19. sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine

Dom naroda

1. 7. 2021
objavljeni podaci: 1. 7. 2021

Stenogram

Dame i gospodo delegati, uvaženi gosti srdačno vas sve pozdravljam, otvaram 19. sjednicu Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Na sjednicu su pozvani naši redovni gosti, predsjedavajući i članovi Predsjedništva, predsjedavajući i ministri u Vijeću ministara BiH. Sjednici prisustvuje 14 delegata od kojih 5 iz bošnjačkog naroda, 5 iz hrvatskog i 4 iz srpskog naroda. Delegat Nović iz opravdanih razloga je odsutan i ne prisustvuje sjednici. Kao što vam je naznačeno u pozivu za sjednicu u skladu s članom 155. Poslovnika na početku sjednice, a prije rasprave o dnevnom redu, delegatima će biti omogućeno da postavljaju delegatska pitanja u usmenoj formi. Podsjećam da su vam zajedno s pozivom za 19. sjednicu Doma naroda upućeni dopisi i u vezi s procedurom postavljanja delegatskih pitanja u usmenoj formi. Navedeni dopis, odnosno obavještenje o mogućnosti postavljanja delegatskih pitanja u usmenoj formi na 19. sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH također je upućeno predsjedavajućem Vijeća ministara BiH i Generalnom sekretarijatu Vijeća ministara. U skladu s članom 156. stav (1) Poslovnika najavu za postavljanje delegatskih pitanja u usmenoj formi dostavili su: delegatkinja Dušanka Majkić za Vijeće ministara BiH, za ministra odbrane BiH Sifeta Podžića; delegatkinja Marina Pendeš za ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH, gospodina Miloša Lučića; delegat Denis Bećirović za Vijeće ministara BiH; delegat Zlatko Miletić za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Zorana Tegeltiju i za ministricu civilnih poslova BiH Ankicu Gudeljević i delegatkinja Lidija Bradara za Vijeće ministara BiH. U skladu s članom 156. stav (2) Poslovnika ove najave dostavljene su predsjedavajućem Vijeća ministara BiH i onom članu Vijeća ministara BiH na kojeg se pitanje odnosi. Želim vas podsjetiti i na to da smo uputili obavještenje Javnom RTV servisu BiH radi osiguravanja direktnog televizijskog prenosa ovog dijela sjednica u skladu sa članom 155. stav (1) Poslovnika. Sada možemo početi sa postavljanjem usmenih delegatskih pitanja i sa davanjem odgovora. Riječ dajem delegatkinji Dušanki Majkić.
Hvala lijepo. Dakle, moje delegatsko pitanje odnosi se na sljedeće, na kalendaru za '21. godinu katoličkog dušebrižništva u Ministarstvu odbrane i Oružanih snaga BiH nalazi se slika Alojzija Stjepinca, jednom na koricama kalendara, a drugi put slika se ponavlja za mjesec februar. To ... izgleda ovako, znači ovo je, kako reko, naslovna stranica kalendara, a ovo je slika februarska. Širenje mržnje prema Srbima u Republici Srpskoj nastavlja se na različite načine u Ministarstvu odbrane i to nije ni prvi, ni poslednji put, sigurna sam. Nakon neprimjerenih i uvredljivih komentara na društvenim mrežama i ... svojevremeno od strane pripadnika Oružanih snaga, nakon što je sam ministar odbrane Sifet Podžić na zvaničnom sastanku Zajedničkog štaba pozdravljao ratnim pozdravom tzv. Armije BiH, evo događa se i novi incident ovog puta u kancelariji katoličkog dušebrižništva koji je kalendar za '21. godinu na dva mjesta koristio fotografiju Alojzija Stjepinca, saradnika Ante Pavelića, optuženog i osuđenog za ratni zločin i saradnju sa ustašama, koji je učestvovao u masovnom pokrštavanju pravoslavnih Srba i provođenju, prevođenju u katolike, odnosno Hrvate na teritoriji ustaške NDH za vrijeme Drugog svjetskog rata. Dakle, kalendar se distribuiše po dubini na svim mjestima gdje se nalaze predstavnici iz red hrvatskog naroda, ali tu rade i drugi, tu rade i Srbi koji moraju, prisiljeni su gledati u sliku ovog ... u kalendaru. Na, mnogi, što je najčudnije, jel' je upravo to najjasnije, da kalendar i ne služi svrsi kalendara nego je samo u svrhu manifestacije prve stranice, znači velike slike Alojzija Stjepinca. Dakle, moje pitanje glasi – Šta je cilj stavljanja spornih fotografija na kalendare katoličkog dušebrižništva u Ministarstvu odbrane i u Oružanim snagama, da li ovaj način doprinosi pomirenju među pripadnicima različitih konfesija u BiH i šta će ministar učiniti da ove uvredljive ikonografije, prisutne svuda u prostorijama Ministarstva odbrane i Oružanim snagama, da se više ne ponavljaju? Hvala.
Gospodin Podžić nije sa nama, ali je njegov zamjenik, gospodin Krešić, ovaj, tu pa će on dati odgovor.
Mijo Krešić
Uvaženi predsjedavajući, uvaženi dopredsjedavajući, uvaženi zastupnici, dame, gospodo, uvaženi mediji. Mi smo ovo pitanje juče dobili i stvarno smo, ovaj, htjeli da damo kvalitetan i jasan odgovor, pa evo redom ću, izkonsultirali smo se unutar Ministarstva obrane i sa dušebrižništvom, katoličkim dušebrižništvom. Prvo, što je cilj uvredljivih fotografija na kalendarima katoličkog dušebrižništva u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama BiH? Ovo pitanje, nažalost, smatram uvredom i omalovažavanjem svakog katolika, pa i mene osobno. Vrlo smo neugodno iznenađeni ovim pitanjem, koje je u suprotnosti sa Ustavom BiH, koji jamči slobodu misli, savjesti i vjere. Vaše pitanje je u suprotnosti s Temeljnim ugovorom koji je BiH potpisala sa Svetom Stolicom, a u kojemu su se strane potpisnice obvezale da će poštivati priznata načela odvojenosti vjere i države i o slobodi vjere. Teško je shvatiti kako slike i ikonografija blaženika ili svetaca, koje je Katolička crkava službeno priznala, mogu biti uvredljive za bilo koga, naročito kardinala Stjepinca koji je kroz svoj svećenićki život hrabro i odlučno zalagao se za poštivanje svake osobe bez razlike narodnosti i vjere, vjeran Evanđelju, neumorno osuđujući zločine protiv čovječnosti i sve druge nepravde. Nacionalna uprava Papinskih misijskih dijela u BiH svake godine kalendare priprema i tiska za sve vjernike katolike u BiH. Spomenuta Uprava Papinskih misijskih dijela sama odlučuje o ilustracijama, koje su svake godine drugačije. Vojni oridinarijat svake godine naurčuje prema unaprijed određenom planu određeni broj kalendara za potrebe katoličkih vjernika. Ministarstvo obrane i Oružane snage BiH ne učestvuju u pripremi, niti tiskanju kalendara. Vojni oridinarijat ih dijeli samo vjernicima katolicima. Pod dva, da li se na ovaj način doprinosi pomirenju među pripadnicima različitih vjerskih konfesija u Oružanim snagama BiH? Ministarstvo odbrane BiH i Oružane snage BiH su svojim nastojanjima i aktivnostima i provedbenim aktima već u mnogome doprinijele međunacionalnom pomirenju i dijalogu. Sporadične netrpeljivosti u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama BiH na koje aludirate su naravno moguće i u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama, kao i u svim institucijama i razinama što je....
Malo, malo požurite, gospodine Krešiću, već ste minut i po prošli.
Mijo Krešić
...rekao bih, odraz cjelokupnog stanja u BiH političkog, kulturnog, socijalnog. Pod tri, jako kratko, što ćete učiniti da se ova uvredljiva ikonografija prisutna u prostorijama Ministarstva obrane i Oružanih snaga BiH više ne ponovi? Po zagovoru svih blaženika i svetaca molit ćemo dragoga Boga da svi nauče poštivati slobodu vjere i uvjerenja drugoga i drugačijega. Hvala lijepa.
Hvala gospodine Krešiću. Delegatkinja Majkić, jeste li zadovoljni odgovorom?
...potpuno neprimjeren odgovor, moram podsjetiti da je nadležnost nad kancelarijama dušebrižništva, znači, pravoslavnog i katoličkog, ali i nad Kancelarijom vojnog muftijstva u Oružanim snagama isključivo na Ministarstvo odbrane i zadatak ministra odbrane je da vodi računa da se ovakvi slučajevi više ne događaju. Nerazumno je to što je uradio ministar, pa je uz ustupio zamjeniku iz reda naroda, koji evo da objašnjava to, to ne ide, to je bilo da objašnjava ministar, a ne zamjenik ministra. Bez obzira na propise, ovo je delikatna tema o kojoj treba da se izjasni ministar, ali očito lakše je bilo to na ovaj način. Nezadovoljna potpuno, odgovor nije nikakav i poruka je Srbima da će morati da gledaju ubuduće sve ono što je drugima, drugi problase za svece ili ne proglase nego tako ih tretiraju, da će morati i biti prinuđeni da sjede u tim prostorijama gdje se takve ličnosti nalaze.
Hvala. Riječ dajem delgatkinji Marini Pendeš.
Uvaženi članovi Kolgija, cijenjene kolege, gospodo ministri, dame i gospodo. Moje pitanje je upućeno ministru za ljudska prava i izbjeglice BiH. Obzirom na sve veći intenzitet torture i vrijeđanja kojima su izložene žene u medijskom prostoru BiH, kao i o velikom broju prijavljenih slučajeva nasilja nad ženama i djecom, o čemu govore izješća iz Vašeg ministarstva, molim da mi odgovorite – Šta ste poduzeli i jeste li pripremili zakon ili izmjene zakona kojim bi se počinitelji kaznili? Dosadašnje kaznene odredbe izgleda nemaju lijeka i smatram da je jako bitno da se povećaju te kaznene mjere, jer je jedino na takav način izgleda možemo spriječiti one koji vrše nasilje nad ženama i djecom u obiteljima, ali i u medijskom prostoru. Hvala.
Gospodin Lučić.
Miloš Lučić
Poštovani predsjedavajući, članovi Kolegija, uvaženi delegati, kolege ministri, gosti. Provo želim da naglasim da je Zakonom o ravnopravnosti polova BiH nasilje na osnovu pola zabranjeno i propisane su kazne za ta djela. Te kazne kreću se do 30 hiljada konvertibilnih maraka, zavisno od težine djela, a predviđene su i kazne zatvora od šest mjeseci do pet godina za onoga koga na osnovu pola vrši nasilje, uznemiravanje ili seksualno uznemiravanje, kojim se ugrozi mir, društveno zdravlja i tjelesni integritet. Takođe entitetska zakonodavstva i zakonodavstvo Brčko distrikta BiH regulišu ovu oblast kroz zakone o zaštiti od nasilja u porodici i krivično zakonodavstvo u skladu sa njihovim nadležnostima. Što se tiče prvog dijela Vašeg pitanja, ... torturi i vrijeđanja kojem su izložene žene putem medija Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH aktivno učestvuje u izradi prve preporuke GREVIO komiteta, to je tijelo Savjeta Evrope koje je zaduženo za praćenje i provođenje Istanbulske konvencije. A u vezi nasilja putem medija, posebno u virtualnom okruženju, preporuka će kada bude usvojena pomoći državama potpisnicama Istanbulske konvencije, pa tako i BiH da se efikasnije bori i sankcioniše ovu vrstu nasilja nad ženama, koje je nažalost danas vrlo prisutno, posebno putem interneta, odnosno društvenih mreža. Takođe, želim da napomenem da u pojedinim slučajevima, a po prijavi, Agencija za ravnopravnost polova BiH i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice postupa po Jedinstvenim pravima za primanje i određivanje zahtjeva za ispitivanje povreda Zakona o ravnopravnosti polova BiH. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice preko Agencije za ravnopravnost polova je od početka pandemije COVID-19 koordiniralo rad sa donatorima i ljučnim međunarodnim organizacijama, koje se bave problemima nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Ministarsrvo u prošloj godini obezbijedilo je 100 hiljada konvertibilnih maraka iz budžeta institucija BiH i 160.000 KM iz projekta koje finansira USAID za podršku sigurnim kućama u BiH. Sigurne kuće u BiH su se našle posebno u teškoj situaciji uzrokovanoj pandemijom CIVID-19 jer sredstva koja su im osigurana iz entitetskih budžeta nisu dovoljna za dovoljan i normalan rad. Neke od sigurnih kuća su bile pred zatvaranjem, ovim sredstvima osiguran je kontinuitet ovog veoma važnog servisa podrške najugroženijim ženama žrtvama porodičnog nasilja. Takođe, pandemije, sigurne kuće nisu mogle primati korisnice, jer nisu mogli ispoštovati propisane epidemiološke mjere, nažalost broj slučajeva nasilja nad ženama i nasilja u porodici se drastično povećao za vrijeme pandemije i to posobno u doba lokdauna, kada je u nekim opštinama zabilježen porast slučajeva nasilja i preko 50%. Kontinuriano smo pratili situaciju i pratimo je i dalje i dostavljamo preporuke relevantim institucijama i subjektima zaštite na koje način se osigurava zaštita i podrška žrtvama, procesuiranje počinilaca u uslovima pandemije. U skladu sa Istanbulskom konvencijom, koju je BiH ratifikovala prije sedam godina, obavezni smo da osiguramo dovoljan broj i pristupačnost sigurnih kuća svim žrtvama rodno zasnovanog i porodičnog nasilja. Ministarstvo je takođe pokrenulo inicijativu za otvaranja kriznih centara za žrtve silovanja i seksualnog nasilja u BiH, što je takođe obaveza iz Istanbulske konvencije.
Požurite, molim Vas, s odgovorom, minutu i po ste već probili.
Miloš Lučić
Trenutno u BiH nema takvih centara, a nadam se da ćemo naći način da pomognemo ovim žrtvama i pružimo im neophodnu pomoć. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice preko Agencije za ravnopravnost polova u okviru projekata finansiranje od strane USAID-a nabavilo je i dostavilo IT opremu u vrijednosti 48.000. Takođe, centrima za socijalni rad u Federaciji BiH potpisan je sporazum i saradnja sa Federalnim ministarstvom rada i socijalne politike u vrijednosti od 71.000 KM za osobu, osoblje u tim centrima, a vezano za nasilje nad ženama i nasilje u porodici. Evo završavam, ja se izvinjavam, u Federaciji BiH, kao što ste vjerovatno i upoznati, pokrenuta je inicijativa za izmjene Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Inicijative su pokrenule članice Sigurne mreže i mreže ženskih nevladinih organizacija koje se bave ovim pitanjima, a Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice je pružilo stručnu i finansijsku pomoć pri izradi nacrta ovoga zakona, koji će po našim saznanjima uskoro biti u parlamentarnoj proceduri. Hvala.
Hvala Vama. Ja molim ministre da udubuće pokušaju se držati propisanog vremena. Da li je delegatkinja Marina Pendeš zadovoljna odgovorom?
Pa ne mogu kazat da sam zadovoljna odgovorom iz jednostavnog razloga što smatram da institucije BiH, počev od ovoga Parlamenta, ali naravno i Vijeća ministara BiH trebaju razmišljat o tome šta su ljudska prava i ne trebamo, ne treba nama Istanbulska konvencija da bismo mi zaštitili žene, djecu i one koji su pod torturama i smatram da sigurne kuće treba praviti za ove nasilnike, a ne za žene, to pod broj jedan. I ovaj, i smatram da ne treba inicijativa od strane nekih nevladinih organizacija da bi se napravile izmjene zakona, zakoni se trebaju mijenjati u ministarstvima koja su nadležna za te stvari. U tom smislu, hvala na odgovoru, decidan je odgovor, ali ja nisam zadovoljna u smislu suštine.
Riječ dajem delegatu Denisu Bećiroviću.
Moje pitanje upućeno je predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Zoranu Tegeltiji i ono je konkretno formulirano na način da i bosanskohercegovačka i međunarodna javnost dobije jasan odgovor na pitanje šta je Vijeće ministara BiH učinilo u ovom mandatu s ciljem zakonske zabrane negiranja genocida i pravosnažnih sudskih presuda najviših međunarodnih sudova. Ja danas, dakle, pitam gospodina Tegeltiju kao predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, države punopravne članice UN-a – Šta je uradilo Vijeće ministara po tom pitanju? Ujedinjene nacije su osnovale te međunarodne sudove, međunarodni sudovi su presudili i te presude se moraju poštovati. Podsjećam za osnivanja Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju glasalo je svih 15 članica Vijeća sigurnosti UN-a, uključujući i pet stalnih članica Vijeća sigurnosti, SAD, Rusiju, Francusku, Ujedinjeno Kraljevstvo i Kinu. Također podsjećam da je u Dejtonskom mirovnom sporazumu sadržana odredba o procesuiranju ratnih zločinaca i formiranju Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju. To, dakle, nije duh Dejtona već slovo Dejtona i to treba javno reći. E sada, moje pitanje glasi, dakle, za predsjedavajućeg Tegeltiju – Dokle će da krši odluke sudova Ujedinjenih nacija i ne donosi takvu vrstu zakona, dokle će u ovoj zemlji da se bude protiv Evropske unije i Evropskog parlamenta? Ako gospodo ne poštujete presude najviših sudova na svijetu, pa koga vi onda uopšte poštujete na svijetu danas? Ja mislim da moramo dobiti odgovor na to pitanje. Evo prije tri mjeseca kolega i Miletić i ja predložili smo konkretan zakon, on je oboren ovdje u Domu naroda. Ja sada očekujem da Vijeće ministara BiH predloži takav zakona, jer je to naša međunarodna obaveza, ali je i moralna i ljudska obaveza u BiH.
Postavili ste pitanje, gospodine Bećiroviću,
Evo očekujem sad i odgovor.
već ste probili vrijeme, jasno je sve. Gospodina Tegeltije nema danas sa nama, dobićete naknadno odgovor, vjerovatno u pismenoj formi. Riječ dajem delegatu Zlatku Miletiću.
Hvala lijepo predsjedavajući. Ko o čemu ja ću u zdravstvenoj zaštiti stanovništva, ali evo dozvolite mi na početku da sve kolegice i kolege srdačno pozdravim, sve ministre i zamjenike iz Vijeća ministara, da im se zahvalim što su danas odvojili vrijeme da budu s nama, a naravno naše zaposlenike iz raznih institucija, predstavnike medija. S obzirom da imam osjećaj da smo se opet malo opustili po pitanju ove pandemije, ja ću vam, da budem precizan, pročitat pitanje koje se odnosi na trenutno stanje iz te oblasti. Na osnovu malo novijih ukupnih pokazatelja u svjetskoj borbi sa pandemijom COVID-19 britanska, njemačka i izraelska zdravstvena služba su došli do podataka o novoj mutaciji virusa COVID-19 tzv. delta varijanti, koja je po pokazateljima mnogo više zarazna nego dosadašnje varijante COVID-19, čak do 60% sa nešto drugačijim simptomima od prethodnih pojavnih oblika glavobolja, curenje nosa, upala grla itd. a sa neizvjesnim posljedicama u kontekstu opasnosti po zdravlje stanovništva. Iako naučnici tvrde da u nekim trenutnim uvjetima stepen širenja je usporen, postoji ozbiljna opasnost da u narednom, četvrtom valu, virus izazove ozbiljne posljedice posebno po osobe koje su cijepljene ili vakcinisane samo jednom ili nikako. Sagledavajući općenito dosadašnja iskustva i nedovoljno koordinirano upravljanje krizom u sprječavanju posljedica COVID-19 u našoj zemlji, jel' kao što vam je poznato BiH je treća zemlja u svijetu po broju umrlih na sto tisuća stanovnika i zemlja u kojoj trenutno ima najmanje vakcinisanih ili cijepljenih stanovnika svega 3%, uključujući, znači, proces imunizacije stanovništva BiH i uopšte probleme u zdravstvenom sistemu ili sustavu BiH, nameće se potreba intenzivnije koordinacije Vijeća ministara BiH i Ministarstva civilnih poslova sa vladama Republike Srpske i Federacije u dva pravca. Pripreme hitnih mjera i aktivnosti za jesen-zimu '21. godine u sprječavanju posljedica pandemije i posebno implementacije promtne i efikasne imunizacije bosanskohercegovačkog stanovništva jel' bi na taj način, znači, cijepljenjem ili vakcinacijom smanjili, po naučnim saznanjima, rizik od hospitalizacije našeg stanovništva za čak 90%. Pošto vidim da gospodina predsjedavajućeg nema i nema nadležne ministrice, znači zaista šta želim da vas zamolim, svakog od vas ponaosob, da uložimo dodatne napore, evo vidim zamjenika Brkića ovdje i drago mi je što ga vidim, dajte da pokušamo, ljudi moji, ne mogu da shvatim da smo toliko nasposobni da ne možemo pronaći milion vakcina za naše stanovništvo. Da naprvimo depešu, instrukciju našim veleposlanicima širom svijeta, ima zemalja koje te vakcine prodaju na tržištu, u pojedinim zemljama EU ljudi imaju viškove, ne mogu da shvatim da ne možemo da nabavimo milion vakcina, jel' ako ih nabavimo, pošto neki od nas vide bivši sistem onaj Jugoslavije kao mrsku zemlju, iznijeću vam samo podatak da u to vrijeme Titine Jugoslavije za 28 dana cijepljeno 18 milina ljudi. Ja nama, ja po mojoj procjeni, nama više ne treba možda od milion i po tih cjepiva i ja se nadam, a imamo dovoljno vremena opet dva, tri mjeseca, ako uspijemo da cijepimo ljude prvo ćemo spasiti živote ljudi, a na kraju ćemo spasiti privredu. Hvala vam lijepo.
Gospodine Tegeltije i gospođe Gudeljević nema, a dobra vijest za Vas i za prisutne je da je danas potpisan ugovor na pola miliona vakcina sa Kinom, Sinofarmom, Federacija BiH. Idemo dalje, Vi ćete dobiti odgovor, naravno, naknadno u pisanoj formi. Riječ dajem delegatkinji Lidiji Bradari.
Zahvaljujem predsjedatelju. Članovi Kolegija, uvaženi članovi Vijeća ministara ovdje nazočni, kolegice i kolege sva vas lijepo pozdravljam, pa ja vjerujem u Vašu dobru vjeru da ćemo dobiti odgovore na neka pitanja, iako desi nam se i da ne dobijemo. Ja sam postavila pitanje predsjedatelju Vijeća ministara, da u saradnji da DEI-om, Direkcijom za europske integracije dostavi odgovor na ovo pitanje i mislim da je jako žurno, a moje pitanje glasi – Da li je Vijeće ministar i zajedno sa Direkcijom za europske integracije sudjelovalo u pripremi teritorijalne i socio-ekonomske analize za Interreg IPA CBC za razdoblje 2021-2027. i da li je došlo do promjena dosadašnjih rasporeda općina i da li se upoznala zainteresirana javnost? Koliko je meni poznato nije, a naime radi se o tome da pojedine općine koje su nečijom nekad odlukom se našle u regiji BiH i Srbija, a po svojoj strukturi, evo način i djelovanja i suradnju mislim da bi trebale pripadati regiji za Interreg Hrvatska, BiH i Crna Gora, tako da to su općine Kiseljak, Kreševo i Fojnica, koje već više od 20 godina imaju prijateljske odnose kako sa gradovima iz Republike Hrvatske, tako i Mađarske i mislim da bi pripajanje, a mislim da je moguće ako zemlja partner zatraži da se određene općine nađu u drugoj regiji za prekograničnu suradnju da u svakom slučaju se to od strane kordinatora iz EU može ispoštovati. Voljela bi da je tu predsjedatelj Vijeća ministara da možemo ovo pitanje riješiti, budući da se to ovih dana rješava kako u koordinaciji ovih zemalja, a tako i u EU. Ovo posebno ističem, jer je za period između 2021. i 2027. za regiju osigurano preko 9 milijardi eura za prekograničnu suradnju, bar ovaj jedan dio, a ti su iznosi puno veći i mislim da bi pripajanjem ovih općina drugoj regiji, a to nije problem, sigurno se povuklo više sredstava za BiH, a samim tim i za gospodarstvo i za sve one grane kojima se može regulirati i djelovati na tržište. Hvala.
Hvala vam. Dakle, nema premijera, ovaj, tako da ćete dobiti odgovor naknadno. Ovim smo završili postavljanje delegatskih pitanja. Prelazimo na dnevni red, predlažem sljedeći Dnevni red 1. Usvajanje Zapisnika 18. sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH; 2. Zahtjev Vijeća ministara BiH za razmatranje Prijedloga zakona o carinskim prekršajima Bosne i Hercegovine po hitnom postupku, u skladu s članom 124. Poslovnika Doma naroda, broj: 01,02-02-1-1223/21, od 16.06.2021.; 3. Prijedlog zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku pred Sudom BiH (prvo čitanje), predlagač: Vijeće ministara BiH, broj: 01,02-02-1-764/21, od 30.04.2021.; 4. Izvještaj komisije Kolegija o nastojanju za postizanje saglasnosti o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama, predlagač: Vijeće ministara BiH (prijedlog zakona u prvom čitanju), broj: 01-02-1-495/21, od 16.03.2021.; 5. Izvještaj o izdatim ispravama i odbijenim zahtjevima za izdavanje isprava za vanjskotrgovinski promet oružja, vojne opreme i robe posebne namjene za 2018. godinu, podnosilac: Vijeće ministara BiH, broj: 01,02-50-18-721/20, od 26.03.2020.; 6. Izvještaj o realizaciji izdatih isprava za vanjskotrgovinski promet oružja, vojne opreme i robe posebne namjene za 2018. godinu, podnosilac: Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, broj: 01,02-50-18-926/21, od 28.04.2021.; 7. Informacija o stanju sigurnosti u Bosni i Hercegovini u 2018. i 2019. godini, podnosilac: Ministarstvo sigurnosti BiH, broj: 01,02-50-18-534/21 – veza: akt broj: 03-50-13-25-15/21, od 01.03.2021.; 8. Informacija o stanju javne zaduženosti Bosne i Hercegovine na dan 31.12.2020., podnosilac: Ministarstvo finansija i trezora BiH, broj: 01,02-16-1-847/21, od 30.04.2021.; 9. Informacija o stanju u oblasti migracija u Bosni i Hercegovini za 2020. godinu, dostavljena od Ministarstva sigurnosti BiH, broj: 02-50-18-388/21, od 05.05.2021.; 10. Prijedlog zaključka o osnivanju Privremene zajedničke komisije oba doma Parlamentarne skupštine BiH za provođenje procedure za imenovanje tri ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine, predlagač: Zajednički kolegij oba doma Parlamentarne skupštine BiH, broj: 01,02-50-6-1179-1/21, od 24.06.2021.; 11. Delegatska inicijativa Denisa Bećirovića kojom se zadužuje Vijeće ministara BiH da, u saradnji s entitetskim vladama, najkasnije u roku od tri mjeseca od dana usvajanja ove inicijative u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH sačini i u parlamentarnu proceduru dostavi cjelovit prijedlog mjera efektivne zaštite domaće proizvodnje, broj: 02-50-6-1085/21, od 26.05.2021.; 12. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma o finansiranju Programa aktivnosti prekogranične saradnje Srbija – Bosna i Hercegovina za 2019. godinu između Evropske komisije, Vlade Republike Srbije i Bosne i Hercegovine, broj: 01,02-21- 1-1178/21, od 09.06.2021.; 13. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Ugovora o finansiranju između Bosne i Hercegovine i Evropske investicione banke – Projekat gradskog prijevoza u Sarajevu, broj: 01,02-21-1-1180/21, od 09.06.2021.; 14. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Turske o saradnji u infrastrukturnim i građevinskim projektima, broj: 01,02-21-1-1189/21, od 11.06.2021.; 15. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma koji se odnosi na uzajamno priznavanje i zamjenu vozačkih dozvola između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Turske, broj: 01,02-21-1-1195/21, od 11.06.2021.; 16. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma o međunarodnoj naučnoj i tehničkoj saradnji u oblasti fizike visokih energija između Bosne i Hercegovine i Evropske organizacije za nuklearna istraživanja (CERN), broj: 01,02-21-1-1196/21, od 11.06.2021.; 17. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma o prenošenju odgovornosti za pružanje usluga u zračnom saobraćaju između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, Vlade Republike Srbije i Vlade Crne Gore, broj: 01,02-21-1-1197/21, od 11.06.2021.; 18. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma o vojno-finansijskoj saradnji između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Turske i Provedbenog protokola o finansijskoj pomoći između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Turske, broj: 01,02-21-1-1198/21, od 11.06.2021. Ovo je usaglašeni dnevni red od strane Kolegija Doma naroda koji ste dobili. Da li se neko javlja za riječ? Ima li prijedloga za izmjene i dopune? Gospodin Denis Bećirović. Izvolite.
Dvadeset i šest godina nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma imamo pravosnažne presude najviših svjetskih sudova. Ja mislim da je konačno došlo vrijeme da i u državnim organima vlasti otvorimo temu implementacije tih presuda. To nisu presude za arhive. Mi na žalost u Bosni i Hercegovini imamo dva trenda. Prvi trend je da bosanskohercegovački i bošnjački političari te presude ostavljaju u arhive. Drugi trend je trend Milorada Dodika i njegovih sljedbenika koji izvlače te presude na način da veličaju presuđene ratne zločince i presuđene politike. Jučer smo čuli presudu čelnicima Službe državne bezbjednosti Srbije i čuli za udruženi zločinački poduhvat na čelu sa Slobodanom Miloševićem. Ja ovdje želim posebno izdvojiti činjenicu da je u presudi Radovanu Karadžiću presuđeno pravosnažno da je odgovoran za genocid u Srebrenici, za zločine protiv čovječnosti, za kršenje zakona i običaja i pravila rata i za četiri udružena zločinačka poduhvata UZP za Sarajevo, UZP za Srebrenicu, sveobuhvatni UZP i UZP za uzimanje talaca. Međutim, ono što mnogi zaboravljaju u toj presudi Karadžiću presuđeno je i zato što je pokušao uništiti jednu zemlju. Dakle, Karadžiću je presuđeno zbog pokušaja razbijanja i uništenja države Bosne i Hercegovine. To je pravna presuda za sva vremena. Ja mislim da sve te presude međunarodnih sudova treba dostaviti i Miloradu Dodiku i svim delegatima i poslanicima, članovima Vijeća ministara, svim predstavnicima zakonodavne i izvršne vlasti na svim nivoima u Bosni i Hercegovini. Mi jednostavno nakon tih presuda moramo poručiti da uvodimo nultu toleranciju i na svaku pomisao razbijanja države Bosne i Hercegovine, jer nikada niko ni jedan metar kvatratni državne teritorije Bosne i Hercegovine neće oteti. Zato je moj prijedlog da usvojimo u Kolegiju, ali i na Domu, evo da ..., zaključak kojim se traži da svim delegatima, poslanicima, članovima Predsjedništva, članovima Vijeća ministara, svim predstavnicima zakonodavne i izvršne vlasti dostavimo sve pravosnažne presude Međunarodnog suda pravde i Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju. Ja sam mislio danas da ...
Probili ste vrijeme gospodine Bećiroviću. Šta je konkretni prijedlog dnevnog reda?
Pripremio sam, dakle, u pisanoj formi, kako to nalaže naš Poslovnik, taj prijedlog, međutim ovaj zaključak sada dostavljam vama u Kolegiju da vi u Kolegiju o tome odlučite i da informirate Parlament, a ne želim danas da glasamo o tome. Dovoljno je za početak da otvorimo ovu izuzetno važnu temu. Zahvaljujem.
Hvala vam. Dakle, nemate prijedlog ... dnevnog reda. Dakle, ovaj imamo dnevni red, izmjena i dopuna nema. Dnevni red je usvojen, o njemu se ne glasa u skladu sa članom 60. Poslovnika Doma naroda. Prelazimo na tačku jedan, Ad. 1. Usvajanje Zapisnika 18. sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH
Otvaram raspravu. Da li se neko javlja za riječ po pitanju Zapisnika? Niko se ne javlja. Glasamo o Zapisniku 18. sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Omogućite glasanje. Svi prisutni su glasali za. Dakle, prisutno 13 – za glasalo 13. Imamo sve potrebne većine, usvojen je Zapisnik. Konstatujem da je usvojen Zapisnik 18. sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Prelazimo na tačku dva, Ad. 2. Zahtjev Vijeća ministara BiH za razmatranje Prijedloga zakona o carinskim prekršajima Bosne i Hercegovine po hitnom postupku, u skladu s članom 124. Poslovnika Doma naroda, broj: 01,02-02-1-1223/21, od 16.06.2021.
Dobili ste Zahtjev Vijeća ministara BiH za razmatranje Prijedloga zakona o carinskim prekršajima Bosne i Hercegovine po hitnom postupku. Dakle, Zakonodavno-pravni sektor utvrdio je da Prijedloga zakona jeste usklađen s odredbama člana 95. Poslovnika Doma naroda i sa Jedinstvenim pravilima za izradu pravnih propisa. Riječ nudim predlagaču Zakona.
Nema predlagača. Otvaram raspravu. Ko se javlja za riječ? ... Dušanka Majkić. Izvolite.
Predlažem da ne raspravljamo uopšte više o ovoj tački dnevnog reda s obzirom da nema predlagača, a kao prilog u tom takvom stavu želim da kažem nekoliko riječi. Nikada na ovaj Dom nije došao kompleksniji zakon, jer ne može se posmatrati samo zakon koji danas treba da ... njegovu proceduru, to je Zaskon o carinskim prekršajima, jer se on direktno naslanja i mnogo kompleksniji zakon koji još nije stupio na snagu, a to je Zakon o carinskoj politici. I takva dva složena zakona, od kojih jedan treba da ima svoju proceduru koju, zamislite neko odlučio da se prvo razmatra na Domu naroda, a onda da ide na Predstavnički dom. Nikakvog argumenta za to. Mnogo vremena sam potrošila i s mnogo ljudi sam razgovarala, Zakon o carinskoj politici je donesen 2015. godine, danas smo, to je tačno šest godina, u junu mjesecu, šest godina je prošlo od kako je donesen taj zakon i šest godina taj zakon nije stupio na snagu. Pokušala sam da vidim zašto taj zakon nije stupio na snagu i onda sam vidjela da i dalje postoje elementi koji su razlog zbog koga on ne može ni danas stupiti na snagu, taman da ga usvojimo. Kaže predlagač – datum početka primjene novog Zakona o carinskoj politici i njegovog provedbenog propisa prolongiran je do sada nekoliko puta prvenstveno iz razloga što nisu bili ispunjeni tehnički uslovi vezano za mogućnost primjene elektronskog potpisa, odnosno što provođenje pomenutih propisa nije moguće bez kvalifikovanih elektronskih potvrda izdatih od strane registrovanih certifikacionih tijela shodno Zakonu o elektronskom potpisu i Zakonu o elektronskom dokumentu. E sad, ja onda pitam, dakle prvi i osnovni uslov zbog čega zakon nije stupio na snagu i dalje nije otklonjen. Dakle, zakon niti ga je, niti je jednostavan da se može brzo usvojiti, niti može izdržati ovu provjeru visokog stepena hitnosti. Znači osnovni zakon na koji se on naslanja, taj Zakon o carinskoj politici nije stupio na snagu ... šest godina i ko zna do kada će još trajati. Druga stvar, odluka na koju se poziva predlagač koja odnosi na sprovođenje Zaskona o carinskoj politici dosada je mijenjana tri puta, 2013., 1. septembar 2013., 2020. i, 2020. dva puta. Stanje je, dakle, takvo da bi trebalo mnogo razgovarati sa predlagačem da vidimo odakle i šta je ovo, šta ga je opredijelilo uopšte na takav stav. I na kraju nekoliko pitanja na koja bi sigurno morao odgovoriti predlagač – zašto nije urađeno ništa da bi se ove procedure koje su bile, koje su prethodile, zašto one nisu, ništa nije urađeno da bi se otklonilo, odnosno da bi se ubrzao taj put i otklonile stvari zbog kojih zakon ne može da se primjenjuje. Nemamo nikakvog osnova da taj zakon podržimo da prođe u hitnoj proceduri. Suviše ima stvari koje su upozoravajuće i mislim da Dom neće ništa izgubiti ako donese odluku da ide, da ne usvoji hitnu proceduru, a da se u međuvremenu dobiju odgovori na sva pitanja koja stoje pred ovim zakonom. Znači, nije tačno da je hitnost, jer hitnost određuje Savjet ministara, nije tačno da će Zakon o carinskoj politici stupiti na snagu 01.07, znači danas, nije, znači ne postoji taj razlog. Postoje neki drugi razlozi koji ne pišu u ovom dokumentu. Hvala.
Hvala Vama. Niko se nije javio dalje za riječ. Glasamo o proceduri, dakle o tome da li ćemo Prijedlog zakona razmatrati po hitnom postupku u skladu s članom 124. Poslovnika Doma naroda. Omogućite glasanje za proceduru. Za je glasalo 10 u Federaciji, u Republici Srpskoj je 3 glasalo protiv. Dakle, nemamo entitetsku većinu. Hoćemo li ići u drugi krug glasanja?
Ne idemo u drugi krug glasanja, biće naknadno usaglašavanje. Prelazimo na tačku tri, Ad. 3. Prijedlog zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku pred Sudom BiH (prvo čitanje), predlagač: Vijeće ministara BiH, broj: 01,02-02-1-764/21, od 30.04.2021.
Ovo je prvo čitanje Prijedloga zakona. Član 103. Poslovnika, prvo vodimo raspravu o potrebi donošenja i principima na kojima je prijedlog zakona zasnovan. Dobili ste mišljenja Zakonodavno-pravnog sektora i Ustavnopravne komisije Doma naroda. Zakonodavno-pravni sektor utvrdio je da je Prijedlog zakona usklađen sa odredbama člana 95. Poslovnika Doma naroda i sa Jedinstvenim pravilima za izradu pravnih propisa u institucijama Bosne i Hercegovine. Ustavnopravna komisija Doma naroda konstatirala je da je Prijedlog zakona usaglašen sa Ustavom i pravnim sistemom Bosne i Hercegovine. Predstavnički dom je na 21. sjednici, održđanoj 15. juna ove godine, usvojio u prvom čitanju navedeni prijedlog zakona. Riječ nudim predsjedavajućem Ustavnopravne komisije Doma naroda, Bariši Čolaku.
Nema potrebe. Riječ nudim predlagaču Zakona. Imamo li predlagača zakon?
Nema predlagača zakona. Otvaram raspravu. Da li se neko javlja za riječ? Niko se nije javio za riječ. Zatvaram raspravu. Glasamo o Prijedlogu zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku pred Sudom BiH u prvom čitanju. Dajte glasanje. Dakle, prisutno je 13 – za je glasalo 12, protiv niko.
Ponovite glasanje. Prisutno 13 – glasalo 13 za. Dakle, imamo punu podršku, prema tome opća većina da, entitetska većina da. Zakon usvojen. Prelazimo na tačku četiri, Ad. 4. Izvještaj komisije Kolegija o nastojanju za postizanje saglasnosti o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama, predlagač: Vijeće ministara BiH (prijedlog zakona u prvom čitanju), broj: 01-02-1-495/21, od 16.03.2021.
Na 17. sjednici Doma naroda, održanoj 27. aprila ove godine, razmatran je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama u prvom čitanju. Prilikom glasanja navedeni prijedlog zakona nije dobio potrebnu entitetsku većinu, pa je uslijedilo usaglašavanje u Kolegiju Doma kao komisiji. Dobili se Izvještaj komisije Kolegija Doma naroda o nastojanju za postizanje saglasnosti o navedenom prijedlogu zakona. Kolegij nije postigao saglasnost. Ovdje nema rasprave. Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH na 21. sjednici, održanoj 15.06. ove godine, usvojio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama u drugom čitanju. U skladu sa članom 75. stav (4) Poslovnika Doma naroda glasamo o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama u prvom čitanju. Odluka se donosi većinom glasova onih koji su prisutni i koji glasaju, pod uslovom da glasovi protiv ne smiju sadržavati 2/3 ili više glasova delegata izabranih iz svakog entiteta. Pristupamo glasanju. Prisutno 13 – za je glasalo 10, suzdržanih je bilo 3, niko nije bio protiv. Imamo opću većinu, imamo entitetsku većinu, onako kako sam sada pojasnio. Dakle, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama je usvojen. Prelazimo na tačku pet, Ad. 5. Izvještaj o izdatim ispravama i odbijenim zahtjevima za izdavanje isprava za vanjskotrgovinski promet oružja, vojne opreme i robe posebne namjene za 2018. godinu, podnosilac: Vijeće ministara BiH, broj: 01,02-50-18-721/20, od 26.03.2020.
Dobili ste Mišljenje Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost BiH. Komisija je prihvatila Izvještaj, te predlaže Domu njegovo usvajanje. Predstavnički dom je na 20. sjednici, održanoj 25.05. ove godine, razmatrao Izvještaj, te nakon obavljenog usaglašavanja u Kolegiju usvojio isti. Riječ nudim Asimu Sarajliću, predsjedavajućem Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost BiH.
Nema potrebe. Riječ nudim podnosiocu Izvještaja ako je prisutan.
Nije prisutna. Otvaram raspravu. Ko se javlja za riječ? Gospođa Pendeš se javlja za riječ. Izvolite Marina.
Zahvaljujem predsjedavajući. Obzirom da smo na Povjerenstvu za obranu i sigurnost raspravljali o ovim izvješćima i tad sam ja iznijela više nas svoje stavove da izvješće nije onako kako bi trebalo biti po našem mišljenju, da treba pored krajnjeg korisnika, a to je država, broja dozvola, npr. jedna, Mil kategorija po EU ML3. i vrijednost u eurima izvezene ili uvezene robe, treba sadržavati jasno ko je uvoznik, ko je izvoznik, o kojoj vojnoj opremi ili proizvodima dvojne namjene se radi, ko je krajnji korisnik. Znači, smatramo da ovo sadašnje izvješće ne daje pravu informaciju šta se uvozi u Bosnu i Hercegovinu, šta se izvozi iz Bosne i Hercegovine, ko uvozi, ko izvozi, što otvara mogućnost da postoji mogućnost, uvjetno rečeno, nekontroliranja od institucija Bosne i Hercegovine. I u tom smislu ja predlažem jedan zaključak da mi kao Dom naroda zadužimo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa da buduća godišnja izvješća o izdanim, odbijenim, realiziranim dozvolama za vanjskotrgovinske namjene moraju sadržavati ime, naziv uvoznika, izvoznika, krajnjeg korisnika, kao i vrstu oružja, vojne opreme i roba dvojne namjene. Ostale značajke ostaju kao što su u ovoj tabeli. Jako je bitno, znači, da imamo kontrolu kao što, znači smatram da je taj zaključak, ja sam ga pripremila, pa, evo, da se oko ovog zaključka odredimo.
Treba li to podijeliti na klupe ili možemo ovako glasati o prijedlogu?
Mogu ja još jednom pročitati je li? Predlažem da ubrazamo stvar, ja ću još jedanput da pročitam prijedlog kolegice Pendeš, pa da se prvo glasa o njenom prijedlogu, a zatim i o izvještaju. Dakle, još jedanput – Zadužuje se MVTEO da buduća godišnja izvješća o izdanim, odbijenim i realiziranim dozvolama za vanjskotrgovinski promet oružja, vojne opreme i roba posebne namjene ubuduće moraju sadržavati ime, naziv uvoznika, izvoznika, krajnjeg korisnika, kao i vrstu oružja, vojne opreme i roba dvojne namjene. Ostale značajke ostaju kao i do sada. Ko je za ovakav zaključak? Dakle, prisutno je 13 – za je glasalo 11, protiv ...
Ponovite glasanje. Prisutno je 13 – za je glasalo 9, protiv je glasalo 3, suzržano je 1. Ima opća većina i ima entitetska većina. Zaključak je, dakle, usvojen. Prelazimo na glasanje o samom Izvještaju. Prisutno 13 – glasalo za 6, protiv nije bio niko, suzdržanih je 7. Opću većinu imamo, imamo i entitetsku većinu. Prema tome, Izvještaj je prošao. Prelazimo na tačku šest, Ad. 6. Izvještaj o realizaciji izdatih isprava za vanjskotrgovinski promet oružja, vojne opreme i robe posebne namjene za 2018. godinu, podnosilac: Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, broj: 01,02-50-18-926/21, od 28.04.2021.
Dobili ste Mišljenje Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost BiH. Komisija je prihvatila Izvještaj, te predlaže Domu njegovo usvajanje. Predstavnički dom je na 20. sjednici, održanoj 25.05. ove godine, usvojio Izvještaj. Riječ dajem Asimu, odnosno nudim Asimu Sarajliću, predsjedavajućem Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost BiH.
Nema potrebe. Riječ nudim podnosiocu Izvještaja ako je prisutan. Nema ga. Otvaram raspravu. Je li se neko javlja za riječ? Niko se ne javlja za riječ. Zatvaram raspravu. Glasamo o Izvještaju o realizaciji izdatih isprava za vanjskotrgovinski promet oružja, vojne opreme i robe posebne namjene za 2018. godinu. Prisutno 13 – glasalo je za 6, suzdržano je bilo 7. Imamo opću većinu, imamo i entitetsku većinu. Prema tome, Izvještaj je prošao i usvojen je. Prelazimo na tačku sedam, Ad. 7. Informacija o stanju sigurnosti u Bosni i Hercegovini u 2018. i 2019. godini, podnosilac: Ministarstvo sigurnosti BiH, broj: 01,02-50-18-534/21 – veza: akt broj: 03-50- 13-25-15/21, od 01.03.2021.
Dobili ste Mišljenje Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost BiH. Komisija nije primila k znanju Informaciju. Predstavnički dom je na 21. sjednici, održanoj 15.06. ove godine, primio k znanju Informaciju. Riječ nudim Asimu Sarajliću, predsjedavajućem Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost BiH.
Nema potrebe. Riječ nudim podnosiocu Informacije ako ima potrebe.
Nema potrebe. Otvaram raspravu. Ko se javlja za riječ? Gospođa Majkić se javila za riječ. Izvolite.
Dakle, ova tačka dnevnog reda u normalnim parlamentima je svake godine na dnevnom redu i ona uglavnom donosi dosta debata na račun stanja bezbjednosti u kojem živimo. Dakle, ja sam na 14. sjednici Doma naroda, u januaru mjesecu, upitala ministra bezbjednosti zašto Ministarstvo bezbjednosti ne ispunjava svoju obavezu u pogledu izvještavanja, informisanja Parlamenta o godišnjim izvještajima o stanju bezbjednosti i kada će Ministarstvo bezbjednosti dostaviti Parlamentarnoj skupštini informaciju o stanju bezbjednosti za 2018. i 2019. godinu. Vidjeli smo da je zadnja informacija o stanju bezbjednosti usvojena u ovom Parlamentu bila 2016. godine. To znači da cijeli prošli mandat mi smo proveli bez analize ovog dokumenta. Takođe sam dobila informaciju da je u 2019. godini u kabinetu tadašnjeg ministra Mektića dostavljen bio, informacija o stanju bezbjednosti za 2018. godinu, ali da Vijeće ministara iz neobjašnjivih razloga nije je razmatralo. Dakle, nešto se događalo. Tako je naknadno Ministarstvo napravilo Informaciju o stanju bezbjednosti za 2018. i 2019. i Savjet ministara je takvu informaciju usvojio. Apsurdno je sada polovinom '21. godine pričati o stanju bezbjednosti 2018. i 2019. godine, i to i nije namjera. Ako ne može jedan materijal da posluži da se iz njega ... neka poruka, naročito pouka, onda je apsurdno uopšte takve materijale imati na dnevnom redu sjednica Parlamenta. Zašto je važno da Parlament raspravlja o ovakvim temama? Zato što ovakve informacije treba uglavnom da sadrže provedene mjere institucija i agencija za zaštitu zakonitosti u Bosni i Hercegovini. Takođe imaju važnu stvar da zakonodavnoj vlasti posluže kao osnov da u svom budućem radu kroz zakonodavne aktivnosti koje vrši Parlament unaprijedi postojeće zakonske okvire. To je jedan važan segment na koji treba da upućuju ovakvi izvještaji. Drugi je da utiče na politike, strategije i akcione planove, a znamo da nam gotovo u svakoj oblasti nedostaje poneki, i na kraju da upozna građane ove zemlje u kakvom bezbjednosnom okruženju žive. Danas oni nemaju, od 2016. godine nemaju jedinstven prikaz stanja bezbjednosti u Bosni i Hercegovini, na njenom cijelom prostoru. To je razlog zašto Zajednička komisija za odbranu i bezbjednost nije ni prihvatila, ni primila k znanju ovu informaciju. Ja se nadam da će nova informacija biti uskoro pred poslanicima i delegatima Parlamentarne skupštine i da će se Ministarstvo potruditi da novim podacima, koje može u ovom momentu da iznese, objasni kakvo je stanje bezbjednosti u Bosni i Hercegovini.
Javio se Denis Bećirović, izvolite.
Zahvaljujem. Riječ je o Informaciji o stanju sigurnosti za 2018. i 2019. godinu, u okviru ove Informacije poseban segment je migrantska kriza, koja je nesumnjivo uticala i na sveukupnu sigurnosnu situaciju u BiH. Mislim da o ovom izuzetno važnom pitanju i dan danas treba progovoriti i ovdje u državnom parlamentu BiH, prije toga treba istaći i činjenicu da je BiH u ovoj 2018. i posebno 2019. godini preživjela tešku migrantsku krizu i o tome, između ostalog, govori se i u ovoj podnesenoj Informaciji. Ono što brine ne samo za 2018. i 2019. godinu jeste činjenica da i u 2020. godini, to ćemo tek da razmatramo, vidimo da imamo preko 16 hiljada novih nezakonitih migracija i ulazaka na državnu teritoriju BiH, to je podatak koji je i te kako zabrinjavajući i o kojem trebamo razmisliti. Nadam se da je zabrinjavajući i za veseli Kolegij u ovom momentu, kada govorimo o tome. Ja sam 2018. i 2019. godine, posebno u 2019. godini predlagao ovdje konkretne mjere, prva konkretna mjera koja je odbijena ovdje većinom glasova bila je da ojačamo Državnu graničnu službu, posljedice takvog odbijanja snosili su građani BiH, posebno u Unsko-sanskom kantonu, Sarajevskom i Tuzlanskom. Drugu mjeru, koju sam također konkretno predložio, a odbila je ovdje većina, bio je prijedlog da angažiramo i Oružane snage BiH, nažalost i to je odbijeno. Ja mislim da migrantska kriza u BiH nije završena, da još uvijek na terenu imamo ozbiljnih problema, a da niko ne isključuje da može doći i do nove eskalacije migrantske krize i zato ponovo sugerišem da se radi prije svega na provođenju ove dvije mjere o kojima sam govorio, jer mislim da bez toga nećemo uspostaviti kontrolu nad ovim pitanjem. Da budem iskren, iščitavajući ovaj dokument ima određenih statističkih podataka za 2020. godinu, koji kada ih kompariramo sa 2018. i 2019. jesu bolji nego te dvije godine, ali je još uvijek to daleko od dobrog. U ovoj Informaciji o stanju sigurnosti stoji da je to i političko pitanje. Nažalost, to je tačna konstatacija, ali je i žalosna konstatacija, to ne bi smjelo biti političko pitanje, pitanje je par ekselans sigurnosno pitanje o kojem bi trebali da imamo puni konsenzus. Stoga još jednom želim ponoviti neke stavove koje sam već javno ovdje prezentirao, ali i ukazati da ovom pitanju moramo i te kako ozbiljno prostupiti u svim organima vlasti. Vidim takođe u ovoj Informaciji da među mjerama Vijeća ministara napokon ima jedna koja se odnosi na jačanje Državne granične službe, ne vidim tačno u ovoj Informaciji šta se pod tom konstatacijom podrazumijeva, ali u svakom slučaju ako je u pitanju jedna ozbiljna aktivnost koja će uozbiljiti ovu situaciju želim to podržati.
Zlatko Miletić, izvolite.
Ja zaista, hvala predsjedavajući, zaista pokušaću da budem kratak s obzirom na činjenicu da samo ovo izvješće ili izvještaj sadrži mnogo podataka, ne mogu da se složim s ocjenama da bez obzira što se radi o staroj informaciji iz 2018. odnosno 2019. godine, da je ne trebamo ozbiljno razmotriti jel' ovdje ima nekih podataka koji su dosta zabrinjavajući. Ja se zahvaljujem gospodinu ministru i mislim da su Vaši službenici vrlo korektno napravili ovo izvješće s obzirom na vaše zakonske nadležnosti i da vi ustvari nemate bilo kakvu izvršnu funkciju kad su u pitanju niti državna, niti entitetske policijske agencije, ali bez obzira na tu činjenicu moja je dužnost i obaveza, s obzirom da sam se dugo godina bavio ovim poslom, da vam skrenem pažnju, ne Vama već nama svima, odnosno građanima BiH na ovdje nekoliko pokazatelja ili nekoliko trendova koji su vrlo ozbiljni. Kad su u pitanju najteža kaznena djela, govorim o kaznenim djelima ubistava, u 2018. godini je bilo 38 i imali smo povećanje za 5%, pardon u 2019. godini, a u 2018. je čak bilo za, povećanje za 12%. Kod kaznenih djela razbojništva, razbojničkih krađa, recimo razbojničke krađe za, preko 40% je povećan broj kaznenih djela. O krađi motornih vozila da ne govorim, znači u Federaciji kad uzmete ove pokazatelje, koliko sad mogu da se sjetim, najmanje jedno i po motorno vozilo se dnevno ukrade, što je katastrofa. Šta želim zaista Vama da sugerišem, kad budete imali priliku, kad budete u skladu sa zakonom koordinirali ove mjere, ja sam o tom već jednom prilikom govorio, oko 200 miliona maraka građani ove zemlje izdvajaju za agencije na državnom nivou, znači govorim o svim sigurnosnim agencijama, to je ogroman novac. Mislim da ovi pokazatelji, pogotovo u smislu istraživanja kaznenih djela, bez obzira što je ukupan broj kaznenih djela u opadanju, mislim da se oni nedovoljno trude i da oni mogu uraditi mnogo više po raznim ovim aspektima. Takođe ono što me zabrinjava da entitetska ministarstva ovdje nisu prikazali događaje koji su imali jako veliki odjek u javnosti, a ta kaznena djela nisu rasvjetljena, a to su kaznena djela koja se odnose na ubistvo Dragičevića i Memića, znači jedno u Banja Luci, drugo u Sarajevu, o ubistvima policijskih službenika da ne govorim i da niko nije našao za shodno da na poseban način obradi ta kaznena djela, meni je ovako, moram vam reći, dosta zabrinjavajuće. Ono što vidim veliko povećanje kaznenih djela takođe je u oblasti na kaznena djela koja se odnose na raspirivanje vjerske i nacionalne mržnje, što je vrlo zabrinjavajuće, vrlo zabrinjavajuće. Šta uraditi pogotovo u preventivnom smislu? Znači, policijske agencije, s obzirom da one imaju strateško upravljanje, trebaju da sagledaju ove podatke mnogo ozbiljnije i da u tom smislu poduzmemo mjere i korake zaista da se ocjene o ovim pojedinim oblastima smanji znači broj kaznenih djela na taj način da zaista za stanje sigurnosti u čitavoj BiH možemo reći da je na zadovoljavajućem nivou. S obzirom, evo, da je kolega Denis govorio o migracijama, a da imamo danas na dnevnom redu posebnu informaciju o tome, ja neću dalje govoriti, u svakom slučaju ja mislim da je ova Informacija, bez obzira ko je pravio i kad je pravio, vrijedna pažnje i da zaista ona zaslužuje da se razmotri na ozbiljan način. Hvala vam lijepo.
Hvala gospodine Miletiću. Time smo iscrpili diskusije. Zatvaram raspravu i glasamo o Informaciji o stanju sigurnosti u BiH za 2018. i 2019. godinu.
Izvolite, ponoviti je li? Ponovite glasanje. Jeste Vi tražili da se ponovi glasanje? Tako je, tako je.
Ponovite glasanje, molim vas. Dakle, prisutno nas je 14 – za je glasalo 4, protiv je bilo 8 i suzdržano 2. Nemamo opću većinu, prema tome nije usvojen izvještaj, Informacija nije usvojena. Da li funkcioniše sistem? Funkcioniše. Idemo dalje na tačku broj osam, a to je, Ad. 8. Informacija o stanju javne zaduženosti Bosne i Hercegovine na dan 31.12.2020., podnosilac: Ministarstvo finansija i trezora BiH, broj: 01,02-16-1-847/21, od 30.04.2021.
Dobili ste Mišljenje Komisije za za finansije i budžet Doma naroda Parlamentarne skupštine, Komisija je primila k znanju Informaciju. Predstavnički dom je na 21. sjednici, održanoj 15. juna 2021. godine primio k znanju Informaciju. Riječ nudim Dušanki Majkić, predsjedavajućoj Komisije. Nema potrebe. Riječ nudim podnosiocu Informacije, ako je prisutan. Nije prisutan, ustvari jeste zamjenik, je li. Nema, ovaj, potrebe da pojašnjava. Otvaramo raspravu. Ko se javlja za riječ? Niko se ne javlja za riječ. Zatvaramo raspravu. Glasamo o Informaciji o stanju javne zaduženosti BiH za, na dan 31.12.2020. godine. Prisutno 14 – za je glasalo 12, suzdržano je 2. Imamo opću, imamo entitetsku većinu, Informacija o stanju javne zaduženosti je usvojena. Prelazimo na tačku devet, Ad. 9. Informacija o stanju u oblasti migracija u Bosni i Hercegovini za 2020. godinu, dostavljena od Ministarstva sigurnosti BiH, broj: 02-50-18-388/21, od 05.05.2021.
Dobili ste mišljenja Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost BiH i Zajedničke komisije za ljudska prava Parlamentarne skupštine BiH, komisije nisu prihvatile Informaciju. Predstavnički dom je na 21. sjednici, održanoj 15.06.2021. godine, primio k znanju Informaciju. Riječ nudim predsjedavajućem, dvojici predsjedavajućih zajedničkih komisija. Je li se neko javlja od predsjedavajućih? Niko nema potrebe da dopunjava. Riječ nudim podnosiocu Informacije, koji je prisutan. Javiće se, ovaj, gospodin, ministar Cikotić će pojasniti Informaciju. Izvolite.
... odgovori odma i na pitanja koja ... postavljena ...
Pa ja se držim redovne procedure, dakle, evo ministar će, ovaj, pojasniti, poslije ćemo otvoriti raspravu pa može pojašnjavati na vaša...
Selmo Cikotić
Uvaženi predsjedavajući, članovi Kolegija, uvaženi delegati, dame i gospodo. Pred vama je Informacija o migracijama u BiH za 2020. godinu, ne mislim da trebam posebno apostrofirati sadržaj ove Informacije, želim naglasiti činjenicu da je u prethodnih godinu dana od strane Ministarstva sigurnosti i nekoliko agencija zaduženih za provedbu zakona, mislim tu prije svega na Graničnu policiju i Službu za poslove sa strancima, dijelom i na SIPA-u i OSA-u, kao i na entitetske i neke kantonalne MUP-ove, u skladu sa Planom aktivnosti i mjera za efikasno upravljanje migracijama u BiH, koji je usvojen krajem prošle godine, preduzeo jedan čitav niz aktivnosti i mjera kojom je u oblasti upravljanja migracijama uveden jedan značajno viši nivo i kvaliteta i organizovanosti u upravljanju ovim ozbiljnim sigurnosnim rizikom, koji u sebi u našem slučaju, kao i u slučaju većine drugih zemalja sadrži političke, humanitarne, ali i mnoge druge aspekte. Ono što mislim da je relevantno danas da kažemo, jeste da teret ovih migracija podnose suštinski, pored agencija koje sam pomenuo, dva kantona i to Unsko-sanski i Sarajevski i dijelom određeni kantoni ili opštine na čijim teritorijama se odvija tranzit ilegalnih migranata. Država BiH institucionalno u smislu budžeta i ovlaštenja ignoriše postojanje migracija, što je iz moje perspektive jedan neodrživ pristup, zbog toga što su migracije jedan svjetski trend i jedno od ključnih sigurnostnih pitanja i za Evropu, odnosno EU, ali i za većinu svjetskih organizacija ili zemalja koje na ozbiljan i kompleksan način tretiraju sigurnosna pitanja. Nemamo nikakvu posebnu organizacijsku strukturu koja bi imala kapacitet da se bavi migracijama i organizacijski, i zakonski, ljudski, finansijski, i druge potrebne resurse i pretpostavke, ovo su sve improvizacije i u velikoj mjeri se oslanjamo na podršku i pomoć međunarodnih organizacija i EU, odnosno Delegacije EU u BiH. BiH za migracije izdvaja nula feninga do sada, pokušali smo prošle godine da u budžet ugradimo barem neku simboličnu svotu koja bi nam dala neku vrstu mogućnosti intervencija, nije na kraju uspjelo da se održi ni tih 3 miliona konvertibilnih maraka, tako da smo u principu zavisni od volje i spremnosti Evropske komisije, određenih međunarodnih organizacija da nam pomognu i dodjele sredstva. Imali smo tu, dakle, pored problema koje sam naglasio i značajnih problema u implementaciji pojedinih faza koji su dobijali znatno kompleksnije i šire konotacije, na sreću ništa od toga nije proizvelo nikakvu eskalaciju, uspjeli smo to uglavnom riješiti na jedan način bez ikakvih ozbiljnih posljedica i političkih, i sigurnosnih, i humanitarnih. Iz svega ovoga bih još htio u nekoj vrsti zaključka da podvučem, da mi praktično u toku ove godine imamo jedan trend stalnog pada broja migranata, što je posljedica jednog čitavog spektra mjera koje se preduzimaju od strane Ministarstva sigurnosti i sigurnosnih agencija i mislim da je vrlo relevantno kazati, da danas u BiH imamo ukupno 3.049 migranata, na improvizovanom kampu Lipa imamo ukupno 667 koji ulaze u ovih 3.049, ovo su cifre koje su bile svojstvene kraju 2017. godine, odnosno periodu kad su praktično krenule masovne migracije u BiH. Imamo onih koji razumiju da su ovi trendovi posljedica jednog čitavog, opet kažem, spektra mjera koje se preduzimaju u cilju kvalitetnije kontrole migracija. Imamo vrlo intenzivne pregovore sa nekoliko vlada zemalja, koje su zemlje porijekla migranata, o zaključivanju sporazuma o readmisiji, optimista sam da bismo možda mogli u toku ove godine sa još nekoliko tih zemalja potpisati te sporazuma, a podsjetiću vas da su razgovori na temu potpisivanja ovih sporazuma započeti negdje u periodu od 2008. do 2011. i da su praktično potpuno mirovali ti pregovori, to smo aktuelizirali. Intenzivirali smo mnoge operativne aktivnosti, pogotovo na istoku države na kontroli granice, preduzeli smo u mjeri u kojoj je to u praktičnom smislu moglo da se uradi i mjere na povećanju broja graničnih policajaca, ali je to proces koji je sporiji i ispod nivoa nekakvih stvarnih potreba. Dakle, uz ovo što sam iznio, uz materijal koji je dostavljen spreman sam da eventualno komentarišem neka praktična pitanja. Ja sam sa gospođom Majkić prije početka ove sjednice imao razgovor i o izvještavanju, mislim da ovo izvještavanje treba pojednostaviti i tu proceduru učiniti konkretnijom. Hvala.
Hvala ministre. Javila se kolegica Majkić, zatim Marina Pendeš.
Prvo da se mi malo podsjetimo na zaključke koje sami donesemo, pa poslije zaboravimo na njih, što mi danas uopšte ovu tačku razmatramo. Dakle, podsjećam vas da je na 7. sjednici Doma naroda, od 11.06.2020. prije godinu dana, usvojen zaključak kolege Špirića, koji glasi: Dom naroda pokreće inicijativu za održavanje plenarne sjednice oba doma Parlamentarne supštine posvećene migrantskoj krizi i njenim posljedicama, materijal za tu sjednicu treba pripremiti Savjet ministara. I čim smo donijeli to odma smo zaboravili. E sad kako se kreću materijali? Gomila materijala na slične teme je u Parlamentarnoj skupštini i na jednom i na drugom domu i više niko ne zna gdje smo. Prvo je došao materijal Informacija o stanju migracija za 2020. godinu, koje je Ministarstvo bezbjednosti uputilo Zajedničkoj komisiji za odbranu i bezbjednost, to je obuhvatilo stanje 15.05.2018. do 31.12.2020. znači 2018, 2019, 2020. tri godine. Sljedeći materijal koji je došao Informacija o stanju bezbjednosti za 2020. godinu upućena na Dom naroda, to je ova današnja tačka. Treći materijal koji bi trebalo da, da su uradili zajedno Ministarstvo bezbjednosti i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice ne postoji, nego postoje dva separata odvojena i nisu zajednički usaglašeni. Dakle, ni to ne možemo smatrati da je materijal koji bi mogao da posluži Domu za namjenu zbog koje je i usvojio zaključak. E sad to samo, to govorim o Zajedničkoj komisiji za odbranu i bezbjednost. Sad na Zajedničkoj komisiji za ljudska prava postoji materijal za novembar 2020. godine, pazite molim vas mjesečno da se izvještava o stanju migracija na mjesečnom nivou, pa Ministarstvo ne može da obradu .... teren za to vrijeme, a kamo li da napiše izvještaj. Pa onda se nalazi za 2020. godinu tog Ministarstva bezbjednosti i Ministarstva za ljudska prava i za januar 2021. i nijedan nije primljen izuzev ovoga za, primljen k znanju izuzev ovoga za novembar 2020. godine. I gdje smo mi sada, gdje se nalazimo mi sada? Da ne znamo odakle da krenemo, nismo ispunili zadatak koji nam je Dom postavio, izvještaji su nam obimni, ... broj stranica, oni se samo dopunjavaju, vi ne možete nikad u jednom momentu šta se desilo od momenta kad smo zadnju promjenu imali do sljedeće. U tom smislu da bi napravili red neki u tome i da bismo mogli konačno doći do realizacije zaključka Doma predlažem da se usvoji sljedeći zaključak: - Dom naroda Parlamentarne skupštine traži da Savjet ministara u roku od dva mjeseca od usvajanja ovog zaključka izradi i dostavi Parlamentarnoj skupštini informaciju o stanju u oblasti migracija za period 01.01. do 30.06.2021. Znači, šest mjeseci, da vidimo šta se dešava u zadnjih šest mjeseci. - Navedena informacija treba da sadrži kratak i jednostavan prikaz informacija o stanju u oblasti migracija i to samo za period 01.01.–30.06. Nemojte nas opterećivati 2018. i treća - Informacija treba da sadrži integrisane podatke o stanju migracija iz nadležnosti Ministarstva bezbjednosti i Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice za navedeni period. Ja mislim da bi to tek uvelo mogućnost da uopšte racionalno se o tome, ne može se voditi rasprava o gomilama materijala koji stoje ovdje. Eto toliko, hvala.
Marina Pendeš.
Znači, uvaženi ministre, ja se ne slažem s Vama da mi nemamo instituciju u BiH koja bi mogla upravljati i bavit se krizom kao što je migrantska kriza, odnosno ilegalne migracije. Mi imamo na državnoj razini Ministarstvo sigurnosti koje u svojoj organizaciji ili pod Ministarstvom sigurnosti imamo određene cjeline i imamo Državnu graničnu službu i nekoliko još agencija. Imamo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, imamo Ministarstvo vanjskih poslova, to su sve institucije na državnoj razini, zajedno sa svim ostalim u Vijeću ministara, pa i Ministarstvom finansija, koje bi trebalo raditi i odgovoriti na Akcioni plan, koj je još u prošlom sazivu na 143., mislim, sjednici usvojen kao odgovor na migrantsku krizu. Morma Vas ispraviti, jer ste kazali na ovom Izvješću koje je teme, na stranici 26. pardon – upravljanje nezakonitim migracijama je političko pitanje oko kojeg postoje podjele u BiH, nosioci vlasti u Republici Srpskoj i kantonima s hrvatskom većinom ne žele prihvatiti teret migrantske krize i učestvovati u ravnopravnoj raspodjeli migranata na cijeloj teritoriji BiH, dok kantoni sa bošnjačkom većinom trpe najveći teret i suočavaju se sa prilivom većeg broja migranata, te prenapučenim privremenim prihvatnim centrima, kao i sve većim sigurnosnim izazovima koji ostavljaju posljedice na cijelu teritoriju BiH. Ja mislim da postoje, naravno, ne prihvatni centri u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, nego azilantski centri gdje su obitelji koje su prihvatile, javile se, dobile azil, uredno žive. Znači, u Hercegovačko-neretvanskoj postoje. Drugo, migrantska kriza i ilegalne migracije imaju oni koji nemaju odgovor, a to smo mi BiH i mislim da u onom Akcionom planu, sa te 143. sjednice, jasno se kaže da se mora pojačati, ovo o čemu je gospodin Bećirović govorio, ja sam bila protiv njegove inicijative iz jednostavnog razloga zato što već postoje odluke na Vijeću ministara, a to je da se ojača Granična policija i da se spriječi ilegalni ulazak na istočnoj granici BiH, što će reći iz Srbije, odnosno Republike Srbije i Crne Gore. S druge strane, u ovom prethodnom izvješću o stanju sigurnosti na stanici 15., oprostite, kaže – da su veliki broj migranata, ilegalne, nezakoniti prelasci državne granice. Ispadne da iz Republike Hrvatske imamo veći pokušaj ilegalnih migranata. I u jednoj rečenici kaže – sprječavanje u ilegalnom prelasku iz BiH u Hrvatsku. Meni su to teze koje su meni neprihvatljive, jer ako je ilegalni migrant, on ne može ilegalno preći iz BiH u Hrvatsku, on ne smije uć u BiH i u tom slučaju je ilegalni migrant. Dalje, ključni izazovi, o njima sam govorila. Znači, aktivnosti Koordinacijskog tijela. Koordinacijsko tijelo, po mom mišljenju i to je razlog između ostalog zbog čega smatram da je ovo, za mene, Izvješće i neprihvatljivo, nije uradilo ono što je definirano tim Akcionim planom, niti je ministrica vanjskih poslova radila svoj posao, niti je ministar za ljudska prava i izbjeglice radio svoj posao, a uz dužno poštovanje i Vi kao misnitar sigurnosti sa nadležnim svojim agencijama i Graničnom policijom niste uradili ništa da se povećaju financijska sredstva, ne za ilegalne i upravljanje krizom ilegalnih migracija, nego da se ojačaju institucije BiH kako bi spriječili ilegalne migracije. I u tom smislu podržavam Vaš prijedlog, gospođo Majkić, da nam treba cjelovito izvješće za ovih šest mjeseci sa jasno definiranim točkama. S druge strane, mi imamo oko 86 miliona, priča se o milionima, koje preko UNDP-a Evropska komisija daje za upravljanje migrantskom krizom. Ko upravlja tim novcima, na koji način se troše ti novci, ko je odgovoran za te novce, zašto imamo, ovaj, ilegalnu trgovinu ljudi? Kroz tu migrantsku krizu mi imamo, ne samo ljudi, kad kažem ljudi mislim i na djecu, mislim i na žene. Ko je utvrdio da li su ta djeca tamo u Unsko-sanskom kantonu uistinu djeca od tih ilegalnih migranata? Možemo utvrditi na osnovu DNA. Znači, to su sve informacije koje bi trebale bit sadržane u izvješću i odgovor koji treba usvojiti Vijeće ministara. Hvala.
Sljedeći je Asim Sarajlić.
Hvala gospodine predsjedavajući. Uvažene kolegice i kolege nisam se mislio javljati, ovaj, ali pošto moje dvije kolegice, koje su u Komisiji za odbranu i sigurnost, gospođa Majkić i gospođa Pendeš su kazale par riječi, red je da se i ja osvrnem. Dakle, imate onu narodnu poslovicu o besposlenom popu, pa ne bih je dalje nastavljao, šta radi kad je besposlen, ovaj, tako se na neki način i mi ponašamo, pogotovo, recimo, evo da malo amnestiram Dom naroda, ovaj, Predstavnički dom. Predstavnički dom donese zaključak da traži od ministra i svih agencija, kako je kazala gospođa Majkić, informaciju za novembar prošle godine, samo za novembar, ovaj, o stanju migracija. Pa smo imali razne informacije i izvještaje, onda ih ovdje ne usvajamo itd. i sad tražimo informaciju za ovih šest mjeseci. Pa opet sa nekih političkih pozicija, naravno, nećemo je možda primiti k znanju, zavisno od pozicije pojedinih klubova i delegata u ovome Domu. Ali ono što hoću kazati, na konkretnim stvarima nismo položili zadatak mi kao Parlament, kao Dom naroda, nismo iznašli sredstva, nismo omogućili ni Ministarstvu, ni agencijama da kvalitetno rade svoj posao, ali ga oni na osnovu njihovog izvještaja i ove Informacije zaista rade. Kako ga rade? Mi smo kao Komisija za odbranu i sigurnost imali više sastanaka i zahvaljujem se gospodinu ministru Cikotiću i na korektnosti, i na konkretnosti, i na ekspeditivnosti svih njegovih saradnika iz Ministarstva, a i iz agencija poput Ureda za odnose sa strancima i Granične policije. Dakle, mi ovu sveukupnu krizu i ove podatke o kojima je ministar pisao ovdje u Informaciji i poboljšanju stanja nije se to desilo samo po sebi, dakle, zaprečavanje istočnih granica prema Republici Srbiji i Crnoj Gori, ovaj, smanjen priliv migranata itd. nije se desilo samo po sebi. Ministarstvo na čelu sa doktorom Cikotićem, agencije, Državna granična služba rade uz pomoć, nažalost kažem opet, donatora i donatorskih sredstava, pa mi i graničare primamo iz sredstava koja nam se doniraju, nemamo sluha da to u budžetu obezbjedimo, pa nećemo ni da povećamo plaće, pa nećemo da popunimo te džepove, nećemo da, ovaj, tako da Brisel nas na neki način doživljava kao neku predstražu danas, pa dobivamo ta sredstva i Ured za poslove sa strancima i državna granična služba, Granična policija, ministar koji dobro to koordinira. Dakle, mi smo bili kompletna komisija u posjeti Ministarstvu i imali smo sve odgovorne na licu mjesta i sa svima smo razgovarali, neke posjete smo zakazali, nažalost evo još ih nismo implementirali, mada nije ni do direktora agencija, malo je i do nas. I hoću vam reći da se u Parlamentu malo više populistički ponašamo, kad se desi neki incident ovdje u Hadžićima ili gore u Unsko-sanskom kantonu i činjenica jeste da svu krizu i teret migrantske krize nose dva kantona, Sarajevski kanton i Unsko-sanski kanton. Sarajevski zbog centralne te gravitacije Sarajeva, gdje se mogu ostvariti određene stvari, a Unsko-sanski zato što je na kraju BiH i na početku njihovih želja, jer iza Unsko-sanskog kantona nastupa EU u koju oni žele. I jako je puno problema s kojim se suočava i Granična policija i Ministarstvo, ali ovi pokazatelji i ova Informacija nije sama po sebi došla, a najmanje je, da kažem, našom zaslugom su ovi pozitivni rezultati, najmanje našom zaslugom, nas kao Parlamenta, pa ako hoćete i nas kao Komisije za odbranu i sigurnost. Nismo se baš puno pretrgli da ovim ljudima omogućimo kvalitetan rad i da im omogućimo materijalna i finansijska sredstva. Brisel je tu, partnerske zemlje su tu i ove službe i ovo Ministarstvo su odgovorile zadatku. Ja se nadam, ministre, da ćete Vi i bez ove informacije za šest mjeseci, koja se danas traži za 2021. nastaviti kvalitetno kordinirati sa svim direktorima i svim agencijama i da ćete ove stvari predupređivati, onako kako gospođa Pendeš kaže, na istočnoj granici, a da ćemo mi sve manje imati ovih sigurnosnih izazova kakvi se dešavaju stalno, mrtvi migranti, migranti u međusobnom sukobu, migranti u sukobu sa našim stanovništvom itd. i hvala Bogu da bude sve manje takvih pojava, zbog toga puna podrška ovoj Informaciji i Vašem radu. Hvala.
Dušanka Majkić, ispravka krivog navoda.
Kolega, nismo završili naš posao. Ali ne samo da mi nismo završili naš posao, mi smo dobili zaključke Savjeta ministara. U tim zaključcima, među njima stoji da se zadužuje Ministarstvo bezbjednosti da koriguje informaciju o stanju u oblasti migracija u Bosni i Hercegovini za 2020. Da je koriguje u smislu izbacivanja one agencije koja je bila predviđena, Savjet ministara nije prihvatio formiranje nikakve nove agencije, i da se ta koriguje i da se dostavi Domu naroda u skladu sa zaključkom sa 7. sjednice Doma naroda. ... .../ne razumije se/... I mi smo samo taj materijal trebali da razmatramo, ništa drugo. A mi smo u međuvremenu otišli u provaliju. I još je nešto rekao Savjet ministara što možda ... nesmotreno prošlo u Ministarstvu bezbjednosti, kaže – zadužuje se Ministarstvo bezbjednosti da mjesečno informaciju o stanju iz oblasti migracija u Bosni i Hercegovini, uz Predsjedništvo BiH, dostavlja i Parlamentarnoj skupštini. Recite da to nije realno, dakle samo objasnite da mjesečno, svaki mjesec, pa vi ne možete to ispuniti da ..., a kamoli da dostavite informaciju. Ja vas molim da u tom ..., mi ne možemo, ne znamo šta ćemo s tim informacijama. Na kraju one ne odražavaju stvarno stanje. Dakle, nama je to problem u komunikaciji. Sad imamo šest, sedam nekih izvještaja, i svaki mjesec novi izvještaj koji se, koji dolazi u velikom obimu, a da pronađete u čemu se razlikuje, odnosno ..., ne znate šta. Mislim, to je katastrofa. Znači, treba da se napravi materijal koji treba, možemo da ..., ovo je izvlačenje iz situacije ovo za šest mjeseci, ovo se izvlačimo ... i dođemo do nekog materijala koji može biti optimalan za raspravu.
Munib Jusufović, ispravka krivog navoda.
Hvala lijepo. Gospodine predsjedavajući, dame i gospodo. Ja mislim da ovu informaciju treba cjelovito posmatrati, treba biti krajnje realan. Mislim da ima nekritičkog pristupa kod ove, i od strane ministra pa i od strane gospodina Sarajlića. Zašto? Zato što smo poredali sve i zaključili kao, što ja neću da negiram, da je i ovo Ministarstvo, vjerovatno, svojim nekim potezima pa donekle i učinilo da se smanji ..., ali niko ne pominje a realno najjači faktor je Hrvatska. Zašto? Neću da kažem da li su baš uvijek primjenjivali mjere u skladu sa humanitarnim pravilima, jer se dešavalo svašta, ali je istina i činjenica da je tamo sve teže proći i da je to, na određen način, migrante okrenulo u nekim drugim pravcima. Nećete mi valjda reći da je granica koja je od Srbije toliko jako zaštićena sad a ni jednog nema novog graničnog policajca, može proći ko hoće na različitim lokacijama. Ali, ruta je promijenjena, ja ne znam kako se vi ne sjećate da pratite, ruta je promijenjena zato što su se počeli vraćati iz Krajine, pa idu preko Rumunije i naročito je pojačan pravac preko Španije, itd., zemlje ove. Neću da prihvatim da je Hrvatska učinila sve, ovaj, što je trebalo da učini, kako treba, ali vjerujte, ubijeđen sam, ... pratimo sad, posmatrajmo, bez obzira informacije ..., mjesečno, .../ne razumije se/... imaćete sve manji broj, budite sigurni sve manji broj. Ali ne zahvaljujući našim službama, nego upravo ovim nekim drugim, kako da kažem, okolnostima, jer ne može, prije svega ako pređe Hrvatsku, vi se sjećate prošlo je, ide, do Slovenije dođe, vraćaju ga nazad i ... sve opet ...
Molim Vas da požurite ...
Evo, to je, to treba biti realan, a ne ispade ovdje hvalospjev ... ministar Cikotić je učinio neke mjere i mi imamo, e sad pratim, evo ja vas izazivam sljedeća informacija, pa da vidimo kakvo će biti stanje. Neka se maknu svi, evo, sa granice biće bolje stanje nego što je sad i u narednom periodu. Toliko, hvala.
Zlatko Miletić, ispravka krivog navoda.
Pa, moram reći, s obzirom da sam se javio za diskusiju, da ću pokušati biti kratak, samo da vas podsjetim na dvije, tri stvari. Da ispravim, prije svega gospodina Sarajlića u smislu da smo mi, koliko se sjećam, ne znam koliko je to davno bilo, i to ne oslobađa nas kao Dom naroda, pogotovo vas članove Kolegija, da smo bili donijeli zaključak da se po ovom pitanju održi zajednička sjednica Parlamentarne skupštine, znači oba doma, i da o ovom pitanju razgovaramo na javan, pošten, transparentan način. Ja nisam odvjetnik gospodina Cikotića, ja imam njemu štošta zamjeriti, ali u ovoj situaciji ja njega prvo branim kao instituciju na način da nemojte da sebi dozvolimo da budemo licemjerni, bez obzira na posebnu nadležnost vaše komisije. Ja ne ulazim, ne prisustvujem tim sastancima, šta se tamo dešava, o čemu vi raspravljate, ali hoću da kažem jednu bitnu stvar, da očigledno ovo je jedan od najozbiljnijih problema u Bosni i Hercegovini i očigledno ovdje se radi o očiglednoj političkoj opstrukciji rješavanja ovog problema. Ja vam mogu iznijeti na desetine argumenata zašto to tako smatram, ali, evo, kad bude diskusija dotaći ću se nekih od njih, ali zaista vas molim, zaista vas molim, dajte da ovo pitanje pokušamo riješiti na cjelovit i ozbiljan način, uvažavajući činjenicu što gospođa Majkić govori, i sa tim se jedino slažem s vama, da napravimo i tu informaciju za šest mjeseci, ali stvarno da sjednemo, znači tačku po tačku da razmotrimo, ako je potrebno dva dana da sjedimo ovdje dok to pitanje ne riješimo. Ali čovjeku ne možete ... odgovornost. Ako vam je čovjek napisao da im treba 215 miliona za implementaciju ovih mjera, odakle će on te pare naći. A vi ste u prošlom, znači u prošlom budžetu odbili ste zahtjev zastupnika Emrića kada je tražio čovjek 40 miliona da se posveti tom pitanju, da se pare dadnu u tom pravcu. I niste to ... Je li to problem ovog čovjeka koji sada radi taj posao, je li problem ovog čovjeka što u dvije agencije od 2005. i 2009. godine nije promijenjen pravilnik. Na taj način policijski direktori ili ravnatelji ne mogu upravljati svojim agencijama jer ne prate stanje na terenu.
Imaćete diskusiju, već ste probili vrijeme.
Znači, ovo sve govorim u kontekstu, znači puno je ovdje stvari izneseno koje nisu jednostavno tačne, ali, evo, kada bude diskusija. Hvala vam u svakom slučaju.
Denis Bećirović, rasprava.
Smatram kada je u pitanju migrantska kriza da mi više nemamo vremena za jalove rasprave, za odugovlačenja i za neke isprazne zaključke. Nama trebaju konkretne mjere i sistemska aktivnost, dakle, da imamo tačno koje mjere preduzimamo i mjerljive analize da vidimo kako to realiziramo. Prema procjenama nadležnih da bi uspostavili iole kontrolu na državnoj granici Bosne i Hercegovine Bosni i Hercegovini je potrebno oko 1.200, minimalno 1.200, policijskih službenika DGS-a. U ovoj informaciji, ne zanam da li su svi obratili pažnju, između ostalog, govori se i o jačanju kadrovskih kapaciteta Državne granične službe, i kao jedna od konkretnih mjera navedeno je obuka, zapošljavanje, je li, edukacija 160 kadeta i sredstva za zapošljavanje oko 400 policijskih službenika Državne granične službe. S obzirom da je to mjera mene je interesiralo koji je iznos potrebnih finansijskih sredstava, pa smo dobili i taj podatak, 3.650.000 jednokratno i 7.350.000 KM godišnje. Koji je izvor finansiranja, piše donatorska sredstva i Budžet Bosne i Hercegovine. S obzirom da u ovom mjesecu, julu 2021. godine, trebamo imati i budžet ovdje na razmatranju u Parlamentarnoj skupštini BiH ja imam konkretno pitanje za ministra ako može da odgovori – od ovih navedenih potrebnih sredstava koliko je u predloženom budžetu, koji je stigao već, prema mojim informacijama, u Parlamentarnu skupštinu, osigurano sredstava? To su konkretne stvari da vidimo je li to urađeno, ako nije zašto nije i ko to blokira.
Zlatko Miletić, rasprava.
Evo, pokušaću zaista sad biti kraći. Ovdje su na prethodno izvješće koje smo imali ono, ako se sjećam dobro, za devet mjeseci, ovaj izvještaj ili ovo izvješće urađeno na puno kvalitetniji način, puno je preciznije i ima puno više podataka. Čak smo mi sugerisali da se stave ovdje i neki podaci koji nisu bili u onoj prošloj informaciji. Ali šta ću Vas zamoliti, kada se budete javili za riječ, da mi pokušate odgovoriti na nekoliko pitanja koja su, po meni, mislim, vrlo bitna. Ja neću da brojim sve ovdje prihvatne centre i koji broj ljudi se trenutno nalazi, s obzirom da su ovi podaci stari, je li, već šest mjeseci, ali vidim, evo, jutros da se izgrađuje neki građevinski objekt bar kad je u pitanju Lipa i da se pokušaju uslovi ili uvjeti za smještaj ljudi koji će gore boraviti naprave humanijim. Malo da se našalim na ono Vaše opažanje da ste koordinacijom mjera uspjeli da smanjite priliv migranata, ja mislim da je naša sreća najveća u tome svemu, a to ima velike veze sa aspekta kršenja ljudskih prava tih ljudi koji dolaze u Bosnu i Hercegovinu, s obzirom da informacije kruže čitavim svijetom, i kada vide ovi migranti kako su se ovi proveli u Bosni i Hercegovini i šta se dešava sa njima ovdje onda očigledno ljudi izbjegavaju, sad su pronašli neku drugu rutu koja ide otprilike iz Bugarske i Srbije, preko Rumunije, Mađarske i preko nekih drugih zemalja. I mislim da je to osnovni razlog kad su vidjeli kako se ovdje provode koji se ovdje nalaze u Bosni i Hercegovini, jednostavno iz tih razloga da nas ljudi mimoilaze. Moje pitanje ili moja segistija je sljedeća – mislim da broj kaznenih prijava za osobe koje se bave ilegalnim migracijama vrlo skroman i da policijske agencije po ovom pitanju gotovo ništa nisu uradile. Molim vas, sve policijske agencije, ovdje mislim i na kantone i na županije, znači pošto se tretiraju svi zajedno bar ona područja gdje dolaze migranti, svega 106 ukupno prijava za oko nešto manje od 200 osoba. Mislim da su ti rezultati više nego skromni. Strana 23., molim vas, ovo smo mi tražili da se ubace ovi podaci, donirano nam je 31 milion eura u toku protekle godine od ove četiri međunarodne organizacije koje su ovdje, je li, pomenute. Po izjavama u javnosti premijera Unsko-stanskog kantona, ministra Unsko-sanskog kantona, ljudi tvrde da nikad marku nisu dobili od ovih sredstava. Meni zvuči nevjerovatno. Za ovaj novac koje su ove međunarodne organizacije imale na raspolaganju mi smo mogli napraviti 10 zgrada na području Unsko-sanskog kantona da sve smjestimo da sve bude kao apoteka. Na šta su ti ljudi utrošili pare, kako to rade, da li to rade sa ili bez znanja naših lokalnih, pa ako hoćete i vas državnih institucija. Mislim ako to rade na taj način da je to nedopustivo, to ne rade ni u jednoj drugoj zemlji, i mislim da donacije ove vrste, bez obzira od koga dolaze, mi moramo napraviti neku vrstu koordinacije, prije svega da oni ovim novcem pomognu lokalne zajednice. I tu bi molio da nam date eventualno kakvo dodatno pojašnjenje. Molim vas, ja sam vaš plan mjera i ključne izazove koje ste ovdje pomenuli, nisam nigdje vidio da pominjete, što mi je ovako vrlo interesantno, Predsjedništvo BiH u čijoj je nadležnosti angažman snaga Ministarstva odbrane. Zašto to govorim? U Bosni i Hercegovini i dalje imamo, ovo kolega Jusufović je o tome maloprije par riječi rekao, 432 mjesta za ilegalan prelazak granice. Ja vas molim još jednom, i ja sam zahvalan članovima Predsjedništva, vidim dali su vam nekih pet miliona, ili su vam oni završili, uvjetno rečeno, da vam se dadne tih dodatnih pet miliona da bi koordinirali ove mjere, dajte da angažujemo Oružane snage da se zapriječe ovi ilegalni granični prelazi. Sa tim ćemo omogućiti Graničnoj policiji BiH da za 30 ili 40% lakše obnaša svoj posao. Znači, molim vas da u tom prijedlogu mjera, ... u ovom šestomjesečnom ako se dogovorimo, a vjerovatno ćete ga praviti, da jedna od tih aktivnosti koje budete predvidjeli zaista da predvidite i to. I konačno da vas zamolim, jer ovdje nigdje riječ o tome nema, s obzirom na pogotovo pojedine ili pojačane napore koje imaju pojedine agencije, ovom prilikom se zahvaljujem i MUP-u Republike Srpske i Direkciji za koordinaciju koji su izašli u pomoć Graničnoj policiji BiH, i dajte, molim vas, da u konačnici riješimo i status policijskih službenika. Znači, pogotovo kada su u pitanju ovi najniži činovi, on je mizeran i zaista da te ljude pokušamo nagraditi za onaj posao koji rade s obzirom na njihovu nepopunjenost, da ne pretjerujem sad, ali sigurno oni rade taj posao u duplom obimu. Hvala vam lijepo.
Hvala Vama. Zaključujem diskusiju i nudim riječ ministru da odgovori eventualno na postavljena pitanja delegata.
Selmo Cikotić
Zahvaljujem. Nastojat ću prema redosljedu izlagača, uvaženih delegata prokomentarisati ono što smatram da je bitno. Gospođa Pendeš kaže da nemamo, da nije tačno da nemamo instituciju na nivou države koja je nadležna. Ja tvrdim da nemamo. Imam vrlo konkretna iskustva, kada smo imali ozbiljnu krizu u Bihaću i na Lipi imao sam dvojicu ključnih pomoćnika koji su mi kazali nemate ovlaštenja niti ingerencije da preuzmete bilo kakvu odgovornost i da vi koordinirate bilo kakvu aktivnost. I onda kada postavite pitanje ko će to raditi, pa pitajte Evropsku uniju. Eto, to je otprilike bio odgovor mojih pomoćnika. Dakle, Granična policija tu praktično i nema, nije imala ulogu. Služba za poslove sa strancima vrlo ograničene kapacitete, Ministarstvo sigurnosti nema nikakvih operativnih nadležnosti i postojeći i politički i sigurnosni sistem nudi puno prostora za izgovore. Ja upozoravam na to. Ja znam da sam onda praktično na ličnoj osnovi sa direktorima agencija, sa nosiocima odgovornosti napravio aranžman pa smo, na neki način, improvizovali jedno rješenje, ali mislim da se desilo da je određen broj migranata tamo umro od gladi ili promrzo od hladnoće, da bismo morali preispitati taj sistem i da bismo došli do zaključka da nemamo tijelo koje je kompetentno da zaokruži taj posao. Tvrdite da u Hercegovačko-neretvanskom kantonu imamo jedan resurs. Tačno je, tamo postoji izbjeglički centar, to je kapacitet Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, ali ono što se zove privremeni prihvatni centar za migrante ne postoji niti na prostoru Hercegovačko- neretvanskog kantona, niti na prostoru bilo kog drugog kantona sa hrvatskom većinom. Prema tome, svi elementi te informacije koji su tu sadržani su više puta provjereni. Koordinacijsko tijelo, iz razloga koje ne bih sad obrazlagao, nije ni formirano, ono ne postoji i eto kolike su mu ingerencije i mogućnosti u ovom trenutku. Šta podrazumijevate pod tim kad kažete niste učinili ništa da pojačate institucionalni kapacitet. Dakle, od redovnih sastanaka pojedinačnih sa direktorima agencije, rada na kolegijima u sjedištu Ministarstva, u sjedištu ovih agencija, tematskih sastanaka sa grupom direktora agencija, urađeno je puno. Uostalom donešena je Odluka, u oktobru mjesecu prošle godine, o prijemu novih graničnih policajaca i to je jedini donosimo pojedinačne odluke za svaku od ovih agencija tamo gdje u odnosu na sadašnje stanje i zakonska ograničenja možemo vršiti prijem novih državnih ili policijskih službenika. Prema tome, u odnosu na mogućnosti radimo realno ono što je moguće ili maksimalno što je moguće, a sa budžetom od nula feninga ne mislim da baš nešto preko toga možemo značajno napraviti. Što se sigurnosti identiteta i stanja djece na prostoru Unsko-sanskog kantona tiče kazaću vam da Bosna i Hercegovina jedina vrši biometrijsku obradu migranata na svojoj teritoriji. Ima angažman kompetentnih i međunarodnih orgnizacija i lokalnih socijalnih službi i briga o djeci bez roditelja se vodi u skladu sa međunarodnim standardima. Mi imamo predstavnike i UNICEF-a i drugih međunarodnih organizacija koje govore o tome da se to radi na jedan prihvatljiv, odnosno korektan, zadovoljavajući način. Što se izvještaja mjesečnih tiče, dakle mi ove informacije radimo praktično na dnevnoj osnovi i za ljude koji se bave migracijama ovo je tematika koja zahtijeva dnevne odgovore, mi ih radimo. Ja se slažem da oni vama ne trebaju ni na mjesečnoj osnovi. I sve ovo što je Ministarstvo do sada radilo, radilo je u skladu sa odlukama relevantnih institucija – Vijeća minsitara, Predsjedništva, Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Prema tome, vi donesite odluku i mi ćemo je poštivati. Gospodin Jusufović kaže da se broj migranata smanjuje zbog aktivnosti Republike Hrvatske. Zahvalni smo Republici Hrvatskoj zbog toga što radi. Ako ne primjećujete jedan čitav set mjera koje sigurnosne strukture u Bosni i Hercegovini preduzimaju i jedine u regionu preduzimaju onda je to stvar Vaše percepcije, a ne objektivnog stanja. Što se gospodina Bećirovića i njegovog pitanja tiče, u budžet, ponavljam, nije ušao ni jedan fening za migracije. Kad smo pokušali da 3,4 miliona ugradimo za neke minimalne potrebe i mogućnosti intervencije, tako da se za sada, dakle nije prihvaćeno u ponovnoj izradi budžeta ni od Vijeća ministara, tako da na tom nivou nismo ... Gospodin Miletić postavlja pitanje broja kaznenih prijava protiv krijumčara migrantima. Ja se slažem da je taj broj mali, ali vam mogu reći da smo tek negdje krajem prošlog ljeta krenuli sa organizovanijim aktivnostima i kompletnijom, nekom potpunijom koordinacijom jednog većeg broja policijskih agencija koji u svemu tome trebaju učestvovati. Vi razumijete tehnologiju tog posla i možete očekivati da će taj broj progresivno rasti u sedmicama koje su pred nama. Više puta smo dostavljali izvještaj o tome koliko je ukupno novca donirano i kako se taj novac međunarodne zajednice troši. Ne bih htio da improvizujem ali ću vas podsjetiti da je zadovoljavanje smještaja, prehrane, higijene i mnogih drugih potreba migranata nešto što uzima lavovski dio posla. S druge strane plaće velikog broja i lokalnog osoblja angažovanog u tim međunarodnim organizacijama konzumiraju značajan procenat tog budžeta. Mi smo izvještavali o tome da smo policijske snage od Unsko-sanskog kantona, Sarajevskog kantona, MUP-a Republike Srpske, neke agencije, opremali sa različitom vrstom opreme, vozila, nabavke i naoružanja, i ukoliko vas nešto od toga specifično zanima, grad Bihać je dobijao sredstva. Prema tome, određen procenat ovih sredstava je trošen i na lokalne zajednice. Predsjedništvo nije ugrađeno u Plan mjera i aktivnosti Ministarstva sigurnosti iz vrlo praktičnih razloga, ali sam zahvalan na činjenici da je na svojoj 15. sjednici, u avgustu mjesecu prošle godine, Predsjedništvo prihvatilo praktično sve predložene mjere od strane Ministarstva sigurnosti i mimo zahtjeva dodijelilo, odnosno naložilo Vijeću ministara da izdvoji pet miliona KM iz budžetske rezerve za potrebe finansiranja procesa upravljanja migracijama. Taj novac nije postao operativan i nije realiziran. Imam odgovor i od predsjedavajućeg i ministra finansija da on može eventualno postati operativan nakon što usvojimo budžet za narednu godinu. Dakle, nije bilo raspoloživog novca u budžetskoj rezervi jer je sav otišao na nabavku vakcina, a eventualno možemo očekivati neke intervencije u narednoj godini. Što se odluke Predsjedništva o angažovanju Oružanih snaga na istočnoj granici tiče, nisam optimista da će sadašnji saziv Predsjedništva BiH donijeti takvu odluku, ali Ministarstvo sigurnosti koristi druge raspoložive sigurnosne kapacitete i pojačava kontrolu istočne granice, pojačavamo i nabavku tehničke opreme i koordinaciju postojećih agencija i granica se kontroliše sve kvalitetnije. I što se nagrađivanja policijskih službenika tiče, potpuno sam saglasan i mislim da će biti to stvar odlučivanja i ovog Doma o odlukama koje će potvrditi bolje uslove i bolje lične dohotke za pripadnike različitih sigurnosnih agencija na državnom nivou. Hvala.
Hvala Vam. Diskusija je završena tako da ja neću dati riječ, ovaj, ovima koji su se javili, kolegama za ispravke krivog navoda. Uostalom ispravke krivog navoda se mogu odnositi isključivo na diskisuju delegata, ne na izvještaj ministra. U odnosu na izvještaj ministra imate pravo glasati. Idemo prvo sa zaključkom koji je ponudila Dušanka Majkić, a koji je ...
Dakle, isključivo se, dakle, replike i ispravci krivog navoda odnose na diskusije kolega delegata. Tako je to definisano našim dokumentima. Nudim tri zaključka, gospođe Majkić, dakle ja ću ponovo pročitati 1. Dom naroda Parlamentarne skupštine traži od Savjeta ministara da u roku od dva mjeseca od usvajanja ovog zaključka izradi i dostavi Parlamentarnoj skupštini informaciju o stanju u oblasti migracija za period 01.01.-30.06.'21. godine. 2. Navedena informacija treba da sadrži kratak jednostavan prikaz informacija o stanju u oblasti migracija i to samo za period 01.01.'21.-30.06.'21. godine. 3. Informacija treba da sadrži integrisane podatke o stanju migracija iz nadležnosti Ministarstva bezbjednosti i Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice za navedeni period. Ko je za ovakve zaključke? Prisutno 14 – za je glasalo 9. Imamo opću većinu, imamo entitetsku većinu. Zaključak je prošao. Idemo na glasanje o samoj Informaciji o stanju u oblasti migracija. Omogućite glasanje. Prisutno 14 – glasalo za 7, protiv 5, suzdržano 2. Imamo opću većinu, imamo entitetsku većinu. Dakle, Informacija usvojena. Prelazimo na tačku 10. Ad. 10. Prijedlog zaključka o osnivanju Privremene zajedničke komisije oba doma Parlamentarne skupštine BiH za provođenje procedure za imenovanje tri ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine, predlagač: Zajednički kolegij oba doma Parlamentarne skupštine BiH, broj: 01,02-50-6-1179-1/21, od 24.06.2021.
Zajednički kolegij oba doma Parlamentarne skupštine na sjednici održanoj 16.06.2021. utvrdio je Prijedlog zaključka o osnivanju Privremene zajedničke komisije oba doma Parlamentarne skupštine BiH za provođenje navedene procedure. Za članove Privremene zajedničke komisije iz Doma naroda predloženi su delegati Bariša Čolak, Amir Fazlić i Dušanka Majkić. Otvaram raspravu po ovom pitanju. Je li se neko javlja za riječ? Niko se nije javio za riječ. Zatvaram raspravu. Glasamo o Prijedlogu zaključka. Omogućite glasanje. Prisutno 14 – za glasalo 12, suzdržano 2. Imamo opću, imamo entitetsku većinu. Usvojili smo zaključak, Bariša Čolak, Amir Fazlić i Dušanka Majkić ulaze u Komisiju za imenovanje tri ombudsmena. Prelazimo na tačku 11. Ad. 11. Delegatska inicijativa Denisa Bećirovića kojom se zadužuje Vijeće ministara BiH da, u saradnji s entitetskim vladama, najkasnije u roku od tri mjeseca od dana usvajanja ove inicijative u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH sačini i u parlamentarnu proceduru dostavi cjelovit prijedlog mjera efektivne zaštite domaće proizvodnje, broj: 02-50-6-1085/21, od 26.05.2021.
Dobili ste Mišljenje Komisije za vanjsku i trgovinsku politiku, carine, saobraćaj i komunikacije Doma naroda. Komisija nije podržala delegatsku inicijativu. Riječ nudim Amiru Fazliću, predsjedavajućem Komisije.
Nema potrebe. Riječ nudim podnosiocu inicijative, gospodinu Bećiroviću.
Ima potrebe.
Dakle, moj prijedlog podrazumijeva da zajedničkim snagama Vijeća ministara BiH i dvije entitetske vlade najkasnije u roku od tri mjeseca dostave ovdje u Parlamentarnu skupštinu BiH konkretan program zaštite domaće proizvodnje sa konkretnim mjerama. Ubijeđen sam da pitanje zaštite prije svega poljoprivredne proizvodnje u Bosni i Hercegovini ne može pojedinačno i odvojeno riješiti ni Vijeće ministara, niti jedna od dvije entitetske vlade. To pitanje se može uspješno rješavati jedino zajedničkom aktivnošću i Vijeća ministara BiH i dvije entitetske vlade. Lično mislim da je puno bolje prihvatiti danas ovakav prijedlog i raspravljati o tome na nadležnom mjestu, u Parlamentu BiH, nego da imamo situaciju u narednim mjesecima da će predstavnici izvršne vlasti onda raspravljati na graničnim prelazima ili blokiranim saobraćajnicama, jer poljoprivrednicima je previše svega. Korona virus i pandemija je uzrokovala strahovite posljedice za poljoprivredu, kako u Evropi, još više u Bosni i Hercegovini. I Evropa višak svojih proizvoda nerijetko šalje u susjedstvo, ovdje u Bosnu i Hercegovinu, a preniske cijene ubijaju domaće poljoprivredne proizvođače. Poljoprivrednici su dovedeni na prosjački štap. Evo samo jedan primjer, od 17.600 proizvođača mlijeka samo u bh entitetu Republika Srpska sada ima 2.600. Slična situacija je i u drugom entitetu. Ljudi odustaju od poljoprivrede, sela su prazna i niko se tamo više ne vraća . Mi često ovdje zbog nekih iluzornih nadležnosti, jalovih rasprava, itd., ne donosimo potrebne mjere koje su ljudima potrebne. Neki se kriju iza različitih priča o nadležnostima koje nemaju nikakve veze sa životom. Zna se tačno šta su nadležnosti i resornog ministarstva na državnom nivou i entitetskih. Neka rade u skladu sa zakonima šta trebaju i neka rade to zajedno, jer pojedinačno to ne mogu razriješiti. Ove godine, dakle evo pola godine je prošlo, samo u jednom entitetu, dakle u entitetu Republika Srpska izgubljeno je 1.300 proizvođača mlijeka. Trend, dakle, da ne može biti gori. Kada tome pridodate činjenicu da naši poljoprivredni proizvođači ne mogu proizvesti ni 45% onoga što su potrebe samo Bosni i Hercegovini, a uz to imate i podatak da ne mogu ni to prodati u Bosni i Hercegovini, ili da imaju problema u vezi s tim, onda shvatate o čemu je riječ. Prema mišljenju poljoprivrednih proizvođača iz oba entiteta nadležni, i na nivou Bosne i Hercegovine, nisu uveli ni jednu ozbiljnu mjeru zaštite domaćih poljoprivrednika. Imamo evidentno nekontrolisan i prekomjeran uvoz poljoprivrednih proizvoda. Domaći poljoprivredni proizvodi bi trebali imati prioritet u Bosni i Hercegovini. Ali i to se ne odvija na način kako bi trebalo. Uz ovaj prekomjerni uvoz ja mislim da domaći poljoprivredni proizvođači nemaju nikakve štanse za opstanak. Da je to tako pokazuje, ne teorija, već praksa, konkretni podaci sa terena. Zbog toga ja predlažem da ovu ozbiljnu temu otvorimo ovdje u Parlamentarnoj skupštini BiH, da o tome porazgovaramo. Ne košta nas ništa da pozovemo i resorne ministre, da pozovemo i poljoprivredne proizvođače, da ukrstimo brojke, činjenice, argumente i da vidimo šta je najbolje rješenje. Evo, prvih pet mjeseci 2021. godine uvezli smo vodu u vrijednosti od 66,7 miliona KM, a izvoz iz Bosne i Hercegovine 15,8 miliona. Pa, ljudi moji, je li moguće da nam je takav omjer kada je riječ i o vodama i vodi. Pogledajte kada su u pitanju mlijeko i mliječni proizvodi, uvezeno je robe u vrijednsoti od 65,4 miliona KM, a izvoz duplo manji, 38,5 miliona KM. I ovako cijeli dan bi mogli sada da navodimo podatke koji su, blago rečeno, zabrinjavajući. Zato ponavljam i predlažem da prihvatimo ovaj prijedlog da zadužimo nadležne u Bosni i Hercegovini i da dobijemo prijedlog mjera kako pomoći poljoprivrednim proizvođačima, ne u jednom dijelu Bosne i Hercegovine, već u oba dijela Bosne i Hercegovine, u cijeloj državi, jer su svi ugroženi. I nemojte danas da se krijemo iza nekih imaginarnih priča o nadležnostima. Ovdje nije to u pitanju. Neka Vijeće ministara donese mjere za koje je ono nadležno, Vlada Federacije i Vlada Republike Srpske takođe isto, ali neka počnu da rade na tome. Nemaju ljudi više vremena. Kad odu jednim oni im kažu nadležni su ovi u Vijeću ministara, kada odu u Vijeće ministara kažu nadležne su entitetske vlade. Dok traje to prebacivanje odgovornosti katastrofalne su posljedice na terenu. Zato vas pozivam dajte danas da ovo usvojimo.
Hvala Vam. Marina Pendeš, ispravka krivog navoda.
Želim da ispravim kolegu jer je nazvao ustavne nadležnosti u Bosni i Hercegovini, a Ustav BiH je Dejtonski mirovni sporazum, iluzornim. Znači, je li to neki atak na Ustav BiH. Stvarno mislim da je to prvo netočno. Drugo, pošto sam člana tog Povjerenstva, znači juče smo imali minstra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa koji je jasno nama svima kazao, informirao nas o svim aktivnostima koje se rade u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u smislu koordinacije sa ustavno nadležnim nižim razinama vlasti, misleći na entitete, a u entitetu Federacije BiH misleći na kantone i, naravno, Distrikt Brčko i njegovom pokušaju da se zaštiti domaći proizvod. Naravno, da to mora raditi u koordinaciji sa entitetima. A što se tiče zaštite kad govorimo o uvozu oni iznalaze rješenja u definiranju određenih kriterija. Znači, sve ono o čemu je gospodin kazao jučer nas je ministar informirao da se to radi, kako u Ministarstvu, tako i ostalim ustavno nadležnim, a ne iluzornim, ministarstvima u Bosni i Hercegovini.
Denis Bećirović, ispravka krivog navoda.
Pa, ja sam upravo u svom uvodnom izlaganju govorio o ovom pristupu. Pogledajte, govorimo o tome da je preko 15.000 ljudi prestalo da se bavi u mljekarskoj industriji. Govorimo o katastrofalnim podacima o uvozu vode, govorimo o najvećim mogućim problemima sa kojima se ljudi suočavaju i nema nikakve replike na to. Rasprava o nadležnostima, o, jednostavno sluđivanju poljoprivrednika i javnosti Bosne i Hercegovine, jer sam vrlo jasno rekao neka svako u okviru svojih nadležnosti, ali zajedno sva tri, sve tri vlade, Vijeće ministara i dvije entitetske, rade svoj dio posla. I, evo, danas je 1. juli 2021. godine, odbićete izgleda ovaj prijedlog, otvorićemo ga ponovo 1. septembra ali živi bili pa vidjeli šta će biti do tada.
Dušanka Majkić, ispravka krivog navoda.
Da je neko drugi podnio sličnu inicijativu možda bi se i drugačije raspravljalo o o njoj, ali kada majstor, kada majstor propalih inicijativa i čovjek koji sve čini da Dejtonski sporazum bude van snage, onda to ima ... ... odjek kao što je bio i na komisiji. Nema, kolega Bećiroviću, povjerenja niko u Republici Srpskoj da bi Vaša bilo koja namjera mogla biti u pravcu koji bi izazvalo dobro po narod koji tamo živi. Ne vjeruju Vam ljudi, znaju kakve su Vam namjere. Dakle, nikada neće biti ni jedna Vaša inicijativa usvojena. I na kraju, pravo da kreirate politiku dobićete onog momenta kad osvojite na izborima. Za sada, eto ne polazi Vam to za rukom, pa se nadam da će i ova inicijativa proći kao i sve do sada.
Denis Bećirović, ispravka krivog navoda.
Pa, još jednom gospođa Majkić je potvrdila da, blago rečeno, ne voli istinu, voli da izmišlja, voli da zamjenjuje teze, ne voli da se bavi ozbiljnim pitanjima. I sve su to činjenice. A da je to tako navešću vam samo jedan primjer. Evo, i da odbijete sve prijedloge koje ja predlažem, ali zašto odbiste sve prijedloge koje predloži kolega Miletić, koje su predložili drugi delegati. Odbili ste sve prijedloge koji su došli iz Predstavničkog doma, odbili ste sve prijedloge iz Vijeća ministara. Evo, sada sam pitao ministra konkretne mjere za migrantsku krizu. I? Vi i Vaša politika nedate ni jedan, ni jednu konvertibilnu marku da bi se riješila migrantska kriza. Vi sami sebe razotkrivate, svoju antidržavnu i antinarodnu politiku. Nije ni Dejton zamišljen ni potpisan da biste vi blokirali i opstruirali, već da bi ova zemlja kretala se naprijed, ali nažalost to ne shvatate. Kao što ne shvatate po Poslovniku da kada drugi delegat govori da treba da ćutite u tom momentu. Dakle, ne znate ni Ustav, ni Poslovnik, izmišljate, mijenjate teze, a argumenti Vas potpuno demantuju. Ja ću biti presretan da odbijete sve moje prijedloge, a dajte podržite barem jedan prijedlog kolega iz Predstavničkog, iz Vijeća ministara, bilo čiji.
Zlatko Miletić, ispravka krivog navoda.
Ja Vas molim predsjedavajući prvo vas članove Kolegija da ne dozvolite ovakve istupe gospođe Majkić. Ovo nije ni prvi put, vjerovatno neće biti ni zadnji, jer ovdje se zaista radi o kršenju integriteta. Ja gospođo Vama neću odgovoriti pošto mi govorite neprimjereno da Vi znate da smo mi ko biva neka ista škola. Iz koje ste Vi škole? I zaista nije red da se prema bilo kome odnosite na taj način i da rušite čovjeku integritet i da kažete – bez obzira na kvalitet inicijative, zato što si ti neću glasati za nju. To samo govori o visini ...
Ja vas molim da budete pristojni, inače vrlo često nas prekidate, ne samo nas dvojicu, Vi mislite da ste ovdje glavni i da imate pravo prekinuti bilo koga. Znači, i mi znamo da budemo nepristojni, nemojte nas dovoditi u takvu situaciju ja Vas molim. A vas molim, znači ima kodeks ponašanja, ima Poslovnik, znači da žena iznosi takve činjenice da neće glasati zato što je neko ovaj ili onaj, mislim stvarno to nema smisla.
Slažem se. Lidija Bradara, rasprava.
Ne znam sad s čim ste se složili, ali evo prihvatiću da se svi slažemo. Ja sam prije šest, mislim između pet i šest mjeseci poslala izaslaničko pitanja i na to sam mislila kad sam rekla da nisma dobila odgovor i mislila sam danas čak i ne diskutirati o ovoj temi, ali da ne bude da su samo neki izaslanici u ovom Domu zabrinuti za narod, kako vi kažete, stanovnike BiH, za poljoprivrednike, umjetnike, pjesnike, glumce i ostalo. Znači, u to vrijeme, budući da BiH je prihvatila puno toga i opredjeljena je ka EU, pa smo prihvatili tekovine, pa smo prihvatili razne sporazuma i ono kad bi mi danas promatrali, mi se zaista nalazimo u jednom škripcu između razanih sporazuma, asocijacija kojima pripadamo i jako je teško u ovom trenutku tako uopćeno pričati o zaštiti domaće proizvodnje da bi se vi svidjeli bilo kojem proizvođaču, bilo koje grane u BiH. Ne znam da li smo mi kolege u ovom Domu upoznati sa trenutačnom europskom krizom na tržištu stanja željeza i čelika. Znači, evo to je nešto o čemu mi danas ne raspravljamo, naš sektor gospodarstva, koji je, grana gospodarstva koja je preživjela i kovid krizu, građevinarsto, na to i te kako utječe. Sad bi mi ovdje mogli raspravljat ko je za zaštitu građevinara, za zaštitu izgradnje autoceste, stanova i svega onog ostalog i naših poduzetnika koji i te kako žive od toga, tko proizvodi u BiH čelik, da li ga ostavlja na domaće tržište ili ga izvozi negdje dalje itd. itd. Ono što je nama jako važno i što sam ja tad pitala ministra i žao mi je što ga danas nema i žao mi je što nam nije odgovorio na ta pitanja je jako važno, a to je da mi moramo provest reforme na koje smo se obvezali, a to je prije svega i planirali smo donijeti zakon o izmjeni i dopuni Zakona o hrani, zakon o izmjeni i dopuni Zakona o veterinarstvu, zakon o izmjeni Zakona o poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju, Zakona o vinu i unaprijediti zakonski okvir za organsku proizvodnju. Ono što u ovom svakom slučaju jeste da mi samo reguliranjem pravno-normativnog okvira, bez obzira kako to nekome izgledalo i po čijim nadležnosti, ono što je nadležnost BiH treba regulirat, ono što je nadležnost entiteta bar što se tiče poljoprivrede, a s obzirom da su nam to najjača ministarstva koja imamo u entitetima, jasno nam je da, koliko svi prepoznaju da je to jako važno. Kad to napravimo onda možemo doprinijeti jačanju konkurentnosti domaće proizvodnje i samo tako mi možemo postići zaštitu domaće proizvodnje kad je ona konkurentna u ovakvim okolnostima. Nama nedostaje također ozbiljnih kampanja koje se odnose na zaštitu domaće proizvodnje, pri tome ne podrazumijevam glumačke eksperimente ili promoviranje jednog tržnog centra ili bilo čega u BiH, zaštita domaće proizvodnje je upravo ono što smo dobili ovih dana zaštitom livanjskog, recimo, sira, visočke pečenice, jel' nevesinjski krompir, krumpir. Znači, to su pitanja kojima mi možemo zaštiti domaću proizvodnju, a ovo da ćemo mi reći mi vas štitimo. Pitanje je i kad smo imali nedavno izvješće, pa evo ne osvrnemo se mi svaki put na isto, Centralne banke o stanju uvoza, izvoza, pa smo i jako se tu da iščitati puno toga, koliko mi ustvari imamo, uvozimo nečega, koliko izvozimo i da ustvari, da ne treba zamajavati ljude zaštitom domaće proizvodnje, jer očito te proizvodnje ima ili nema, ovom treba pristupiti reformski, jasno, sistemski i zato ja vjerujem da, ako je već rečeno jučer, da Vijeće ministara radi na tome, ja se nadam da radi i da ćemo mi uskoro dobiti ova rješenja upravo ovdje na klupe zakona. Samo donošenjem zakona mi možemo riješiti ova pitanja. Analiza, strategija, inače pitanje svih strateških okvira koje mi donosimo, imamo mi strategiju za bilo što, a evo pojedine strategije koje se tiču poljoprivrede su istekle, a neke ističu krajem godine, neke polovinom sljedeće godine. Tako da ja mislim da na ovaj način mi svi možemo doprinijeti razvoju i zaštiti domaće proizvodnje, al' ne na način da ljudima dajemo lažnu nadu, nego da im donosimo rješenja koja će im osigurati konkurentnost, a onda kad imate konkurentnost onda možete očekivati da ćete biti prepoznati i na svjetskom i svom tržištu. I inače što se tiče ovih svih pitanja koja ste vi otvarali kroz svoje rasprave, nama je pitanje identiteta, gospodarskog, evo, na neki način domoljublja, pitanje razvijanja brenda, znači to je nešto što mi u BiH ne razvijamo i onda je jako teško postići da imate zaštitu domaće proizvodnje ako ne štitite domaći brend, al' pitanju je kako možemo do njega doći.
Mladen Bosić, rasprava.
Hvala predsjedavajući. Znači, gledajući dnevni red ove današnje sjednice svako može zaključiti da se ovaj Dom ne bavi najvažnijim pitanjima koje utiču na život građana ove zemlje. Imali smo drugu i treću tačku prijedloge za promjenu nekih zakona koji sigurno nisu ni blizu proriteta koje treba rješavati i koje svi znamo. Ovo jeste važno pitanje, ovo pitanje se odnosi na živote mnogih ljudi u ovoj zemlji i ovo pitanje neko treba da razmotri. Juče smo imali na komisiji prisustvo ministra spoljne trgovine i žao mi je što ga ne vidim, očekivao sam da će biti ovdje da ponovi ono što je rekao juče na komisiji, a reko je dosta stvari o kojima bi se moglo diskutovati. Prvo je rekao da su za loše stanje u poljoprivredi kriva ministarstva entiteta i nižih nivoa, to je rekao na komisiji. A da vas podsjetim da je praktično ista vlast i na nivou entiteta i na nivou Savjeta ministara i tačno je da je poljoprivreda u nadležnosti entiteta ili kantona, ne znam kako je u Federaciji tačno definisano, ali je zaštita i carinska politika i uvoz, izvoz na nivou BiH, znači u nadležnosti Savjeta ministara i to je isprepletena stvar koja se koristi za manipulaciju poljoprivrednih proizvođača, jer ovi u entitetima kažu evo neće oni u Savjetu ministara da vam riješe problem, a ovi u Savjetu ministara kažu ne, ne to je stvar entiteta, to je stvar entiteta i nemate šta ovdje da tražite. Znači, nećemo mi ništa ovdje očigledno pomaći, nećemo ništa riješiti, ovo je komplikovano pitanje, ali ukazuje na blokadu funkcionisanja vlasti u BiH, na svim nivoima, u vidu rješavanja onoga što je, što bi bio prioritet u svakom normalnom društvu i s tog stanovišta mislim da je trebalo otvoriti tu raspravu i na nivou i u parlamentima entiteta i na nivou i u ovom Parlamentu i u Domu naroda sa raspravom o onom što se tiče nadležnosti na tom nivou. A da vas podsjetim, postoje mjere koje su direktno u nadležnosti Savjeta ministara i nivoa BiH, to su prije svega mjere prilikom uvoza, izvoza koje se ne odnose direktno na carine, vancarinske mjere kontrole roba koje ulaze u BiH. Ja sam gledao kako to primjenjuju druge države kad dođu u krizu po osnovu nelojalnog, nelojalne konkurencije spolja, uvode dodatne mjere sanitarne inspekcije i ne znam čega, pa imali smo mi ovdje problema s tim kako da, recimo, u odnosima sa Slovenijom riješimo taj problem. Druga mjera zaštite koja je čisto na nivou BiH tiče se pregovora sa EU gdje postoji mehanizam u slučaju krize u domaćoj poljoprivredi da se u dogovoru omogući promjena propisa na određeni vremenski period dok se ta kriza ne riješi. Znači, ponavljam, ne mislim da ćemo išta riješiti ovdje u ovom Domu, kao što vrlo rijetko i možemo bilo šta riješiti, očito se odluke donose na drugim nivoima i na drugim mjestima, a ne u ovoj sali i zato bih podržao važnost ove teme koja evidentno neće biti rješavana ovdje, ali bi trebalo poslati i poruku poljoprivrednim proizvođačima. Tačno je da u Republici Srpskoj su više zainteresovani, prije svega što se tiče mesnih proizvoda i crvenog mesa, jer je mnogo veća proizvodnja tamo nego u Federaciji, mislim da je takav slučaj i sa proizvodima oko mlijeka i mliječnih prerađevina. Treba razjasniti ko je odgovoran za ovu situaciju i ko može da riješi njihove probleme, a jedna takva rasprava bi vjerovatno pomogla da ljudi shvate gdje treba da vrše pritisak i da prestanu biti manipulisani da je rješenje njihovih problema na nekom drugom mjestu. I da vas podsjetim, kad je bila drukčiji sastav vlasti na nivou Republike Srpske i na nivou Savjeta ministara ovdje, ministri sa nivoa Republike Srpske su govorili tamo je rješenje, Savjet ministara ne radi ništa da riješi vaš problem oko izvoza, ne mogu da kažem da to nisu radili i ministri sa nivoa Savjeta ministara, pa usmjeravali odgovornost na nivo Republike Srpske, ali mislim da bi bilo odgovorno prestati manipulisati tim ljudima, jer očigledno je da njihovi životi zavise od takvih odluka, njihova egzistencija i njihova budućnost je vezana za ovo što bi mi trebali da uradimo, a očigledno je da ne radimo.
... se za raspravu javio gospodin Miletić.
Hvala lijepo. Evo, gospodinu Bosiću i mislim da je on upravo rekao pravu stvar, ali evo prije nego što prokomentarišem ove prethodne diskusije, da kažem nekoliko činjenica u vezi s ovim pitanjem. Hoću da kažem da, prije svega, i u prošlom mandatu ministar Šarović, a evo i ministar Košarac, koga trenutno nema, mislim da kvalitetno rade svoje posao i da zaista su ljudi bili agilni i pogotovo aktuelni ministar i da pokušava da neke stvari pomakne s mrtve tačke. Druga stvar koju želim istaći, mislim da je ova inicijativa, koju je podnio kolega Denis, mislim da je vrlo dobra i da o takvim stvarima u BiH trebamo raspravljat i mislim da su ta pitanja od životne važnosti građana BiH, u ovom slučaju s obzirom da imamo oko 130 hiljada poljoprivrednika u BiH većina njih, ne znam da li vam je poznato, je iz Republike Srpske, omjer je skoro 2/3 naspram 1/3, ali bez obzira na tu činjenicu, znači, prije svega stanovništvo u Republici Srpskoj, koja se bavi poljoprivredom, koji očekuju pomoć od državnih organa, ja mislim da smo mi njima dužni pomoći. Zašto ovo govorim? Niti jedan međunarodni ugovor BiH, u ovom slučaju SSP, pa i drugi dokumenti koji tretiraju ovu oblast ne može bit važniji od egzistencije 130 hiljada ljudi u BiH i znači ne može niko iz EU ili bilo koje druge organizacije bit važniji od egzistencije ljudi koji žive u BiH. Kako susjedne zemlje, da ne govorim i ne pobrajam ovdje primjere gdje sve takvih primjera ima i u EU, uvode takve mjere ne vidim razloga zašto BiH, evo, o nekim proizvodima smo ovdje slušali, da se ne ponavljam, ne bi uvela takve mjere kad su u pitanju poljoprivredni proizvođači u BiH. Mislim da su pojedini od njih na koljenima, ovdje smo pomenuli samo neke oblasti, evo, mljekarstvo, ne znam, slična je situacija kad je u pitanju Hercegovina, pogotovo kad je u pitanju biljna proizvodnja. Ja ne mogu da shvatim činjenicu da naši državni organi na bilo koji način ne mogu da pomognu poljoprivrednim proizvođačima, recimo, pa da im i iz budžeta odvojimo jedan dio sredstava, smanjimo naše plaće i damo im, recimo, da besplatno sipaju gorivo ili da na početku godine mogu besplatno kupit sjeme, da to sjeme za njih kup država ili neke druge povlastice da im osmislimo sve na način ili s ciljem da im pomognemo da pokušaju da riješe taj problem i da izađu iz trenutnih problema u kojima se nalaze. Ono što je bitno napomenuti ovom prilikom, ja sam ubjeđen da u ovako lijepoj zemlji kakva je BiH, u svakom njenom dijelu, znači, od Hercegovine, od Kupresa, ne znam do Bijeljine ili druge strane ako dođete do Bihaća, mi imamo toliko poljoprivrednog neiskorištenog zemljišta da je to sramota samo po sebi i umjesto, a kako naučnici tvrde pogotovo zbog pandemije, da će poljoprivreda biti jedna od glavnih izvora sredstava u narednih 10 godina ukupno gledajući privrednu djelatnost u svijetu i Evropi, da ne iskoristimo takav potencijal koji imamo, to je sramota samo po sebi. I umjesto da se kreditno zadužujemo, evo imali smo danas na dnevnom redu čak i nismo puno zaduženi, da se zadužimo milijardu i da podijelimo tim ljudima, da unaprijedimo poljoprivrednu proizvodnju i ne da ljude otpuštamo, već da primamo, druge ljude da zapošljavamo u toj oblasti, očigledno mi to nešto ne umijemo ili nismo na dobrom tragu. Svoju diskusiju ću završiti na sledeći način, ja molim članove komisije ili povjerenstva nek me isprave ako griješim, s obzirom da smo juče s nadležnim ministrom razgovarali, on se čak u jednom trenutku i sam ponudio da je, navodno, pripremio već jednu informaciju koja se trenutno nalazi u Vijeću ministara, pa možda u tom smislu da ukoliko je to sad moguće, ja ne znam to vi procijenite ili sekretarka i vi članovi Kolegija, ako je moguće da nam ministar, a sam se ponudio, dostavi informaciju iz ove oblasti s prijedlogom mjera. Ukoliko gospodin Bećirović se sa tim slaže, da možda ovu inicijativu preimenujemo ili je formalno makar promijenimo u tom smislu i ja zaista smatram da ovo pitanje ne bi trebalo bit jedno od pitanja oko kojeg svi u BiH ne trebamo biti suglasni i to je poenta toga, dajte ljudi moji oko bilo čega da imamo jedinstven stav i da se oko nečeg dogovorimo, da nekom pomognemo u ovoj zemlji. Hvala.
Ovim smo iscrpili diskusiju. Dakle, preostaje glasanje.
Onda on mora biti formulisan kao zaključak pisani.
Mora biti, ovaj, zaključak, ovaj, gospodine Miletiću ako želite ponudite pisani zaključak.
Ne možemo, ali možemo pričekati gospodina Miletića, evo, da napravi formulaciju zaključka ili ga još jedanput ponovite precizno usmeno. Formulišite precizno, pa ćemo glasati.
Malo je ovo rogobatno, nije moj stil, tako da mi je teško, ali evo pokušaću.
Mora, moraćemo glasati gospodine Miletiću, dakle, razumite to.
Dobro, evo, dozvolite mi samo da, promijeniću jednu ili dvije riječi. Znači, da ostaje ovaj prvi dio kojim se zadužuje Vijeće ministara BiH da u suradnji sa entitetskim vladama, ovo je vrlo bitno s obzirom da je prvenstveno njihova nadležnost, najkasnije u roku ovdje od 3 mjeseca, ja ne bi ovoliki termin ostavljao s obzirom da je informacija pripremljena već je na Vijeću ministara, ali možemo ostaviti, od dana usvajanje ove inicijative u Domu naroda Skupštine sačini i u parlamentarnu proceduru dostavi informaciju, informaciju o mjerama efektivne zaštite domaće poljoprivredne proizvodnje u BiH.
Evo, čuli ste, idemo na glasanje.
Ne može to biti to, dakle idemo na zaključak, pa ako ne prođe zaključak idemo na glasanje. Prisutno 14 – za je glasalo 6, protiv 7, suzdržan 1. Nema opće većine, dakle zaključak nije prošao. Glasamo o inicijativi gospodina Bećirovića. Dajte glasanje. Prisutno 14 – za 6, protiv 7, suzdržan 1. Nema opću većinu, dakle, inicijativa nije prošla. Idemo na tačku 12. dakle radi se o ratifikacijama, tako da predlažem da objedinimo raspravu o izjašnjavanju o tačkama od 12. zaključno sa 18. dnevnog reda, uključujući i tačku 18. Ko je za ovakav prijedlog? Prisutno 14 – glasalo 12 za,
Hoćete ponovo, je li?
Ponovite glasanje. Prisutno 14 – za glasalo 13, suzdržan 1. Imamo i opću i entitetsku većinu idemo glasati, dakle, prihvaćeno je da se glasa od tačke 12. do tačke 18. zaključno sa tačkom 18. Ad. 12. – Ad. 18. Davanje saglasnosti za ratifikaciju sporazuma i ugovora
Dajte na glasanje. Prisutno 14 – za 13, suzdžrano 1. Dakle, konstatujem da smo dali saglasnost za ratifikaciju sporazuma i ugovora iz tačaka od 12. do 18. tačke dnevnog reda, uključujući i tačku 18. dnevnog reda. Zaključujem 19. sjednicu. Naredna sjednica će biti održana 29. ovog mjeseca, na njoj nadam se da ćemo imati i budžet. Hvala vam.