2. sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine

Predstavnički dom

18. 12. 2019
objavljeni podaci: 18. 12. 2019

Riječi koje označavaju sjednicu

Sjednica je u toku.

Stenogram

Uvažene dame i gospodo zastupnici, poštovani gosti, predstavnici medija, uvaženi članovi Vijeća ministara BiH, poštovane kolege, otvaram 2. sjednicu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Sada će se intonirati himna države Bosne i Hercegovine. Još jednom srdačno pozdravljam sve prisutne zastupnike, članove Vijeća ministara, uvažene goste i medije. Odsustvo sa današnje sjednice su opravdali uvaženi zastupnici Borislav Borenović i uvaženi zastupnik Saša Magazinović. Trenutno je prisutno 39 zastupnika i konstatiram da sjednica ima kvorum za rad i odlučivanje. Što se tiče izmjena i dopuna dnevnog reda sjednice želim da napomenem sljedeće, na dnevni red smo dodali sledeće tačke: Tačka 8. Izvještaj o izvršenju Budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2017. godinu, podnosilac: Predsjedništvo BiH, broj: 01,02,03- 16-1-1597/18 od 13.07.2018. godine. Tačka 9. Izvještaj o finansijskoj reviziji izvršenja Budžeta institucija BiH za 2017. godinu, podnosilac: Ured za reviziju institucija BiH, broj: 01,02-16-1-1856/18 od 06.08.2018. godine. Tačka 10. Izvještaj o izvršenju Budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2018. godinu, podnosilac: Predsjedništvo BiH, broj: 01,02,03-16-1-1549/19 od 28.08.2019. godine. Tačka 11. Izvještaj o finansijskoj reviziji izvršenja Budžeta institucija BiH za 2018. godinu, podnosilac: Ured za reviziju institucija BiH, broj: 01-16-9-1901/19 od 31.10.2019. godine. Ministarstvo financija i trezora BiH je 10. decembra 2019. godine dostavilo dopis kojim se usklađivanje na odredbe člana 22. stav (8) Zakona o finansiranju institucija BiH i predlaže da se dnevni red dopuni ovim tačkama, posebno izvještajima o izvršenju budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2017. i 2018. godinu. Kolegij Doma je odlučio da pored navedenih izvještaja na dnevni red, dakle, današnje sjednice uvrsti i ove tačke koje sam pročitao. Istovremeno s dnevnog reda skinuta je ranija tačka 6. to je – Zahtjev zastupnika Saše Magazinovića za razmatranje Prijedloga zakona o dopuni Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine po hitnom zakonodavnom postupku, u skladu sa članom 133. Poslovnika, jer je predlagač 16.12.2019. dostavio akt o povlačenju Prijedloga ovoga zakona iz procedure. Otvaram raspravu o predloženom dnevnom redu. Izvolite. Uvaženi zastupnik Damir Arnaut. Izvolite.
Zahvaljujem predsjedavajući. U skladu sa članom 71. stav (1) Poslovnika predlažem dopunu dnevnog reda, konkretno dvije tačke. S obzirom da predlažem dvije tačke molim samo za malo razumijevanja oko tri minute, da mi date tri minute po tački, al' gledaću da budem što brži. Dakle, kad je u pitanju konstituiranje privremene istražne komisije Predstavničkog doma, to je jedna tačka koju predlažem. Ja podsjećam da sam predlagao da se ovo uvrsti i na dnevni red hitne sjednice, odbili ste staviti na glasanje s obrazloženjem da se ne može dopunjavati dnevni red hitne sjednice. Onda sam to pokušao staviti kao zaključak kada su formirane stalne komisije Predstavničkog doma i rekli ste da je ovo privremena komisija. Međutim, sada su bez ikakve dileme svi poslovnički uslovi ispunjeni da se ovo stavi na glasanje. Dakle, prijedlog tačke dnevnog reda je – Konstituiranje privremene istražne komisije Predstavničkog doma koja je osnovana na 2. hitnoj sjednici ovog Doma, i ukoliko ovo bude uvršteno na dnevni red imaću prijedlog zaključka, dostavio sam ga da ne bi dostavljao previše dokumenata, tako da je on u sklopu ovoga prijedloga za tačku dnevnog reda. Što se tiče mog drugog prijedloga za dopunu dnevnog reda naslov je – Razmatranje entitetske zastupljenosti na mjestima predsjedavajućih stalnih komisija. Naime, te kako je iz priloženog materijala u potpunosti vidljivo, Dom već, ovo je već četvrti saziv ovog Predstavničkog doma koji ima sedam stalnih komisija. U prethodna tri saziva Predstavničkog doma predsjedavajući pet, pet predsjedavajućih tih komisija su bili iz Federacije, a dva iz entiteta Republika Srpska i ovakav omjer je odgovarao ustaljenom omjeru u svim tijelima u Parlamentarnoj skupštini BiH po kojem se 2/3 bira iz Federacije BiH, 1/3 iz RS entiteta. Međutim, ovo je prvi put u 16 godina da imamo jednu anomaliju, da imamo tri predsjedavajuća ovih sedam stalnih komisija iz Federacija, a čak četiri iz RS entiteta, tako da predlažem da se Dom očituje o ovome. Očito nismo se mogli očitovati o ovome ranije jer su komisije formirane tek nakon konstituisanja i rukovodstva izabrana tek nakon prošle sjednice Predstavničkog doma. Primjetio sam nakon što su rukovodstva izabrana, dakle, da je došlo do ove anomalije, odnosno ovakvog omjera koji nikad prije nije postojao u prethodna tri saziva Doma i ja sam dostavio materijale u prilogu koji potvrđuju, je li, da je uvijek u prethodna tri saziva pet predsjedavajućih komisija bilo iz Federacija, a dva iz RS-a. Sad imamo, kako sam već rekao, samo tri iz Federacije, a čak četiri iz entiteta RS-a i predlažem, dakle, da Dom obavi raspravu o ovom pitanju. Takođe sam predložio zaključak ukoliko tačka bude stavljena na dnevni red, al' o tome kada i nakon što se izjasnimo o ovim predloženim dopunama. Hvala.
Hvala. Uvaženi zastupnik Adil Osmanović. Izvolite.
Hvala predsjedavajući. Uvaženi potpredsjedavajući, kolegice i kolege poslanici, predstavnici medija, cijenjeni gosti, želim da predložim dvije tačke dnevnog reda: 1. Prijedlog odluke o razrješenju sekretara Zajedničke službe Parlamentarne skupštine BiH i Prijedlog odluke o imenovanju sekretara Zajedničke službe Parlamentarne skupštine BiH i 2. Prijedlog odluke o imenovanju sekretara Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Hvala.
Hvala najljepša. Nemamo više prijavljenih za raspravu o dnevnom redu, sada ćemo ići na glasanje o jel' predloženim tačkama dnevnog reda. Dakle, imamo prijedloge od uvaženog zastupnika Arnauta, imamo prijedlog od uvaženoga zastupnika i predsjednika kluba, gospodina Osmanovića. Dakle, prvo se izjašnjavamo o prijedlogu uvaženog zastupnika Damira Arnauta kao dopunu dnevnoga reda tačka – Konstituiranje privremene istražne komisije Predstavničkog doma, o razlozima je govorio uvaženi zastupnik Arnaut. Molim da se izjasnimo o ovom prijedlogu. Od ukupno prisutnih 39 – za je glasalo 14, protiv 11, suzdržanih 14. ... ponoviti.
Da ponovimo, je li? Molim vas da ponovimo glasanje.
Glasamo o prijedlogu dopune dnevnoga reda za tačku – Konstituiranje privremene istražne komisije Predstavničkog doma, koju je predložio uvaženi zastupnik Arnaut. Molim vas da se ponovi, ponovite glasanje, govorili smo u međuvremenu, nismo uspjeli glasati. Dakle, od ukupno prisutnih 39 – za je 20, protiv 12, suzdržanih je 7. Iz Federacije BiH – za 19, protiv 5, suzdržana 3, nije prisutan 1. Iz RS-a – za 1, protiv 7, suzdržana 4, nije prisutan ..../isključen mikrofon/. Dobro doćiće do naknadnoga usaglašavanja u vezi sa drugim krugom, je li, glasanja. Tako da ćemo to imati na idućoj sjednici. Druga tačka koja je predložena od strane uvaženog zastupnika Damira Arnauta je – Razmatranje entitetske zastupljenosti na mjestima predsjedavajućih stalnih komisija. Uvaženi zastupnik je obrazložio zašto misli da ova tačka treba biti na dnevnom redu. Molim da se o tome izjasnimo. Od ukupno prisutnih 39 – za je 16, protiv je 16, suzdržanih 7. Iz Federacije BiH – 16 za, protiv 8, suzdržana 3, nije prisutan 1. Iz RS-a – ništa za, protiv 8, suzdržana 4, nije, nisu prisutan ..../isključen mikrofon/. Dakle, ovaj prijedlog nema opću većinu tako da nije usvojen. Prelazimo na prijedlog uvaženog .../isključen mikrofon/ ... uvaženi, idemo na prijedlog uvaženog zastupnika Adila Osmanovića, to je Prijedlog odluke o razrješenju sekretara Zajedničke službe Parlamentarne skupštine BiH i Prijedlog odluke o imenovanju sekretara Zajedničke službe Parlamentarne skupštine BiH, te o razrješenju sekretara Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i Rješenje o imenovanju sekretara Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Molim, povreda Poslovnika uvaženi zastupnik Damir Arnaut. Izvolite.
Zahvaljujem. Dakle, u skladu sa članom 71. Poslovnika neophodno je dostaviti odgovarajući materijal u pisanoj formi, ja konkretno nisam dobio ništa od gospodina Osmanovića, volio bi vidjeti o kome i o čemu se radi, onaj, ali u svakom slučaju na stranu šta bi ja volio vidjeti, jasno je šta Poslovnik kaže oko pisanog materijala, odgovarajućeg materijala u pisanoj formi. Hvala.
Mislim da upravo stiže materijal, koliko sam informisan, biće podijeljen u naredne dvije-tri minute, tako da se mi o tome možemo izjasniti. Evo pozivam vas da se o tome izjasnimo. Dakle, od ukupno prisutnih 39 – za je 25, protiv 9, suzdržanih 5. Iz Federacije BiH – za 18, protiv 8, suzdržan 1, nije prisutan 1. Iz Republike Srpske – 7 za, protiv 1, suzdržana 4, nisu prisutna 2. Dakle, imamo ... za ovu tačku dnevnoga reda. Prema tome, konstatiram da sjednica Doma ima sledeći Dnevni red 1. Usvajanje Zapisnika konstituirajuće, 2. hitne, 3. hitne i 4. hitne sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH; 2. Komentari na dobivene odgovore na zastupnička pitanja; 3. Zahtjev zastupnika Damira Arnauta za razmatranje Prijedloga zakona o izmjeni Zakona o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine po hitnom postupku, u skladu s članom 133. Poslovnika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, pa bi morao pročitati sve ove brojeve, zakon broj: 01-02-1-87/19 od 07.01.2019. godine; 4. Zahtjev poslanika/zastupnika Mirjane Marinković-Lepić i Predraga Kojovića za razmatranje Prijedloga zakona o dopuni Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima po hitnom zakonodavnom postupku, u skladu s članom 133. Poslovnika, broj: 01-02-1-1626/18 od 26.02.2019. godine; 5. Zahtjev zastupnika: Saše Magazinovića, Jasmina Emrića i Šemsudina Mehmedovića za razmatranje Prijedloga zakona o izmjeni i dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine po hitnom zakonodavnom postupku, u skladu s članom 133. Poslovnika, broj: 01-02-1-1955/18 od 29.03.2019. godine; 6. Zahtjev zastupnika Damira Arnauta za razmatranje Prijedloga zakona o izmjeni i dopunama Zakona o putnim ispravama Bosne i Hercegovine po hitnom zakonodavnom postupku, u skladu s članom 133. Poslovnika, broj: 01-02-1- 1200/19 od 01.07.2019. godine; 7. Prijedlog zakona o osiguranju depozita u bankama BiH („P.Z.E.I“), predlagač: Vijeće ministara BiH, broj: 01,02-02-1-1027/18 od 18.05.2018. godine (drugo čitanje); 8. Izvještaj o izvršenju Budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2017. godinu, podnosilac: Predsjedništvo BiH, broj: 01,02,03-16-1-1597/18 od 11.07.2018. godine; 9. Izvještaj o financijskoj reviziji izvršenja Budžeta institucija BiH za 2017. godinu, podnosilac: Ured za reviziju institucija BiH, broj: 01,02-16-1-1856/18 od 06.08.2018. godine; 10. Izvještaj o izvršenju Budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2018. godinu, podnosilac: Predsjedništvo BiH, broj: 01,02,03-16- 1-1549/19 od 28.08.2019. godine; 11. Izvještaj o finansijskoj reviziji izvršenja Budžeta institucija BiH za 2018. godinu, podnosilac: Ured za reviziju institucija BiH, broj: 01-16-9-1901/19 od 31.10.2019. godine; 12. Prijedlog zakona o Budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2019. godinu, predlagač: Predsjedništvo BiH, broj: 01,02-02-1-1352/19 od 02.09.2019. godine (prvo čitanje); 13. Izvještaj komisije Kolegija o nastojanju za postizanje saglasnosti o Izvještaju o provođenju zakona iz nadležnosti Centralne izborne komisije BiH u 2017. godini, podnosilac: Centralna izborna komisije BiH, broj: 01,02-50-19-1190/18 od 06.07.2018. godine; 14. Izvještaj komisije Kolegija o nastojanju za postizanje saglasnosti o Izvještaju o radu Ureda za razmatranje žalbi BiH za 2017. godinu, broj: 01,02-50-19-1258/18 od 27.07.2018. godine; 15. Izvještaj komisije Kolegija o nastojanju za postizanje saglasnosti o Dopuni Informacije o realizaciji zaključaka s 45. sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, materijal Uprave za indirektno oporezivanje BiH, broj: 01/3-50-3-3-21/17, veza: 01-50-1-15-45/17 od 06.07.2018. godine; 16. Izvještaj komisije Kolegija o nastojanju za postizanje saglasnosti o prijedlogu zaključka zastupnika Šemsudina Dedića povodom rasprave o Informaciji Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o kontroli i upravljanju prilivom masovnog broja migranata i izbjeglica u Bosnu i Hercegovinu sa osvrtom na aktuelnu sigurnosnu i humanitarnu situaciju na području Unsko-sanskog kantona, broj: 01-50-1-1123/19 od 28.06.2019. godine; 17. Izvještaj komisije Kolegija o nastojanju za postizanje saglasnosti o prijedlogu zaključaka zastupnika Jasmina Emrića povodom rasprave o Informaciji Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o kontroli i upravljanju prilivom masovnog broja migranata i izbjeglica u Bosnu i Hercegovinu sa osvrtom na aktuelnu sigurnosnu i humanitarnu situaciju na području Unsko-sanskog kantona, broj: 01-50-1-1123/19 od 28.06.2019. godine; 18. Izvještaj komisije Kolegija o nastojanju za postizanje saglasnosti o prijedlogu zaključka zastupnika: Dženana Đonlagića, Vlatka Glavaša i Zlatana Begića povodom rasprave o Informaciji Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o kontroli i upravljanju prilivom masovnog broja migranata i izbjeglica u Bosnu i Hercegovinu sa osvrtom na aktuelnu sigurnosnu i humanitarnu situaciju na području Unsko- sanskog kantona, broj: 01-50-1-1123/19 od 28.06.2019. godine; 19. Imenovanje tri člana iz Predstavničkog doma u Zajedničku komisiju oba doma za postizanje identičnog teksta Zakona o izmjenama Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH (predlagač: Vijeće ministara BiH, broj: 01,02-02-1-2015/17 od 09.08.2017. i 26.09.2017.); 20. Imenovanje tri člana iz Predstavničkog doma u Zajedničku komisiju oba doma za postizanje identičnog teksta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu u institucijama BiH (predlagač: Vijeće ministara BiH, zakon broj: 01,02-02-1-377/18 od 27.02.2018.); 21. Prijedlozi odluka: a) Prijedlog odluke o razrješenju sekretara Zajedničke službe Parlamentarne skupštine BiH i Prijedlog odluke o imenovanju sekretara Zajedničke službe Parlamentarne skupštine BiH, b) Prijedlog odluke o imenovanju sekretara Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. 22. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Ugovora o amandmanu i pristupanju na Ugovor o grantu od 15.02.2011. godine između Bosne i Hercegovine, Vodovoda i kanalizacije Bijeljina a.d., Opštine Bijeljina, Republike Srpske i Evropske banke za obnovu i razvoj za podršku projektu Bijeljina faza 2 – Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda i proširenje mreže, broj: 01,02-05-2-2111/18 od 18.09.2018. godine; 23. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Amandmana broj 6 na Sporazum o finansiranju od 27.02.2006. godine zaključen između Bosne i Hercegovine, koju predstavlja Ministarstvo finansija i trezora BiH, i KfW-a, Frankfurt na Majni (KfW), kao ugovornih strana za Evropski fond za Bosnu i Hercegovinu, broj: 01,02-05-2- 2551/18 od 27.11.2018. godine; 24. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma o zajmu između Bosne i Hercegovine i OPEK-ovog fonda za međunarodni razvoj (OFID) za Projekat autoputa na Koridoru 5c poddionica Nemila – Donja Gračanica (Zenica sjever) (Komponenta A), broj: 01,02-05-2-2583/18 od 29.11.2018. godine; 25. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Ugovora o zajmu (Projekat Koridor 5c – Dio 3) između Bosne i Hercegovine i Evropske banke za obnovu i razvoj, broj: 01,02-05- 2-2584/18 od 29.11.2018. godine; 26. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Amandmana broj 1 na Sporazum o finansiranju od 27.08.2007. godine zaključen između Bosne i Hercegovine, koju predstavlja Ministarstvo finansija i trezora BiH, i KfW-a, Frankfurt na Majni (KfW), kao ugovornih strana za Kreditni garantni fond III za promoviranje mikro, malih i srednjih preduzeća, broj: 01,02-05-2-2585/18 od 29.11.2018. godine; 27. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma o izmjenama i dopunama Sporazuma o zajmu i projektu zaključen 16.12.2013. godine između KfW-a, Frankfurt na Majni (KfW), i Bosne i Hercegovine, koju predstavlja Ministarstvo finansija i trezora (zajmoprimac), i Federacije Bosne i Hercegovine, koju predstavlja Federalno ministarstvo finansija i Elektroprivrede BiH d.d. Sarajevo (EPBiH) (agencija za izvršenje projekta) u iznosu od 65.000.000,00 eura – Vjetroelektrana Podveležje, broj: 01,02-05-2-2586/18 od 29.11.2018. godine; 28. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma o zajmu između Bosne i Hercegovine i OPEK-ovog fonda za međunarodni razvoj (OFID) za Projekat autoputa na Koridoru 5c poddionica Nemila – Donja Gračanica (Zenica Sjever) (Komponenta B), broj: 01,02-05-2-2600/18 od 30.11.2018. godine; 29. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Ugovora o zajmu (Projekat poboljšanja energetske efikasnosti u Bolnici Zenica) između Bosne i Hercegovine i Evropske banke za obnovu i razvoj, broj: 01,02-05-2-2651/18 od 06.12.2018. godine; 30. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Ugovora o grantu (Projekat poboljšanja energetske efikasnosti u Bolnici Zenica) između Bosne i Hercegovine i Evropske banke za obnovu i razvoj, koji se odnosi na investicioni grant iz Regionalnog programa za energetsku efikasnost za Zapadni Balkan (REEP), broj: 01,02-05-2- 2653/18 od 06.12.2018. godine; 31. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Amandmana broj 2 na Ugovor o finansiranju između Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Evropske investicione banke zaključen 5. oktobra 2011. godine u Luksemburgu i 25. oktobra 2011. godine u Sarajevu – Projekat Bolnice u RS/A (Fi 31.243), broj: 01,02-05-2-2789/18 od 14.12.2018. godine; 32. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Amandmana broj 2 na Ugovor o finansiranju između Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Evropske investicione banke zaključen 22. septembra 2010. godine u Luksemburgu/Sarajevu – Vodovod i kanalizacija RS (Fi. 25.741), broj: 01,02-05-2-2790/18 od 14.12.2018. godine; 33. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Amandmana broj 1 na Ugovor o finansiranju (Koridor 5c Počitelj – Bijača) između Bosne i Hercegovine i Evropske investicione banke zaključen 29. oktobra 2014. godine u Sarajevu i 11. novembra 2014. godine u Luksemburgu (Fi 83975-SERAPIS 2013-0476), broj: 01,02-21-1-149/19 od 17.01.2019. godine; 34. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Amandmana na Ugovora o kreditu br. BH-P2 zaključen 20. oktobra 2009. godine za Projekat izgradnje sistema za odsumporavanje dimnih gasova za Termoelektranu Ugljevik u vezi s produženjem roka isplate između Bosne i Hercegovine i Japanske agencije za međunarodnu saradnju (JICA), broj: 01,02-21-1-308/19 od 08.02.2019. godine; 35. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma o grantu između Razvojne banke Vijeća Evrope i Bosne i Hercegovine u vezi sa Regionalnim stambenim programom – BiH5 (2017), broj: 01,02-21-1-359/19 od 15.02.2019. godine; 36. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma o finansiranju državnog programa aktivnosti za Bosnu i Hercegovinu za 2017. godinu između Evropske unije, koju predstavlja Evropska komisija, i Bosne i Hercegovine, koju predstavlja Direkcija za evropske integracije BiH i Vijeća ministara BiH, broj: 01,02-21-1-392/19 od 21.02.2019. godine; 37. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma o zajmu (Dodatno finansiranje za Projekat energetske efikasnosti) između Bosne i Hercegovine i Međunarodne banke za obnovu i razvoj, broj: 01,02-21-1-415/19 od 25.02.2019. godine; 38. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Amandmana br. 1 na Sporazum o grantu u okviru SIDA BiH Munic Watsan – Invest Grant zaključen od i između Bosne i Hercegovine i Evropske investicijske banke (EIB), broj: 01,02-21-1-616/19 od 20.03.2019. godine; 39. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, koje predstavlja Ministarstvo finansija i trezora BiH, i Vlade Švicarske Konfederacije, koju predstavlja Državni sekretarijat za ekonomske poslove, koji se odnosi na odobravanje finansijskog doprinosa u formi donacije za projekat prikupljanja otpadnih voda u Zenici, broj: 01,02-21-1-720/19 od 02.04.2019. godine; 40. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma o finansiranju i projektu između Bosne i Hercegovine, koju predstavlja Ministarstvo finansija i trezora BiH, i Federacije Bosne i Hercegovine, koju predstavlja Federalno ministarstvo finansija, i Grada Zenice (agencija za izvršenje projekta), koju predstavlja gradonačelnik, i KfW-a, Frankfurt na Majni u iznosu od 4.750.000,00 eura – Prikupljanje i tretman otpadnih voda Zenica, broj: 01,02-21-1-721/19 od 02.04.2019. godine; 41. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma o finansiranju Programa aktivnosti prekogranične saradnje Srbija-Bosna i Hercegovina za 2017. godinu između Evropske komisije, Vlade Republike Srbije i Bosne i Hercegovine, broj: 01,02-21- 1-787/19 od 10.04.2019. godine; 42. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma o finansiranju između Bosne i Hercegovine i Evropske komisije o izmjeni Sporazuma o finansiranju između Bosne i Hercegovine i Evropske komisije koji se odnosi na ''IPA Jadranski program prekogranične saradnje'' u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći, broj: 01,02-21- 1-813/19 od 16.04.2019. godine; 43. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Amandmana br.1 na Sporazum o grantu za podršku državnom projektu stambenog zbrinjavanja između Razvojne banke Vijeća Evrope i Bosne i Hercegovine u vezi sa Regionalnim stambenim programom CHP BiH-1 (2016), broj: 01,02-21-1-838/19 od 18.04.2019. godine; 44. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Ugovora o zajmu (Projekat Koridor 5c – obilaznica Doboj) između Bosne i Hercegovine i Evropske banke za obnovu i razvoj, broj: 01,02-21-1-1211/19 od 02.07.2019. godine; 45. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Kreditnog sporazuma – Projekat autoputa Nemila – Donja Gračanica između Bosne i Hercegovine i Kuvajtskog fonda za arapski ekonomski razvoj, broj: 01,02-21-1-1590/19 od 06.09.2019. godine; 46. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Amandmana broj 2 na Ugovor o finansiranju između Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Evropske investicione banke, zaključen 13. oktobra 2011. godine u Luksmburgu i 27. oktobra 2011. godine u Sarajevu i naknadno izmijenjen Amandmanom broj 1 na Ugovor o finansiranju broj: 01,02-21-1-1860/19 od 23.10.2019. godine; 47. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Drugog amandmana na Sporazum o grantu između Razvojne banke Vijeća Evrope i Bosne i Hercegovine u vezi sa regionalnim stambenim programom i u vezi s drugim potprojektom u okviru Državnog projekta stambenog zbrinjavanja u Bosni i Hercegovini, broj: 01,02-21-1-1598/19 od 06.09.2019. godine; 48. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Memoranduma o razumijevanju između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine i Crne Gore o provođenju Interreg IPA programa prekogranične saradnje između Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore 2014-2020, broj: 01,02-21-1-1902/19 od 31.10.2019. godine; 49. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma o finansiranju programa aktivnosti prekogranične saradnje Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2015-2017, za 2017. godinu, između Evropske unije, Bosne i Hercegovine i Vlade Crne Gore, broj: 01,02-21-1-1904/19 od 31.10.2019. godine. Sad bi trebalo pauzu jednu dati.
Hvala vam uvaženi zastupnici. Prelazimo na prvu tačku dnevnoga reda, Ad. 1. Usvajanje Zapisnika konstituirajuće, 2. hitne, 3. hitne i 4. hitne sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH
Dobili ste ove zapisnike, otvaram raspravu, ako imate neke primjedbe ili sugestije na ove zapisnike. Uvaženi zastupnik Damir Arnaut. Izvolite.
Zahvaljujem se predsjedavajući. Ovo zaista nije uobičajeno, ja ne znam bilo je možda u prošlom sazivu jedna ili dvije u četiri godine intervencija na zapisnik, al' ovo je takođe prvi put da sam vidio ovakve greške, ja se sad čak bojim reći krivotvorenje Zapisnika sa 2. hitne sjednice Predstavničkog doma. Dakle, na toj sjednici je usvojen moj prijedlog zaključka oko osnivanja ove privremene istražne komisije i taj prijedlog zaključka je tad napisan izuzetno pažljivo kako bi se ... formirala i konstituisala komisija u skladu sa jednom odlukom Doma. Ovo što smo mi u Zapisniku dobili, što, ko god je pravio ovaj Prijedlog zapisnika, tvrdi da je prijedlog zaključka, nije. Jednostavno pogledajte terminologiju. Dakle, u mom zaključku, koji je usvojen u ovom Domu, vrlo jasno kaže – u skladu sa članom 29. stav (3) Poslovnika komisija broji najmanje 5, a najviše 9 članova, „komisija broji“. A u Prijedlogu zapisnika piše da smo usvojili – komisija treba imati najmanje 5, a najviše 9 članova. To je ogromna razlika suštinske prirode i zbog toga ja sumnjam da je ovdje došlo do krivotvorenja u kombinaciji sa činjenicom da evo već sedam mjeseci se odbija konstituisati ova komisija. Druga stvar, moj prijedlog zaključka koji je Dom usvojio, kaže – svaki klub koji želi učestvovati u radu može dostaviti jednog člana komisije. Jednog člana komisije, što znači član, komisija dobiva svoje članove onog trenutka kad klub dostavi. U Prijedlogu zapisnika kaže – može dostaviti ime. A u onom što je Dom usvojio piše – može dostaviti jednog člana, a ovdje piše u Prijedlogu zapisnika – može dostaviti ime. Treća stvar, ukoliko ne dođe do poštivanja entitetske zastupljenosti nakon prve dostave članova, moj zaključak koji je Dom usvojio kaže – klub koji je već dostavio članove iz datog entiteta može dostaviti i nedostajući broj članova iz istog entiteta. To je SDS uradio i PDP nakon što je SNSD odbio učestvovati u radu ove komisije i time su se stvorili uslovi za konstituisanje. Prijedlog zapisnika kaže – ukoliko nije ispoštovana entitetska zastupljenost klub koji je već dostavio imena može dostaviti imena. Prema tome, znači ovo su zaista suštinske stvari, ovo ne može bit slučajno, a pogotovo, pazite, kako možete u ..., kako možete mijenjati u zapisniku nešto što je Dom usvojio. Ma ne smije se zarez mijenjati, može se eventualno, eventualno lektorisati ako je „č“ i „ć“ u pitanju ili tako nešto, ali ovakve suštinske izmjene su zaista nedopustive. Zbog toga ja, znači, prije svega tražim da se tačka 5. Prijedloga zapisnika sa 2. hitne sjednice Predstavničkog doma izmjeni tako da se u potpunosti stavi ono što je usvojeno na Domu. Takođe predlažem zaključak u skladu ove tačke dnevnog reda – Dostavlja se Prijedlog zapisnika i tekst usvojenog zaključka organima za provođenje zakona sa zahtjevom da provedu istragu po pitanjima nekonzistentnosti između dva teksta. Hvala.
Dobro, hvala. Naravno da, da zapisnik treba da odražava tačno ono što je usvojeno, ja sam se raspitao kod sekretara došlo je do lektorisanja i vjerovatno tih grešaka, ali biće vraćeno, dakle biće vraćeno u onome tekstu kakav ste Vi i predložili, upravo kao što ste sada to rekli. Uvaženi zastupnik Arnaut, povreda Poslovnika. Izvolite.
Ja se izvinjavam htio sam pritisnuti repliku, ovaj, tretirajte kao repliku. Ja sam sad vrlo jasno obrazložio, ovo nije lektorisanje, ovo su suštinske izmjene koje u potpunosti mijenjaju karakter komisije, mijenjaju da li je komisija formirana ili tek treba bit formirat. Uzimajući u obzir sve opstrukcije kojima smo svjedoci ovdje 7 mjeseci oko konstituisanja ove komisije, ja zbog toga predlažem ovaj zaključak i molim samo da se stavi na glasanje – Dostavlja se Prijedlog zapisnika i tekst usvojenog zaključka, koji je usvojen na 2. hitnoj sjednici, organima za provođenje zakona sa zahtjevom da provedu istragu po pitanjima nekonzistentnosti između dva teksta. Pa nek onda, je li, ljudi koji se bave ovim pitanjima provjere, nek ispitaju ljude ko je ovo pisao, je li lektor ovo napravio ili je ovdje politika umješala svoje prste. Hvala.
Hvala. Prelazimo na tačku dnevnog reda broj dva, to su Ad. 2. Komentari na dobivene odgovore na zastupnička pitanja
Evo ja ću opet, malo kraće nego što je bio dnevni red, samo naglasiti da smo do ove sjednice Doma dobili incijative u pisanoj formi, odnosno pitanja i incijative koje su postavili sledeći zastupnici: Damir Arnaut je postavio 213 pitanja i 6 inicijativa, to je prema podacima koje sam dobio iz službe, od toga 5 Kolegiju Doma, te je zatražio više urgencija za dostavu odgovora na zastupnička pitanja; Saša Magazinović postavio 181 pitanje, uputio jednu inicijativu; Predrag Kožul postavio dva pitanja i zatražio upućivanje urgencije; Nikola Lovrinović postavio 8 pitanja, jednu inicijativu; Branislav Borenović postavio 5 pitanja; Edita Đapo postavila 18 pitanja i dvije inicijative; Dženan Đonlagić postavio 4 pitanja; Mirjana Marinković-Lepić postavila 86(?) pitanja, uputila jednu inicijativu, te sa kolegama Kojovićem i Baručijom uputila dvije inicijative Kolegiju Doma; Nada Mladina postavila jedno pitanje; Šemsudin Mehmedović postavio 4 pitanja i dvije inicijative; Predrag Kojović postavio 3 pitanja i jednu inicijativu; Aida Baručija postavila 80 pitanja, uputila jednu inicijativu; Zukan Helez postavio 2 pitanja; Mira Pekić postavila 3 pitanja. Ispred svakog od ovih imena ide, naravno, uvaženi zastupnik ili zastupnica da to stalno ne ponavljam. Enver Bijedić uputio jednu inicijativu; Vlatko Glavaš postavio 2 pitanja i uputio jednu inicijativu; Nermin Nikšić postavio jedno pitanje. Prema podacima koje sam dobio od službe, dakle ponavljam prema podacima koje sam dobio od službe, do današnje sjednice su dostavljeni sledeći odgovori: na pitanja uvaženog zastupnika Damira Arnauta dostavljeno 168 odgovora, na pitanja uvaženog zastupnika Saše Magazinovića dostavljena su 142 odgovora, na pitanja uvažene zastupnice Aide Baručije dostavljeno je 75 odgovora, na pitanje uvažene zastupnice Mirjane Marinković-Lepić dostavljena su 54 odgovora, uvažene zastupnice Edite Đapo dostavljeno je 15 odgovora, na pitanja uvaženog zastupnika Šemsudina Mehmedovića dostavljeno je šest odgovora, na pitanja uvaženog zastupnika Predraga Kožula dva odgovora, uvaženog zastupnika Nikole Lovrinovića četiri odgovora, uvaženog zastupnika Dženana Đonlagića pet odgovora, uvaženog zastupnika Branislava Borenovića tri odgovora, uvažene zastupnice Mire Pekić dva odgovora, uvaženog zastupnika Vlatka Glavaša tri odgovora, uvaženog zastupnika Zkana Heleza dva odgovora i po jedan odgovor dostavljen je na pitanja uvaženih zastupnika i zastupnica Nade Mladine, Nermina Nikšića i Envera Bijedića. Informišem vas da smo na jučerašnjoj sjednici Kolegija Doma u proširanom sastavu zbog obimnog dnevnog reda današnje sjednice Doma, kao i velikog broja odgovora na zastupnička pitanja odlučili da se vrijeme za komentare na dobivene odgovore danas ograniči na sat vremena, dakle na sat vremena, ko u tom periodu da komentar to je to, nastavićemo za ostale na narednoj sjednici. Izvolite. Imate li komentare na dobivene odgovore? Uvaženi zastupnik Nermin Nikšić. Izvolite.
Zahvaljujem se gospodine predsjedavajući. Vrlo jednostavno dobio sam odgovor u kome baš i nije, dakle odgovoreno mi je sve kako je došlo do donošenja Pravilnika o policijskim uniformama, ... nije odgovoreno na ono što sam postavio pitanje – zašto su domaći proizvođači izrazili nezadovoljstvo s činjenicom da su diskriminisani u odnosu na druge? Ali evo biće prilike pa ćemo ponavljati...
Hvala. Uvaženi zastupnik Zukan Helez. Izvolite.
Uvaženi predsjedavajući, dopredsjedavajući, dame i gospodo zastupnici. Ja sam postavio pitanje oko statusa dvije Titove vile u okolini Bugojna – kakav je status njihov? Vi ste odgovorili, potpuno ste promašili odgovor, rekli ste da nisu dio perspektivne vojne imovine, ni neperspektivne vojne imovine, a niste mi odgovorili suštinu. Čini mi se da je to u vlasništvu SSNO-a u Beogradu i da to podliježe procesu sukcesije, koliko sam ja, ranije sam ja iz Federalnog parlamenta postavljao ta pitanja. A zbog čega postavljam? Pa zato što ima puno zainteresovanih privrednika kako domaćih, tako inozemnih, da ulože, da obnove to, da naprave od toga da ljudi rade i da to funkcioniše. Niste mi odgovorili, evo ja molim ako nešto više znate i ove budući saziv Vijeća ministara da se pozabavi time, jer prošlo je više od 25 godina, to i dalje propada, devastirano je i tako. Hvala vam lijepo.
Hvala. Uvaženi zastupnik Šemsudin Mehmedović. Izvolite.
Zahvaljujem gospodine predsjedavajući. Dame i gospodo zastupnici, uvaženi gosti, ja sam postavio šest pitanja na koje, kako Vi rekoste, sam dobio odgovore, nažalost ja nisam, do mene ti odgovori još nisu došli, te inicijative, odnosno informacije o putu inicijativa su došle do mene, ali što se tiče odgovora na zastupnička pitanja oni, nažalost, još nisu došli do mene, pa bi molio da stručne službe to završe do kraja. Hvala lijepo.
Dobro, hvala. Ja imam informaciju da je sve proslijeđeno kroz redovnu poštu, to ćemo svakako provjeriti. Uvaženi zastupnik Predrag Kožul. Izvolite.
Ja vas, kolegice i kolege, svi uvaženi gosti srdačno pozdravljam na početku. Pitanje koje sam postavio prema Vladi Kantona Sarajevo je glasilo – da mi se odgovori u kojoj su mjeri uposleni u Kantonu Sarajevo, uposlenost u Kantonu Sarajevo usklađeno sa člankom IX točka 11.a. Ustava Bosne i Hercegovine i da mi se dostave precizni brojčani podaci u smislu poštivanja tog članka Ustava. Podaci koji su mi dostavljeni govore da struktura uposlenih u Kantonu Sarajevo bitno odudara od jasne ustavne odredbe o strukturi uposlenih u ministarstvima i drugim tijelima uprave na ovim razinama. Ja, ovaj komentar mi služi samo da, evo s ove govornice javno pozovem Vladu Kantona Sarajevo, postojeću ili neku novu, da u što skorijem vremenu uskladi strukturu uposlenih u ministarstvima i tijelima uprave Vlade Kantona Sarajevo sa jasnom odredbom Ustava članak IX točka 11.a. Zahvaljujem.
Hvala. Uvaženi zastupnik Nikola Lovrinović. Izvolite.
Dobar dan svima, lijepi pozdrav gospodine predsjedavajući i gospodo predsjedništvu. Koleginice i kolege, mediji, sva vas lijepo pozdravljam, prvi put se javljam na ovoj sjednici. Dakle, ja sam postavio osam pitanja i jednu inicijativu, kako je predsjedavajući rekao, dobio sam odgovor na pola od toga. Nisam zadovoljan gotovo nijednim odgovorom, ali ću neke samo danas napomenuti, pa ću ih ostaviti za komentar za idući put. Jedan od mojih pitanja bilo je, ovaj, službeni natpisi ovdje u zgradi Parlamentarne skupštine BiH gdje, po meni, nije dovoljno zastupljen po Ustavu hrvatski jezik, a čini mi se ni srpski. Tako da sam od službe tražio da se, dakle, natpisi nad službenim prostorijama isprave i dakle primjene onako kako to nalaže Ustav, sukladno važećim jezicima u Bosni i Hercegovini, ustavno važećim. Od službe sam dobio odgovor, dakle otprilike ako je to potrebno i ako se iskaže za tim potreba. Ja mislim da je to obveza službe, i ja sam razgovarao sa ravnateljem te službe, on je rekao da nema ni dovoljno sredstava da to sve izmjeni, ali ja mislim da se to mora napraviti. Podsjetiću vas, prije svega one koji su novi, a one stare također koji su iz starog saziva u prošlom mandatu, da sam također postavio pitanje npr. za tunel prema Zenici koji je javni objekat i rekao sam i pitao – kada će se i tamo napisati na sve tri službena jezika, dakle naziv tog tunela? Odgovoreno mi je da je to riješeno znakovima pored puta, što nije točno naravno, znači, to nisu znakovi pored puta to je naziv tunela. Podsjetiću vas on se zove Prvi mart, a trebao bi se, dakle, napisati na sve tri službena jezika. Sljedeća pitanja, naravno da ću ja na ovome istrajati i naravno da ću od službe tražiti da se to izvrši, a ako nema sredstava za ovu godinu proteklu, da se pripreme sredstva za narednu godinu i da se to u Parlamentarnoj skupštini mora ispoštovati, tu nema nekakve dobre volje i da li je to potrebno ili nije potrebno, po meni je to nepotrebno postavljati takvo pitanje meni, nego se treba, po meni, provesti. Postavio sam tri seta pitanja za migrante, stanje u toj oblasti, jedno sam postavio pitanje načelniku Bihaća, od kojeg nisam dobio odgovor pa inzistiram od Kolegija da se urgira, da mi se odgovor dostavi. Drugo sam postavio pitanje Vijeću ministara, a treće Graničnoj policiji. Odgovorima, naravno, nisam zadovoljan, a posebice dijelovima u kojima sam pitao – kako se prema svoj toj situaciji odnosilo Ministarstvo sigurnosti i osobno ministar i tražio sam koliko je novca potrošeno, dakle, za sve te djelatnosti koje su bile i provodile se oko, dakle, te izbjeglica i oko njihovog statusa i zbrinjavanja i svega ostaloga? Ostaviću to za komentar, nadam se i vjerujem da će točka dnevnog reda biti na nekim od narednih sjednica ta tema migrantska kriza, dok dobijem i odgovor od gospodina načelnika, pa ćemo onda vidjeti i probati doći do istine što se događalo i što se trenutno događa i kako se zapravo odgovorilo toj .../govornik se upozorava na vrijeme/... situaciji. I još jedno pitanje koje sam postavio i tražim urgenciju od Kolegija, to je Tužiteljstvu za stradanje zarobljenih pripadnika Hrvatskog vijeća obrane u selu Bikoši kod Travnika, 19 smo ih pokopali prošle godine u lipnju mjesecu. Odgovora nemam, dakle dokle taj status, tijela su identificirana, to je zločin .../govornik se upozorava na vrijeme/... i bio sam na čelu toga odbora, što bi neki rekli, i radio sam nešto, pa al', ali o tome ćemo također kad dobijem odgovor. Hvala lijepa.
Hvala. Uvaženi zastupnik Damir Arnaut.
Hvala predsjedavajući. Dobro, ovaj dnevni red je zasita ono ko je ko, ko je radio u ovih godinu dana dok Parlament nije radio i prije svega da izrazim zadovoljstvo da sam od 213 postavljenih pitanja, dakle u ovih godinu dana, dobio 168 odgovora što je prosjek od nekih 78% ne odnosi se samo na Vijeće ministara, odnosi se i na entitetske institucije, pojedine kantonalne itd. Nemoguće je, dakle, uopšte ulaziti u meritum čak i malog procenta ovoga, ali želim da izrazim nezadovoljstvo činjenicom da sam od Ministarstva pravde dobio odgovore sa oznakom tajnosti na pitanja, identična pitanja koja sam postavio svakoj budžetskoj instituciji na nivou BiH, a to je iznos isplaćen u proteklim godinama za naknade za rad u komisijama i takođe za stimulacije. Ministarstvo pravde je jedini budžetski korisnik koji mi je te odgovore dostavio sa oznakom tajnosti, ja ne želim uopšte da idem u onu sobu i da ih gledam pod tim, jer tu se radi o javnim podacima, dakle, ovaj zakon je izuzetno jasan i ja sam tražio da se skine oznake tajnosti i da mi se to dostavi na isti način kako su mi i druge institucije to dostavile transparentno i ukoliko to ne urade ja ću onda postaviti, što je zaista jedan apsurd da poslanik postavlja pitanje u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama. Prema tome evo zaista apelujem na Ministarstvo pravde da mi da te podatke transparentno, jer radi se o javnom novcu i nema nikakvog razloga da se na takve odgovore stavlja oznaka tajnosti. Nisam zadovoljan takođe predsjedavajući Vašim odgovorom, ja sam eksplicitno, ovaj, sad govorim o predsjedavajućem Vijeća ministara, ja sam eksplicitno tražio odgovor na pitanja hoće li malo ova vaša auta više poštovati, znači, iz Vaše pratnje prometne propise? Jer ja vrlo često vidim ovdje na raskrsnici kod SCC-a totalno kršenje prometnih propisa, zaobilaženje auta, prolazak na crveno svijetlo itd. Ja sam dobio, a eksplicitno sam Vam rekao nemojte mi govoriti da je to procjena službe, možete i Vi uticati na to, ja sam dobio odgovor da je to procjena službe. Ja se samo nadam da će novi predsjedavajući Vijeća ministara malo više paziti, a da Vi nećete imati tolike kolone u ovom, na ovoj novoj funkciji. Hvala.
Hvala. Uvažena zastupnica Nada Mladina.
Poštovani predsjedatelju, poštovane kolegice i kolege zastupnici, ja vas sve srdačno pozdravljam. Ja sam u proteklom periodu imala jedno pitanje, a odnosilo se na poduzimanje mjera za sprečavanje nelegalnog uvoza, prometovanja i korištenja pesticida, insekticida čiji je uvoz zabranjen Zakonom o fitofarmaceutskim sredstvima. Naime, fitosanitarni, poljoprivredni i sanitarni inspektori iz nadležnosti Inspektorata poduzimaju, po odgovoru koji sam dobila, mjere koje se odnose na zabranu uvoza nedozvoljenih sredstava i odnose se u oba slučaja procedure koje su u skladu sa spiskom aktivnih materijala dozvoljenih za upotrebu fitofarmaceutskih sredstava u Bosni i Hercegovini, a koje donosi Uprava na osnovu zakona o tome i usklađuje ih istovremeno sa spiskom aktivnih materija Evropske unije. Međutim, kontrolu nad nelegalnim uvozom, ona pripada Upravi za indirektno oporezivanje, prilikom kontrole roba na graničnim prelazima i Granične policije BiH, a posebno na zelenoj granici, odnosno mjestima na kojima nije dozvoljen promet robe i putnika. Dobila sam odgovor da smo u dosadašnjem periodu, naime Uprava za indirektno oporezivanje BiH, Granična policija, da su evidentirale krijumčarenje dozvoljenih i nedozvoljenih fitofarmaceutskih sredstava preko državne granice u Bosni i Hercegovini, predali to u nadležnost Inspektorata, ali iz ovog odgovora meni nije jasno, ovaj, odnosno nedovoljno sam obaviještena o tome šta se dalje poduzima, obzirom da znamo kako, u kakvoj situaciji je Granična policija i šta je sve moguće da se uvozi ovih štetnih pesticida i insekticida i ostalih nedozvoljenih farmaceutskih sredstava upotrebljava u našoj državi, pa ću u narednom periodu sigurno postavit još konkretnija pitanja. Hvala.
Dobro, hvala Vam. Nemam više prijavljenih za komentare na dobivene odgovore. Prelazimo na tačku dnevnog reda broj tri, Ad. 3. Zahtjev zastupnika Damira Arnauta za razmatranje Prijedloga zakona o izmjeni Zakona o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine po hitnom postupku, u skladu s članom 133. Poslovnika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, zakon broj: 01-02-1-87/19 od 07.01.2019. godine
Prijedlog zakona sa zahtjevom za razmatranje po hitnom postupku dostavljen je 07. januara 2019. godine. Zakonodavno-pravni sektor Mišljenje je dostavio 11. januara 2019. godine, utvrđeno je da je Prijedlog zakona usklađen s članom 105. Poslovnika i Jedinstvenim pravilima za izradu pravnih propisa u institucijama BiH. Otvaram raspravu o zahtjevu za hitni postupak. Damir Arnaut, izvolite.
Zahvaljujem predsjedavajući. U svojstvu predlagača zadržavam pravo da učestvujem u raspravi. Dakle, vrlo jednostavno, ovaj Prijedlog zakona je bio već na dnevnom redu u prošlom sazivu i jako malo je nedostajalo da bude usvojen. Konkretno, otpremnine sada za odlazak u penziju prema trenutnim zakonskim rješenjima su zasnovane na visini plate bilo koga zaposlenog u institucijama Bosne i Hercegovine, počev od članova Predsjedništva, preko članova Parlamenta, članova Vijeća ministara, državnih službenika, namještenika itd. itd. i to je u proteklim decenijama dovodilo do izuzetno visokih otpremnina za najbolje, evo ja ću pustiti predsjedavajućeg i zamjenicu da završe razgovor pa ću ja nastaviti onda.
Pa dobro, al' ima osnovni red. I, ovaj, dakle to je u proteklim decenijama dovodilo do situacija da najbolje, najviše plaćeni zvaničnici u Bosni i Hercegovini dobivaju i najveće otpremnine. Konkretno, otpremnina prema trenutnom zakonu za člana Predsjedništva minimalna je 29.820,00 maraka ukoliko on ili ona ode u penziju u toku trajanja mandata, al' to svakako bude i više zbog činjenice da imaju minuli rad itd. Za ministra u Vijeću ministara 25 hiljada minimalna itd. itd. Dakle, ovo su astronomske cifre i koje uopšte ne uvažvaju situaciju u Bosni i Hercegovini. Moj prijedlog, mojim Prijedlogom zakona maksimalna otpremnina bi se ograničila na 10 hiljada maraka, dok bi minimalna ostala kao i sada, a to je 5.300,00 maraka. Što se tiče razloga za hitni postupak, podsjećam da u skladu sa članom 133. Poslovnika Prijedlog zakona je formulisan na tako jednostavan način da se može usvojiti u jednom čitanju, dakle radi se o minimalnim izmjenama. I ono što je posebno bitno ovaj identičan Prijedlog zakona, dakle bez bilo kakvih izmjena je već usvojen u Ustavnopravnoj komisiji i u dva čitanja u nadležnoj Komisiji za finansije i budžet. On je takođe usvojen u prvom čitanju u Predstavničkom domu, Prijedlog zakona je odbijen tek u drugom čitanju u Predstavničkom domu, u drugom krugu i nakon što je dobio opću većinu, ali nije postojala entitetska većina, tek u drugom krugu. Dakle, komisijska faza po ovom pitanju u potpunosti je okončana i nema zaista potrebe da se ponavlja komisijska faza i zbog toga smatram da se Dom može izjasniti o ovom Prijedlogu zakona kojim bi bile ostvarene ogromne uštede po budžet Bosne i Hercegovine, a takođe podsjećam da je uvidom u javno dostupne podatke jedan dobar broj poslanika, delegata i potencijalnih članova Vijeća ministara stiče pravo na penziju u ovom predstojećem mandatu i ukoliko ovo ne bude izglasano imaćemo opet ove isplate astronomskih cifara dužnosnicima koji su zaista već i previše plaćeni. Hvala.
Hvala. Nema više prijavljenih u vezi sa raspravom za ovu tačku dnevnog reda. Zaključujem raspravu. Prije nego što pređemo na glasanje o zahtjevu za hitni postupak dajem pauzu od 10 minuta.
Molim zastupnike da zauzmu svoja mjesta i da uđu u salu. Molim vas možemo li nastaviti sa radom, jesu li svi zastupnici ušli?
Ok. Hvala vam. Dakle, mi smo napravili pauzu prije glasanja o zahtjevu za hitni postupak, tu i nastavljamo. Dakle, tačka dnevnog reda broj 3. ja vas pozivam da se izjasnite o zahtjevu za hitni postupak. Molim vas da glasamo. Ukupno prisutnih 36 – za 36, protiv ništa, suzdržanih ništa. Iz Federacije BiH – za 25, niko protiv, niko suzdržan, prisutna i dalje nisu 3. Iz Republike Srpske – za 11, niko protiv, niko suzdržan, nisu prisutna 3. To znači da smo usvojili zahtjev za razmatranje ovoga Zakona po hitnom postupku. Ja otvaram raspravu o ovom Prijedlogu zakona. Izvolite. ... nije bio prebačen ekran, uvaženi zastupnik Damir Arnaut, diskusija. Izvolite.
Hvala. Opet u svojstvu predlagača zadržavam pravo da uzmem učešće u raspravi ukoliko bude. Dakle, već sam u obrazlaganju hitnog postupka se dotakao jednog dijela suštine ovog Zakona, dakle da ne ponavljam te stvari, da budem vrlo konkretan, ovim prijedlogom ograničava se otpremnina koja sada može biti i preko 30 i čak i do 35 hiljada maraka ovisno od zvaničnika i njegovog ili njenog staža u institucijama BiH, maksimalno se ograničava na 10 hiljada maraka, niko neće moći dobiti više, to je napravljeno na način da se ne oštete državni službenici sa srednjim i nižim primanjima. Također Prijedlog zakona zadržava trenutnu i minimalni iznos otpremnine na 5.364,00 KM što znači to su oni u institucijama Bosne i Hercegovine sa najnižim primanjima kojim su ove otpremnine u suštini i najpotrebnije, a u svakom slučaju mislim da se može apsolutno napraviti argumentacija da otpremnine od preko 30, trideset i više hiljada maraka nikome nisu potrebne, pogotovo zato što su te otpremnine vezane za platu zvaničnika. Dakle, te najveće otpremnine dobivaju ljudi sa najvećim platama, dakle to je jedan potpuno antisocijalni sistem koji sada imamo, koji ne uvažava ekonomske realnosti Bosne i Hercegovine, a pogotovo ne uvažava neki princip jednakosti i pariteta kad su ove stvari u pitanju. Prema tome, to je to što se tiče suštine, ja pozivam Dom da usvoji ovaj Prijedlog zakona, ja se nadam da ovo nije bila, bio proceduralni manevar. Dakle, možda je za neke bilo iznenađenje zbog čega je jednoglasno bilo po hitnom postupku, međutim svi mi koji znamo procedure znamo da ukoliko hoćete da ubijete zakon brzo dopustite hitni postupak, a onda glasate odma protiv samog Prijedloga zakona i time ga ubijete ovako u jednom, na jednoj sjednici umjesto da me slušate od Ustavnopravne, preko Komisije za finansije i budžet gdje vam imam idućih dva, tri mjeseca da vas podsjećam na to da nije pošteno da stoji i dalje 30 hiljada maraka, a pogotovo da počnem jel' prozivat ko će napunit godine za penziju u ovom narednom mandatu i ko će onda jel' uzeti te otpremnine. Prema tome zbog toga nisam počeo izlaganje sa, da je bilo iznenađenje, vidjećemo sada na glasanju oko samog Prijedloga zakona ko je glasao za hitni postupak zato što hoće da se uvede pravednost u ovo, a ko je glasao zato što hoće da ubije ovaj Prijedlog zakona danas i da me ne sluša iduća dva mjeseca po ovim pitanjima, pogotovo da ne sluša imena onih koji će se okoristiti tim otpremninama ukoliko one ostanu na ovim astronomskim nivoima. Hvala.
Hvala. Nemamo više prijavljenih za raspravu. Zaključujem raspravu. Prelazimo, ah oprostite nisam vidio, imamo uvaženi zastupnik Zukan Helez. Izvolite.
Je li počela rasprava, izvinjavam se? Znači, Klub zastupnika SDP-a će podržat ovaj Zakon, nije to bilo proceduralno, mi stvarno želimo da se usvoji ovaj Zakon, jer prosto je izračunat da neki visoki funkcioner na državnom nivou za otpremninu dobije iznos penzija, najniže penzije u Federaciji, recimo, ja mislim u RS-u je još drastičnija razlika, za sedam do osam godina koliko jedan penzioner primi penzija svojih sedam do osam godina jedan funkcioner dobije otpremninu, znači za, kad ode u penziju. I mi ćemo podržati ovaj Zakon i zahvaljujem se kolegi Arnautu na prijedlogu i trudu za izradu ovog Zakona.
Hvala. Koliko vidim nema više prijavljenih, pa zaključujem raspravu, diskusiju o ovom Zakonu. Prelazimo na tačku dnevnog reda broj četiri, Ad. 4. Zahtjev zastupnika Mirjane Marinković-Lepić i Predraga Kojovića za razmatranje Prijedloga zakona o dopuni Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima po hitnom zakonodavnom postupku, u skladu sa članom 133. Poslovnika, broj: 01-02-1- 1626/18 od 26.02.2019. godine
Zastupnici Mirjana Marinković-Lepić i Predrag Kojović su 26. februara 2019. godine obavijestili Dom da su u skladu s članom 201. stav (2) Poslovnika preuzeli ulogu predlagača za Prijedlog zakona o dopuni Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima koji je u prošlom sazivu predložila zastupnica Maja Gasal-Vražalica sa zahtjevom za razmatranje po hitnom postupku. Zakonodavno-pravni sektor Mišljenje je dostavio 31. jula 2018. kojim je utvrđeno da Prijedlog zakona nije usklađen s članom 105. Poslovnika, s obzirom na to da nisu dostavljeni principi na kome je zasnovan Prijedlog zakona, kao i da je Prijedlog zakona sačinjen u skladu s Jedinstvenim pravilima za izradu pravnih propisa u institucijama Bosne i Hercegovine. Obrazloženje u kojem su sadržani principi u skladu s Mišljenjem Zakonodavno-pravnog sektora dostavljeno je 29. avgusta 2018. godine, a navedeno obrazloženje je sastavni dio preuzetog Prijedloga zakona zastupnika Mirjane Marinković-Lepić i Predraga Kojovića. Otvaram raspravu o zahtjevu za hitni postupak. Izvolite. Nemam prijavljenih. Pozivam vas da se izjasnimo, da glasamo o zahtjevu za hitni postupak. Od ukupno 36 prisutnih – za je 13, protiv 20, suzdržana 3. Dakle, nemamo opću većinu, nije usvojen zahtjev za ovaj, za raspravu Zakona o hitnom postupku. Prelazimo na glasanje o skraćenom postupku u skladu s članom 133. stav (4) Poslovnika. Molim da se izjasnimo o zahtjevu da se ovaj Zakon razmatra po skraćenom postupku. Od 36 prisutnih – za je 18, protiv je 16, suzdržana su 2. Dakle, nemamo dovoljnu većinu da ovaj Zakon razmatramo po skraćenom postupku, Zakon
Ok, dakle dogovor je da ćemo imati naknadno usaglašavanje o ovome samom Zakonu i glasanju. Prelazimo na tačku dnevnog reda broj pet, to je Ad. 5. Zahtjev zastupnika: Saše Magazinovića, Jasmina Emrića i Šemsudina Mehmedovića za razmatranje Prijedloga zakona o izmjeni i dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine po hitnom zakonodavnom postupku, u skladu s članom 133. Poslovnika, broj: 01-02-1-1955/18 od 29.03.2019. godine
Zastupnici Saša Magazinović, Jasmin Emrić, Šemsudin Mehmedović su 29. marta 2019. godine obavijestili Dom da su u skladu s članom 201. stav (2) Poslovnika preuzeli ulogu predlagača za Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Krivičnog zakona BiH koji su u prošlom sazivu predložili zastupnici Saša Magazinović, Jasmin Emrić, Mirsad Isaković, Momčilo Novaković, Šemsudin Mehmedović, Borislav Bojić, Maja Gasal-Vražalica, Damir Bećirović, Senad Šepić i Lazar Prodanović sa zahtjevom za razmatranje po hitnom postupku. Zakonodavno-pravni sektor je Mišljenje dostavio 03. septembra 2018. godine, utvrđeno je da je Prijedlog zakona usklađen s članom 105. Poslovnika, a nije dato mišljenje sa aspekta njegove usklađenosti s Jedinstvenim pravilima za izradu pravnih propisa u institucijama BiH. S obzirom na to da je Krivični zakon BiH stupio na snagu prije donošenja Jedinstvenih pravila za izradu pravnih propisa u institucijama BiH u Mišljenju su date određene primjedbe na Prijedlog zakona. Otvaram raspravu o zahtjevu za hitni postupak. Izvolite. Uvaženi zastupnik Emrić.
Zahvaljujem predsjedavajući, srdačan pozdrav svim prisutnima. Uvažene kolegice i kolege kao što ste mogli vidjeti iz materijala koji prate ovu tačku dnevnog reda da je ovaj Prijedlog izmjena i dopuna Krivičnog zakona BiH pripremljen u ranijem sazivu, a ono što niste vidjeli je to da je on bio i na zadnjoj sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH koja je prekinuta, te isti nije razmatran, stoga smo mi zastupnici, gospodin Saša Magazinović, Šemsudin Mehmedović i ja preuzeli raniji tekst Zakona kako bi ga mogli razmatrati i usvojiti u ovom sazivu. Razlozi za hitnost su opravdani iz razloga što je Zakon formuliran na jednostavan način, odredbe koje se dopunjuju i mijenjaju su prilično jasne i dobro postavljene, ali isto tako jedan od razloga je taj što je ovaj Zakon rađen u jednom transparentnom postupku, grupa zastupnika koja, koji su okupljeni oko Kluba za evropske integracije i sigurnosna pitanja su bili uključeni i ta grupa je bila uključena u izradu teksta Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH. Ali isto tako bila je uključenost kako predstavnika deset političkih stranaka tako i nadležnih institucija Bosne i Hercegovine, od Tužilaštva, sudstva, resornog ministarstva, tj. Ministarstva sigurnosti. Također u izradu teksta odredbi Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH bili su uključeni i stručna javnost, odnosno akademska zajednica, kao i neki od organa koji se bave provođenjem Krivičnog zakona, koji se bave provođenjem istraga koje su vezane za aktivnosti terorizma i terorističkih djelovanja. Također, s obzirom na period u kojem je bila izrada ovog teksta Zakona i s obzirom na uključenost velikog broja političkih stranaka ocjenili smo da se može ova hitnost opravdati, te predlažem da usvojimo ovaj hitan postupak i naravno kasnije Zakon. Hvala lijepa.
Zahvaljujem se uvaženom zastupniku Emriću. Nemamo više prijavljenih za raspravu. Pozivam vas da se izjasnimo o zahtjevu za hitni postupak. Dakle, od ukupno prisutnih 35 – glasalo je za 21, protiv 13, suzdržana 1. Imamo opću, ali nemamo entitetsku većinu. Ništa, ostavljamo dakle konsultacije za, naknadno za drugi krug samog glasanja. Prelazimo na tačku dnevnog reda broj šest, Ad. 6. Zahtjev zastupnika Damira Arnauta za razmatranje Prijedloga zakona o izmjeni i dopunama Zakona o putnim ispravama Bosne i Hercegovine po hitnom zakonodavnom postupku, u skladu s članom 133. Poslovnika, broj: 01-02-1-1200/19 od 01.07.2019. godine
Zastupnik Damir Arnaut navedeni Prijedlog zakona je dostavio u proceduru 01. jula 2019. godine sa zahtjevom za razmatranje po hitnom postupku. Zakonodavno-pravni sektor je Mišljenje dostavio 05. jula 2019. godine, utvrđeno je da je Prijedlog zakona usklađen s članom 105. Poslovnika, a nije dato mišljenje sa aspekta njegove usklađenosti s Jedinstvenim pravilima za izradu pravnih propisa u institucijama BiH, s obzirom na to da je Zakon o putnim ispravama BiH stupio na snagu prije donošenja Jedinstvenih pravila za izradu pravnih propisa u institucijama BiH. U Mišljenju su date određene primjedbe na Prijedlog samoga zakona. Otvaram raspravu o zahtjevu za hitni postupak. Izvolite. Uvaženi zastupnik Arnaut.
Zahvaljujem. U svojstvu predlagača, dakle vrlo jednostavan Zakon ima samo tri člana, uključujući ovaj treći član kad stupa na snagu, dakle dva suštinska člana. Članom 1. je vrlo jasno precizirano da se putna isprava, odnosno pasoš, da budem konkretan, neće izdati osobama koje nisu izmirile imovinsko-pravne obaveze iz bračnog odnosa, odnosno ljudima koji ne plaćaju alimentaciju. Članom 2. neplaćanje alimentacije takođe se dodaje u osnove za oduzimanje već izdatih putnih isprava. U Bosni i Hercegovini neplaćanje alimentacije je ogroman problem, po nekim statistikama oko 70% djece ne dobiva i ono što hoću da podcrtam ovdje, ovo je prevashodno pravo djece, preko 70% djece ne ostvaruje pravo na alimentaciju od roditelja koji je obavezan da je plaća. Većina ovih stvari su regulisane na entitetskom i na kantonalnim nivoima, međutim jedna stvar gdje je državni nivo nadležan su putne isprave. Već u Zakonu o putnim ispravama, kako sam naveo, postoje elementi zbog kojih se nekome može uskratiti pasoš ili oduzeti već izdati pasoš i ovo je samo dodavanje dodatnog elementa i ovo je u potpunosti u skladu sa svjetskom praksom, niz država, uključujući SAD ima identične odredbe u svojim zakonima. Kada je opet hitnost u pitanju, Zakon je koncipiran na tako jednostavan način da se može usvojiti u jednom čitanju, jedan član jednostavno kaže da se putna isprava neće izdati osobama koje ne plaćaju alimentaciju i idući član kaže da će se već izdata putna isprava oduzeti osobama koje ne plaćaju alimentaciju. Dakle, vrlo je jednostavno i može bez ikakve dileme ići u hitni postupak. Hvala.
Hvla. Nemamo više prijavljenih. Pozivam vas da se izjasnimo o zahtjevu za hitni postupak. Hvala. Dakle, od ukupno prisutnih 35 – za je glasalo 14, protiv 19, suzdržana 2. Dakle, ne postoji opća većina. Sada pristupamo glasanju o skraćenom postupku u skladu s članom 133. Poslovnika. Od ukupno prisutnih 35 – za je glasalo 15, protiv 18, 2 su bila suzdržana. Dakle, ne postoji opća većina, što znači da će Prijedlog ovog zakona ići u redovni zakonodavni postupak. Prelazimo na tačku dnevnog reda broj sedam, Ad. 7. Prijedlog zakona o osiguranju depozita u bankama BiH („P.Z.E.I“), predlagač: Vijeće ministara BiH, broj: 01,02-02-1-1027/18 od 18.05.2018. godine (drugo čitanje)
Prijedlog zakona o osiguranju depozita u bankama BiH u prvom čitanju usvojen je u prošlom sazivu Doma, na 63. sjednici, održanoj 05. i 26. jula 2018. godine. Komisija za finansije i budžet Izvještaj je dostavila 03. septembra 2019. godine, nije bilo amandmana na Prijedlog ovoga zakona. Otvaram raspravu o Prijedlogu zakona o osiguranju depozita u bankama BiH u drugom čitanju. Uvažena zastupnica Mira Pekić. Izvolite.
Poštovani gospodine predsjedavajući, poštovane kolege poslanici. Evo ja ću nešto da prodiskutujem vezano za ovaj Zakon o osiguranju depozita u bankama BiH. Ovaj Zakon se dugo nalazi u proceduri parlamentarnoj i u isto vrijeme kada i bio je na dnevno redu u vrijeme kada je usvajan novi Zakon o akcizama, no međutim posle se odustalo, imam osjećaj, malo od ovog Zakona. On je i dalje ostao u proceduri i moram nešto da prokomentarišem o tom Zakonu koji je bio jedan od uslova Međunarodnog monetarnog fonda koji je postavljen pred Bosnu i Hercegovinu za dalje finansiranje. Ako govorimo o ovom novom Zakonu o osiguranju depozita, naravno evo dogodile su se u proteklom vremenu mnoge stvari, entitetski zakoni o bankama su se mijenjali u skladu sa direktivama evropskim, tako i u skladu sa zahtjevima MMF-a. Tako da, ovaj, ono što je prethodilo izmjenama zakona o bankama je svakako, su problemi koji su se javili u finansijskom sektoru, prvenstveno u finansijskom sektoru Republike Srpske gdje je propašću tri banke izgubljeno oko 400 miliona vladinih javnih sredstava, to su podaci i gubici koji su javno objavljeni. Naravno, to je sve uzdrmalo finansijski sektor kako entiteta tako i same Bosne i Hercegovine i iz tadašnjeg Fonda za osiguranje depozita u bankama je isplaćeno za namirenje osiguranih depozita 85,7 miliona za deponente Bobar banke i čini mi se 54.000.000,00 KM za deponente Banke Srpske. Nakon toga se pristupilo, kažem, izmjeni ovog Zakona o osiguranju depozita u bankama i izmjenjeno je više od 50, čini mi se, članova tako da se moralo ići na taj novi Zakon o osiguranju depozita. Ovaj Zakon o osiguranju depozita donosi neke, neke novine, jedna od njih su da banke postaju članice sistema osiguranih depozita po automatizmu. Druga je novina, to je skraćenje roka za isplatu osiguranih depozita na 20 dana, zatim dolazi do jačanja svjesnoti i javnosti u pogledu značaja samog sistema osiguranja depozita u Bosni i Hercegovini. U ovom novom Zakonu je predviđena saradnja između bankarskih regulatora u Bosni i Hercegovini i ovim prije svega mislim na entitetske agencije za bankarstvo i svakog(?) da se, da se uvođenjem ovih odredbi smanjuje pritisak međunarodnih institucija na samu centralizaciju nadzora na BiH. I jedna od glavnih stvari koja se uvodi ovim novim Zakonom, što možemo da kažemo da je i pozitivno, to je što se uvodi mogućnost restrukturiranja banaka i to onih banaka za koji entitetski zakoni o bankama kažu da ispunjavaju uslove. To restrukturiranje banaka bi se provodilo po ovom Zakonu iz Fonda osiguranih depozita i iz tih u suštini bi sami entiteti, odnosno entitetske agencije odredile koje su to banke i to bi morale biti sistemske banke čije bi urušavanje značajno poremetilo finansijski sektor. U tom slučaju bi se išlo na restrukturiranje banaka, a ne na njihov stečaj ili likvidaciju. Ono što možemo da kažemo da u ovom Zakonu je i dobro što se uvodi taj način restrukturiranja banaka i što postoji mogućnost da se banke restrukturiraju, ali kažem pod određenim uslovima, ali ono što nije jasno iz ovog Zakona – šta će se dogoditi sa onim bankama koje ne budu ispunile uslove za restrukturiranje u skladu sa entitetskim zakonima, šta ćemo sa njima? Odnosno nismo formirali nikakav angažman koji ne bi direktno išao na štetu poreskih obveznika u slučaju propasti banaka. I drugo, iz ovog rješenja nije jasno na koji način će povjerioci banke koji sam učestvuju u procesu restrukturiranja banaka, znači kažem ako se odobri taj proces, od koga će se oni naplatiti ako ostvare veće gubitke u procesu restrukturiranja nego što bi ostvarili u procesu same likvidacije banaka. Hvala.
Hvala. Uvaženi zastupnik Lovrinović.
Zahvaljujem gospodine predsjedavajući. Dakle, ja sam bio jedan od zastupnika koji je u prošlom mandatu bio u prigodi da razgovara o ovome Zakonu i bio je u setu Zakona o trošarinama, da ne kažem u paketu, al' eto imao je nezgodu ili nesreću načinom kojim smo mi radili da nije prošao u tom mandatnom periodu, pa sam i propustio mogućnost i šansu da o njemu razgovaram u onoj fazi kad je bilo moguće uložiti amandmane i naravno ne pada mi na pamet da sad opet to tako nešto priječi. Međutim, imao sam raznih dvojbi, ali nisam tada bio u prigodi i nisam htio da, što kaže naš narod, pometam proces, nego da dođemo do zakona koji nam je bio potreban, a evo vidimo da tek sad imamo šansu da ga konačno usvojimo. Dakle, da ne dužim, ne duljim puno, ja ću predložiti jedan zaključak koji ćete dobiti u pisanoj formi, a on se odnosi na način rada upravnog odbora agencije koja se formira po ovome Zakonu i način njezinog odlučivanja i da ja to ne prepričavam, dakle, dobićete u pisanoj formi jedan zaključak, tražim da se Parlament o tom zaključku izjasni. Hvala lijepo.
Hvala najljepša. Nemamo više prijavljenih, zaključujem raspravu. Prije prelaska na narednu tačku dnevnog reda Kolegij je odlučio da predloži uvaženim zastupnicima da se rasprava o tačkama 8, 9, 10. i 11. obzirom na sadržinu samih izvještaja objedini. Stavljam zbog toga na glasanje ovaj prijedlog za objedinjavanje rasprave o tačkama 8, 9, 10. i 11. Molim uvažene zastupnike da se o tome izjasne. Hvala najljepša. Od ukupno prisutnih 37 – za je glasalo 36, protiv ništa, suzdržan 1. Dakle, imamo opću i entitetsku većinu. Tačka osam je, Ad. 8. Izvještaj o izvršenju Budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2017. godinu, podnosilac: Predsjedništvo BiH, broj: 01,02,03-16-1-1597/18 od 11.07.2018. godine
Predsjedništvo je u skladu s članom 22. Zakona o finansiranju institucija BiH 11. jula 2018. godine dostavilo u proceduru navedeni Izvještaj. Nadležna Komisija za finansije i budžet Mišljenje o Izvještaju dostavila je 17. decembra 2019. godine. Komisija je prihvatila Izvještaj i uputila ga u dalju parlamentarnu proceduru. Tačka devet je, Ad. 9. Izvještaj o financijskoj reviziji izvršenja Budžeta institucija BiH za 2017. godinu, podnosilac: Ured za reviziju institucija BiH, broj: 01,02-16-1-1856/18 od 06.08.2018. godine
Ured za reviziju institucija BiH je u skladu s članom 16. stav (6) Zakona o raviziji institucija BiH 06. avgusta 2018. godine dostavio u proceduru navedeni Izvještaj. Nadležna Komisija za finansije i budžet Mišljenje o Izvještaju je dostavila 17. decembra 2019. godine. Komisija je prihvatila Izvještaj i uputila ga u dalju parlamentarnu proceduru. Tačka 10. je, Ad. 10. Izvještaj o izvršenju Budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2018. godinu, podnosilac: Predsjedništvo BiH, broj: 01,02,03-16- 1-1549/19 od 28.08.2019. godine
Predsjedništvo je 28. avgusta 2019. godine dostavilo u proceduru navedeni Izvještaj. Nadležna Komisija za finansije i budžet Mišljenje o Izvještaju je dostavila 17. decembra 2019. godine. Komisija je prihvatila Izvještaj i uputila ga u dalju parlamentarnu proceduru. Tačka 11. je, Ad. 11. Izvještaj o finansijskoj reviziji izvršenja Budžeta institucija BiH za 2018. godinu, podnosilac: Ured za reviziju institucija BiH, broj: 01-16-9-1901/19 od 31.10.2019. godine
Ured za reviziju institucija BiH je u skladu s članom 16. stav (6) Zakona o raviziji institucija BiH 31. oktobra 2019. godine dostavio u proceduru navedeni Izvještaj. Nadležna Komisija za financije i budžet Mišljenje o Izvještaju dostavila je 17. decembra 2019. godine. Komisija je prihvatila Izvještaj i uputila ga u dalju parlamentarnu proceduru. Dakle, otvaram objedinjenu raspravu o tačkama 8, 9, 10. i 11. dnevnoga reda. Izvolite. Nemamo prijavljenih, zaključujem raspravu. Prelazimo na tačku dnevnog reda broj 12. Ad. 12. Prijedlog zakona o Budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2019. godinu, predlagač: Predsjedništvo BiH, broj: 01,02-02-1-1352/19 od 02.09.2019. godine (prvo čitanje)
Dakle, Predsjedništvo BiH je 02. septembra 2019. godine dostavilo ažurirani tekst Prijedloga zakona o Budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2019. godinu. Zakonodavno-pravni sektor je Mišljenje dostavio 10. septembra 2019. godine. Kolegij Doma je na 8. sjednici, održanoj 10. septembra 2019. godine, kao nadležnu za razmatranje Prijedloga zakona odredio Komisiju za finansije i budžet, te odlučio zatražiti od predlagača da do sjednice Predstavničkog doma na kojim će se razmatrati Prijedlog zakona u prvom čitanju postupi u skladu s Mišljenjem Zakonodavno-pravnog sektora i dostavi potrebne principe i mišljenja. Predsjedništvo je 14. oktobra 2019. godine dostavilo principe na kojima je zasnovan Prijedlog zakona, kao i Mišljenje Direkcije za evropske integracije i mišljenje drugih traženih institucija. Ustavnopravna komisija Mišljenje je dostavila 17. decembra 2019. godine i utvrdila da je Prijedlog zakona usklađen s Ustavom BiH i pravnim sistemom Bosne i Hercegovine. Komisija za finansije i budžet Mišljenje je dostavila 17. decembra 2019. godine, Komisija je prihvatila principe Prijedloga zakona. Kolegij Doma je na juče održanoj sjednici odlučio da Domu predloži da se nakon rasprave i usvajanja u prvom čitanju Prijedlog zakona odmah razmatra i u drugom čitanju bez razmatranja u nadležnoj komisiji, a u skladu s članom 112. Poslovnika. Stavljam na glasanje ovaj prijedlog Kolegija. Dakle, sada glasamo o prijedlogu Kolegija Doma da se nakon rasprave i usvajanja u prvom čitanju Prijedlog zakona odmah razmatra i u drugom čitanju u skladu sa članom 112. stav (4) Poslovnika. Molim da se izjasnimo. Hvala. Od ukupno prisutnih 37 – za je glasalo 31, protiv 3, suzdržana 3. Dakle, imamo opću, imamo entitetsku većinu. Sada otvaram raspravu o Prijedlogu zakona o Budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2019. godinu u prvom čitanju. Izvolite. Uvaženi zastupnik Emrić.
Zahvaljujem predsjedavajući. Vrlo je teško imati neku konstruktivnu diskusiju kada na jednoj sjednici Predstavničkog doma raspravljamo o dva izvršenja budžeta za 2017. za 2018. dvije revizije za 2017. i 2018. i imamo Prijedlog budžeta za 2019. za godinu koja je za nekoliko dana na izmaku. Pa ja onda postavljam uopće pitanje ima li svrhe da bilo što kažem i da li se može nešto objektivno reći ili utjecati. Čini mi se da je ovo sve prošlost o čemu mi danas trebamo odlučiti, ali teško mi je i odlučiti o toj prošlosti kad se ona objektivno ne može niti sagledati. Naravno, imamo preporuke revizije, to cijenim i uvijek su oni bili temeljiti i pravovremni nije do njih, ali je do nas zbog toga što mi godinu dana nismo ništa radili i sada imamo ono što smo posijali, imamo suočavanje sa ovom situacijom koja u tom dijelu financijske transparentnosti, financijskog poslovanje ničim se ne može opravdati. Ali naš politički sistem je takav kakav jeste, pa mi evo, ja mislim da nema ovakvog parlamenta u svijetu da na ovakav način razmatramo ove vrlo važne dokumente i da o njima odlučujemo. Ja se ne usudim jednostavno sve podržati i zboga toga, primjetili ste, bio sam suzdržan, jer jednostavno ne znam čemu to sve vodi, čemu vodi ovaj način rada, čemu vode blokade Parlamenta koje nisu imale smisla, niti osnova, evo sad to vidimo. Upravo u ovim dokumentima vidimo besmisao našeg političkog djelovanja koje je, ja bih rekao, jedinstveno u Evropi sigurno, u svijetu tu smo negdje. Ali, evo i kod ovog Prijedloga zakona o Budžetu institucija BiH za 2019. godinu ima nelogičnosti koje, po meni, evo ako ništa mogu se bar obrazložiti. Predsjedništvo BiH je Parlamentarnoj skupštini dostavilo Prijedlog zakona o Budžetu institucija BiH 30. augusta 2019. godine, zatim je, pardon 31. jula 2019. godine, a zatim je 30. augusta 2019. godine dostavilo i ažurirani Prijedlog zakona o Budžetu, ja prvi put čujem ažurirani Prijedlog zakona o Budžetu, valjda je Prijedlog zakona o Budžetu, ali to je bilo u tom popratnom aktu tako navedeno, pa onda naravno da nas to zbunjuje šta je sad ovo, šta znači ažurirano, pa idete onda da to istražujete, pregledate itd. A onda se ja usmjerim na onaj popratni akti da baš ne čitam sve, da ne gledam šta je to, i dobijem tu obrazloženje, kaže – sa otklanjanjem tehničkih grašaka. I odna mi je bilo sve jasno, reko hvala Bogu ne moram ništa dalje čitati, jer je u ranije dostavljenom Prijedlogu zakona o Budžetu 31. jula 2019. godine u obrazloženju svugdje se odnosilo obrazloženje na Nacrt budžeta i ja sam mislio da je to to, znači ispravili su da to nije Nacrt budžeta da je to Prijedlog budžeta. Ali onda sam ipak malo išao pregledati te brojke, vrlo je to zahtjevan posao, i onda sam na stranici 113 uočio da se tu ne radi baš samo o tehničkim greškama, jer po meni nikako ne može biti tehnička greška to što se u tom ažuriranom prijedlogu dodaje još jedna institucija koja povećava budžet, a to je Predsjedništvo BiH i ono povećava budžet za 100.000,00 KM s obrazloženjem za zapošljavanje 24 osobe u septembru. Znači, to nije tehnička greška zaposliti 24 osobe u septembru, niti je tehnička greška povećati budžet za 100.000,00 KM. Znači, ja ovdje onda smatram da me neko htio dovesti u zabludu, pa sam onda dalje pregledavao ove tabele iz ranijeg prijedloga i iz ovog ažuriranog prijedloga i nisam uočio da je to ispravljeno u tabelarnom prikazu, pa bi htio obrazloženje je li to sve usklađeno, je li ova tehnička greška ranijeg prijedloga gdje nisu, gdje su predvidjeli zapošljavanje 24 službenika u Predsjedništvo je li ona ispravljena kroz cijeli dokument. Zamislite da mi tek tako usvojimo ovu tehničku grašku kojom se povećava Prijedlog budžeta za 100.000,00 KM. Hvala.
Hvala najljepša. Uvaženi zastupnik Dragan Mektić. Izvolite.
Poštovani predsjedavajući, uvažene kolegice i kolege poslanici, poštovani gosti. Složio bih se dobrim dijelom s ovim što je gospodin Jasmin govorio u početku, mi smo u ovakvu situaciju došli upravo zbog toga što je Parlament, odnosno Predstavnički dom ovaj bio blokiran bukvalno ovu godinu dana, pa se sada postavlja jedno logično pitanje – šta je svrha sada uopšte ovog Budžeta i usvajanje ovog Budžeta? Ja sam juče na Ustavnopravnoj komisiji pokušao da postavim ovo pitanje i s pravom na Ustavnopravnoj komisiji je rečeno da to nije pitanje ustavnopravnog osnova, da mi na Ustavnopravnoj komisiji utvrđujemo ustavnopravni osnov za donošenje određenog dokumenta, pa evo kažem – kakva je svrha uopšte donošenja ovog dokumenta i šta će on u praksi značiti ovakav jedan dokument, hoće li on biti uopšte usvojen do kraja ove godine, hoće li on biti objavljen u „Službenom glasniku“ ili neće i već šta će se dešavati s ovim dokumentom? Ali, kažem, to je bio razultat jedne nepotrebne blokade određenog broja poslanika u ovom Parlamentu koji su blokirali rad ovog Predstavničkog doma, a u međuvremenu uredno primali desetine i desetine hiljada maraka platu za to što nisu ništa radili. I šta je sad? Mi postajemo neka vrsta, žrtva svega ovoga, ali ok, o tom – potom, šta je bilo bilo je, ali ja logično obzirom da sam član, ministar u Savjetu ministara ovog saziva koji je predložio ovaj Zakon o Budžetu ne mogu i nisam protiv ovog Prijedloga zakona, ali jednostavno je i samo vrijeme od utvrđivanja ovog Zakona, pa njegovog slanja Predsjedništvu, pa dok je Predsjedništvo dobilo, poslalo taj Zakon u Parlament neke stvari je vrijeme pregazilo, pregazilo. I samo ću napomenuti sad jednu, da kažem tako, stvar ovdje, a to je član 17. ovog Prijedloga zakona u kome se govori o budžetskoj rezervi koju će trošiti članovi Predsjedništva BiH. Po meni logično bi bilo, nemam ništa protiv i obezbeđenja jednog dijela takvih sredstava za članove Predsjedništva koji će to, da kažem tako, koristiti po individualnom nahođenju, ali je li sad besmislena ova odredba u kojoj se obezbjeđuje i osigurava 360.000,00 maraka za članove Predsjedništva kad ističe ova budžetska godina. Zato bih, da kažem tako, ponudio predlagaču da obzirom da je ona besmislena, neostvariva i nemoguća, da se ovaj član 17. briše, izuzev ako ne bolujemo od formi i inače unosimo određene odredbe i norme koje nikome ništa ne znače. Ne znam da li postoji mogućnost, dakle, da se ovaj član 17. povuče, a da se vidi mogu li se ova sredstva locirati na neku, za neku drugu potrebu gdje mogu biti iskoristiva. Hvala.
Zahvaljujem se. Uvaženi zastupnik Nikšić.
Zahvaljujem gospodine predsjedavajući. Dakle, otprilike na fonu ovoga što su govorili i kolege Emrić i kolega Mektić, dakle ja smatram da nije Vijeće ministara odgovorno bilo zbog toga što Parlament nije radio i što nismo bili u prilici svojim izborom da odlučujemo o Budžetu za 2019. godinu. Ali cjeneći da kako nismo učestvovali u kreiranju budžeta funkcionisale su institucije na osnovu Odluke o privremenom finansiranju, za sad ne postoji nikakav opravdan razlog da mi sad posrušujemo ono što je rađeno u ovom periodu iza nas i mi smo zgob toga glasali protiv toga praktično u jednom koraku oba koraka oko Budžeta za 2019. raspravljamo i glasaćemo protiv Prijedloga budžeta, a spremni smo dati svoj doprinos i daćemo sigurno doprinos u diskusijama kad bude budžet za sljedeću godinu. Hvala.
Hvala najljepša. Uvaženi zastupnik Zukan Helez.
Hvala Vam, uvaženi predsjedavajući. Pošto su tačke objedinjene znači za 2017. godinu Izvještaj o izvršenju Budžeta dobili smo skoro tri godine poslije toga, pa evo da ima i nekih krivičnih djela još malo kako radi naše Tužilaštvo i pravosuđe, da stave malo u ladicu to i zastarjelo bi, ne možete jednostavno pravno ni gonit, ni krivično. Ono što se može primijetit, ne u Izvještaju o izvršenju Budžeta, više iz poslaničkih pitanja pojedinih kolegica i kolega zastupnika, je to da se puno troši na vozni park. Pročitao sam podatak negdje da nekoliko desetina puta imamo brojniji vozni parki u Bosni i Hercegovini nego, recimo, Njemačka koja ima 85 miliona ili Švedska visokorazvijene država koja ima 8-9 miliona stanovnika, čini mi se Švedska desetak službenih automobila, mi četiristo i nešto i ovo se odnosi na sve prethodne vlade i na buduće vlade moramo svi skupa učiniti sve, na svim nivoima, a evo mi mižemo na državnom nivou, da se to smanji. Da se smanji stimulacija zaposlenim ljudima. Pročitao sam tamo iz odgovora na poslanička pitanja da, recimo, ljudi koji rade uredno 8 sati ovdje rade ili ne rade, vodi se 8 sati da su ovdje prisutni, dobiju u toku radnog vremena, odnosno na kraju mjeseca stimulaciju. Ponavljaju se imena po nekoliko puta i ne mogu se oteti utisku da je to ciljano i da to su neki, pa evo, možda i stranački ljudi. Na telefone, na reprezentacije koliko se potrošilo i to sve skupa ovo što sam nabrojao iznosi nekoliko miliona za ovih nekoliko godina o čemu sad raspravljamo. Ja vas podsjećam da u istom periodu je otišlo stotinu hiljada mladih ljudi, obrazovanih, da smo taj novac dali tim mladim ljudima koji su, između tih ljudi koji su otišli vjerovatno ima izuzetno sposobnih, nadarenih mladih ljudi koji govore nekoliko jezika, informatički koji su jako obučeni, spremni da prihvate svaka, svaki izazov. Pogotovo ovo što se radilo ugovor o djelu, ti ljudi su se mogli angažovat, ubjeđen sam da se ovo što smo potrošili za nekoliko, je li, ovih godina da smo to usmjerili na stimulaciju mladih ljudi da bi danas ostalo vrijednih, mladih, pametnih, obrazovanih ljudi u Bosni i Hercegovini par hiljada njih koji bi ostali da grade ovu državu i da nam pomognu u razvoju društva. Zbog toga Klub zastupnika Socijaldemokratske partije neće podržat Izvještaj o izvršenju Budžeta za 2017. za 2018. a pogotovo ovo što usvajamo Budžet za 2019. godinu na kraju godine kad smo sve potrošili. Mislim, ne znam ima li smisla šta sve može bit kad se to analizira, mi digli ruku za nešto možda što ima i krivične odgovornosti. Hvala vam lijepo.
Hvala. Mi smo na, trenutno na tački dnevnog reda Budžet institucija za 2019. godinu. Povreda Poslovnika, uvaženi zastupnik Predrag Kožul.
Ok, hvala Vam. Uvaženi zastupnik Đonlagić.
Poštovane kolegice i kolege bez obzira na ove opravdane određene nelogičnosti u smislu vremenskog okvira donošenja Prijedloga zakona o Budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza za 2019. godinu cijenim da ovako važan, zapravo najvažniji finansijski akt jedne države je važno okončati budžetsku proceduru bez obzira na ovo kašnjenje, odnosno vremenski okvir koji s aspekta logičnosti ili nelogičnosti ima utemeljenje, ali je važno okončati budžetsku proceduru do kraja. Ono što niko nije spomenuo u prethodnim diskusijama, a zapravo je ključni argument zašto treba završiti budžetsku proceduru ovog Prijedloga zakona jeste sljedeće, naime u ovom tekstu je predviđeno uvećanje okvira budžetskoga za 16 miliona konvertibilnih maraka. Dakle, imamo rast sa 950 miliona KM okvira iz 2018. odnosno 966 miliona u ovom prijedlogu za 2019. godinu, a taj rast je predviđen, ukoliko sam dobro shvatio predlagača, za uvećanje primanja policajaca koji rade u policijskim organima institucija Bosne i Hercegovine i na taj način se ispravlja određena nepravda koja je bila u prethodnom periodu i zato je, i zato je, po meni je to ključni razlog zašto treba podržati ovaj dokument i završiti budžetsku proceduru da bi ti ljudi dobili ta uvećana primanja koja su, koja su ranijom nekom odlukom ili u prethodnom razdoblju bila umanjena i evo sada je konačno, je li, će se stvoriti i zakonodavni okvir i finansijski okvir da ti ljudi dobiju ta uvećana primanja. I to je, po meni, suštinski doprinos ili suštinski kvalitet uvećanja ovog teksta Zakona, odnosno Budžeta za 2019. godinu i zato će prvenstveno od nas dobiti podršku. Hvala.
Hvala najljepša. Uvažena zastupnica Mira Pekić.
Evo ja ću se samo malo referisati na ovaj budžet koji usvajamo u decembru, 18. decembra, a tiče se 2019. godine koja je prošla i gdje smo imali u tri navrata privremeno, odnosno četiri navrata privremeno finansiranje. Ovu godinu moramo okončati da bi mogli predložiti novi budžet, svjesni smo da moramo završiti i moramo predložiti i ovaj Budžet za 2019. godinu koliko god to bilo nelogično i da bi mogli ići dalje u proceduru. Ono što je bitno reći, da u ovom Budžetu povećanom, uvećanom Budžetu za 16 miliona je predviđena naknada za Graničnu policiju, odnosno za policiju u iznosu od 1.000.650,00 i naknada za Ministarstvo odbrane u visini od 4.000.361,00 na stavci naknade za topli obrok, naknade za prevoz, odvojen život i smještaj vojnih osoba, te naknade za učešće u mirovnim misijama. Obzirom da je kraj godine i da je bilo privremeno finansiranje ja se nadam da će kad nakon usvajanja ovog našeg budžeta Ministarstvo finansija u saradnji sa ministarstvima naći način da se ove naknade koje su uvećane i koje su potrebne i koje će biti ostvarene usvajanjem ovog Budžeta, ovaj, da se isplate kako vojnicima tako i policiji. Hvala.
Hvala najljepša. Nemamo više prijavljenih, zaključujem raspravu. Pozivam zastupnike
Ispravak krivog navoda, zastupnik Damir Arnaut. Izvolite.
Samo replika uvaženoj kolegici Pekić, ovaj, da se nadovežem na ono što je rekla, da se nada da će Ministarstvo finansija naći izvore. Jedna mogućnost je, naravno, da se danas usvoje ovaj moj Prijedlog zakona o smanjenju ovih otpremnina i uzimajući u obzir da je mojim ukidanjem naknada u komisijama ušteđeno oko 2 miliona godišnje, da će se ovim velika sredstva uštediti, da je ukidanjem bijelog hljeba takođe ušteđeno jako puno, ovaj, to je jel' jedan od načina na koji možete Ministarstvu finansija pomoći tako što ćete danas glasati za ovo ukidanje otpremnina, tako da umjesto u džepove naših kolega te pare odu policajcima. Hvala.
Hvala najljepša. Nemamo više prijavljenih. Sada ćemo se izjasniti o Prijedlogu zakona o Budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2019. godinu u prvom čitanju. Od ukupno prisutnih 36 – za je glasalo 27, protiv 3, suzdržanih 6. Imamo opću, imamo entitetsku većinu. Idemo dalje, sada otvaram raspravu o Prijedlogu zakona o Budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2019. godinu u drugom čitanju. Nema prijavljenih. Zaključujem raspravu. Nastavljamo sa radom, tačka dnevnog reda broj 13. Ad. 13. Izvještaj komisije Kolegija o nastojanju za postizanje saglasnosti o Izvještaju o provođenju zakona iz nadležnosti Centralne izborne komisije BiH u 2017. godini, podnosilac: Centralna izborna komisije BiH, broj: 01,02-50-19-1190/18 od 06.07.2018. godine
Ovdje je riječ o Izvještaju iz prethodnog saziva Doma, naime članovi Kolegija Predstavničkog doma nisu postigli saglasnost o Izvještaju o provođenju zakona iz nadležnosti Centralne izborne komisije BiH u 2017. godini, koja je na 62. sjednici Doma, održanoj 30.05., 20.06. i 05.07.2018. godine nije dobio entitetsku većinu. Rasprava o Izvještaju je okončana ostaje da se naknadno izjasnimo u drugom krugu glasanja. Tačka 14. Ad. 14. Izvještaj komisije Kolegija o nastojanju za postizanje saglasnosti o Izvještaju o radu Ureda za razmatranje žalbi BiH za 2017. godinu, broj: 01,02-50-19- 1258/18 od 27.07.2018. godine
I ovdje je riječ o Izvještaju iz prethodnog saziva Doma, članovi Kolegija Predstavničkog doma nisu postigli saglasnost o Izvještaju o radu Ureda za razmatranje žalbi BiH za 2017. godinu, koji prilikom glasanja nije dobio entitetsku većinu. Rasprava je okončana, ostaje da se naknadno izjasnimo u drugom krugu glasanja. Tačka 15. Ad. 15. Izvještaj komisije Kolegija o nastojanju za postizanje saglasnosti o Dopuni Informacije o realizaciji zaključaka sa 45. sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, materijal Uprave za indirektno oporezivanje BiH, broj: 01/3-50-3-3-21/17, veza: 01-50-1-15-45/17 od 06.07.2018. godine
Riječ je o Dopuni Informacije iz prethodnog saziva Doma, članovi Kolegija Predstavničkog doma nisu postigli saglasnost o Dopuni Informacije o realizaciji zaključaka s 45. sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, koja na 62. sjednici Doma nije dobila entitetsku većinu. Rasprava o Dopuni Informacije je okončana, ostaje da se naknadno izjasnimo u drugom krugu glasanja. Tačka 16. Ad. 16. Izvještaj komisije Kolegija o nastojanju za postizanje saglasnosti o prijedlogu zaključka zastupnika Šemsudina Dedića povodom rasprave o Informaciji Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o kontroli i upravljanju prilivom masovnog broja migranata i izbjeglica u Bosnu i Hercegovinu sa osvrtom na aktuelnu sigurnosnu i humanitarnu situaciju na području Unsko-sanskog kantona, broj: 01-50-1-1123/19 od 28.06.2019. godine
Članovi Kolegija Predstavničkog doma nisu postigli saglasnost o prijedlogu zaključaka zastupnika Šemsudina Dedića, koji je na 2. hitnoj sjednici Doma, održanoj 14. i 26.06.2019. godine prilikom glasanja nije dobio entitetsku većinu. Rasprava o Informaciji Vijeća ministara o kontroli i upravljanju prilivom masovnog broja migranata na područje Bosne i Hercegovine, dakle ostaje da se naknadno izjasnimo u drugom krugu glasanja. Tačka 17. Ad. 17. Izvještaj komisije Kolegija o nastojanju za postizanje saglasnosti o prijedlogu zaključaka zastupnika Jasmina Emrića povodom rasprave o Informaciji Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o kontroli i upravljanju prilivom masovnog broja migranata i izbjeglica u Bosnu i Hercegovinu sa osvrtom na aktuelnu sigurnosnu i humanitarnu situaciju na području Unsko-sanskog kantona, broj: 01-50-1-1123/19 od 28.06.2019. godine
Članovi Kolegija Predstavničkog doma nisu postigli saglasnost o prijedlogu zaključaka zastupnika Jasmina Emrića koji je na 2. hitnoj sjednici Doma, održanoj 14. i 26.06.2019. godine, prilikom glasanja nisu dobili entitetsku većinu. Dakle, ostaje da se naknadno izjasnimo o ovom materijalu u drugom krugu glasanja. Tačka 18. Ad. 18. Izvještaj komisije Kolegija o nastojanju za postizanje saglasnosti o prijedlogu zaključaka zastupnika: Dženana Đonlagića, Vlatka Glavaša i Zlatana Begića povodom rasprave o Informaciji Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o kontroli i upravljanju prilivom masovnog broja migranata i izbjeglica u Bosnu i Hercegovinu sa osvrtom na aktuelnu sigurnosnu i humanitarnu situaciju na području Unsko-sanskog kantona, broj: 01-50-1-1123/19 od 28.06.2019. godine
Članovi Kolegija Predstavničkog doma nisu postigli saglasnost o prijedlogu zaključaka ovih zastupnika koji prilikom glasanja nije dobio entitetsku većinu. Dakle, ostaje da se o ovom materijalu izjasnimo u drugom krugu glasanja pošto je rasprava okončana. Tačka 19. Ad. 19. Imenovanje tri člana iz Predstavničkog doma u Zajedničku komisiju oba doma za postizanje identičnog teksta Zakona o izmjenama Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH (predlagač: Vijeće ministara BiH, broj: 01,02-02-1- 2015/17 od 09.08.2017. i 26.09.2017.)
Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH nije usvojen u identičnom tekstu u domovima Parlamentarne skupštine BiH pa je potrebno imenovati Zajedničku komisiju za postizanje identičnog teksta Zakona. Prijedlog Kolegija Doma je da se za, da se u navedenu Zajedničku komisiju imenuju sledeći zastupnici: Šemsudin Dedić, Nenad Stevandić i Predrag Kožul. Otvaram raspravu. Nema prijavljenih. Zaključujem raspravu. Prelazimo na tačku dnevnog reda broj 20. Ad. 20. Imenovanje tri člana iz Predstavničkog doma u Zajedničku komisiju oba doma za postizanje identičnog teksta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu u institucijama BiH (predlagač: Vijeće ministara BiH, zakon broj: 01,02-02-1-377/18 od 27.02.2018.)
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu u institucijama BiH nije usvojen u identičnom tekstu u domovima Parlamentarne skupštine BiH pa je potrebno imenovati Zajedničku komisiju za postizanje identičnog teksta ovoga Zakona. Prijedlog Kolegija Doma je da se u navedenu Zajedničku komisiju imenuju sledeći zastupnici, odnosno zastupnice: Alma Čolo, Nikola Lovrinović i Obren Petrović. Otvaram raspravu. Nema prijavljenih. Zaključujem raspravu. Prelazimo na tačku dnevnog reda broj 21. to su, Ad. 21. Prijedlozi odluka: a) Prijedlog odluke o razrješenju sekretara Zajedničke službe Parlamentarne skupštine BiH i Prijedlog odluke o imenovanju sekretara Zajedničke službe Parlamentarne skupštine BiH, b) Prijedlog odluke o imenovanju sekretara Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH
Ovu tačku smo uvrstili na zajednički prijedlog zastupnika Adila Osmanovića, gospodina Nikole Lovrinovića koji je iznio uvaženi predsjednik Kluba Adil Osmanović. Prijedloge odluka ste dobili, ja vas mogu informisati da je Zajednički kolegij oba doma Parlamentarne skupštine BiH na svojoj 3. sjednici, održanoj 17.12.2019. godine, jednoglasno utvrdio Prijedlog odluke o razrješenju Kenana Vehabovića s dužnosti sekretara Zajedničke službe Parlamentarne skupštine BiH i jednoglasno utvrdio Prijedlog odluke o imenovanju Jasmina Terovića za sekretara Zajedničke službe Parlamentarne skupštine BiH, koji vam je dostavljen u prilog. Te je Kolegij Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na 13. sjednici, održanoj 17.12. utvrdio Prijedlog odluke o imenovanju sekretara Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH gospodina Marina Vukoje. Otvaram raspravu. Uvaženi zastupnik Damir Arnaut.
Zahvaljujem. Mislio sam ovo komentarisati tokom rasprave o poslaničkim pitanjima, a onda sam vidio da će ovo biti stavljeno na dnevni red tako da mogu i sada. Ja sam izuzetno nezadovoljan činjenicom da sam zadnjih pa možda tri-četiri mjeseca, možda i duže pokušavao od dosadašnjeg sekretara Zajedničke službe ishoditi rješenje za pristup novinarima zagradi Parlamentarne skupštine BiH barem između 9,00 i 5,00 ili 8,00 do 4,00 ili koliko je već radno vrijeme Parlamentarne skupštine BiH, mi imamo situaciju da novinari osim ukoliko je sjednica nekog tijela u ovoj zgradi ne mogu ući u ovu zgradu i onda, a pogotovo sada je li u ovom periodu se zaista smrzavaju i meni je to neshvatljivo. Dakle, u parlamentima u najrazvijenijim zemljama svijeta postoje novinari koji su akreditovani za praćenje rada date institucije i oni imaju konstantan pristup toj instituciji, naravno jel' u nekom okviru razumnom kad je radno vrijeme itd. ne iza ponoći, al' u radnom vremenu svakako. Imate novinare akreditovane u Bijeloj kući koji uvijek stoje, hodaju po koridorima u Bijeloj kući, to je najbolji način da dobijete informacije. I meni je apsolutno neshvatljivo da je moje drugo, odnosno dopunsko poslaničko pitanje, prvo sam dobio činovnički odgovor, ono nešto nije moja nadležnost ili tako nešto, ovaj, ili je podjeljena nadležnost sa nekom drugom službom. Postavio sam dopunsko pitanje – kaće se to pitanje riješiti, hoću odgovor da se to riješi, a ne činovničke odgovore? Nikad nisam dobio odgovor na to pitanje, izuzetno sam nezadovoljan time. Mi smo čak imali situaciju prošli, prošle sedmice nekad, nisam siguran koji dan u sedmici, gdje je više od deset novinara stajalo na platou Parlamentarne skupštine izuzetno hladnom vremenu, nisu htjeli da ih puste u zgradu, imali su objektivan razlog da uđu u zgradu, da proprate jedan događaj, službe nisu htjele da ih puste u zgradu, onda sam ja pozvao novinare, rekao sam – recite da idete kod mene. Pozvao sam ih kod mene na čaj, službe im nisu vjerovale i onda sam ja poslanik izabrani u Parlamentarnoj skupštini BiH bio prisiljen da siđem i pitam – ko to ne vjeruje da ovi ljudi idu kod mene? I to je nešto, valjda možete shvatiti ako nešto uporno ponavljam mjesecima da mi je stalo do rješenja tog pitanja. Ja sam izuzetno razočaran da prošli sekretar nije, odnosno još uvijek aktuelni sekretar nije imao sluha za ovo pitanje i ja samo mogu izraziti nadu i reći idućem sekretaru, koji dolazi na ovo mjesto, da će ovo biti moj prioritet u radu. Ako ćete zatvarati ovu zgradu za novinare onda ovo nije pravi parlament. Hvala.
Hvala najljepša. Nema više prijavljenih. Ima, uvaženi zastupnik Nermin Nikšić. Izvolite.
Zahvaljujem gospodine predsjedavajući. Vrlo kratko, pošto se juče pojavila u medijima, nismo bili informisani da će biti ova tačka, ali pojavila se u medijima informacija da kandidat ne ispunjava u skladu sa Pravilnikom uslove i Sistematizacijom uslove za ovo mjesto, samo me interesuje odgovor, dakle ne propagiram ni jednog ni drugo, nego ako već glasamo da znamo glasamo li za nešto što jeste u skladu sa Sitematizacijom ili ne. Hvala.
Uvaženi zastupnik Đonlagić.
Uvaženi predsjedavajući s obzirom da, dakle, raspravljamo o, ako sam dobro shvatio, Prijedlogu odluke o imenovanju sekretara, je li to. U vezi ove, dakle, tačke dnevnog reda u ime Kluba tražim pauzu 30 minuta, trebaju nam dodatne konsultacije i unutar Kluba i konsultacije sa predlagačem.
Dobro, ako mogu dati samo jednu sugestiju i ako se možete složiti sa mnom, obzirom da nećemo sad odmah glasati nego posle ćemo glasati o svim tačkama dnevnog reda, ja predlažem da obavimo jedinstvenu raspravu o preostalim tačkama dnevnog reda, poslije toga ćemo dati jednu polusatnu pauzu i poslije toga idemo na glasanje o svim tačkama, uključujući i ovu. Jer sada je samo rasprava o ovoj tački nije glasanje, tako da ćete
Dobro.
vi moći se poslije, vaš stav moći kroz glasanje da kažete.
Dobro, dobro, onda ću nastaviti sa raspravom vezano za ovu tačku. Dakle, ovo što je zastupnik Nikšić govorio, dakle on je tražio odgovor na pitanje – da li je u skladu ili nije u skladu sa Sistematizacijom radnih mjesta u Sekretarijatu Parlamentarne skupštine BiH? Ja sam tražio tu Sistematizaciju radnih mjeste i ovdje je sasvim jasno, dakle sasvim izvjesno da prijedlog kandidata koji smo dobili za sekretara zajedničkih službi ne ispunjava osnovni uslov, a to je stručna sprema. Dakle, u biografiji kandidata koju smo dobili kao prijedlog za sekretara Zajedničke službe Parlamentarne skupštine BiH u rubrici obrazovanje je navedeno da je završio Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu - Odsjek odbrana i sigurnost, stečena kvalifikacija profesor odbrane i sigurnosti. Dakle, to je iz biografije kandidata. U Sistematizaciji radnih mjesta pod rubrikom Kabinet sekretara Zajedničke službe, radno mjesto sekretar Zajedničke službe uslovi: završen pravni fakultet – diplomirani pravnik. Dakle, sasvim je jasno da predloženi kandidat ne ispunjava ovu stručnu kvalifikaciju i to je suštinski razlog zašto, dakle, protestiramo za ovaj prijedlog. I zato će nam da bi donijeli konačnu odluku, ukoliko ostane, dakle, ovaj prijedlog ovakav kakav je definisan, Kluba zastupnika DF-a neće podržati ovaj prijedlog, a ukoliko dođe neki izmjenjeni prijedlog u smislu da se ispunjavaju ovi formalni uslovi s aspekta stručne spreme, odnosno odgovarajućeg fakulteta, dakle, ovdje nema one dileme u smislu završena Grupacija društvenih nauka i slično. Dakle, ovdje je vrlo eksplicitno da se traži završen pravni fakultet, odnosno diplomirani pravnik. Ilustracije radi, ja sam provjerio taj podatak, dakle u prethodnim mandatima na ovu poziciju su uvijek bivali imenovani diplomirani pravnici, dakle imali smo, imamo jedan kontinuitet. I sada ću iznijeti nešto lično s aspekta političke parije koju ovdje predstavljam. 2015. godine, dakle 2015. godine prijedlog, s obzirom da je tada poziciju trebao da predloži Klub zastupnika DF-a u prvom prijedlogu je bio kandidat koji je također imao završen fakultet političkih nauka, pa nam je onda skrenuta pažnja da ne ispunjava ovaj uslov. Mi smo tada odustali od tog kandidata i onda smo dali prijedlog drugog kandidata, odnosno kandidatkinje koja ima završen pravni fakultet i na taj način je bila imenovana na ovu poziciju u smislu ispunjavanja ovog uslova iz Sistematizacije radnih mjesta kao diplomirani pravnik. Dakle, zbog konzistentnosti političkih stavova i s obzirom da smo na vlastitom primjeru uradili korekciju i ispravili ovo i uskladili prijedlog sa onim uslovom koji je naveden u Sistematizaciji radnih mjesta, ja vas još jedanput evo sugeriram da korigujete ovaj prijedlog u smislu da dobijemo prijedlog kandidata koji će ispunjavati ovaj uslov u smislu stručne spreme. Hvala.
Hvala najljepša. Kao što sam već rekao prije nego što pređemo na tačku 22. predlažem da objedinimo raspravu o tačkama od 22. do 49. s obzirom na činjenicu da je riječ o davanju saglasnosti za ratifikaciju sporazuma, ugovora, memoranduma i amandmana. Pozivam vas da glasamo o prijedlogu da objedinimo raspravu o tačkama dnevnog reda od 22. do 49. Od ukupno prisutnih 36 – za 33, protiv ništa, suzdržana 3. Dakle, imamo opću i entitetsku većinu. Ad. 22. – Ad. 49. Davanje saglasnosti za ratifikaciju sporazuma, ugovora, memoranduma i amandmana
U vezi sa ovim dobili ste mišljenje nadležne Komisije za vanjske poslove. Otvaram objedinjenu raspravu o ovim materijalima. Uvaženi
Ok, otvaram raspravu. Izvolite. Uvaženi zastupnik Nikola Lovrinović.
Zahvaljujem gospodine predsjedavajući. Pa mi smo dobili, dakle, jedan veliki broj ovih sporazuma, ugovora ili slično koje moramo ratificirati u ovom Parlamentu i bilo je vrlo teško, dakle, ući u sve detalje svakog od njih, ali evo neke koje sam uspio da malo pregledam... imam određene primjedbe i ja znam da je procedura takva kakva je, dakle da je ovo već prošlo određena tijela vlasti i da je došlo ovdje samo na ratificiranje i mi smo u prigodi samo da to ili potvrdimo ili odbacimo. Da se ne bi to tako dogodilo s ovim velikim brojem predloženih sporazuma ja sam na jedan sporazum koji se odnosi na Regionalni stambeni program, sad pošto imamo tamo više njih od 13. veljače 2019. godine, koji je potpisan sa Regionalnim stambenim fondom, pregledavajući ga ima određene primjedbe, a ovakvih vrsta primjedbi ja sam imao i u ranijem mandatnom periodu. Međutim, uvijek je kod ovih sporazuma bilo teško na kraju priče bilo što reći, znači kad dođe iz Predsjedništva, kad prođe Vijeće ministara, određene institucije koje su sudjelovale u ovakvim dogovaranjima i sporazumijevanjima s različitim institucijama, prije svega financijskim, ali i drugim, druge vrste i ja sam i prije primjećivao, dakle, da kod, kao npr. kao što je ovaj Sporazum vrlo često oni koji dogovaraju, pregovaraju oko ovih sporazuma zaborave da u Federaciji postoji podjeljena nadležnost. I vrlo često odredbe ovih sporazuma ne vide županije i ne vide njihovu mogućnost i pravo da sudjeluju u implementiranju ovakvih sporazuma. Zbog toga sam izabrao ovaj Sporazum i na njega ću predložiti jedan zaključak, dakle ja znam da ga sad neću moći, da ga mi nećemo moći mijenjati ili ćemo ga prihvatiti ili ne, da se tamo sukladno točci 8. ovoga Sporazuma u točci 4. u članku 4., pardon, točka 4.2. dodaju i županije. Dakle, zašto netko u lancu pregovaranja nije prepoznao da i županije mogu implementirati dio ovih sredstava, dakle onako kako njima treba. Ovako su samo entiteti prepoznati i eventualno neko od tijela na razini Bosne i Hercegovine i ja ovo podnosim prije svega zbog toga da ubuduće upozorim one koji u ovakvom procesu sudjeluju da o tome razmisle. Znači, onoga ko sa druge strane, pod znacima navoda, sa nama razgovara o ovakvim ugovorima ili novčanim ili bilo kojim drugim, njih ne zanima tko će biti implementator u Bosni i Hercegovini važno je da on poštuje odredbe ovog Sporazuma. Dakle, tako da mogu biti, da ne banaliziram, i općine. Međutim, kao što vidimo tamo kod Zanice npr. Zato kažem ovdje ću podnijeti jedan zaključak koji ću vam podijeliti da ga ne čitam i imaćete ga u pisanoj formi, a odnosi se na članak 4. - 4.2. i da se naknadno, dakle, Vijeće ministara ili već ko u ovome procesu pokuša ugraditi i županijska tijela vlasti koja se bave procesom, pitanjima izbjeglištva i procesom povratka. Hvala lijepo.
Hvala lijepo. Nemamo više prijavljenih. Zaključujem raspravu. Sada dajemo pauzu prije glasanja od pola sata.
Evo da se, da vidimo, hoćete li onda da se u dva sata vidimo. Predsjedavajući.
Recite. Ja imam jednu molbu ako može da skratimo, što pre završimo čisto iz jedne obaveze, a to je sutra je Sveti Nikola, velika slava kod pravoslavnog srpskog naroda i ko ne slavi pola slavi a pola mora ići, a moramo doći svojoj kući.
Onda u pola dva, je li ok?
Molim uvažene zastupnike da zauzmu svoja mjesta. Nastavljamo sa radom za minut. Uvažene zastupnice i zastupnici mi nastavljamo sa sjednicom. Prelazimo na glasanje u vezi sa dnevnim redom 2. sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH o kojima smo obavili potrebnu raspravu. Tačka 1. je – Usvajanje Zapisnika sa konstituirajuće, sa 2. hitne, 3. hitne i 4. hitne sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Odmah da napomenem da ćemo uz Zapisnik sa 2. hitne sjednice, on će imati korekcije koje je rekao na početku zasjedanja u vezi sa tim Zapisnikom uvaženi zastupnik Damir Arnaut. A sada idemo na pojedinačno glasanje o ovim zapisnicima. Dakle, glasamo o usvajanju Zapisnika sa Konstituirajuće sjednice Predstavničkog doma.
Adil se nešto javlja.
Ponovićemo glasanje, zastupniku Osmanoviću ne radi displej.
Molim vas ponavljamo glasanje o Zapisniku sa Konstituirajuće sjednice Predstavničkog doma. Ponavljamo glasovanje. Od ukupno prisutnih 33 – za je glasalo 32, protiv ništa, suzdržan 1. Dakle, imamo opću i entitetsku većinu. Konstatujem da je usvojen Zapisnik sa Konstituirajuće sjednice Predstavničkog doma. Prije glasanja o Zapisniku sa 2. hitne sjednice glasaćemo o prijedlogu zaključka zastupnika Damira Arnauta koji glasi: Dostavlja se Prijedlog zapisnika 2. hitne sjednice Predstavničkog doma i tekst usvojenog zaključka o osnivanju Privremene istražne komisije organima za provođenje zakona sa zahtjevom da provedu istragu po pitanju nekonzistentnosti između dva teksta. Molim da se izjasnimo o ovome.
O zaključku Damira Arnauta, predloženom zaključku Damira Arnauta o nekonzistentnosti dva teksta, sad sam ga pročitao, u vezi sa 2. hitnom sjednicom. Dakle, od ukupno prisutnih 33 – za je glasalo 13, protiv 12, suzdržanih 8. Imamo opću nemamo entitetsku većinu.
Nemamo konsenzus, dakle naknadno ćemo se o ovome izjasniti. Idemo dalje, glasamo o usvajanju Zapisnika sa 3. hitne sjednice Predstavničkog doma. Dakle, od ukupno prisutnih 33 – glasalo je za 31, protiv ništa, suzdržana 2. Imamo opću i entitetsku većinu. Dakle, konstatujemo da je usvojen Zapisnik s 3. hitne sjednice Predstavničkog doma. A vraćamo se na usvajanje Zapisnika sa 2. hitne sjednice Predstavničkog doma poslije ne usvajanja ovoga zaključka. Dakle, sad glasamo o Zapisniku sa 2. hitne sjednice. Od ukupno prisutnih 33 – za je glasalo 30, protiv ništa, suzdržana 3. Imamo opću i entitetsku većinu. Konstatujem da smo usvojili Zapisnik sa 2. hitne sjednice Predstavničkog doma uz korekciju koju je dao uvaženi zastupnik Damir Arnaut. I konačno glasamo o Zapisniku sa 4. hitne sjednice Predstavničkog doma. Od ukupno prisutnih 35 – za je glasalo 33, protiv ništa, suzdržana 2. Imamo opću većinu i entitetsku većinu. Konstatujem da je usvojen Zapisnik sa 4. hitne sjednice Predstavničkoga doma. Idemo dalje, tačka 3. – Zahtjev zastupnika Damira Arnauta za razmatranje Prijedloga zakona o izmjeni Zakona o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine po hitnom postupku, u skladu s članom 133. Poslovnika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, zakon broj: 01-02-1-87/19 od 07.01.2019. godine. Glasamo o Prijedlogu zakona. Od ukupno prisutnih 36 – za je glasalo 16, protiv 17, 3 suzdržana. Dakle, nemamo ... ponovite glasanje.
Molim vas da se ponovi glasanje. Dakle, od ukupno 36 prisutnih – za 18, protiv 16, suzdržana 2. Nemamo entitetsku većinu. Dakle, u narednom, nemamo konsenzus o glasanju u narednom krugu. Idemo dalje, tačka 7. – Prijedlog zakona o osiguranju depozita u bankama BiH („P.Z.E.I“), predlagač: Vijeće ministara BiH, broj: 01,02-02-1-1027/18 od 18.05.2018. godine (drugo čitanje). Glasamo o prijedlogu prvo zaključka koji nam je dostavio zastupnik Nikola Lovrinović, a onda ćemo glasati o Prijedlogu zakona u drugom čitanju. Prijedlog zaključka koji je dostavio uvaženi zastupnik Lovrinović glasi: Obavezuje se donositelj Statuta Agencije za osiguranje depozita BiH da odredbe koje govore o sastavu Upravnog odbora, o Statutu Agencije za osiguranje depozita BiH ugradi obavezu primjene ustavnih odredbi i popune Upravnog odbora, takođe da ugradi odredbu koja kaže – da su pri odlučivanju Upravnog odbora osim nadpolovične većine potrebni najmanje po jedan glas članova Upravnog odbora iz sva tri konstitutivna naroda. Molim da se izjasnimo o ovom zaključku. Od ukupno prisutnih 38 – za je glasalo 14, protiv 19, suzdržana 3. Dakle, nemamo opću većinu. Sada glasamo o Prijedlogu zakona u drugom čitanju o osiguranju depozita u bankama. Od ukupno prisutnih 38 – za je glasalo 32, protiv 2, suzdržana 4. Dakle, imamo opću i entitetsku većinu, time konstatujemo da je Zakon usvojen. Tačka 8. – Izvještaj o izvršenju Budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2017. godinu, podnosilac: Predsjedništvo BiH, broj: 01,02,03-16-1-1597/18 od 11.07.2018. godine. Glasamo o usvajanju Izvještaja. Od ukupno prisutnih 38 – za 22, protiv 3, suzdržano 13. Imamo opću većinu, nemamo entitetsku većinu iz RS-a. Ok. Idemo odma u drugi krug glasanja. Od ukupno prisutnih 38 – za 21, protiv 4, suzdržano 13. Imamo opću i entitetsku većinu, to znači da je usvojen Izvještaj o izvršenju Budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza za 2017. godinu. Idemo na tačku 9. – Izvještaj o financijskoj reviziji izvršenja Budžeta institucija BiH za 2017. godinu, podnosilac: Ured za reviziju institucija BiH, broj: 01,02-16-1-1856/18 od 06.08.2018. godine. Glasamo o usvajanj Izvještaja. Od ukupno prisutnih 38 – za 22, protiv 3, suzdržano 13. Imamo opću većinu, nemamo entitetsku većinu. Idemo odma u drugi krug glasanja. Od ukupno prisutnih 38 – za 22, protiv 3, suzdržanih 13. Imamo opću i entitetsku većinu. Konstatujemo da je usvojen Izvještaj o finansijskoj reviziji izvršenja Budžeta institucija BiH za 2017. godinu, podnosilac: Ured za reviziju institucija BiH. Idemo dalje, tačka 10. – Izvještaj o izvršenju Budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2018. godinu, podnosilac: Predsjedništvo BiH, broj: 01,02,03-16-1-1549/19 od 28.08.2019. godine. Molim da se izjasnimo. Od ukupno prisutnih 38 – za 22, protiv 3, suzdražnih 13. Imamo opću većinu, nemamo entitetsku većinu. Idemo odma u drugi krug glasanja. Od ukupno prisutnih 38 – za 22, protiv 3, suzdržanih 13. Imamo opću i entitetsku većinu. Konstatujem da je usvojen Izvještaj o izvršenju Budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2018. godinu. Tačka 11. – Izvještaj o finansijskoj reviziji izvršenja Budžeta institucija BiH za 2018. godinu, podnosilac: Ured za reviziju institucija BiH, broj: 01-16-9-1901/19 od 31.10.2019. godine. Molim da se izjasnimo. Od ukupno prisutnih 38 – za 22, protiv 3, suzdržanih 13. Imamo opću, a nemamo entitetsku većinu. Idemo u drugi krug glasanja. Od ukupno prisutnih 38 – za 22, protiv 3, suzdržanih 13. Imamo opću većinu, imamo entitetsku većinu. Konstatujem da je usvojen Izvještaj o finansijskoj reviziji izvršenja Budžeta institucija BiH za 2018. godinu. Tačka 12. – Prijedlog zakona o Budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2019. godinu, predlagač: Predsjedništvo BiH, broj: 01,02-02-1-1352/19 od 02.09.2019. godine (prvo čitanje). Glasamo o Prijedlogu zakona u drugom čitanju. Hvala. Od ukupno prisutnih 38 – za je 29, protiv 3, suzdržanih 6. Imamo opću većinu i entitetsku većinu. Konstatujemo da je usvojen Prijedlog zakona o Budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2019. godinu. Tačka 13. – Izvještaj komisije Kolegija o nastojanju za postizanje saglasnosti o Izvještaju o provođenju zakona iz nadležnosti Centralne izborne komisije BiH u 2017. godini, podnosilac: Centralna izborna komisije BiH, broj: 01,02-50-19-1190/18 od 06.07.2018. godine. Glasamo u drugom krugu o Izvještaju o provođenju zakona iz nadležnosti Centralne izborne komisije BiH u 2017. godini. Od ukupno prisutnih 38 – za je 24, protiv 3, suzdržanih 11. Imamo opću većinu, entitetsku većinu. Dakle, konstatujemo da je usvojen Izvještaju o provođenju zakona iz nadležnosti Centralne izborne komisije BiH u 2017. godini. Tačka 14. – Izvještaj komisije Kolegija o nastojanju za postizanje saglasnosti o Izvještaju o radu Ureda za razmatranje žalbi BiH za 2017. godinu, broj: 01,02-50-19- 1258/18 od 27.07.2018. godine. Glasamo u drugom krugu o Izvještaju o radu Ureda za razmatranje žalbi BiH za 2017. godinu.
Traži, gospodin Radmanović traži ponavljanje glasanja. Molim da se ponovi glasanje. Hvala. Od ukupno prisutnih 38 – za 18, protiv 1, suzdržanih 19. Imamo opću i entitetsku većinu. Konstatujemo da je usvojen Izvještaj komisije o, u drugom krugu Izvještaj o radu Ureda za razmatranje žalbi BiH za 2017. godinu. Tačka 15. – Izvještaj komisije Kolegija o nastojanju za postizanje saglasnosti o Dopuni Informacije o realizaciji zaključaka sa 45. sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, materijal Uprave za indirektno oporezivanje BiH, broj: 01/3-50-3-3-21/17, veza: 01-50-1-15-45/17 od 06.07.2018. godine. Glasamo u drugom krugu o Dopuni Informacije o realizaciji zaključaka sa 45. sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Od ukupno prisutnih 38 – za 15, protiv 1, suzdržana 22. Imamo opću većinu, imamo entitetsku većinu. Konstatujemo da je usvojena Dopuna Informacije o realizaciji zaključaka sa 45. sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Tačka 16. – Izvještaj komisije Kolegija o nastojanju za postizanje saglasnosti o prijedlogu zaključka zastupnika Šemsudina Dedića povodom rasprave o Informaciji Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o kontroli i upravljanju prilivom masovnog broja migranata i izbjeglica u Bosnu i Hercegovinu sa osvrtom na aktuelnu sigurnosnu i humanitarnu situaciju na području Unsko-sanskog kantona, broj: 01-50-1-1123/19 od 28.06.2019. godine. Glasamo u drugom krugu o prijedlogu zaključka zastupnika Šemsudina Dedića. Od ukupno prisutnih 38 – za 20, protiv 10, suzdržanih 8. Imamo opću većinu, nemamo entitetsku većinu. Nemamo konsenzus o
Drugi krug ... konstatujemo da nije usvojeno, je li. Ok. Dakle, konstatujemo, pošto je drugi krug glasanja konstatujemo da nije
Marin Vukoja
10 protiv iz RS-a.
Ja, potrebno je konstatovati pošto je drugi krug glasanja da imamo 10 zastupnika iz RS- a koji su protiv ovakvog Izvještaja komisije. Tačka 17. – Izvještaj komisije Kolegija o nastojanju za postizanje saglasnosti o prijedlogu zaključaka zastupnika Jasmina Emrića povodom rasprave o Informaciji Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o kontroli i upravljanju prilivom masovnog broja migranata i izbjeglica u Bosnu i Hercegovinu sa osvrtom na aktuelnu sigurnosnu i humanitarnu situaciju na području Unsko-sanskog kantona, broj: 01-50-1-1123/19 od 28.06.2019. godine. Dakle, glasamo u drugom krugu o prijedlogu zaključka zastupnika Jasmina Emrića. Od ukupno 38 – za 23, protiv 10, suzdržanih 5. Dakle, imamo opću, ali nemamo entitetsku većunu, protiv je 10 iz RS-a. Dakle, nije usvojen Izvještaj komisije u drugom krugu glasanja. Tačka 18. – Izvještaj komisije Kolegija o nastojanju za postizanje saglasnosti o prijedlogu zaključka zastupnika: Dženana Đonlagića, Vlatka Glavaša i Zlatana Begića povodom rasprave o Informaciji Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o kontroli i upravljanju prilivom masovnog broja migranata i izbjeglica u Bosnu i Hercegovinu sa osvrtom na aktuelnu sigurnosnu i humanitarnu situaciju na području Unsko-sanskog kantona, broj: 01-50-1-1123/19 od 28.06.2019. godine. Dakle, glasamo u drugom krugu o prijedlogu zaključka zastupnika: Đonlagića, Glavaša i Begića. Od ukupno pristunih 38 – za 22, protiv 10, suzdržanih 6. Dakle, iz RS-a imamo 10 protiv, što znači da nije usvojen Izvještaj komisije u vezi s ovom tačkom dnevnog reda. Tačka 19. – Imenovanje tri člana iz Predstavničkog doma u Zajedničku komisiju oba doma za postizanje identičnog teksta Zakona o izmjenama Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH (predlagač: Vijeće ministara BiH, broj: 01,02-02-1- 2015/17 od 09.08.2017. i 26.09.2017.). Glasamo o prijedlogu da se u Zajedničku komisiju imenuju sledeći zastupnici: Šemsudin Dedić, Nenad Stevandić i Predrag Kožul. Od ukupno prisutnih 38 – za 28, protiv 1, suzdržanih 9. Dakle, imamo opću i entitetsku većinu. Konstatujemo da je u Zajedničku komisiju za postizanje identičnog teksta Zakona o izmjenama Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH da su imenovani zastupnici: Denić, Stevandić i Kožul. Tačka 20. – Imenovanje tri člana iz Predstavničkog doma u Zajedničku komisiju oba doma za postizanje identičnog teksta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu u institucijama BiH (predlagač: Vijeće ministara BiH, zakon broj: 01,02-02-1-377/18 od 27.02.2018.). Glasamo o prijedlogu da se u Zajedničku komisiju imenuju sledeći zastupnici: Alma Čolo, Nikola Lovrinović i Obren Petrović. Od ukupno prisutnih 38 – za 28, protiv 1, suzdržanih 9. Imamo opću i entitetsku većinu. Dakle, imenovali smo zastupnike Almu Čolo, Nikolu Lovrinovića i Obrena Petrovića u Zajedničku komisiju za postizanje identičnog teksta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu u institucijama BiH. Tačka 21. – Dakle, dogovor unutar samog Kolegija i klubova je da idemo samo sa Prijedlogom odluke o imenovanju sekretara Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, obzirom na istek njegovog mandata. A o glasanju o razrješenju i imenovanju sekretara Zajedničke službe ćemo odlučiti na narednoj sjednici. Sada se izjašnjavamo samo o Prijedlogu odluke o imenovanju sekretara Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
Marinu Vukoja.
Da Marinu, svi poznaju Marina je li, gospodina Marina Vukoju. Ukupno prisutnih 38 – za 29, protiv 4. I Marine suspregnutih, koliko? 5 je li. Dakle, imamo opću većinu, entitetsku većinu. Konstatujemo da smo imenovali gospodina Marina Vukoju za sekretara Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Glasamo sada o prijedlogu da se o tačkama od 22. do 49. o kojima smo obavili jedinstvenu raspravu, da se i izjasnimo u paketu o ovim tačkama od 22. do 49. Molim da se prvo o tome izjasnimo.
Istekao mu je mandat. Od ukupno ... stajalo je ovo, prethodna tačka je stajala na ekranu ....
Je li? Dobro. Ponavljamo, dakle glasamo o prijedlogu da se o tačkama od 22. do 49. obzirom da smo obavili jedinstvenu raspravu, da se o njima izjasnimo u paketu.
Marin Vukoja
Ponovite još jednom ...
Da, da, u pravu ste, evo ... razrješenju, pa o imenovanju...
Ponovićemo, ovaj, dakle gospodinu sekretaru je istekao mandat i nema tačke o razrješenju, ima samo o imenovanju. Ali molim vas, za ovo glasanje skinite da je riječ o tački dnevnog reda imenovanje. E sada se izjašnjavamo, po treći put, o prijedlogu da se o tačkama od 22. do 49. izjasnimo u paketu, obzirom da smo i obavili jedinstvenu raspravu o svim tim tačkama.
To je za svaki slučaj, da imamo većinu, ako naleti neka tačka onako. Od 38 – za je 35, protiv ništa, suzdržana 3. Imamo opću i entitetsku većinu. Dakle, mi ćemo se prvo izjasniti o zaključku zastupnika Nikole Lovrinovića vezanog za tačku 31. a onda o davanju saglasnosti za ratifikaciju u paketu od 22. do 49. Prvo se izjašnjavamo o prijedlogu zaključka uvaženog zastupnika Lovrinovića, koji glasi: Sukladno članu 8. obavezuje se Vijeće ministara da u članu 4. i točki 4) tačka 2) doda točku kojom će se za implementiranje sredstava biti predviđena i županijska tijela za pitanja izbjeglih i raseljenih osoba. Molim da se izjasnimo o tome. Dakle, od 38 – za je 14, protiv je 12, suzdržanih je 12. Imamo opću većinu, ne i entitetsku većinu. Može se ponoviti glasanje. Dakle, od ukupno 38 – za je 14, protiv 14, suzdržanih 10. Nemamo većinu za ovaj zaključak. Sada glasamo o davanju saglasnosti za ratifikaciju od tačke 22. do tačke 49. Od ukupno prisutnih 38, evo danas smo postigli rekord – za je 38, ništa protiv, ništa suzdržanih. Dakle, dali smo ratifikaciju za sve tačke, od tačke 22. do 49. Ovim zaključujem 2. sjednicu Predstavničkog doma. I samo jedno kratko obavještenje da postoji mogućnost da 5. hitna sjednica, koja je vezana za imenovanje, odnosno izbor Vijeća ministara BiH bude ili 23. ako do tada budu završene procedure provjere kandidata za ministre i zmajenike, a ako se do petka to ne završi kako bi mogli zakazati hitnu sjednicu, onda molim vas da planirate vaše vrijeme, sjednica će biti održana 30. decembra, dakle ili 23. ili 30. decembra. Hvala vam na strpljenju, radu i vidmo se ako Bog da.