuli postupak legalizacije nelegalno izgrađenog ili bespravno izgrađenog objekta. Informacije radi na području Grada Sarajeva prema procjenama postoji oko 60.000 bespravno izgrađenih objekata. Na području Republike Srpske oko 80.000 bespravno izgrađenih objekata. E sada, ti neki objekti su izgrađeni poslije proteka rokova za legalizaciju bespravno sagrađenih objekata, a evo vam jedan podatak, samo kada je u pitanju Opština Novo Sarajevo, od 4.500 podnesenih zahtjeva za legalizaciju bespravno sagrađenih objekata, 1.500 zahtjeva je negativno rješeno. Postavlja se pitanje – šta sa tih ljudi? Šta kad istekne lična karta? Šta kad dijete stekne punoljetstvo i treba da ode da prijavi prebivalište, naravno, da provede neophodne administrativne radnje i da postane nosiocom lične karte, bez koje lične karte ne može steći ni pravo vlasništva na nekretnini da bi u skladu sa ovim Zakonom mogao da prijavi prebivalište i da dobije lični dokument. Pa ne može se ni udati ni oženiti bez lične karte, je li tako? Dakle, to je svojevrsna građanska smrt. E sad, da ne pomislimo da smo samo mi ovdje Bosanci ili Balkanci skloni bespravnom građenju, a mi imamo debeo razlog zbog čega si ove cifre ovakve kakve jesu, debeo razlog. To je nažalost ova glupost koju smo napravili devedesetih godina i ova strašna razaranja koja smo imali stambenog fonda, protjerivanje gdje su ljudi došli u situaciju, siguran da ovdje i u sali ima ljudi da moraju napraviti neki kućerak i da moraju smjestiti porodicu, djecu. Evo vam još neki podaci, od 1960. godine u Republici Italiji u kojoj nije bilo rata poslije Drugog svjetskog rata naravno, oko 4 i po miliona je bespravno sagrađenih objekata do danas. U Grčkoj od 7 miliona stambenih kuća, ¼ je bespravno sagrađena, dakle, bez potrebnih dozvola. E sad zamislite da su u tim zemljama doneseni propisi kakvi su doneseni kod nas za prijavu prebivališta od koje zavisi izdavanje lične karte, a od toga zavisi, recimo, prijava na zdravstveno osiguranje, pa imamo situaciju da nam se snima film „Berači željeza“ gdje umire plod u ženi, gdje žena jedna preživljava zbog toga jer nije prijavljena na zdravstveno osiguranje. Posebno ću govoriti o romskoj nacionalnoj manjini koja je posebno pogođena ovim ovakvim rješenjem, ali su pogođeni svi građani da znate, širom Bosne i Hercegovine. Dakle, zamislite situaciju da u ovim zemljama koje sam naveo da je ovakav propis? Danas biste imali na desetine miliona građana Evropske unije koji su doživljeli građansku smrt, koji su lica bez ličnog identifikacionog dokumenta, koji ne mogu imati putne isprave, slobodu kretanja, ne mogu se zaposliti, ne mogu se oženiti, ne mogu se prijaviti na zdravstveno osiguranje. Dakle, oni su objekti unutar pravnog sistema i unutar pravnih odnosa. Kada je riječ o pripadnicima romske nacionalne manjine u ovoj zemlji su na snazi konvencije koje nas obavezuju da, da tako kažem, introduciramo pozitivnu diskriminaciju. Mi imamo popisanih 12.000 Roma, građana romske nacionalnosti u Bosni i Hercegovini prema Popisu iz 2013. Prema procjenama relevantnih međunarodnih organizacija njih ima između 60.000 i 80.000. dakle, mi imamo između 50.000 i 60.000 ljudi samo koji pripadaju romskoj nacionalnoj manjini, koji uopšte ne postoje za sistem, plus svi ovi slučajevi, pa nekad i ... slučajevi gdje mladi bračni par ostaje prijavljen kod roditelja i sutra da dođe do kakvih sudskih problema desilo bi se to da po papirima nisu ni imali zajednicu života kao bitan sastavni element braka, jer su ostali prijavljeni kod svojih roditelja da ne bi imali ovih problema koji su nametnuti ovim i ovakvim zakonima. Ovakve odredbe vrlo slično postoje i u Zakonu Republike Srbije. Međutim, one u Zakonu Republike Srbije nisu postavljene na isključujući način u smislu ko ne ispuni taj uvjet ne može prijavit prebivalište i ne može ostvariti sva ova druga prava, pa i pravo na lični identifikacioni dokument, nego su postavljene kao pomoćno sredstvo koje olakšava prijavu prebivališta uz obavezan dodatak i po svakom drugom osnovu gdje se čak državnom organu daje obaveza i dužnost da on svojim rješenjem utvrdi prebivalište ukoliko građanin nema, odnosno ne posjeduje osnov da bi prijavio prebivalište po bilo kom osnovu. Dakle, to je dužnost za državne institucije, a pravo za građanina koji se ne može ograničavati. Vrlo kratko, dvije stvari koje su mi, recimo, upale nekako u vidokrug za vrijeme rasprave na Ustavnopravnoj komisiji vezano za ovaj Zakon. Jedan od kolega je vrlo ispravno upitao – čekajte malo, kako je moguće da neko ko je državljanin ove zemlje ne može da dobije ličnu kartu i prijavi prebivalište? Moguće je, upravo zato se ove izmjene i predlažu. I takođe, jedan od kolega je primjetio da može doći do zloupotreba i tu se slažem ali vas molim da obratite pažnju na ... .../govornik se upozorava na vrijeme/... Ovdje je u pitanju pravni subjektivitet svakoga od nas i svi se možemo naći u ovoj situaciji, a u amandmanskoj fazi ako treba pojačavat ćemo i kaznene odredbe, dok u slučaju zloupotreba, pa i neke druge preventivne mjere ukoliko dođe do eventualne zloupotrebe ovoga prava. Hvala vam lijepa, izvinjavam se ako sam odužio.
Hvala. Nemamo više prijavljenih po ovoj tački dnevnog reda. Idemo na tačku dnevnog reda broj devet, Ad. 9. Prijedlog izmjena Poslovnika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, predlagači zastupnici: Mirjana Marinković-Lepić i Predrag Kojović, broj: 01-02-1-1290/18 od 26.02.2019. godine (prvo čitanje)
Zastupnici Mirjana Marinkovi- Lepić i Predrag Kojović su u skladu sa članom 201. stav (2) Poslovnika preuzeli ulogu predlagača za navedeni prijedlog izmjena Poslovnika, te je zakonodavni postupak nastavljen, a raniji predlagač u prethodnom sazivu Doma je bila zastupnica Maja Gasal-Vražalica. Zakonodavno-pravni sektor dostavio je Mišljenje 31.05.2018. godine. Kolegij Doma je kao nadležnu odredio Ustavnopravnu komisiju. Ustavnopravna komsija je dostavila Mišljenje. Komisija je usvojila prijedlog izmjena Poslovnika. Otvaram raspravu o prijedlogu izmjena Poslovnika u prvom čitanju. Uvažena zastupnica Mirjana Marinković-Lepić, diskusija.
Pa, evo, ja bih samo, bez obzira što ste ih dobili u materijalu, dakle, pojasnila. Neću dužiti, ovo je preuzeti, znači, tekst od ranije poslanice Maje Gasal-Vražalica. Dakle, trenutno važeća odredba člana 12. Poslovnika Zastupničkog doma koja je sada u primjeni reguliše ostvarivanje prava na plaću i naknade i reguliše status samo onih zastupnika koji su u radnom odnosu u Parlamentarnoj skupštini BiH i ona trenutno glasi da zastupnik koji ima status stalno zaposlenog u Parlamentarnoj skupštini BiH ima pravo na plaću za obavljanje dužnosti i druge naknade u skladu sa zakonom i odlukama Zajedničkog povjerenstva za administrativne poslove, a svi zastupnici imaju pravo na zastupnički paušal, te pravo na naknadu određenih materijalnih troškova. Ono što je predloženo, znači, izmjenom Poslovnika, predloženom izmjenom jasnije se definiše ostvarivanje prava na plaće i druge naknade zastupnicima kako je to propisano Zakonom o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine, odnosno Zakonom o radu u institucijama Bosne i Hercegovine. Dakle, mi već imamo zakone koji regulišu i radno-pravni status i koje regulišu i plaće i naknade i prema ovoj predloženoj izmjeni član 12. Poslovnika bi trebao da glasi da zastupnik ima pravo na plaću i druge naknade u skladu sa zakonom.
Hvala. Nemamo više prijavljenih po ovoj tački dnevnog reda. Prelazimo na tačku dnevnog reda broj 10. Ad. 10. Izvještaj – detaljna analiza rada Izvozno-kreditne agencije BiH sa posebnim naglaskom na poslovanje sa „Unisom“ – fabrikom cijevi Derventa, sa prijedlogom mjera za rješavanje problema u radu ove agencije, podnosilac: Upravni odbor Izvozno-kreditne agencije BiH, broj: 01-50-1-15-50/17 od 17.05.2018. godine
Izvozno-kreditna agencije Bosne i Hercegovine dostavila je ... Izvještaj u skladu sa Zaključkom sa 50. sjednice Doma koja je održana 26.07.2018. Nadležna komisija za vanjsku trgovinu i carine razmatrala je i primila Izvješaj k znanju, te Domu predložila usvajanje sljedećeg zaključka: Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH zadužuje Upravni odbor Izvozno- kreditne agencije da se u saradnji sa entitetskim vladama kao osnivačima Agencije opredjeli za varijantu rješavanja dalje budućnosti Izvozno-kreditne agencije. Otvaram raspravu o Izvještaju. Uvaženi zastupnik Šemsudin Mehmedović. Izvolite.
Hvala predsjedavajući. Uvažene kolegice i kolege, pred nama je Izvještaj višemjesečnog rada Komisije za vanjsku trgovinu i carine, pa čak i ad hoc komisije koja je bila formirana da se utvrdi stanje u Izvozno-kreditnoj agenciji, koja je institucija Bosne i Hercegovine čiji je zadatak zapravo podrška izvozno orijentiranim firmama iz Bosne i Hercegovine. Međutim, zbog izdavanja garancija koje nisu izgleda imale pokriće, prvenstveno zbog Tvornice cijevi Derventa, Unis, u iznosu od nekih 180 miliona KM ova Izvozno-kreditna agencija došla je u situaciju da ne može normalno da funkcionira. I višemjesečni rad i Komisije za vanjsku trgovinu i carine i ad hoc komisije poručio je određeni niz zaključaka i treba da se utvrdi, odnosno opredjeli šta mi želimo zapravo više sa tom Agencijom, da li je želimo ugasiti, da li želimo ići u stečaj, pa formirati novu agenciju itd., ali našim privrednicima nedostaje ovakva jedna agencija koja će davati garancije za izvoz naših formi. S toga vas molim, obzirom da je ovo preostala obaveza iz prošlog mandata jer je ovo, kao što vidite, u zahtjevu iz jula mjeseca 2018. godine, a obzirom da nerad ovog Parlamenta evo tek sada je došlo na dnevni red. Stoga vas molim da podržite i da se zaduži Vijeće ministara da se konačno opredjeli šta želi zapravo sa ovom Agencijom. Hvala lijepo.
Hvala. Uvažena zastupnica Mira Pekić, diskusija.
Pa, evo, ja ću da se osvrnem na ovaj Izvještaj, odnosno detaljnu analizu rada Izvozno- kreditne agencije, sa posebnim naglaskom na poslovanje sa Unis, Fabrikom cijevi Derventa, s prijedlogom mjera za rješavanje problema u radu ove Agencije. Ako se posmatra ova tačka dnevnog reda i Zaključak Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine iz 2017. godine, ovaj materijal bi trebao da ima mnogo više stranica i trebao bi mnogo više da kaže i mnogo više da nam pomogne u određivanju našeg stava vezano za Izvozno-kreditnu agenciju BiH. Ono što se uradilo na osnovu Zaključka Predstavničkog doma Parlamenta BiH, to je hitno imenovanje Upravnog odbora. Koliko znam Upravni odbor Izvozno-kreditne agencije je imenova,n i dostavljanje materijala Tužilaštvu, rekli su da su to uradili. Drugo, hitno donošenje konačne odluke u pogledu određivanja optimalnog rješenja za dalji rad Izvozno-kreditne agencije nije ništa ispunjeno, nije ništa urađeno po tom pitanju. Izvozno-kredizna agencija i dalje se susreće sa problemima u svom poslovanju, i dalje nije ništa urađeno sa brojnim sudskim procesima, niti su ti sudski procesi završeni. IGA je Zakonom koje je ovo tijelo donijelo u 2004. godini je formirana i sa 51,35 miliona KM osnivačkog kapitala. Sa tim osnivačkim kapitalom znači IGA je počela da radi. Zadatak same Izvozno-garantne agencije je bio da služi izvozno orijentisanim preduzećima u smislu kako kreditnog osiguranja, odnosno faktoringa, garancija i samih podataka u bonitetu nekih preduzeća. U ovim zakonskim rješenjima je perdviđeno i osnivanje međuministarskog savjeta odnosno vijeća sa ulogom da razmatra podnesene informacije o poslovanju i donese smjernice za rad IGA-e. No međutim, nikada to međuministarsko vijeće nije formirano, a IGA je nastavila da radi i da daje garancije i da gomila gubitke, tako da je rezultat onog što smo mi dobili u ovom našem materijalu, da je Izvozno-kreditna agencija podnijela 230, oko 230 miliona maraka vrijednosti predmeta protiv klijenata zbog duga i da su tužbe koje se vode protiv Izvozno-kreditne agencije oko 80 miliona KM. To je rezultat rada i rezultat rada je i da Nezavisna revizorska kuća Deloitte nije za 2017. godinu opšte ocijenila poslovanje Izvozno-kreditne agencije nego se uzdržala od davanjam mišljenja što je gore i od samog negativnog mišljenja, zato što ne vidi razlog i ne vidi mogućnost nastavka poslovanja i poslovne aktivnosti ove Izvozno-kreditne agencije. Ja sam stvarno mislila da mi bi trebali predložiti nove zaključke na ovom zasjedanju, no međutim i ovi postojeći zaključci koje smo usvojili, koje je ovaj Dom usvojio u 2017. godini nisu ispoštovani i nisu, nije ništa odrađeno osim ove dvije stvari koje sam navela na početku. Tako da mislim da i ovaj prijedlog komisije za, gospodina Mehmedovića, da je sasvim korektan i da bi se moglo sa tim prijedlogom ići da se zaduži Upravni odbor i Izvozno-kreditna agencija Bosne i Hercegovine, da se opredjeli za varijantu rješavanja dalje budućnosti Izvozno-kreditne agencije. Još nešto mi tu imamo, a to je da je, da sam gledala u Izvještaju o radu Upravnog odbora za 2018. godinu, Upravni odbor Izvozno-kreditne agencije je pozvao revizorske kuće, što mi ovdje ne znamo, revizorske kuće da im se pomogne u odabiru najboljeg rješenja za prevazilaženje problema. Prema tome, i to je nešto o čemu mi ovdje treba da vodimo računa. Upravni odbor IGA-e znači, ovaj, zahtjeva i dalju pomoć i od revizorskih kuća i od drugih institucija, tako da ova informacija koju smo mi dobili, ova Informacija o kojoj smo, o kojoj danas treba da raspravljamo u najmanju ruku je neozbiljna. Ništa od ovih naših zaključaka nije urađeno, nemamo nijednu pravu, nijedan od prijedloga za dalji rad IGA-e nije obrazložen na dobar način, ovdje je to sve rečeno površno, nije se ulazilo u dublju analizu, tako da smatram da se mi, da ćemo se još jedan duži period baviti sa ovim problemima i sa izvještajima Izvozno- garantne agencije. Hvala.
Hvala. Uvaženi zastupnik Nermin Nikšić, diskusija.
Zahvaljujem gospodine predsjedavajući. Dakle, ja nisam participirao u radu prethodnog saziva Predstavničkog doma pa se ne mogu buniti što nisu izvršeni ti zaključci iako, je li, i to pokazuje koliko su u Agenciji bili spremni da ispoštuju odnos Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Prije svega, ne mogu reći da je ovo bilo kakva, evo slažem se sa kolegama, detaljna analiza, a pogotovo ne mogu prihvatiti da detaljnu analizu urade oni koji su doveli Agenciju u ovakvo stanje. Dakle, ja se iskreno nadam da ćemo doći u fazu da počnemo raspravljati o onome što je u mandatu ovog Predstavničkog doma i što treba da bude naš odnos prema ovome ali nikako ne mogu da prihvatim da zadužimo one koji su doveli Agenciju u ovakvo stanje da nam sad oni predlože šta je to rješenje. Kad vidim ove cifre ovdje i ove milione koji su spiskani, dođe mi da se pitam ko je tu normalan. Uradili svoje, završili, mi sad kažemo – de nam predložite šta ćemo i Bog te veselio. Dakle, ja u najmanju ruku smatram da Zaključak treba dopuniti s tim da tražimo od nekih nadležnih institucija da uđu unutra, provjere zakonitost poslovanja i one koji su radili i doveli Agenciju u ovu fazu, ovaj, pozovu na odgovornost. Hvala.
Hvala. Nemamo više prijavljenih u vezi s ovom tačkom dnevnog reda. Idemo na narednu tačku, tačku 11. Ad. 11. Godišnji konsolidirani izvještaj interne revizije za 2017. godinu, materijal Ministarstva finansija i trezora BiH, broj: 01,02,03-16-1-1329/18 od 31.05.2018. godine
Kolegij Doma je kao nadležnu Komisiju za ovaj materijal odredio Komisiju za finansije i budžet. Komisija je dostavila Mišljenje, Izvještaj je prihvaćen i upućen dalje u proceduru s prijedlog Domu za usvajanje. Otvaram raspravu o Izvještaju. Nema prijavljenih po ovoj tački dnevnog reda. Zaključujemo raspravu. Prelazimo na tačku 12. Ad. 12. Konsolidirani izvještaj o sistemu finansijskog upravljanja i kontrole u institucijama Bosne i Hercegovine za 2017. godinu, materijal Ministarstva finansija i trezora BiH, broj: 01,02,03-16-1-1330/18 od 31.05.2018. godine
Kolegij Doma je kao nadležnu za ovaj materijal odredio Komsiju za finansije i budžet. Komisija je dostavila svoje Mišljenje, Izvještaj je prihvaćen i upućen u dalju parlamentarnu proceduru s prijedlogom Domu za usvajanje. Otvaram raspravu o Izvještaju. Nema prijavljenih. Hvala. Idemo dalje, sada imamo tačke 13. i 14. i ja predlažem da obavimo jedinstvenu raspravu o tački 13. Godišnji izvještaj Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH za 2017. godinu, broj: 01,02-50-19-1942/18 od 27.08.2018. godine i 14. Godišnji izvještaj Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH za 2018. godinu, broj: 01,02-50-18-1726/19 od 30.09.2019. godine. Molim da se Dom izjasni o tom prijedlogu, da obavimo jedinstvenu raspravu. Molim da glasamo. Hvala. Od ukupno prisutnih 37 – za 25, protiv 2, suzdržanih 10. Postoji i opća i entitetska većina. Dakle, donijeli smo odluku da obavimo jedinstvenu raspravu o tačkama 13. i 14 dnevnog reda. Podsjećam, tačke 13. i 14. Ad. 13. Godišnji izvještaj Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH za 2017. godinu, broj: 01,02-50-19-1942/18 od 27.08.2018. godine i Ad.14. Godišnji izvještaj Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH za 2018. godinu, broj: 01,02-50-18-1726/19 od 30.09.2019. godine.
Kao nadležna Komsija za ovaj Izvještaj je bila Ustavnopravna komisija. Ona je dostavila Mišljenje i za '17. i '18. Izvještaj je primila k znanju i predložila nastavak dalje procedure u skladu sa Poslovnikom Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine. Otvaram jedinstvenu raspravu o Izvještaju Visokog sudskog i tužilačkoj vijeća BiH za '17. i '18. Uvažena zastupnica Mirjana Marinković-Lepić, diskusija.
Ja ću se osvrnuti na Izvještaj Visokog i sudskog i tužilačkog vijeća za 2018. godinu. Mi smo ovaj materijal imali na hitnoj sjednici Doma, ali njoj nisu prisustvovali, dakle, svi poslanici. Ja ću, naravno, skratiti ono što sam već rekla, al smatram da se o Izvještaju Visokog sudskog i tužilačkoj vijeća treba prodiskutovati, da je to vrlo živa tema u javnosti već mjesecima, a živa tema je i u ovom Domu, obzirom da još uvijek nije konstituisana Komisija koja je oformljena na toj hitnoj sjednici Predstavničkog doma koji je, dakle, trebalo konstituisati i koja je trebala da ispita stanje u pravosuđu. Ja bih se prije svega osvrnula na sastav Visokog sudskog i tužilačkog vijeća koji je u Izvještaju, dakle, ja govorim o Izvještaju za 2018. godinu i samo da pitam, pošto nisam iskusna poslanica, da li je trebao danas da bude predsjednik prisutan, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća?
Ovdje imamo informaciju da su prisutni članovi ispred VSTV-a.
Aha, aha, dobro, mislim pitam, ne znam. Dakle, ja bih se prije svega osvrnula na sastav Visokog sudskog i tužilačkog vijeća gdje samo letimična pretraga nekih elektronskih medija nam govori, kad krenemo od jednog do drugog člana VSTV-a, pokazuje nam da su za većinu od njih vezane afere i da je izgleda i za pravosuđe, naravno, čast izuzecima, postala referenca da se dođe do najviših sudskih i tužilačkih funkcija, dakle, ako za sobom imamo afere, što je u svakom slučaju sramotno. Sam Zakon o VSTV-u kaže da članovi Visokog i sudskog i tužilačkog vijeća moraju biti osobe, između ostalog, visokog moralnog kvaliteta, što nije slučaj ni sa osobom koja je na čelu ove institucije i koja je, dakle, umješana u opće poznatu aferu „Potkivanje“. Takođe je u Izvještaju navedeno da, vezano, dakle, za ova načela moralnosti i etičnosti da su unaprijeđeni etički kodeksi vezani za rad sudija i tužilaca u 2018. i da je, dakle, uveden pojam integriteta i doličnog ponašanja. Ja ne bih rekla da je ovaj kriterijum u radu Visokog sudskog i tužilačkog vijeća ispunjen, jer evo, opet da kažem, bili smo svjedoci nedoličnog ponašanja čelnika ove institucije koji u kafani, dakle, razgovara o aktuelnom pravnom predmetu. U Izvještaju je takođe navedeno da je blizu 100 miliona od 2004. do 2018. potrošeno za reformu pravosuđa, ali cilj nije postignut. Dakle, da je to tačno potvrđuje Izvještaj Evropske komisije i popularno nazvan Izvještaj gospodina Pribea, a mene je takođe malo začudilo ali i zabrinula konstatacija u Izvještaju da medijski natpisi narušavaju ugled i neovisnost pravosuđa. To mi je doista zasmetalo jer ako bi se ispunili svi ovi uslovi koji su potrebni po Zakonu u smislu etičnosti, doličnosti ponašanja itd., i uslovi koji stoje i u etičkom kodeksu za sudije i tužioce, onda mediji zaista ne bi imali posla jer mi smo danas u situaciji da vidimo da mediji nažalost otkrivaju afere, umjesto da se kriminal rješava na pravno propisani način. Ono što, posebno sa aspekta ravnopravnosti spolova i što mene kao ženu na neki način boli i što sam uočila u ovom Izvještaju je konstatacija da kada je u pitanju ravnoporavnost spolova da se svijest o rodnoj ravnopravnosti unutar pravosuđa nalazi na srednjoj razini. Molim vas lijepo, mi imamo Zakon o ravnopravnosti spolova i Zakon o zabrani diskriminacije jedan je na snazi 10, jedan je na snazi 9 godina i mi još uvijek imamo svijest o ravnopravnosti spolova na niskoj razini kada su u pitanju i sudovi i tužilaštva, a to pokazuje ustvari i istraživanja nevladinog sektora koja opet kažu da je ova svijest ne na srednjoj razini, nego na niskoj razini, jer da ni sami sudije i tužioci ne znaju da uoče da li nešto spada u domen diskriminacije, neravnopravnosti spolova i slično. Takođe, pala mi je u oči cifra od 895 pritužbi na rad nosilaca pravosudnih funkcija i to itekako govori u kakvom nam je stanju pravosuđe i da se nikako, dakle, VSTV ne može pohvaliti nekim uspjehom. Sigurno je da se itekako mora razmotriti pitanje izmjena Zakona o VSTV-u, a pogotovo kada je u pitanju upravo odgovornost članova VSTV-a jer se doista ne zna kome oni odgovaraju, ko ih može procesuirati osim naravno nekog krivičnog postupka. Takođe, dakle, tako da pravosuđe treba da bude nepristrasno, naravno, tu se slažem, treba da bude nezavisno, ali u svakom slučaju to ne podrazumijeva samovolju. Da se, potvrda ovih mojih navoda je i u Izvještaju stručnjaka o stanju vladavine prava u BiH ili popularno nazvanom Pribeovom izvještaju gdje jedan od zaključaka da je VSTV-u potrebna temeljita reforma i radikalna promjena ponašanja jer VSTV se poima kao moć koja nikome ne polaze račune u rukama osoba koje služe interesima mreža političkih, pokrovitelja i uticaja. Kao centralna institucija koja treba da osigura nezavisnost i funkcionisanje pravosuđa u BiH, pravni okvir i rad VSTV-a se moraju značajno unaprijediti kako bi bolje služio interesima pravosuđa i građana. Takođe, VSTV-om kao regulatornim tijelom, dakle, bavili su se i u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članostvo u Evropskoj uniji. Mi smo ga svi dobili u materijalima, neću ovaj Dom zamarati onim što je, što u tom izvještaju stoji, ali u svakom slučaju to može biti putokaz za dalji rad i za unaprijeđenje rada VSTV-a, a prije svega putokaz za izmjene Zakona o VSTV-u.
Hvala. Uvaženi zastupnik Dragan Mektić, ispravka krivog navoda.
Hvala predsjedavajući. Ja ne znam kako se to dogodilo i ne znam zašto se to uopšte događa, ali ovaj moj ispravka krivog navoda odnosi se na Vas, predsjedavajući, koji ste rekli da ima navodno neko prisutan iz Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, ja znam da nema prisutnog predsjedavajućeg Visokog sudskog i tužilačkog savjeta.
Ovdje imamo informaciju da je prisutna gospođa Željka Radović VSTV član i gospođa Edisa Šikala VSTV, sa spiska prisutnih.
Vidite, godinama već, ja se sjećam i u mandatu dok sam bio ministar i prisustvovao ovdje sjednicama Parlamenta, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta ignoriše ovaj Parlament, neće da dođe na ovaj Parlament i nije ga briga, da kažem tako, uopšte šta o svemu tom i o tom izvještaju misli ovaj Parlament. Čini mi se, ako se ne varam, da smo, da jednom prilikom i prekinuta sjednica Parlamenta i on pozvan, napravljena pauza i pozvan da dođe i da je nakon, čini mi se, izvjesnog vremena on došao ovdje na sjednicu i onda da se napravila ova, nastavila rasprava. Je li mi o ovom Izvještaju raspravljamo ovdje radi sebe? Kakva je svrha ovo, ove uopšte, ove rasprave ovdje? Ja mislim da je on kao, da je to bitna goruća tema i kad je već rečeno da ima Izvještaj Evropske komisije o napretku BiH, da ima ovaj tzv. Pribeov izvještaj, da je to .../govornik se upozorava na vrijeme/... vrlo, da kažem tako, problematični ti izvještaji, da se nađe predsjednik VSTV-a ovdje, da dođe, da iznese osnovne te stvari iz ovog Izvještaja i da mi onda raspravljamo ovdje. Ako ćemo mi sami ovdje sastati se da se ispričamo oko ovog Izvještaja .../govornik se upozorava na vrijeme/...nema te svrhe. I da završim, evo samo pogledajte koliko on, koliko uvažava i cijeni ovaj Parlament kad nam je ovaj propratni akt i ovaj dokument dostavio i potpisao zamjenik direktora Sekretarijata Hajro Pošković, neki.
Dobro, hvala Vam.
Ako mi dozvolite samo da predložim, dajte da skinemo ovo s denvnog reda i da pozovemo predsjednika VSTV-a da dođe ovdje i da otvorimo jednu ozbiljnu temu. Ovdje ima hiljadu problema, država ne funkcioniše radi nefunkcionisanja pravosudnog sistema i vladavine zakona. Ako neko misli da preko toga olako pređemo, da to nije bitna stvar, onda smo mi ovdje sami sebe derogirali i ne pridajemo nikakav, sami sebi nikakav značaj i onda nas neko ....
Hvala, hvala, morate se ograničiti u vrijeme predviđeno za diskusiju. Hvala. Zastupnik Šemsudin Mehmedović, diskusija. Izvolite.
Zahvaljujem gospodine predsjedavajući. U mnogome bi se složio sa reakcijom uvaženog kolege Mektića, jer čini mi se da u Bosni i Hercegovini nema prečeg problema kojim bi se trebao baviti ovaj Dom od stanja u pravosuđu BiH, iz razloga što je jedan od glavnih, od ključnih razloga odlaska najkvalitetnijeg dijela stanovništva iz BiH upravo nepravda i usko vezana s tim korupcija koja je zahvatila sve pore našeg društvenog života. Naravno da nisam ni očekivao da predsjednik ili predsjedavajući VSTV-a danas bude na sjednici, jer čini mi se da on ne voli da čuje malo i drugačije mišljenje od onog koje on ima o radu VSTV-a. I postavlja se ključno pitanje šta ćemo mi uopće danas, evo mi ćemo se ispričati, reći ćemo nekoliko kritika na račun rada VSTV-a i primiti k znanju ili ne prihvatiti, odnosno ne primiti k zanju ovaj, ovu informaciju o radu VSTV-a. Iz tog razloga mislim da je najpreče da mi danas raspravljamo o stanju u pravosuđu BiH, a ključni faktor za popravku stanja u pravosuđu BiH je upravo VSTV kao regulator, polazeći od njegove osnovne uloge koja je definisana zakonom, znači i kadroviranje i utvrđivanje principa i ravnomjernog i ujednačenog pristupa u radu pravosuđa BiH upravo osnovni zadatak VSTV-a. Naravno da neće doći da slušaju ovo iz razloga što natjeraju institucije BiH da im se obezbjede značajna sredstva u budžetu BiH i pod plaštom nezavisnosti oni, naravno, rade to što rade i imamo takve afere kakve imamo, o kojima su govorili moji prethodnici. Ja hoću da kažem, da evo pročitao sam ovaj Izvještaj i za jednu i za drugu godinu i ako pogledate dijagram donatora uglavnom su to iste, isti faktori Evropska unija, Norveška i Švicarska, može biti procenat, dva, tri gore dole, ali uglavnom evo iz godine u godinu su uglavnom ova tri faktora koji dopunski finansiraju VSTV. Postavlja se pitanje – kome oni polažu račun za svoj rad? Mi nemamo nikakve nadležnosti kao autentični predstavnici građana BiH, oni ne polažu nikom računa osim možda svojim donatorima i postavlja se pitanje – za koga oni zapravo rade? Ne rade za građane BiH, jer stanje u pravosuđu BiH je takvo da građani ne vjeruju više pravosuđu BiH. Ako ne vjeruju znači postoje niz anomalija koje opterećuju bh. društvo. Zbog toga hoću da se osvrnem na neka od ključnih pitanja, prvo – kadroviranje. Mnogo je onih i sudija i tužilaca, koji su postavljeni od strane VSTV-a da vrše značajne dužnosti, od općinskog evo do državnog nivoa, koji su vezani za određene afere. Drugo – polaganje računa. Ne trebaju nama u Parlamentu polagati računa VSTV, ali trebaju polagati račun građanima. Kako, na koji način? Direktno ili indirektno. Međutim, očigledno je da se polaže račun određenim ambasadam koje rade u Bosni i Hercegovini ili donatorima koji ima daju sredstva. Treće – neujednačen pristup, odnosno primjena inovirane strategije za procesuiranje predmeta iz RZ-a. Ovo s pravom govorim zato što se ta inovirana strategija već primjenjuje na terenu, a nije je uopće usvojilo Vijeće ministara i kažu mi smo neovisni, mi nismo politički obojeni, ovo je najdirektnije uplitanje u politiku. Zapravo njihov rad na ovakav način opredeljuje karakter rata u BiH, to je direktno i teško političko pitanje koje opterećuje evo, nažalost, rad svih institucija u BiH. Zbog toga kažem da nije bilo prečeg pitanja nego da uvaženi gospodin Tegeltija dođe i da sluša ovdje i da razgovaramo kako izaći iz ovog stanja u kom se nalazi pravosuđe u BiH. Ja mislim da i podržavam da se izjasnimo da li da odgodimo raspravu o ovom pitanju dok ne dođe i predsjedavajući VSTV-a i njegovi zamjenici ili da zapravo kažemo, mi smo kao Parlament nemoćni da rješavamo pitanje koje je ključno pitanje, evo potpuno odgovorno tvrdim da je to ključno pitanje problema u BiH. I zato evo predlažem da se izjasnimo, da odgodimo ovu raspravu i da tražimo da predsjedavajući VSTV-a bude nazočan ili prisutna u ovom Domu kada budemo raspravljali o ovim pitanjima. Hvala lijepo.
Hvala. Uvažena zastupnica Alma Čolo, diskusija.
Hvala predsjedavajući. Prije nego što uzmem za riječ želim da prenesem svoj neki intimni doživljaj koji sam, koji nosim u sebi od prije 5 minuta, kada me jedna novinarka zvala da izađem napolje i da dam izjavu zašto sam protiv Zakona o sukobu interesa. Zakon o sukobu interesa je sistemski, antikoruptivni zakon, znači ako sam protiv Zakona o sukobu interesa, jer joj je to prenio jedan poslanik ovdje iz sale, onda sam ja neko ko podržava korupciju i znači da nemam kredibiliteta da raspravljam o radu Visokog sudskog i tužilačkog vijeća. Ali evo sa tim osjećajem gorčine, ovaj, ja ću ipak nešto da kažem o ovom Izvještaju, žao mi je što nema glavne tužeteljice Tužilaštva BiH, jer je danas trebao i njen izvještaj da bude na dnevnom redu. Ovaj Izvještaj Visokog sudskog i tužilačkog vijeća je ustvari zbirni izbještaj pravosuđa u BiH, po meni to nije samo slika VSTV-a, to je slika svih pravosudnih institucija u BiH i ovdje sjede ljudi iz VSTV- a, koji isto tako mogu odgovoriti na određena pitanja, zašto je stanje u pravosuđu ovako kakvo jeste. Ja ću reći nekoliko cifara i mene interesuje borba protiv kriminaliteta, jer sam 10 godina bila tužilac i to mi je nekako bliže i mislim da je borba protiv kriminaliteta ključno pitanje pravosuđa u BiH i to je ovaj drugi dio, dio koji se odnosi na krivično pravosuđe, a ne na civilno pravosuđe i ja ću se na njega fokusirati. Ako pođemo od pretpostavke da nema postupanja suda bez postupanja tužioca, da znači vrijedi princip .... „nema sudske presude bez optužnice tužioca“, onda je, po meni, ključna uloga tužilaštava u BiH u procesuiranju kriminala u ovoj zemlji. Da to procesuiranje kriminala nije efikasno ja ću navesti, izvesti zaključak iz samo dva podatka. Iz Izvještaja proizilazi da je u prošloj godini podignuto 12.206 optužnica protiv 14.700 osoba. 12.206 optužnica, možda nekima izgleda puno, ali u BiH ima 368 tužilaca. Na Tužilaštvu BiH imate 56, bilo ih je 59 i sramota za taj tužilački sistem, da je suspendovan glavni tužilac i da je suspendovan zamjenik glavnog tužioca, koji je bio rukovodilac Posebnog odjela za privredni kriminal, organizirani kriminal i korupciju i jedan tužilac je otišao na drugu dužnost. Znači, bilo ih je 56, a prvobitno 59. Federalno tužilaštvo ima 10, Tužilaštvo Republike Srpske ima 11, okružna tužilaštva u RS- u 86, a kantonalna 205, u Federaciji 10 kantonalnih tužilaštava. To je 368 tužilaca, je uspjelo u prethodnoj godini da podigne 12.206 optužnica, to su 33 optužnice po tužiocu godišnje, što u prosjeku je manje od 3 mjesečno. Od ovog broja tužilac, znači, koji podigne tri optužnice mjesečno se sigurno ne bori efikasno protiv kriminaliteta. Ja neću reći da tužilac nema drugog posla, ima oni donose naredbe o neprovođenju istrage, donose naredbe o obustavi istrage, idu na uviđaje, ali optužnica je jedini tužilački akt koji dovodi do osuđujuće ili oslobađajuće presude. Ovdje govorimo o osuđujućim, jer su one bitne za borbu protiv kriminaliteta. Od toga samo 218 optužnica za korupciju, samo 218, znači nijedna po tužiocu, 368 tužilaca a 218 optužnica za korupciju, čak manje nego prošle godine, kada je to stanje, 6% manje nego prošle godine kad je to stanje i tada bilo veoma loše, broj osuđujućih presuda smanjio se za 456. Istina je, Visoko sudsko i tužilačko vijeće je utvrdilo Pravilnik o orjentacionim mjerilima za izračunavanje norme tužilaca i sudija za vrednovanje njihovog rada, ali je li ovaj, jesu li ova pravila dobro urađena, da li ona odražavaju stvarno stanje i da li ona pružaju efikasnu borbu protiv kriminala u ovoj zemlji. U Izvještaju VSTV-a ima i na kraju jedna tabela – pregled kriminaliteta po krivičnim djelima. Ja sam posebnu pažnju obratila na krivična djela koja su na drugom mjestu, najveća su krivična djela protiv imovine, to su ove krađe i razbojništva i to je najlakše procesuirati, njih ima najviše. Druga su protiv zdravlja ljudi, tu spadaju krivična djela zloupotrebe opojnih droga, proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga. Mi smo prije nekoliko godina uveli posebno krivično djelo koje obuhvata i samo posjedovanje opojnih druga, tu ima neki broj optužnica koji po meni nije dovoljan, ne znam nekih 1.700 optužnica, a znamo da opojne droge, rasturanje opojnih droga, a pogotovo u velikim gradovima je stvarno pošast koja truje ovu omladinu i mislim da tu treba biti efikasnija borba protiv kriminaliteta. Ja bih postavila pitanje nekom od članova VSTV-a, da li oni misle da je reforma tužilaštava, koja je urađena 2003. godine, kada je slovom i brojem ukinuto 58 općinskih tužilaštava u Federaciji i 23 tužilaštva osnovna u Republici Srpskoj, znači 81 tužilaštvo ukinuto, a to su tužilaštva koja su se bavila krivičnim djelima za koja je zaprijećena kazna zatvora do 10 godina, znači tim blažim vidovima kriminaliteta – da li oni misle da je tom reformom učinjeno dobro tužilačkom sistemu i pravosuđu u BiH i da li je time tužilački sistem postao efikasniji u procesuiranju krivičnih djela, a pogotovo što je tužiocima tada data istraga? Istragu je vodio istražni sudija do 2003. godine. Tužioci preuzimaju aktivnu ulogu, znači moraju da izlaze na lice mjesta, da vrše uviđaj, da daju naredbe policijskim službenicima u provođenju posebnih istražnih radnji i istražnih radnji kao što su uviđaj na licu mjesta i druge istražne radnje, oduzimanje predmeta i sve ono što je propisano Zakonom o krivičnom postupku – da li oni misle da ovakva reforma tužilačkog sistema je dobra i da treba ovo ovako da ostane? Ja stvarno mislim da je ovo jedno od ključnih pitanja zašto ovako malo optuženja, a malo optuženja je malo i presuda, malo je i osoba koje se stavljaju i u, odvode na izdržavanje kazne, a time se i ne ostvaruju ciljevi specijalne i generalne prevencije, a to su ciljevi kažnjavanja. Znači, da se djeluje i prema počiniocima krivičnih djela da ne čine više krivična djela, a i prema svim onima koji su eventualni počinioci, znači da se specijalno i generalno prevenira na sve druge eventualne počinioce krivičnih djela, pa evo i na mene ukoliko ja podržavam sukob interesa, da ostane ovo ovako, da se mi ne kažnjavamo za sukob interesa. Ja molim da tužioci rade svoj posao.
Hvala. Uvaženi zastupnik Dragan Mektić, ispravka krivog navoda.
Hvala predsjedavajući. Pa gospođo Čolo, ja mislim nije problem u reformi, mada jeste tu ima stvari koje bi pravosuđa i koje bi trebalo dograđivati, dorađivati, korigovati i popravit, ama problem je što se u pravosudne institucije, a prevashodno u Tužilaštvo i BiH i vjerovatno na nižim nivoima, za koje ja nemam informacija toliko, uvukao kriminal i korupcija i postoje kriminalno-politički dilovi sa vlašću, sa političkim partijama i sa kriminalnim miljeom. To je problem i to treba očistiti. Mi kad očistimo kriminal i korupciju iz tužilaštva onda će tu biti pošteni ljudi, sjediti odgovorni ljudi i onda neće biti problema, to je jedna stvar. Druga stvar, za Vas predsjedavajući, vrijedi li to išta što sam ja predložio da se ovo skine s dnevnog reda dok ne dođe predsjedavajući, što je gospodin Šemsudin Mehmedović predložio il' Vi samo kažete – dobo, hvala i najavite sledećeg. Ili ako ne može recite zašto ne može. Hvala.
Hvala. Uvaženi zastupnik Zlatan Begić, diskusija. Sve dok postoje diskusije dajemo riječ zastupnicima. Izvolite.
Uvaženi predsjedavajući, uvaženi zamjeniče predsjedavajućeg, poštovane kolegice i kolege. Slažem se ja donekle sa kolegom Mektićem, u svijetu iz kojeg ja dolazim ne raspravlja se o izvještaju onoga ko nije prisutan, to se skida s dnevnog reda. Nažalost, mi smo dnevni red već usvojili zato sad ne možemo u pola sjednice ovo skidati. Međutim, pravo da vam kažem ja neću uopšte da ulazim u ovaj Izvještaj, niti hoću da ga analiziram, mada sam ga pročitao, niti hoću da iznosim svoj stav. Ja ću svoj stav o radu pravosuđa iznijeti u jednoj knjizi koju pripremam, a koja je zasnovana na analizi onoga što je pravosuđe radilo na terenu i ta knjiga će se najvjerovatnije zvati pravosuđe u zemlji čudesa ili tako nekako na sličan način, uz dužno poštovanje, uz dužno poštovanje ljudima u pravosuđu koji dobro rade svoj posao i kojih ima, kojih ima, dakle. I naravno uz poštovanje i zahvalnost kolegicama, damama iz Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, koje su ipak danas ovdje sa nama, ali danas je ovdje morao biti predsjednik Visokog sudijskog i tužilačkog vijeća. U tom smislu ja sam, pravo da vam kažem, protiv toga da mi nastavimo ovdje kukati naredne tri godine, te šta da mi radimo s ovim izvještajem, te nije došao predsjednik VSTV-a, te šta mi možemo i ako primimo i ako ne primimo k znanju, čim smo ga prelistali valjda smo ga primili k znanju. Onaj, i u tom smislu ćemo predložiti vrlo skoro i to na jedno vrlo, na jedan vrlo profesionalno urađen, izrađen način predložićemo jedan prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u sa kojim bi se konačno trebali urediti odnosi između ovoga Parlamenta, kao najvišeg predstavnika narodnog suvereniteta u BiH i pravosudne grane vlasti. Naime, BiH kao mlada demokratija pati i od određenih nerazumijevanja osnovnih demokratskih principa, pa i principa podjele vlasti. Princip podjele vlasti ne znači da bilo koja grana vlasti treba da se otuđi, da odgovara sama sebi i da nije podložna nikakvoj vrsti nadzora. Princip podjele vlasti bez izbalansirane ravnoteže sistema kočnica i ravnoteža između tri grane vlasti, koji trenutno ne postoji u odnosu na pravosuđe, vodi u nešto što se ne može nazvati demokratskim društvom i efikasnošću institucija. U ovoj zemlji ne može postojati, niti u bilo kojoj demokratskoj zemlji, da se razumijemo, samo što smo mi počesto dio eksperimenta međunarodne zajednice, gdje im je BiH vrlo jeftin poligon za izvođenje raznih projekata ovdje, da znate, jer je to preskupo vršiti takve vrste opita u vlastitoj zemlji i unutar vlastitog društva. Ne može postojati ni jedan nosilac bilo koje grane vlasti ko nije podložan provjeri načina njegovog rada i odgovornosti prema onome što je radio. U tom smislu mi ćemo predložiti vrlo skoro jedan zakon koji će biti vrlo profesionalno urađen, vrlo izbalansiran, gdje ćemo konačno pokušati da uredimo te odnose sa pravosudnom granom vlasti i da mi više nikoga ne molimo da on dođe ovdje, je li, i da brani taj neki svoj izvještaj. Mada opet to je stvar i elementarne pristojnosti, moj izvještaj gdje se usvaja ja tu prvi dođem, al' nažalost došli smo evo i do toga. Položaj pravosudne grane vlasti u BiH, a što je, po mom mišljenju, dio jednog eksperimenta neuspjelog, je otprilike kao kada bismo mi u oktobru 2022. godine se zaključali u ovu salu i donijeli lijepo propis da mi sami sebe ponovo izaberemo i da samo sami sebi ovdje odgovaramo i ko god nas pipne da kažemo, molim vas vi dirate, vi dirate u najvišu ustavotvornu i zakonodavnu vlast u ovoj zemlji, mi moramo da budemo nezavisni da bi bili najviša ustavotvorna i zakonodavna vlast. Dakle, poluge su u našim rukama, ja u životu nikad nikog nisam molio, nit ću moliti, niti imam namjeru to da radim. Predložićemo, dakle, taj prijedlog izmjena i dopuna zakona, opet kažem, koji će biti vrlo sofisticirano i izbalansirano urađen, na visokom profesionalnom nivou koji bi mogao i trebao konačno dokinuti ovu agoniju kada je riječ generalno o položaju pravosuđa, a pogotovo kada je riječ o najvišoj ustavotvornoj i zakonodavnoj vlasti u ovoj zemlji, a to je ova Parlamentarna skupština. Mi smo podložni i sudu javnosti, mi smo podložni i kritikama, mi smo podložni svakakvim vrstama preispitivanja i ispitivanja, čak i kada nam prestanu mandati, iako značajan broj nas ovdje nismo pali s kruške, ni došli s biroa ovdje za, u ove poslaničke klupe, nego smo došli sa debelim biografijama i sa značajnim, čak i međunarodnim karijerama i referensama. E pa svaki nosilac bilo koje grane vlasti mora da bude podložan svemu tome na potpuno ravnopravan način i tek kada se uspostavi odgovarajući balans između izvršne, zakonodavne i pravosudne vlasti na principu sistema kočnica i ravnoteža tek tada možemo očekivati puni kapacitet rada i pravosuđa, koji treba da bude stub pravne države, a bogami onda i političkih elita koje su jednim dijelom okupljene i u institucijama izvršne i zakonodavne vlasti u ovoj zemlji. Ja vam se zahvaljujem i izvinjavam se ako sam bio malo preopširan. Hvala lijepa.
Hvala najljepše. Samo da otklonimo ovu prethodnu dilemu u vezi sa predstavnikom predlagača, dakle u skladu sa članom 74. Poslovnika koji propisuje da predlagatelj, odnosno predstavnik predlagača mora biti prisutan sjednici Doma, mi imamo informaciju, odnosno naš sekretar je dobio informaciju, da je član VSTV-a Željka Radović ovlaštena ispred predlagača da prisustvuje današnjoj sjednici, a ako se žele ... intencija da to bude predsjednik VSTV-a onda je najbolji način kako je to uradila uvažena zastupnica Marinković-Lepić, koje je predložila zaključak da se organizuje tematska sjednica o stanju u pravosuđu i radu VSTV-a uz obavezno prisustvo predsjednika VSTV-a. Evo to su neke kombinacije kako se može doći do onoga što želi dio zastupnika da sjednici na kojoj se raspravlja o radu VSTV-a prisustvuje i njegov predsjednik. Mislim da je prvo bila prijavljena uvažena zastupnica Mirjana. Povreda Poslovnika Saša Magazinović, povreda Poslovnika. Izvolite.
Predsjedavajući, pošto ste Vi sada tumačili Poslovnik, samo jedno pitanje – da li mi sad u skladu sa Vašim tumačenjem možemo zatražiti da se predstavnik VSTV-a obrati ovdje nama i da malo saslušamo to, pa da mi nastavimo diskutovati, eventualno da pitamo, pa da dobijemo i neke odgovore? Jer fizičko prisustvo kao takvo nam ništa ne znači, ovo se prenosi direktno, je li, to se može iz VSTV-a pratiti, ako taj predstavnik je ovlašten da govori i da nam daje odgovore onda je to sasvim prihvatljivo i dajte onda da to malo čujemo i da malo pitamo.