18. sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovinе

Dom naroda

27. 5. 2021
objavljeni podaci: 27. 5. 2021

Stenogram

Dame i gospodo delegati, uvaženi gosti. Jesmo li svi na okupu da krenemo? Sve vas srdačno pozdravljam i otvaram 18. sjednicu Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Na sjednicu su pozvani naši redovni gosti predsjedavajući i članovi Predsjedništva BiH, predsjedavajući i ministri u Vijeću ministara BiH, predstavnici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine, Državne regulatorne komisije za električnu energiju, Institucije ombudsmena za ljudska prava, Centralne banke BiH, Agencije za poštanski saobraćaj BiH, Ureda za reviziju institucija, te Komisije za odlučivanje o sukobu interesa. Sjednici prisustvuje 14 delegata, od kojih 5 iz bošnjačkog, 5 iz hrvatskog i 4 iz srpskog naroda. Delegat Mladen Bosić iz opravdanih razloga nije u mogućnosti da prisustvuje današnjoj sjednici. Kao što vam je naznačeno u pozivu za sjednicu u skladu sa članom 155. Poslovnika, na početku sjednice, a prije rasprave o dnevnom redu, delegatima će biti omogućeno da postavljaju delegatska pitanja u usmenoj formi. Podsjećam da su vam zajedno s pozivom za 18. sjednicu upućeni dopisi u vezi sa procedurom postavljanja delegatskih pitanja u usmenoj formi. Navedeni dopis, odnosno obavještenje o mogućnosti postavljanja delegatskih pitanja u usmenoj formi na današnjoj sjednici Doma naroda takođe upućeno je i predsjedavajućem Vijeća ministara i generalnom sekretaru Vijeća ministara BiH. U skladu sa članom 156. stav (1) Poslovnika najavu za postavljanje delegatskih pitanja u usmenoj formi dostavili su: delegat Denis Bećirović za predsjedavajućeg Vijeća ministara Zorana Tegeltiju, delegatkinja Dušanka Majkić za ministricu vanjskih poslova BiH Biseru Turković, delegatkinja Marina Pendeš za ministra komunikacija i prometa BiH Vojina Mitrovića, delegatkinja Lidija Bradara za Vijeće ministara BiH i delegat Zlatko Miletić uputio je najavu za postavljanje delegatskog pitanja u usmenoj formi članovima Kolegija Doma naroda BiH. Konstatujem da navedeno delegatsko pitanje, dakle gospodina Miletića, nije u skladu sa članom 155. stav (1) Poslovnika Doma naroda, te stoga neće moći biti razmatrano na današnjoj sjednici. U skladu sa članom 156. stav (2) Poslovnika ove najave dostavljene su predsjedavajućem Vijeća ministara BiH i onom članu Vijeća ministara na kojeg se pitanje odnosi. Želim vas podsjetiti i na to da smo uputili obavještenje Javnom RTV servisu BiH radi obezbjeđivanja direktnog televizijskog prenosa ovog dijela sjednice u skladu sa članom 155. stav (1) Poslovnika. E sada možemo, dakle, početi sa postavljanjem usmenih delegatskih pitanja i sa davanjem odgovora. Riječ dajem delegatu Denisu Bećiroviću.
Dame i gospodo, već godinama u Parlamentarnoj skupštini BiH principijelno i uporno tražim poštivanje temeljnih ljudskih prava nane Fate Orlović. Zadnji put sam to pitanje pokrenuo u januaru mjesecu ove godine, dakle prije nepunih pet mjeseci, tada sam pitao gospodina Tegeltiju, predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH: Šta planira i Vijeće ministara da uradi kada je to pitanje na dnevnom redu cijele ove zemlje? I od gospodina Tegeltije sam u januaru ove godine dobio odgovor da će se to pitanje napokon riješiti u proljeće ove godine. Evo, svjedoci smo da je još jedno proljeće na izmaku, svjedoci smo da još uvijek nema pravde za nanu Fatu Orlović i zato danas ponovo to pitanje aktueliziram ovdje u Parlamentarnoj skupštini BiH. Čini mi se da to više nije pitanje ni Parlamentarne skupštine BiH, ni Vijeća ministara BiH, ni Predsjedništva, ni bilo kojeg nižeg nivoa vlasti, to je jedno temeljno ljudsko pitanje – Kako je moguće da uprskos svim presudama i presudama Evorpskog suda za ljudska prava i dalje imamo tako flagrantno kršenje temeljnih ljudskih prava? Milorad Dodik nam poručuje da hoće dijalog, evo ja mu predlažem da počne dijalog sam sa sobom i da u tom dijalogu sam sebe zapita kako je moguće da dozvoljava takvo brutalno kršenje ljudskih prava nane Fate Orlović. Ja danas ponovo postavljam to pitanje i predsjedavjućem Vijeća ministara BiH, iako definitivno moram reći dva smo svijeta različita. Da je kojim slučajem neko izgradio džamiju u dvorištu neke starice pravoslavne vjeroispovjesti, bio bi prvi, kao i brojni drugi ljudi koji bi se borio protiv takve nepravde. Stoga se pitam kako Vi možete da tolerišete takvu nepravdu, šta očekujete, da svi šute u ovoj zemlji, da se pomire sa nepravdom, da postane normalno da se krši i Ustav BiH
Denise probili ste već skoro minut.
... Evropskog suda za ljudska prava. Dakle,
Molim Vas ...
da završim, moje pitanje je precizno dostavljeno bospodinu Tegeltiji i u pisanoj formi i očekujem cjelokupna bosanskohercegovačka javnost da vidimo, evo, sada i pet mjeseci poslije dokle smo stigli kada je riječ o tom pitanju.
Zoran Tegeltija
Gospodine predsjedavajući, članovi Kolegija, gospodo delegati i predstavnici medija, kolege ministri, dozvolite mi da pokušam da dam odgovor, iako je u ovom pitanju bilo više odgovora nego što je bilo pitanje. Svjesni smo, u januaru sam rekao kada je ova presuda stupila na snagu, rekao sam i tada do kada je, da se krenulo u realizaciju te presude i dokle se stiglno u kom trenutku i šta je preostalo još da se realizuje iz same te presude. Još ću jedanput podsjetiti da je presudom definisano da se iz dvorišta ukloni izgrađeni objekat crkve, da se izvrši, kako se to kaže, pravična materijalna nadoknada porodicama koje su, više porodica je tu koji su bili, i da se plate troškovi sudskog postupka. Troškovi sudskog postupka, finansijska nadoknada sredstava za to je izvršena i uplaćen je iznos sredstava, ta crkva više nije u funkciji, sav mobilijar je uklonjen iz crkve i ostala je obaveza da se ukloni objekat. Zadužena je Vlada Republike Srpske da ukloni taj objekat. U januaru sam rekao da u proceduri zbog korone, kovida, svega što se dešava, da je vrlo komlikovano, teško raditi, naći izvođača za to i da će u proljeće ove godine biti izabran izvođač koji će ukloniti taj objekat. Ja govorim o onome što dobijamo informacije iz, od agenata pred Evropskim sudom za ljudska prava BiH, koji su zaduženi za kontrolu provođenja ove presude. Od poslednjeg ovog pitanja do danas održana su dva sastanka vezana za uklanjanje tog objekta, oba su održana u aprilu, u cijeli taj proces uključena je i lokalna zajednica Bratunac na čijoj teritoriji se to nalazi i oni su u ovom trenutku u fazi izbora izvođača koje će omogućiti uklanjanje objekta i odnosno implementaciju odluke Suda u cijelosti. Naravno, Sud prati implementaciju svoje presude i naravno ukoliko se ta presuda ne implementira postoje i sankcije. Možda jesmo dva svijeta raličita, ali niko u Republici Srpskoj ne osporava izvršavanje presuda Suda za ljudska prava, niko ne osporava da se ova presuda izvrši, uključujući i Vladu Republike Srpske koja je zadužena za tu realizaciju. Hvala vam lijepo.
Je li delegat Bećirović zadovoljan odgovorom?
Potpuno nezadovoljan odgovorom iz prostog razloga što u januaru ove godine gospodin Tegeltija je bio precizirao i vremenski rok kaće se implementirati ova presuda Evropskog suda za ljudska prava. Pet mjeseci poslije u maju, evo, čujemo odgovor iz kojeg više nema čak ni preciziranje roka. Ono što sam ja, gospodine Tegeltija, od Vas očekivao jeste da vrlo jasno kažete presuda Evropskog suda za ljudska prava biće izvršena za pet, deset, trideset dana, 45 dana itd. Nažalost, niste tu poruku poslali, to je loša poruka. Ja Vas još jednom zato danas pozivam, riješite taj problem napokon, nije to dobro ni za koga u BiH, nije to više ni pravno pitanje, ponavljam, to je sada moralno i ljudsko pitanje. Zahvaljujem.
Hvala. Riječ dajem delegatkinji Dušanki Majkić.
Poštovani predsjedavajući, poštovane koleginice i kolege. Moje delegatsko pitanje nije ustvari novo, nego je podsjećanje na nešto što smo očekivali da će biti urađeno da bi se mogla voditi rasprava na ovom Domu, ali nije. Dakle, da vas samo podsjetim da je na 15. sjednici Doma naroda od 10.02. kao 15. redovna tačka dnevnog reda usvojena moja delegatska inicijativa koja glasi – Analiza stanja u Ministarstvu inostranih poslova BiH i diplomatsko-konzularnoj mreži sa prijedlogom mjera. Za pripremu ove tačke denvnog reda na Domu naroda bilo je neophodno da Ministarstvo spoljnih poslova u roku od 30 dana od usvajanja navedene inicijative, a taj rok je istekao 10.03. ove godine, sačini odgovarajući materijal i dostavi ga Domu naroda kako bi se obavila rasprava i delegati odredili o stepenu, stanju i mjerama koje treba preduzeti da bi se nešto promijenilo. E, ja danas podsjećam da ta obaveza nije izvršena. Činjenica da ova inicijativa nije dobila podršku Kluba bošnjačkog naroda, žao mi je što se to dogodilo i žao mi je što jedan klub cijeli glasa protiv da se zavede red u jednoj oblasti, za koji se svi slažu da je veoma problematična i da treba nešto uraditi, ali evo većinom je ta inicijativa usvojena i sad kakve su moje mogućnosti. Ministarka spoljnih poslova je ministarka koja ne dolazi ni na jedan dom, ona uopšte ne preza od toga šta misle ni poslanici, ni delegati u Parlamentarnoj skupštini BiH i sad sam shvatila da se, svi očekuju, evo tačku smo usvojili, ali nema ništa zato što ona neće napraviti nikakav materijal, a to ... neće biti osnov za dalju raspravu. E sad ja koristim tu poziciju, da kao delegat mogu da se obratim predsjedavajućem ovog Doma, koji je njen partijski šef i da tražim da on urgira da se ovo što je bila obavezna i što je odluka Savjeta ministara da se ispuni. A predsjedavajući, ja Vas molim, da nepotrebno ne budem svaki sljedeći put morala da ponavljam ove iste riječi, očekujem od Vas da ćete
Isteklo Vam je vrijeme, gospođo Majkić.
jesam, evo završavam, da ćete učiniti sve da Vaša ministarka uradi posao koji se od nje očekuje. Hvala.
Dobro, ja ću se čuti sa Vašim partijskim šefom i probati to iskoordinirati. Dakle, ova ministrica Turković nije danas tu sa nama, potrudićemo se da dođe na sljedeću sjednicu ili da dobijete pismeni odgovor. Jeste li zadovoljni s tim?
Okej. Idemo sa delegatkinjom Marinom Pendeš, pitanje za ministra komunikacija i prometa.
Uvaženi predsjedatelju, članovi Kolegija, dame i gospodo. Ja sam pripremila i želim postaviti pitanje uvaženom ministru prometa i komunikacija, gospodinu Vojinu Mitroviću, ali prije toga želim kazati i podsjetiti nas sve, da BiH kroz usvojene strateške dokumente ima dva vanjskopolitička cilja, jedan od njih je i članstvo u EU. To podrazumijeva, a naravno i NATO, to podrazumijeva da mi želimo biti dio dekmokratskog sustava u Evropi, poštivati ljudska prava, slobode i u tom smislu, ja kao Hrvatica, kao izaslanica u Domu naroda ispred hrvatskog naroda želim kazati da nisam zadovoljna uređivačkom politkom na Javnom RTV sustavu u BiH, jer ukoliko ste u inozemstvu i pratite televiziju, bez obzira da li se radilo o BHT1 ili o Federalnoj televiziji, vi ne možete imati dojam da tu žive Hrvati, da imaju odgovarajuće potrebe u smislu prezentiranja svojih i vjerskih i kulturnih i nacionalnih pitanja, razgovora, često se dešava da nikad nitko od nas nije ni pozvan u određene emisije, a kamo li da postoji neki uređivački sadržaj koji će prezentirati postojanje Hrvata u BiH kao jednog od konstitutivnih naroda i ja ću kazat od stoljeća sedmog i u tom smislu postavljam pitanje uvaženom ministru: Poštovani ministre jeste li i ako niste kada ćete u proceduru uputiti Zakon o javnom RTV sustavu temeljem kojem bi i Hrvatima, kao konstitutivnom narodu u BiH, bio omogućen kanal na hrvatskom jeziku? Hvala.
Izvolite ministre.
Uvaženi predsjedavajući, članovi Kolegijuma, uvaženi delegati, članovi Savjeta ministara. Zahvaljujem se uvaženoj delegatkinji, gospođi Pendeš i vezano za ovo pitanje odgovoriću sledeće. Želim napomenuti da i trenutno važeći Zakon o javnim RTV servisima daje mogućnost da ostvarite ovo svoje pravo, odnosno otvaranje kanala na hrvatskom jeziku. Ja ću citirati, to je član 9. stav (2) postojećeg Zakona: „Vijeće ministara BiH ima pravo pokrenuti proceduru za osnivanje novog RTV kanala unutar Sistema, nakon konsultacije sa Regulatornom agencijom i Odborom Sistema Vijeće ministara BiH će razmatriti inicijativu nakon izrade nezavisne, transparentne i opsežne analize koja obuhvaća program, spektar, tehničke, finansijske i druge informacije.“ Znači, na osnovu postojećeg Zakona vi već sada imate mogućnost da pokrenete inicijativu i da ova svoja prava ostvarite. A što se tiče ovog pitanja, prvog dijela, vezano za novi zakon, u četvrtom kvartalu očekuje se nacrt novog Zakona o javnim RTV servisima, ali Vi imate mogućnost pokrenuti odma inicijativu na osnovu čega bi se dalje krenulo. Hvala lijepo.
Jeste li zadovoljni sa odgovorom?
... hvala uvaženom ministru na ovom odgovoru i ovo je jako bitno, obzirom da smo danas skinuli jednu točku s dnevnog reda, sad mi je jasnija inicijativa određenih zastupnika iz Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH zbog čega su bili protiv imenovanja osobe.
Delegatkinja Lidija Bradara, pitanje za predsjedavajućeg Vijeća ministara.
Poštovani predsjedatelju, dopredsjedatelji, uvažni predsjedavajući Vijeća ministara, članovi Vijeća ministara, uvaženi gosti, dame i gospodo. Budući da je najvažniji prioritet BiH članstvo u EU, smatram da je jako bitno uskladiti ne samo legislativu, nego i određena pravila ponašanja. Poštovani, usled pandemije izazvane koronavirusom gospodarstvo BiH trpi posljedice usljed znatno otežanog ulaska stranaca u BiH, s tim u vezi gospodarstvenici, ugostitelji, javna poduzeća kao što su naše zračne luke, su dostavljali inicijative za pojednostavljenje procedura ulaska stranaca u BiH. Ministarstvo pravde je još 22. travnja uputilo inicijativu za izmjenu i dopunu Odluke o propisivanju dodatnih uvjeta za ulazak u BiH. Podsjetiću vas da ta procedura podrazumijeva, parafraziraću budući da bi dugo trajalo da se čita, da osim negativnog PCR testa stranci i svi oni koji ulaze u BiH trebaju imati negativan antigenski test, takođe da trebaju imati potvrdu o cijepljenju i kao što je u svim zemljama u okruženju, u EU potvrdu kojom se potvrđuje da se putnik oporavio od ove bolesti. Međutim, kao što nam je poznato Vijeće ministara je poduzimalo određene korake, pa me zanima, budući da smo bili svjedoci jučerašnjih aktivnosti, kada će, znači, državljanima BiH, turistima, ali i ostalim sektorima gospodarstva biti omogućeno lakše kretanje u i iz BiH i naravno misleći, ja sam mislila da ćete Vi jučer usvojiti ovu odluku kojom bi olakšali ulazak u BiH, također EU je predvidjela određena sredstva za digitalizaciju i to joj je jedan od strateških prioriteta narednih sedam godina, za zemlje Zapadnog Balkana osigurano je 9 milijardi eura, stoga mene zanima: Da li je Vijeće ministara predložilo ili poduzelo konkretne mjere na digitalizaciji i potrebne dokumentacije ili procedura kako bi se olakšao prelazak granica u BiH i iz BiH, pri tome mislim na QR kodove i čitače QR kodova? Hvala.
Gospodine Tegeltija, izvolite.
Zoran Tegeltija
Hvala lijepo. Problem ulaska u BiH ima neka svoja dva aspekta u ovom trenutku, jedni su tzv. tehnički, odnosno kapaciteti naših graničnih prelaza na kojim moramo reći da ih imamo veliki broj, ali da su neki od njih zasita tehnički nisu na nivou kojima su potrebni i da BiH svake godine ulaže dodatna finansijska sredstva za izgradnju tih graničnih prelaza kako bi se stvorili tehnički, bolji tehnički uslovi za ulazak. Ali svi smo svjedoci da problemi koji se pojavljuju u turističkoj sezoni su jednostavno neizbježni, neizbježni su i u granicama BiH, a i većini drugih zemalja. Sami ste svjedoci, znate kad krenemo na zapad, na granicu između Slovenije i Hrvatske, koliko sati moramo da čekamo, iako imaju moderne, uređene granične prelaze. Drugi aspekt svakako koji pogoršava ovu prohodnost na graničnim prelazima, jesu ove mjere koje su tzv. epidemiološke mjere i mi smo slijedom svih onih odluka donosili, odluka susjednih zemalja, preporuka EU, Svjetske zdravstvene organizacije donosili ograničenja za ulazak građana drugih zemalja u BiH. Jedina sloboda koja u ovom trenutku postoji jesu za naše susjedne zemlje Hrvatska, Crna Gora i Srbija, dok za druge zemlje u ovom trenutku još uvijek je potreban PCR test. Savjet ministara je pripremio i u konsultacijama sa svim ministarstvima pripremio odluku kojim bi ova, ulazak bio nešto fleksibilniji i ponudili još nekoliko alternativa za ulazak kao garancija za siguran ulazak putnika u BiH, da od ovog brzog testa antigenskoga, do potvrde da ste vakcinisani i do potvrde da ste preboljeli kovid, odnosno da imate tu bolest i mi smo to sve pripremili. Nažalost, juče, sa ciljem da odluka stupi na snagu 01.06.2021. godine, nismo juče postigli konsenzus oko te odluke, bilo je nekih malo tehničkih primjedbi, ali moramo priznati i nekih malih uslovanja te odluke sa nekom drugom odlukom, koja je takođe vezana za ulazak u BiH. Sjednica, sledeće sjednica Savjeta ministara biće 31. u ponedjeljak, na kojom će se ponovo naći ova odluka koja će biti tehnički dorađena da ne bi bilo bilo kakvih probelma. Znači, mi smo što se toga tiče spremni, a kad je u pitanju ulazak, ali isto tako mi moramo voditi računa o tome da građani BiH imaju potrebu da putuju, da oni se dobiju adekvatne potvrde da su vakcinisani, da su prebolovali ili imaju ove testove koji su zagarantovani. Danas je sastanak ministrice Gudeljević, koji je tu, sa ministrima zdravlja, gdje trebamo da definišemo tzv. kovid pasoš za građane BiH koji će njima omogućiti sigurniji odlazak. Naravno, iz EU je došla jasna poruka, da EU s obzirom na različito viđenje vakcina neće biti jedinstven stav za ulazak onaj ko je vakcinisan, već će zemlje pojedinačno donositi odluku za koje će vakcine biti prihvatljive, a koje ne i to će biti vrlo važan test za naše građane. Još samo jedan informacija kojom bi vjerovatno ... napraviti neki reciprocitet, Republika Sjeverna Makedonija donijela je odluku da je slobodan ulazak građana BiH, što će značajno olakšati svim našim građanima koji putuju kroz Makedoniju, sezona godišnjih odmora i mislim da ćemo i mi razmotriti tu odluku da građani Makedonije recipročno omogućimo taj uslov. Mislim da ćemo u ponedjeljak imati odluku
Vrijeme je da završavate.
Zoran Tegeltija
... omogućiti lakši ulazak i da ćemo kreirati kovid pasoš za građane BiH. Hvala lijepo.
Hvala Vam. Je li delegatkinja Bradara zadovoljna?
Pa ja sam zadovoljna sadržajem odgovora, iako nisam zadovoljna dinamikom, al' izražavam nadu da će ta odluka ipak biti donesena u ponedjeljak i da će to biti prije 01. lipnja i da će sve ovo što ste Vi nama rekli biti ispoštovano i kroz odluke i kroz procedure koje ste predvidjeli.
Delegat, Lazar Prodanović uputio je pitanje u pisanom obliku, ministru sigurnosti BiH Selimi Cikotiću i mislim da je dobio jutros pisani odgovor. Da li ste zadovoljni odgovorom?
Gospodine predsjedavajući, uvažene koleginice i kolege. Veoma sam zadovoljan efikasnim, brzim i konkretnim odgovorom ministra bezbjednosti na moje delegatsko pitanje, koje se odnosilo na Međunarodni granični prelaz Stari most u Zvorniku za prelaz putnika. Raduje me da su predstavnici ministarstava iz Savjeta ministara BiH i Vlade Republike Srbije postigli, konkretizovali sporazum o graničnim prelazima između dvije država. Ono što bi me posebno radovalo, a to je interes građana ne samo Zvornika i susjednih opština Zvorničke regije, već i građana opština sa područja Tuzlanskog kantona, kao i građana iz Republike Srbije, da se ovaj sporazum što prije potpiše kako bi se omogućila brža komunikacija putnika ovih susjednih opština iz, u dvije države, gdje postoji često potreba da građani prelaze i gdje su bili primorani da prelaze na Međunarodnom graničnom prelazu u Karakaju što je i mnogo veći, problematičnije što opterećuje taj granični prelaz, a istovremeno iziskuje dodatne napore običnih ljudi da vrše komunikaciju sa susjednim opštinama u pograničnom pojasu obje države. Hvala vam mnogo, očekujem da se ovaj sporazum što prije potpiše i da stupi na snagu.
Okej, hvala. Time smo završili
Samo se prijavite, gospodine Miletiću prijavite se, dobićete riječ.
Ajte, izvolite.
Dobar dan, prvo da vas sve srdačno pozdavim i neću vam oduzeti puno vremena i s obzirom da ste vi dali pravno tumačenje ovog mog izaslaničkog pitanja, hoću da vas upozorim na nekoliko činjenica. Znači, ja se u potpunosti ne slažem s vašim tumačenjem Poslovnika, imajući u vidu da sam ja svoje izaslaničko pitanje vam postavio na vrijeme, evo ga ovjereno pečatom, datumom i vremenom i poslao sam ga u skladu s predviđenim procedurama. Druga stvar, u članku ili članu 154. vas trojica, a vama postavljam pitanje, niste izuzeti na bilo koji način da nama ovdje, ako hoćete i javosti, odgovarate na pitanja, ako ima takav stav ili koja rečenica u članku ili članu 154. ja vas molim da mi na to ukažete, jel' ja to nisam mogao da nađem. Ako uzmete član ili članak 155. meni je sasvim jasno da se pitanja usmeno, po vašem tumačenju, kao navodno mogu postaviti isključivo Vijeću ministara BiH, ali ima ovdje jedan problem u vezi s mojim pitanjima, jel' ova pitanja koja se odnose na vas, odnosno na rad Parlamentarne skupštine nisu iz nadležnosti Vijeća ministara već Parlamentarne skupštine BiH. Da bi kolegicama i kolegama bilo jasno šta sam htio da pitam, moje pitanje se ustvari odnosilo na ukidanje svih privilegija koje su donesene u prethodnom periodu, a odnose se na eksternu i internu reprezentaciju koju svi uživaju u Parlamentarnoj skupštini, mislim na oba kolegija, na čitavo Vijeće ministara, ministre i zamjenike, na ukidanje plaćanja mobilnih telefona svima, na korištenje službenih vozila samo u službene, a ne privatne svrhe, ukidanje paušala svima, znači, u jednom i drugom domu i zadnje pitanje na koje sam tražio odgovor, znači, zapravo od Vas, Vas sam molio da Vi pokrenete inicijativu prema Administrativnoj komisiji da se promijeni Uputstvo o načinu osiguranja ličnosti i objekata i da se sa trenutnih 30 osoba koje koriste takve usloge koordinacije za Direkciju policijskih snaga BiH smanje na 8, uključujući, a ja znam ili predviđam šta ćete mi vi reći, da vas ne bi sve zajedno zadržavao, molim vas lijepo da mi u skladu s Poslovnikom odgovorite pismeno, da li Vi kao predstavnik Kolegija ili sva trojica ponaosob šta mislite o ovome? Hvala lijepo.
Dobićete pisani odgovor. Idemo dalje na realizaciju današnjeg dnevnog reda. Kao što ste dobili u usvojenom prijedlogu, u izmijenjenom prijedlogu dnevnog reda. Dnevni red 1. Usvajanje Zapisnika sa 17. sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH; 2. Prijedlog zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine (drugo čitanje), predlagač: Vijeće ministara BiH, broj: 01,02-02-1-478/21 od 23.02.2021. godine; 3. Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o strancima (drugo čitanje), predlagač: Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, broj: 01-02-1-2310/20 od 14.01.2021. godine; 4. Izvještaj o postizanju identičnog teksta Zakona o privremenim mjerama u radu pravosudnih i drugih organa Bosne i Hercegovine za vrijeme stanja prirodne ili druge nesreće na teritoriju Bosne i Hercegovine, dostavljen od Zajedničke komisije oba doma za postizanje identičnog teksta Zakona o privremenim mjerama u radu pravosudnih i drugih organa Bosne i Hercegovine za vrijeme stanja prirodne ili druge nesreće na teritoriji Bosne i Hercegovine, broj: 01,02-50-14-961-1/21 od 11.05.2021. godine; 5. Izvještaji o radu zajedničkih komisija oba doma Parlamentarne skupštine BiH za 2020. godinu: a) Izvještaj o radu Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost BiH, broj: 03/1-50- 14-428/21 od 18.02.2021. godine, b) Izvještaj o radu Zajedničke komisije za ljudska prava, broj: 03/6-50-14-12-10/21, veza: 01,02-50-14-428/21od 25.02.2021. godine, c) Izvještaj o radu Zajedničke komisije za ekonomske reforme i razvoj, broj: 03/3- 50-14-428/21 od 09.03.2021. godine, d) Izvještaj o radu Zajedničke komisije za evropske integracije, broj: 03/4-50-14- 428/21 od 17.03.2021. godine, e) Izvještaj o radu Zajedničke komisije za administrativne poslove, broj: 03/5-50- 14-428/21 od 16.03.2021. godine; 6. Delegatska inicijativa Denisa Bećirovića „kojom se zadužuje Vijeće ministara BiH da najkasnije u roku od šest mjeseci od dana usvajanja ove inicijative u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine sačini i u parlamentarnu proceduru dostavi Zakon o kinematografiji Bosne i Hercegovine, broj: 02-50-6-894/21 od 26.04.2021. godine; 7. Izvještaj o radu Državne regulatorne komisije za električnu energiju u 2020. godini, broj: 01,02-50-18-618/21 od 12.03.2021. godine; 8. Izvještaj o radu Komisije za odlučivanje o sukobu interesa za 2020. godinu, broj: 01,02,03-50-18-626/21 od 15.03.2021. godine; 9. Godišnji izvještaj o rezultatima aktivnosti Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH za 2020. godinu, broj: 01-37-1-627/21 od 15.03.2021. godine; 10. Godišnji izvještaj Centralne banke BiH za 2020. godinu, broj: 01-50-18-738/21 od 31.03.2021. godine; 11. Izvještaj o radu i finansijski izvještaj Agencije za poštanski saobraćaj BiH za 2020. godinu, broj: 01,02-50-18-740/21 od 31.03.2021. godine; 12. Izvještaj o aktivnostima Ureda za reviziju institucija BiH za 2020. godinu, broj: 02,3,02-16-9-769/21 od 07.04.2021. godine; 13. Imenovanje članova Upravnog odbora Javnog radio-televizijskog servisa Bosne i Hercegovine iz bošnjačkog, hrvatskog, srpskog naroda i reda ostalih, podnosilac rang- listi kandidata: Vijeće Regulatorne agencije za komunikacije BiH: 13.1. Imenovanje člana Upravnog odbora Javnog radio-televizijskog servisa Bosne i Hercegovine iz bošnjačkog naroda, broj: 01,02-34-1-99/21 od 30.04.2021.; 13.2. Imenovanje člana Upravnog odbora Javnog radio-televizijskog servisa Bosne i Hercegovine iz hrvatskog naroda, broj: 01,02-34-1-99/21 od 30.04.2021.; 13.3. Imenovanje člana Upravnog odbora Javnog radio-televizijskog servisa Bosne i Hercegovine iz srpskog naroda, broj: 01,02-34-1-99/21 od 30.04.2021.; 13.4. Imenovanje člana Upravnog odbora Javnog radio-televizijskog servisa Bosne i Hercegovine iz reda ostalih, broj: 01,02-34-1-99/21 od 30.04.2021.; 14. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Prvog amandmana na Sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava između Razvojne banke Vijeća Evrope i Bosne i Hercegovine u vezi s Regionalnim programom stambenog zbrinjavanja i u vezi sa šestim potprojektom u okviru Projekta stambenog zbrinjavanja u Bosni i Hercegovini, broj: 01,02-21-1-835/21 od 16.04.2021. godine; 15. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Prijedloga odluke o ratifikaciji Ugovora o grantu (Projekat Koridor 5c2 poddionica: Tunel Zenica – Donja Gračanica) između Bosne i Hercegovine i Evropske banke za obnovu i razvoj koji se odnosi na investicioni grant iz programa „Evropski zajednički fond za Zapadni Balkan“, broj: 01,02-21-1-898/21 od 27.04.2021. godine; 16. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Amandmana broj 2 na Sporazum o grantu u okviru investicionog granta SIDA-e BiH Munic WatSan zaključen od i između Bosne i Hercegovine (korisnik) i Evropske investicione banke (banka) dana 30.04.2013. u Luksemburgu i 14.05.2013. u Sarajevu, izmijenjen 25.09.2018. (Sporazum o grantu), broj: 01,02-21-1-963/21 od 04.05.2021. godine; 17. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Ugovora o grantu (Projekat Koridor 5c2 poddionica: Buna – Počitelj), između Bosne i Hercegovine i Evropske banke za obnovu i razvoj koji se odnosi na investicionu podršku iz programa „Evropski zajednički fond za Zapadni Balkan“, broj: 01,02-21-1-1030/21 od 13.05.2021. godine. Ovo je usaglašeni dnevni red Kolegija Doma naroda koji ste dobili. Da li se neko javlja za riječ? Gospodin Bećirović se javlja za riječ.
Dame i gospodo predlažem da dnevni red današnje sjednice Doma naroda dopunim sa jednom novom i izuzeto važnom tačkom dnevnog reda, predlažem, dakle, da u dnevni red uvrstimo tačku sa sledećim naslovom – Razmatranje informacije Vijeća ministara BiH o pokušaju Republike Srbije i bh.entiteta RS da na antidejtonski, protuustavan i nezakonit način ugroze vlasništvo države BiH i pravne interese nezavisne, suverene, nedjeljive i međunarodno priznate države BiH. Potezi susjedne Republike Srbije su i više nego i opasni i nedopustivi kada je riječ o izgradnji hidroelaktana na rijeci Drini i aerodroma u Trebinju. To je najgrublje narušavanje suvereniteta države BiH, međunarodnog prava, Dejtonskog mirovnog sporazuma i domaćeg prava. Zbog toga smatram da unutar Parlamentarne skupštine BiH moramo dobiti precizne odgovore, šta radi Pravobranilaštvo BiH kao zakonski zaštitnik imovinsko-pravnih interesa države BiH, šta radi Tužilaštvo BiH kada se krše zakoni BiH? Javno pozivam i ministricu vanjskih poslova BiH da o tome informiše sve relevantne adrese u Evropi i svijetu. Pozivam, naravno, i članove Predsjedništva, nas u Parlamentu BiH, Vijeće ministara BiH da najodlučnije reagiraju. Pozivam visokog predstavnika koji ima ovlašteni mandat da reagira. Pozivam također i specijalnog predstavnika EU da se uključi u rješavanje ovog vrlo ozbiljnog mogućeg problema. Pozivam sve ambasade također da ulože dodatne napore i na koncu pozivam i cijelu EU, jer ovo može biti vrlo opasan presedan. Ovo je kapitalno, strateško pitanje za državu BiH, ne postoji važnija tema u ovom momentu od zaustavljanja ovog vrlo ozbiljnog pokušaja nasrtaja na suverenitet države BiH, sve druge teme su sekundarnog karaktera u odnosu na ovo kapitalno pitanje. Stoga još jednom pozivam da o tome i te kako progovorimo ovdje u Parlamentarnoj skupštini BiH, jer ovo što radi Vučićeva politika to nema veze ni sa međunarodnim pravom, ni sa domaćim pravom. Podsjećam, visoki predstavnik je 2005. godine donio tri zakona kojim obustavlja
Gospodine Bećiroviću imaćete priliku da obrazložite, ovaj, ako bude tačke dnevnog reda, već ste sad probili, ovaj, predviđeno vrijeme.
Dobro, želim, dakle, vrlo jasno naglasiti postoji Ustav, postoje precizne odluke Ustavnog suda BiH, koje sam imao namjeru da navedem, ovakvo postupanje prema državi BiH je neprihvatljivo i smatram da trebamo poslati jasnu poruku ovdje u državnom parlamentu BiH u vezi s ovim, a jedno posebno ovakvo pitanje danas uvrstiti i u dnevni red.
Hvala. .../nije uključen mikrofon/... biće nam podijeljeno na klupe ovaj prijedlog. Asim Sarajlić se javio za raspravu o dnevnom redu.
Samo ako, zamolio bi kratku pauzu pet, deset minuta dok se ovo podijeli, da se konsultuje klub.
Pauza od 10 minuta dok se podijeli i dok se obave potrebne konsultacije. Nastavljamo pet do dvanaest.
Idemo dalje. Gospodine Sarajliću tražili ste pauzu, ima li potrebe da obrazlažete?
Hvala gospodine predsjedavajući. Dakle, bilo nam je potrebno vrijeme da sa gospodinom Bećirovićem, koji je predlagač eventualne tačke dnevnog reda – Razmatranje informacije Vijeća ministara o pokušaju entiteta RS i Republike Srbije da na antidejtonski, protuustavan i nezakonit način ugroze vlasništvo i pravne interese nezavisne, suverene, nedjeljive i međunarodno priznate države BiH, da se konsultujemo kao klub. Dakle i evo, mi smo iskoristili ovo vrijem da se konsultujemo, dakle današnja tačka dnevnog reda ne može biti razmatranje informacije, jer takve informacije nemamo pred sobom danas, tako da mi smo evo kao klub jedinstveni i mi zahtjevamo, dakle, da za narednu sjednicu dobijemo informaciju od Predsjedništva BiH i Vijeća ministara BiH, Pravobranilaštva da nam se pripremi cjelovita informacija da li su projekti javnih preduzeća iz susjedne Republike Srbije na teritoriji BiH u skladu sa međunarodnim i domaćim pravom ili predstavljaju jedinstveni vid infrastrukturne aneksije.
Dakle, mi tražimo ovu, odnosno zahtjevamo ovu informaciju ukoliko, ovaj, danas ne, možemo i glasati o njoj, nema potrebe, ali ako budemo glasali ne prođe, mi ćemo uputiti to pismeno pitanje gospodinu Tegeltiji za narednu sjednicu.
Molim gospođu Majkić da ne dobacuje, dakle, prošli put smo imali, ovaj, na sjednici gospodine Špiriću, ovaj, ....
Nemojte, molim Vas, ... dobacivati.
komentare na ... odgovore i pitanja, ja sam dosad bio korektan. Dakle, ovo je stav jedinstven Kluba Bošnjaka u ovome Domu i dakle ne bih s tim licitirao, dakle, mi tražimo za narednu sjedicu
U skladu sa članom 154. je li?
tako je, za narednu sjednicu informaciju, ukoliko, dakle, se glasa danas i ne prođe ta informacija, mi ćemo uputiti pismeno pitanje gospodinu Tegeltiji za narednu sjednicu.
Dakle, ako odustajete od tačke dnevnog reda i ako ćete u skladu sa stavom 154. uputiti inicijativu, odnosno pitanje, onda je stvar time riješena, uputite pitanje, to vas niko ne može spriječiti. Ovaj, dakle, nema onda prijedloga za dopunu dnevnog reda, idete sa inicijativom, odnosno pitanjem prema navedenim institucijama. Ima li još zahtjeva za dopune i izmjene? Nema. Nema izmjena i dopuna, dnevni red je usvojen i o njemu se dalje ne glasa u skladu sa članom 60. Poslovnika Doma naroda. Idemo na tačku jedan, to je, Ad. 1. Usvajanje Zapisnika sa 17. sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine
Otvaram raspravu. Da li se neko javlja za riječ? Niko se nije javio za riječ. Zatvaram raspravu. Idemo na glasanje. Omogućite glasanje o usvajanju Zapisnika. Dakle, imamo konsenzus, svi su glasali za, Zapisnik je usvojen. Prelazimo na tačku dva, to je, Ad. 2. Prijedlog zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine (drugo čitanje), predlagač: Vijeće ministara BiH, broj: 01,02-02-1- 478/21 od 23.02.2021. godine
Dakle, obzirom da je drugo čitanje u drugom čitanju vodi se rasprava o amandmanima i glasa se o Prijedlogu zakona. Dobili ste Izvještaj Ustavnopravne komisije Doma naroda, Komisija je prihvatila tekst Prijedloga zakona, te predlaže Domu njegovo usvajanje. Predstavnički dom je na 19. sjednici, održanoj 28.04.2021. godine usvojio Prijedlog zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku pred Sudom BiH u drugom čitanju. Riječ nudim gospodinu Bariši Čolaku, predsjedavajućem Ustavnopravne komisije Doma naroda. Gospodine Čolak? Nema potrebe, u redu. Sada dajem riječ predlagaču Zakona, ako je prisutan. Prisutan je, al' ne traži riječ. Otvaram raspravu. Je li se neko javlja za riječ? Niko se ne javlja za riječ. Zatvaram raspravu. Glasamo o Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine u drugom čitanju. Omogućite glasanje. Ponovo imamo glasanje svih prisutnih 14. Dakle, ima opća većina, ima entitetska većina. Usvojen je u drugom čitanju u istovjetnom tekstu kao i u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, dakle Zakon usvojen. Idemo na tačku tri, radi se o Ad. 3. Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o strancima (drugo čitanje), predlagač: Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, broj: 01-02-1-2310/20 od 14.01.2021. godine
Dakle, radi se o drugom čitanju, vodi se rasprava o amandmanima i glasa se o samom Prijedlogu zakona. Dobili ste Izvještaj Zajedničke komisije za ljudska prava Parlamentarne skupštine BiH, Komisija je prihvatila tekst Prijedloga zakona, te predlaže i Domu njegovo usvajanje. Riječ nudim gospodinu Lazaru Prodanoviću, predsjedavajućem Zajedničke komisije za ljudska prava. Nema potrebe. Sada riječ nudim samom predlagaču Zakona, ako je prisutan. Denis Zvizdić je prisutan, ali smatra da nema potrebe. Otvaram raspravu. Je li se neko javlja za riječ? Niko se ne javlja za riječ. Zatvaram raspravu. Glasamo o Prijedlogu zakona
Javljam se ja.
Izvinjavam se, ovaj, nisam registrovao, dakle, izvinjavam se. Zlatko izvoli.
Ja vas zaista molim, evo, mi smo ovo pitanje razmatrali, evo, koliko se sjećam do sada dva puta i na komisiji. Mislim da je ovaj prvobitni prijedlog gospodina Zvizdića, s obzirom da je on inicijator ovih izmjena i dopuna Zakona o strancima, bez obzira što u pojedinim segmentima imamo negativno mišljenje s aspekta eventualnog kršenja ljudskih prava pojedinim kategorijama lica, ali zaista mislim da bi izmjene i dopune ovog Zakona o strancima trebali usvojit u njegovoj orginalnoj formi kako je on dostavljen prvi put. Zašto ovo govorim? Ja sam u međuvremenu s nekim kolegama, koji se bave ovim pitanjem, iz zemalja Evropske unije razgovarao decidno o ovoj temi, da li bi se to odrazilo sa aspekta kršenja ljudskih prava na bilo koji dio populacije, pogotovo ova koja privremeno boravi u BiH, oni su stanovišta ako zaista želimo da riješimo ovaj problem makar s dijelom stranaca koji dolaze u BiH, da se ništa posebno neće desit, pogotovo što još nije izvjesno naše pristupanje EU u tom kontekstu i zaista mislim da bi ovo bio dobar mehanizam da našim policijskim organima, Službi za strance i obavještajnoj sigurnosti damo jedan novi mehanizam kako bi mogli što bolje iskontrolisat ovu situaciju na ovaj način kako je prvobitno predloženo. Hvala lijepo.
Dakle, nemate nikakav amandman u pisanoj formi?
Meni ne preostaje ništa drugo nego da dam ovaj Prijedlog zakona, da zaključim raspravu i da dam Prijedlog zakona na glasanje. Molim vas da omogućite glasanje. Za je glasalo, dakle, imamo opću većinu i entitetsku većinu. U Federaciji BiH je glasalo – 5 za, 5 suzdržanih. U RS-u je 4 za. Prema tome Zakon prošao. Idemo na tačku broj četiri, radi se o Ad. 4. Izvještaj o postizanju identičnog teksta Zakona o privremenim mjerama u radu pravosudnih i drugih organa Bosne i Hercegovine za vrijeme stanja prirodne ili druge nesreće na teritoriji Bosne i Hercegovine, dostavljen od Zajedničke komisije oba doma za postizanje identičnog teksta Zakona o privremenim mjerama u radu pravosudnih i drugih organa Bosne i Hercegovine za vrijeme stanja prirodne ili druge nesreće na teritoriji Bosne i Hercegovine, broj: 01,02-50-14-961-1/21 od 11.05.2021. godine
Dom naroda Parlamentarne skupštine je na 16. sjednici, održanoj 08. aprila ove godine, usvojio Prijedlog zakon o izmjenama Zakona o privremenim mjerama u radu pravosudnih i drugih organa BiH za vrijeme stanja prirodne ili druge nesreće u drugom čitanju sa šest amandmana. Predstavnički dom je na 11. sjednici, održanoj 23.07.2020. godine, prošle godine, usvojio Prijedlog zakona o privremenim mjerama o radu pravosudnih i drugih organa BiH za vrijeme stanja prirodne ili druge nesreće na teritoriju BiH po hitnom postupku. Budući da je Zakona o privremenim mjerama u radu pravosudnih i drugih organa BiH za vrijeme stanja prirodne ili druge nesreće na teritoriju BiH usvojen u različitim tekstovima u odnosu na Predstavnički dom, Dom naroda je na 16. sjednici, održanoj 08.04. ove godine u Zajedničku komisiju za postizanje identičnog teksta Zakona iz Doma naroda imenovao delegate: Sredoja Novića, Barišu Čolaka i Asima Sarajlića. Zajednička komisija oba doma za postizanje identičnog teksta navedenog Zakona na sjednici održanoj 11.05. ove godine postigla saglasnost o identičnom tekstu Zakona o privremenim mjerama u radu pravosudnih i drugih organa BiH za vrijeme stanja prirodne ili druge nesreće na teritoriju BiH. Riječ nudim gospodinu Sredoju Noviću, kojeg je Zajednička komisija odredila za izvjestioca na sjednic Doma naroda.
Nema potrebe.
Nema potrebe, dakle postignut je sporazum. Otvaram raspravu. Je li se neko javlja za riječ? Niko se nije javio za riječ. Zatvaram raspravu. Glasamo o Izvještaju Zajedničke komisije oba doma Parlamentarne skupštine BiH o postizanje identičnog teksta Zakona o privremenim mjerama u radu pravosudnih i drugih organa BiH za vrijeme stanja prirodne ili druge nesreće na teritoriju BiH. Dajte glasanje. Dakle, imamo konsenzus prisutnih. Opća većina da, entitetska većina da. Konstatujem da je Izvještaj Zajedničke komisije oba doma Parlamentarne skupštine BiH o postizanje identičnog teksta Zakona o privremenim mjerama o radu pravosudnih i drugih organa BiH za vrijeme stanja prirodne ili druge nesreće na teritoriju BiH usvojen. Prelazimo na tačku pet, Ad. 5. Izvještaji o radu zajedničkih komisija oba doma Parlamentarne skupštine BiH za 2020. godinu: a) Izvještaj o radu Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost BiH, broj: 03/1- 50-14-428/21 od 18.02.2021. godine, b) Izvještaj o radu Zajedničke komisije za ljudska prava, broj: 03/6-50-14-12- 10/21, veza: 01,02-50-14-428/21od 25.02.2021. godine, c) Izvještaj o radu Zajedničke komisije za ekonomske reforme i razvoj, broj: 03/3-50-14-428/21 od 09.03.2021. godine, d) Izvještaj o radu Zajedničke komisije za evropske integracije, broj: 03/4-50- 14-428/21 od 17.03.2021. godine, e) Izvještaj o radu Zajedničke komisije za administrativne poslove, broj: 03/5- 50-14-428/21 od 16.03.2021. godine
Dobili ste izvještaje o radu zajedničkih komisija oba doma Parlamentarne skupštine BiH, ovaj, onako kako sam pobrojao. Komisije su usvojile izvještaje o radu za 2020. godinu. Riječ nudim predsjedavajućim komisija. Je li se neko javlja za riječ, ima li potrebe da se nešto dodatno obrazloži? Nema. Otvaram raspravu ili ko se javlja za riječ? Niko se nije javio za riječ. Zatvaram raspravu. Glasamo prvo o Izvještaju o radu Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost za prošlu godinu.
Jedinstveno glasanje ....
Možemo se dogovoriti i da jedinstveno glasamo.
A jesmo li za to da se glasa u paketu, ko je za to da se glasa u paketu?
Jeste, za paket. Možemo i ponoviti ako niste stigli. Ovaj, dakle, stigli su svi, s tim da je gospodin Bećirović suzdržan. Je li tako Denise?
Tako je.
Idemo onda u paketu, dakle da ne nabrajam ponovo ovih pet komisija. Ko je za to da se usvoje njihovi izjveštaji za prošlu godinu? Dajte na glasanje. Imali smo 1 protiv u, među delegatima iz Federacije, 1 suzdržanog, 8 za. U RS-u su sve četvero prisutnih za. Dakle, imamo opću većinu, imamo entitetsku većinu, izvještaji su usvojeni. Prelazimo na tačku šest, Ad. 6. Delegatska inicijativa Denisa Bećirovića „kojom se zadužuje Vijeće ministara BiH da najkasnije u roku od šest mjeseci od dana usvajanja ove inicijative u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH sačini i u parlamentarnu proceduru dostavi Zakon o kinematografiji Bosne i Hercegovine, broj: 02-50-6-894/21, od 26.04.2021. godine
Dobili ste Mišljenje Ustavnopravne komisije Doma naroda. Komisija nije podržala delegatsku inicijativu. Riječ nudim Bariši Čolaku, predsjedavajućem Ustavnopravne komisije Doma naroda.
Bariša smatra da nema potrebe da obrazlaže. Riječ dajem podnosiocu inicijative, koji se javio za riječ, gospodinu Bećiroviću. Izvolite.
Zahvaljujem. Dakle, moj prijedlog podrazumijeva da Bosna i Hercegovina napokon dobije Zakon o kinematografiji. Mislim da je to jako važno za Bosnu i Hercegovinu i da bi usvajanjem ovakvog prijedloga poslali jednu i više nego pozitivnu poruku iz Parlamentarne skupštine BiH. U vrlo opširnom obrazloženju ovog prijedloga, između ostalog, naveo sam da ovim zakonom treba regulirati oblike podrške domaćim filmskim organizacijama, festivalima i manifestacijama. Da jednim ovakvim zakonom treba odrediti prioritete u finansiranju filmske produkcije, da treba, naravno, takvim zakonom, između ostalog, odrediti i druge stimulativne mjere proizvodnje, distribuiranja i javnog prikazivanja djela bosanskohercegovačke kinematografije. Niko nas u svijetu, sve nas u Bosni i Hercegovini, ne predstavlja bolje od naših reditelja i ljudi koji rade kao što su naši filmski radnici, itd. Moje je mišljenje da delegati u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, kao i poslanici u Predstavničkom domu, imaju i potrebu i obavezu da podrže najbolje među nama u Bosni i Hercegovini. Stoga sasvim sigurno da Bosni i Hercegovini treba jedan ovakav zakon koji bi, sasvim sigurno, brojna trenutno neriješena pitanja regulirao i dao dodatni podsticaj da budemo još bolji u ovoj oblasti nego što smo trenutno. A, podsjećam uprkos vrlo skromnim finansijskim mogućnostima naši reditelji i filmski radnici ostvaruju svjetski priznate rezultate. U tom smislu danas zaista bi bilo dobro da pošaljemo poruku da podržimo te ljude. Nije podrška samo kada naši reditelji i filmski radnici osvoje Oscara ili neku drugu prestižnu nagradu. Hajde da uradimo i ono što je do Parlamentarne skupštine BiH, da napokon dobijemo jedan zakon koji će urediti tu oblast u korist svih ljudi u Bosni i Hercegovini.
Hvala gospodine Bećiroviću. Otvaram raspravu. Je li se neko javlja za riječ? Zlatko Miletić. Izvolite Zlatko.
Hvala lijepo predsjedavajući. Neću dugo. Ja zaista smatram da je ovo, da ne ispadne da ikog reklamiram od ovih režisera, s obzirom da je gospodin Bećirović vrlo precizno pobrojao i projekte kojim su se naši ljudi u Bosni i Hercegovini bavili. Napomenuću ovdje samo jedan prijeratni film, a to je Valter brani Sarajevo koji je možda najgledaniji film ikad snimljen u svijetu, s obzirom da je bio jedan od najpopularnijih filmova kada je u pitanju Narodna Republika Kina. Mislim da su pojedini od ovih reditelja, režisera, kako god hoćete, da su mnogo bolji predstavnici države Bosne i Hercegovine nego što smo mi ovdje koji sjedimo, pa i mnogi naši ambasadori koji nas predstavljaju u svijetu, i više su oni pridonijeli da se čuje i zna o Bosni i Hercegovini nego mi ovdje sami. I mislim da ova inicijativa ima svoje mjesto, da ne zadire u bilo čije nacionalno pitanje i da u svakom slučaju kada su u pitanju sva tri naroda, pogotovo osobe koje se bave ovom umjetnošću, mislim da zavređuju da konačno u Bosni i Hercegovini bude pitanje ovo riješeno, pogotovo imajući u vidu da u Sarajevu, a to znate, da se u ljetnim mjesecima održava Sarajevo Film Festival koji je možda jedan od najvećih festivala postao u Evropi. I mislim zaista da bi, evo, bilo konačno ili krajnje vrijeme da se ovim pitanjem pozabavimo. Ja zaista molim gospodina Čolaka ako nije kakav problem, s obzirom da iz ovog obrazloženja, zaista ovdje nije napisano koji je razlog odbijanja ove inicijative, ako je moguće da nam gospodin Čolak objasni. Hvala lijepo.
Mišljenje Ustavnopravne komisije nije obavezujuće, mi možemo glasati i o samoj inicijativi, a gospodin Čolak je imao priliku da obrazloži i nije smatrao za shodno. Niko se nije javio za riječ. Glasamo o inicijativi. Omogućite glasanje. Dakle, nemamo opću većinu. U Federaciji 6 za, 4 protiv, u Republici Srpskoj 4 protiv, tako da je, inicijativa nije usvojena. Idemo na tačku broj sedam, Ad. 7. Izvještaj o radu Državne regulatorne komisije za električnu energiju u 2020. godini, broj: 01,02-50-18-618/21, od 12.03.2021. godine
Dobili ste Mišljenje Komisije za vanjsku i trgovinsku politiku, carine, saobraćaj i komunikacije Doma naroda. Komisija je prihvatila Izvještaj, te predlaže i Domu njegovo usvajanje. Predstavnički dom je na 19. sjednici, održanoj 28. aprila ove godine, usvojio Izvještaj. Riječ nudim Amiru Fazliću, predsjedavajućem Komisije.
Nema potrebe. Riječ nudim podnosiocu Izvještaja ako je prisutan.
Nema potrebe. Dakle, otvaram raspravu. Je li se neko od delegata javlja za riječ? Zlatko Miletić. Izvolite.
Hvala predsjedavajući. Neću dugo. Kolegice i kolege koji su bili na Komisiji će mi oprostiti ako se budem ponavljao jer su oni već čuli otprilike ovo šta ću reći na Povjerenstvu gdje smo tretirali ovo pitanje. Ono što je meni ovako zaparalo oko i mislim da je to veliki problem svih gospodarstvenika ili privrednika u Bosni i Hercegovini što cijena električne energije nije jednaka za sve u Bosni i Hercegovini. Opravdanje nadležnih elektrodistributivnih kuća leži u tome da, ko biva, pravna lica ili naši privredni da koriste električnu energiju i kroz nju da ostvaruju dobit, pa iz tog razloga, ko biva, da je znatno veća cijena električne energije u tom smislu nego kada je koriste fizička lica. Imajući u vidu činjenicu da smo iste te gospodarstvenike opteretili skoro sa 70% raznih davanja i raznih poreza malo mi je degutantno ili licemjerno takvo objašnjenje od strane elektroprivreda. I ja sam juče, ovaj, iskoristio priliku, gospodina direktora sam pitao za to mišljenje kako je to pitanje riješeno u Evropskoj uniji. I mi ćemo morati kad tad, i ja sam ga zamolio zaista da rade na tom planu, da dođe do izjednačavanja cijene električne energije za sve korisnike bez obzira na njihov status. Kako će to riješiti država ili nadležne elektroprivrede to je njihov problem, ali zaista mislim da trebamo strateški ići u tom pravcu da se cijena električne energije izjednači za sve u Bosni i Hercegovini jer je to, a to smo htjeli kroz kapitalizam da imamo tržišnu ekonomiju. A u tržišnoj ekonomiji ne treba biti favoriziran bilo ko, pa i kad je u pitanju potrošnja električne energije. Druga stvar koja me, izvinjavam se, i to je pitanje u direktnoj nadležnosti navedene Državne regulatorne agencije, druga stvar koja me jako interesovala to su ova dugovanja kad je u pitanju električna energija, a koja, ustvari za električnu energiju koja je potrešena a koje nam u biti duguju naši susjedi. Taj iznos iz neprovjerenih informacija iznosi skoro pet milijardi maraka. Otprilike oko tri milijarede šesto-sedamsto miliona kada je u pitanju Republika Srbija i s druge strane kad je u pitanju Republika Hrvatska oko milijardu i nešto, evo da sad ne iznosim precizne cifre. Kada sam pitao direktora ko je nadležan za to pitanje, on je rekao da Državna regulatorna komisija nije nadležna za to pitanje, ona je isključivo nadležna za pitanje da u biti prati prenos električne energije. Ako pratite prenos i znate gdje električna energija izađe i ko je koristi logično bi bilo da onda i upratite ko nam je dužan pare. Pa, ja zaista ovom prilikom i vama skrećem pažnju da zaista dođemo konačno do odgovora da li su naše susjedne zemlje zaista dužne toliki novac za korištenje električne energije. Ako su to dužne našim elektroprivredama da vidimo kako da taj problem riješimo, naravno na dobrosusjedski način, ne silom, i da vidimo kako izaći iz te situacije. Ali onda mi jednostavno, govorim o institucijama Bosne i Hercegovine, ako hoćete i entitetima, ako bi nam vratii te pare ne bi bili u prilici da se zadužujemo i uzimamo kredite koje kuda po svijetu, već jednostavno da vratimo naš novac jer je u suštini iskorišteno naše prirodno bogatstvo. Hvala lijepo.
Hvala. Niko se nije javio za riječ pa zatvaram raspravu. Glasamo o Izvještaju o radu Državne regulatorne komisije za električnu energiju za 2020. godinu. Imamo opću većinu, imamo entitetsku većinu. U Federaciji BiH – 7 za, 3 suzdržanih, u Republici Srpskoj – 4 za. Prema tome usvojen je Izvještaj o radu Državne regulatorne komisije za električnu energiju za prošlu godinu. Idemo na tačku osam, Ad. 8. Izvještaj o radu Komisije za odlučivanje o sukobu interesa za 2020. godinu, broj: 01,02,03-50-18-626/21, od 15.03.2021. godine
Dobili se Izvještaj o radu Komisije za odlučivanje o sukobu interesa za 2020. godinu. Predstavnički dom je na svojoj 19. sjednici, održanoj 28. aprila ove godine, usvojio Izvještaj. Riječ nudim podnosiocu Izvještaja ako je tu. Nema ga. Otvaram raspravu. Je li se neko javlja za riječ? Niko se ne javlja za riječ. Zatvaram raspravu. Glasamo, dajte mogućnost glasanja, o samom Izvještaju o radu Komisije za odlučivanje o sukobu interesa za prošlu godinu. Imamo opću većinu, imamo entitetsku većinu. U Federaciji BiH – 8 za, 2 suzdržanih, u Republici Srpskoj – 4 za, bez protiv i suzdržanih. Prema tome, konstatujem da je Izvještaj o radu Komisije usvojen. Prelazimo na tačku devet, to je, Ad. 9. Godišnji izvještaj o rezultatima aktivnosti Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH za 2020., broj: 01-37-1-627/21, od 15.03.2021. godine
Dobili ste Mišljenje Zajedničke komisije za ljudska prava Parlamentarne skupštine koja je prihvatila Izvještaj i predložila Domu njegovo usvajanje. Predstavnički dom je na svojoj 19. sjednici, održanoj 28. aprila ove godine, usvojio Izvještaj. Riječ nudim gospodinu Lazaru Prodanoviću, predsjedavajućem Komisije.
Nema potrebe. Riječ nudim podnosiocu Izvještaja ako je prisutan.
Nema potrebe. Hvala vam. Otvaram raspravu. Je li se neko javlja za riječ? Niko se nije javio za riječ. Zatvaram raspravu. Glasamo o Godišnjem izvještaju o rezultatima aktivnosti Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH za 2020. Imamo opću većinu, imamo entitetsku većinu. U Federaciji BiH – 10 za, niko ni protiv ni suzdržan, u Republici Srpskoj – 4 za, bez protiv i suzdržanih. Konstatujem da je Izvještaj usvojen. Idemo na tačku broj 10., Ad. 10. Godišnji izvještaj Centralne banke BiH za 2020, broj: 01-50-18-738/21, od 31.03.2021. godine
Dobili ste Mišljenje Komisije za finansije i budžet Doma naroda Parlamentarne skupštine koja je prihvatila Izvještaj i predložila i Domu njegovo usvajanje. Komisija je takođe usvojila i sljedeće zaključke: 1. Dom naroda poziva Centralnu banku da uloži više napora u izvršenje zakonom dodijeljenih nadležnosti, uključujući i profitabilno upravljanje deviznim pričuvama 2. Sugerira Upravnom odboru Centralne banke da revidira politiku deviznih pričuva, ne ugrožavajući režim valutnog odbora i da se prilagodi usvremenim tendencijama međunarodnog finansijskog tržišta. Predstavnički dom na 20. sjednici, održanoj 25.05. ove godine, nije usvojio Izvještaj. Riječ nudim Dušanki Majkić, predsjedavajućoj Komisije. Izvolite.
Obično godišnji izvještaji Centralne banke nikad ne izazivaju punu pažnje ni u jednom ni u drugom domu. Najvećim dijelom je to zbog tog što je to ... materija i što malo ljudi se bavi tom materijom, dakle malo ljudi razumije stvarni problem gdje je. Međutim, ove godine poslije mnogo stvari koje su se više u javnosti dešavale i u medijima Komisija za finansije i budžet je posvetila dužnu pažnju ovom Izvještaju i mogu vam reći da je rasprava o ovoj tački dnevnog reda trajala više od dva sata. Malo kad se posveti jednoj tački dnevnog reda toliko pažnje u pokušaju da se dođe do nekih rješenja ili napravi nešto bolje. Šta bih u osnovi rekla a da bude razumljivo? Postoje neke opšte zamjerke koje vidimo mi predstavnici Republike Srpske, znači, opšte zamjerke na Izvještaj. Postoji nešto čime smo se najviše bavili, a to je politika upravljanja deviznim rezervama. I postoji nešto čime se nismo bavili, a trebalo bi u narednom periodu na različite načine, a to je politika obaveznih rezervi. Što se tiče ovog prvog dijela koji se, znači, zove opšte razmjerke, zamjerke, smatramo da nije dobro da Izvještaj ne sadrži nekoliko sveobuhvatnih mjera koje je učinila Republika Srpska u cilju poboljšanja stanja koje je, ili bar ublažavanja stanja koje je dovelo do, pandemijom, i da tu je uradila nekoliko stvari koje su bitne i za koje je skrenuta pažnja i od međunarodnih svjetskih organizacija, dakle visoke ocjene smo dobili i od Međunarodnog monetarnog fonda i od Svjetske banke. E pa, ako to nije bilo zaslužilo da se nađe ni u jednoj rečenici ovog Izvještaja onda ne znam šta je. Dakle, to su neke intervencije koje mi iz Republike Srpske vidimo, mislimo da su tu trebale biti a nisu. E sad, druga stvar oko koje je najviše polemike bilo, rekla sam, to je upravljanje deviznim rezervama. Hoću da vas podsjetim da je to veoma i slikovito u ovom Izvještaju za 2020. pokazano, da su prinosi od upravljanja deviznim rezervama za 2020. godinu takođe u dramatičnom padu, da su oni negativni za većinu finansijskih instrumenata. Takođe želim da vas podsjetim da Zakon o Centralnoj banci u svom članu 3. tačka b) kaže da Centralna banka drži i upravlja službenim deviznim rezervama na siguran i profitabilan način. Zašto ovo govorim? Dakle, Zakon obavezuje Centralnu banku da ona profitabilno, iako nije profitabilna institucija, mora profitabilno da se ponaša i da posluje, dakle na siguran i profitabilan način. Vidimo da se to nije ostvarilo i da je negativan trend prinosa po ovom osnovu, znači upravljanja deviznih rezervi, godinama sve lošiji. Znači, to dovodi u pitanje investicionu politiku koju vodi Centralna banka. Investiciona politika koja je uređena dijelom zakonom, ali i aktima, internim aktima Centralne banke iz prošlog vijeka. Dakle, godine koje su prethodile ili dolaze poslije zahtijevale su nekakva prilagođenja, jer taj odnos se uočava od 2008., 2009., u vrijeme ekonomske krize. Poslije su došle poplave, poslije je došao COVID i pandemija. Dakle, sve se to dešava i vidimo da se u tom segmentu nešto mora promijeniti. Nevolja je što su sa različitih strana, iz Republike Srpske posebno, dolazile su inicijtive da se na tu temu razgovara, da se otvori stručna debata šta uraditi. Međutim, to nije naišlo na odobrenje Centralne banke, čak ni izazvao interes da se ta debata održi. I onda, to znači poslujemo tako kako je, vi hoćete, ja neću, iako se radi o prevaziđenoj investicionoj politici. Podaci iz Izvještaja za 2020. godinu Centralne banke o neto deviznim rezervama, pazite sada, za januar i februar 2021. godine dodatno potvrđuju da je došlo do gubitka na investiconom portfoliju. Šta to znači? Da je to posebno upozorenje da investiciona politika deviznih rezervi, ko zna kada je urađena i napravljena, mora biti revidirana i prilagođena vremenu. Govorim o tome u nadi da ćemo, da će to što govorimo doći do savjesti uprave i da će se bar taj, ... dobro razmotriti među stručnim ljudima koji, ministrima finansija entiteta i Uprave Centralne banke. Još jedan podatak govori loše. Iako često potežemo da je puna finansijska stabilnost i tako, znamo se često hvaliti time, a onda pogledamo podatak koji govori o, i ilustruje odlično ovu situaciju, to je da, recimo, 2015. godine prosječna ... kamatna stopa na devizne rezerve iznosila je 0,34%. Znate li koliko je ona u 2020.? 0,04%. Takođe, analiza finansijskih izvještaja, koju nam je dostavila Centralna banka, vidljivo je da su prihodi od kamata investirane devizne rezerve, pazite, manji od ostvarenih 2019. godine. Dakle, svaki od ovih podataka je zabrinjavajući za sebe. Ali, šta je u porastu? To je, dakle ... s jedne strane obračunava i naplaćuje na depozite koje domaće banke drže kod Centralne banke i oni koji su u porastu zato što ona naplaćuje kamatnu stopu na naplatu domaćim bankama za sredstva koja su domaćih banaka, tu. Sve veće kamatne stope na depozite domaćih banaka uglavnom su rezultat neuspješnog investiranja deviznih rezervi i potrebe nedostajućih sredstava Centralnoj banci. Zašto držimo toliki novac vani? Zašto ne razmotrimo druge vidove koji bi mogli, koji nam stoje na raspolaganju? Zašto ni na koji način nećemo da razmišljamo ni o procentu, najmanjem procentu ulaganja u domaće hartije od vrijednosti? Dakle, evidentno je da ovakva politika upravljanja deviznim rezervama ne omogućava čak ni pokriće za poslovanje Centralne banke, jer, evo vam i taj podatak da su troškovi osoblja 2020. odine, zaposleni znači, bili 18,58 miliona maraka, a na to kamata, kamatni prihodi od upravljanja deviznim rezervama bili su 5,7 miliona. Dakle, 18,5, 5,7. To može imati posljedice po kapital Centralne banke. I to bi trebalo, značilo da treba učiniti što prije nešto da se to uradi. Ne živimo u sigurnom vremenu i ljudi koji upravljaju Centralnom bankom moraju da razmotre sve vidove i sve mogućnosti koje će onemogućiti ovakav porast negativnih prihoda po osnovu deviznih kamata. Dakle, to je ono o čemu smo govorili. Svjesni smo da nismo ... otovrili, dogovorili smo i kada možemo napraviti čak jedan sastanak sa Upravom i guverner nam je to odobrio ...
Privodite kraju, molim Vas, probili ste već ovaj termin, pa privodite kraju.
Evo, završavam. Dakle, ponudili smo ova dva zaključka, guverner sam nije imao ništa protiv njih, tako da očekujem da će se Dom izjasniti o njima. Hvala.
Hvala Vama. Riječ nudim podnosiocu Izvještaja, koji je prisutan, gospodinu Softiću.
Senad Softić
Dobar dan poštovani predsjedavajući i zamjenici, poštovani poslanici – zastupnici. Hvala za priliku da nešto kažem o investicionoj politici Centralne banke BiH na koju sam ponosan i na sve ono što radi Centralna banka i što je uradila u protekloj godini koja je bila bez presedana po mnogo čemu. Imali smo zaista konstruktivnu raspravu na Komisiji, ja sam isto zadovoljan sa tom raspravom i sa prijedlozima koji su vam upućeni ali želim da vam skrenem pažnju vezano za investicionu politiku. U posljednjih pet godina devizne rezerve su narasle na blizu šest milijardi. Sa 30., za mjesec dana u aprilu su narasle za 400 miliona. Centralna banka, to su ova zaduženja, Centralna banka investira devizne rezerve na siguran i profitabilan način. Zakon je donešen '97. godine, tad je Euro LIBOR bio četiri, +4 procenta. Danas je -0,4. Da je ova stopa od 4 na ove rezerve mi bi imali profit blizu 200 miliona. Da je ona stopa na ove rezerve bio bi tri miliona profit. Dobro uopšte imamo profit. Nama profit nije ni cilj, nama je cilj da imamo stabilnu, stabilan KM, to je najvažnije. Isti problem investiranja deviznih rezervi ima bilo koja centralna banka u svijetu, zato što su negativni prinosi, negativne kamate. Poštovana poslanica, ja se izvinjavam, zastupnica, je rekla – prinosi su bili '15. minus zarez nula tri šest, a danas su minus zarez nula nula četiri. Nemate gdje investirati. I sve to ide na teret Centralne banke. Mi smo platili prošle godine 31 milion negativnih kamata, od kojih smo naplatili, da tako kažem, komercijalnim bankama pola, jer mi na višak iznad obavezne rezerve naplaćujemo, kao što nama naplaćuje ... i sve druge centralne banke, a na obaveznu rezervu koju propisujemo ne naplaćujemo, zato što nam je opet stabilnost KM-a u prioritetu. Tri su nivoa investiranja: operativni, taktički i strateški. To radi 40 ljudi u Centralnoj banci, mladih, obrazovanih, stručnih, koji imaju iskustva 20 godina, to treba vidjeti. Zato mi je drago da Komisija dođe kako to izgleda(?) Investiramo 95% rezervi tamo gdje je euro, to je Njemačka, Francuska, Finska, Holandija, to cu centralne banke Luksemburga, itd. Samo 5% nije euro, to nam je tri tone zlata i držimo nešto, ovaj, u ..., to je ovaj novac međunarodnog poravnanja MMF-a. Znači, trudimo se da ostanemo stabilni, i to smo pokazali u pandemiji. Dovoljno imamo gotovog novca, dovoljno imamo stabilnog gotovog novca, radimo potpuno odgovorno i profesionalno, snalazimo se, ali vjerujte Njemačka hartija u 10 godina nije pozitivna. Mi bi voljeli da je situacija bolja, ali ne želimo da opteretimo, kako bi mi mogli imati profit? Da kupimo nešto što nije 3 A kao što su ove hartije, onda bi ugrozili valutni odbor, da kupimo od 30 godina Njemačku hartiju pa da imamo profit danas 70 miliona ili da prodamo nešto što ne znamo šta ćemo kupiti. Mi to nećemo uraditi ni po koju cijenu zato što nam je prevashodno prioritet stabilnost domaće valute, i to dobro radimo. I hvala za priliku da ćemo imati priliku da to pojasnimo jednim i drugim članovima Komisije za finansije i budžet.
Za repliku se javila Dušanka Majkić. Izvolite.
Dakle, mi smo govorili na temu dio novca da se iskoristi za tu namjenu. Dakle, nismo rekli preselite pa investirajte u domaće hartije od vrijednosti, rekli smo probajte 10% da napravimo. Ali to je jeretička misao. Na kraju razgovarajte, u stručnim krugovima razgovarajmo šta to znači. Je li problem da o tome razgovaramo i da stručni ljudi o tome zauzmu konačan stav? Do sada je bilo nećemo o tome ni da pričamo. Dakle, u ovoj zemlji je ili će biti onako kako ti ja kažem ili to neće biti. Pa, za koga je to dobro? Ni za koga. Otvorite mogućnost da se o svemu govori. Drugo, pitao je, politika smanjenja obaveznih rezervi, trebaju vam toliko, dakle govorimo o tome ne dirnite ni jedan cent koji se dodiruje od modula curency boarda. ... o tome napominjemo, govorim o ovom segmentu koji se zna, znači smanjenje obavezne rezerve. Ma zato nismo ni počeli ni diskusiju, ni priču, ništa od toga. Pa, čekajte, u ovakvoj zemlji, sve banke kažu, su učinili nešto u ovoj situaciji COVID-a da podese svoju politiku u skladu sa okolnostima u kojima se nalazimo. Jedino Centralna banka nije ništa uradila. Ne može to biti mjera. Dakle, ovo je vapaj da se o tome počne govoriti.
Hvala. Dakle, niko se više nije javio za riječ. Ja ću sebi dopustiti samo da konstatujem neke stvari koje sam konstatovao i kao član Predsjedništva u odnosu na Centralnu banku. Mi držimo naš novac napolju, milijarde maraka za koje nekad plaćamo, ovaj, ne da ne uzimamo kamatu za njih, nego plaćamo to što naš novac stoji u nekim bankama i razvija neke druge zemlje. Dalje, hatije, što biste nešto držali u hartijama. Zlato je poskupilo u zadnjih 10 godina skoro 50%. Prema tome, da ste imali više u zlatu imali bi sad možda jednu milijardu maraka više vrijednosti. Curency board nas je zakovao za euro i, dakle, šta se desi sa eurom, ako oni budu proizvodili inflaciju proisvest će inflaciju i za našu monetu, itd. Mislim da bi trebali biti hrabriji i kreativniji. Niko se drugi nije javio za riječ. Zatvaram diskusiju. Dajem na glasanje, dakle, ovaj Izvještaj.
Izvinjavam se, idemo prvo na zaključke, hvala vam što ste me podsjetili. Prvo glasamo o predloženim zaključcima.
Ponovit ćemo. Dakle, je li tražite da ponovimo?
Hajde ponovite glasanje o zaključcima koji su predloženi. Imamo opću, imamo entitetsku većinu. U Federaciji BiH – 8 za, 2 protiv, u Republici Srpskoj svi za. Dakle, konstatujem da su zaključci Komisije za finansije i budžet Doma naroda prihvaćeni. Idemo sada na sam Godišnji izvještaj Centralne banke. Glasa se o Godišnjem izvještaju Centralne banke. Imamo opću većinu, ali nemamo entitetsku većinu. U Republici Srpskoj je 3 glasalo protiv, 1 je suzdržan. Šta ćemo, hoćemo li ...
Nema saglasnosti da idemo u finalno glasanje, tako da ostaje za usaglašavanje. Prema tome, za sada nije usvojeno, ide se dalje u usaglašavanje. Prelazimo na tačku 11., Ad. 11. Izvještaj o radu i finansijski izvještaj Agencije za poštanski saobraćaj BiH za 2020. godinu, broj: 01,02-50-18-740/21 od 31.03.2021. godine
Dobili ste Mišljenje Komisije za vanjsku i trgovinsku politiku, carine, saobraćaj i komunikacije Doma naroda. Komisija je prihvatila Izvještaj, te predlaže Domu naroda njegovo usvajanje. Ja se nadam da je Mišljenje u međuvremenu stiglo. Čekali smo na Mišljenje.
Stiglo je Mišljenje. Napominjem da je Predstavnički dom na svojoj 19. sjednici, održanoj 28. aprila ove godine, usvojio Izvještaj. Riječ nudim Amiru Fazliću, predsjedavajućem Komisije. Amire ima li potrebe da obrazlažeš?
Nema potrebe. Riječ nudim podnosiocu Izvještaja ako je prisutan.
Nema potrebe. Otvaram raspravu. Je li se neko javlja za riječ? Zlatko Miletić se javlja za riječ.
Hvala predsjedavajući. Pokušat ću biti kratak pošto mi nekad ovako preko ovih izvješća pojedinih pređemo ovlaš i uopšte mislim da stvari koje zavređuju dodatnu pažnju, pogotovo kada se radi o javnim ili društvenim poduzećima, a koji nam slabo rade, da ne obraćamo uopšte pažnju ... Šta želim da kažem ili šta želim da istaknem? Ako pogledate na strani 8 tabelu kad su u pitanju ostvareni prihodi i vidi se, je li, pošte koje su u stvari javna preduzeća, znači BH Pošta, HPT Mostar, Pošta Srpske, vidite da je ostvaren promet od 188 miliona. S druge strane privatne kompanije koje su dobile odobrenje od nadležne agencije za rad ostvarile su, boga mi, pozamašan iznos od 90 miliona. Zašto o ovom govorim? Zato što je u vrijeme pandemije, a to je posljednjih godinu i po dana, ovo je jedna od rijetkih nadležnosti koje, mogu da kažem tako, da je procvjetala u doba pandemije s obzirom da građani Bosne i Hercegovine su bili u neprilici, sve su češće pojedine usluge i proizvode naručivale i dobijali su ih putem pošta. Zašto se javljam i šta je po meni ovdje problem? S obzirom na ove tri firme, znači BH Pošta, HPT Mostar, Pošta Srpske, imajući u vidu činjenicu da sve tri posluju na granici likvidnosti, a da ove privatne tvrtke ili firme, kako god hoćete, boga mi, to rade jako dobro i ostvaruju veliki ekstra profit postavlja se pitanje kako je to moguće. I onda dođete do odgovora da je moguće s obzirom na činjenicu da ova gospoda iz ovih privatnih firmi bira pojedine poštanske usluge koje su, uslovno rečeno, komericijalne ili koje su dobre po njih same, a ove univerzalne poštanske usluge koje su obavezujuće za svaku državu ostaju ustvari ovim, uvjetno rečeno, javnim preduzećima i one im proizvode gubitak. Ja zaista suštinski protiv izvješća/izvještaja nemam ništa, on je vrlo korektan i precizno napisan, ali sam očekivao u tom pravcu ili prijedlog da ove firme ne bi u narednom periodu proizvodile gubitke ili da sve ovo prepustimo privatnom sektoru pa da to privatnici rade, ili da nađemo način da se promijeni zakon iz 2005. godine pa da se ovoj gospodi privatnicima da jedan dio obaveznih uslužnih djelatnosti kako bi pokušali da dovedemo na određen stepen likvidnosti ova preduzeća koja su javna, i u Federaciji i u Republici Srpskoj. Eto toliko, hvala.
Hvala. Niko se nije javio dalje za riječ. Zatvaram raspravu. Glasamo o Izvještaju o radu i finansijskom izvještaju Agencije za poštanski saobraćaj BiH za 2020. godinu. Imamo opću većinu, imamo entitetsku većinu. U Federaciji BiH, dakle poslanici iz Federacije – 8 za, 2 suzdržana, iz Republike Srpske – 4 za, niko protiv, niko suzdržan. Konstatujem da je Izvještaj o radu i finansijski izvještaj Agencije za poštanski saobraćaj BiH prošlu godinu usvojen. Prelazimo na tačku 12., Ad. 12. Izvještaj o aktivnostima Ureda za reviziju institucija BiH za 2020. godinu, broj: 02,3,02-16-9-769/21, od 07.04.2021. godine
Dobili ste Mišljenje Komisije za finansije i budžet Doma naroda Parlamentarne skupštine. Komisija je prihvatila Izvještaj i predložila Domu njegovo usvajanje. Predstavnički dom je na 19. sjednici, održanoj 28. aprila ove godine, usvojio Izvještaj. Riječ nudim Dušanki Majkić, predsjedavajućoj Komisije.
Nema potrebe. Riječ nudim podnosiocu Izvještaja ako je tu. Prisutan je ali ne javlja se za riječ. Otvaram raspravu. Je li se neko javlja za riječ? Niko se nije javio za riječ. Zatvaram raspravu. Glasamo o Izvještaju o aktivnostima Ureda za reviziju institucija BiH za 2020. godinu. Imamo opću većinu, imamo entitetsku većinu. Iz Federacije BiH – 8 za, 2 suzdržana, iz Republike Srpske – svi za, svih četvero. Konstatujem da je Izvještaj o aktivnostima Ureda za reviziju institucija BiH usvojen. Idemo na tačku broj 13., Ad. 13. Imenovanje članova Upravnog odbora Javnog radio-televizijskog servisa Bosne i Hercegovine iz bošnjačkog, hrvatskog, srpskog naroda i reda ostalih, podnosilac rang-listi kandidata: Vijeće Regulatorne agencije za komunikacije BiH: 13.1.Imenovanje člana Upravnog odbora Javnog radio-televizijskog servisa Bosne i Hercegovine iz bošnjačkog naroda, broj: 01,02-34-1-99/21, od 30.04.2021.; 13.2.Imenovanje člana Upravnog odbora Javnog radio-televizijskog servisa Bosne i Hercegovine iz hrvatskog naroda, broj: 01,02-34-1-99/21, od 30.04.2021.; 13.3.Imenovanje člana Upravnog odbora Javnog radio-televizijskog servisa Bosne i Hercegovine iz srpskog naroda, broj: 01,02-34-1-99/21, od 30.04.2021.; 13.4.Imenovanje člana Upravnog odbora Javnog radio-televizijskog servisa Bosne i Hercegovine iz reda ostalih, broj: 01,02-34-1-99/21, od 30.04.2021.
U skladu sa prijedlogom liste uspješnih kandidata za imenovanje koji je dostavilo Vijeće Regulatorne agencije za komunikacije BiH danas treba da se izjasnimo o imenovanju članova Upravnog odbora Javnog radio-televizijskog servisa Bosne i Hercegovin, dakle kao što rekoh, iz bošnjačkog, hrvatskog, srpskog naroda i reda ostalih. Predstavnički dom je na 20. sjednici, održanoj 25.05. ove godine, imenovao sljedeće članove Upravnog odbora Javnog RTV servisa. Iz bošnjačkog naroda je to Elvir Lemeš, iz hrvatskog naroda je Valentina Rupčić, iz srpskog naroda je to Rajko Radovanović, iz reda ostalih je to Slavko Rolih. Otvaram raspravu. Je li se neko javlja za riječ? Nema rasprave, tako da zatvaram raspravu. Glasamo o imenovanju Elvira Lemeša za člana Upravnog odbora Javnog RTV servisa iz bošnjačkog naroda, Valentine Rupčić za člana Upravnog odbora Javnog RTV servisa ispred hrvatskog naroda, Rajka Radovanovića za člana Upravnog odbora Javnog RTV servisa iz srpskog naroda i Slavka Roliha za člana Upravnog odbora Javnog RTV servisa iz reda ostalih. Dajte na glasanje. Imamo opću većinu, imamo entitetsku većinu. Iz Federacije BiH – 7 za, 2 protiv 1 suzdržan, iz Republike Srpske – svih četvero za. Konstatujem da smo imenovali Elvira Lemeša, Valentinu Rupčić, Rajka Radovanovića i Slavka Roliha za članove Upravnog odbora Javnog RTV servisa. Idemo, dakle, na zadnju tačku dnevnog reda, to je davanje saglasnosti za ratifikaciju ugovora i amandmana na sporazum. Predlažem da objedinimo raspravu i glasanje o tačkama od 14. do 17., uključujući i tačku 17. dnevnog reda. Ko je za to da objedinimo raspravu i glasanje? Svi su glasali za, tako da imamo opću većinu, imamo entitetsku većinu. Gospodin Čović je u međuvremenu otišao, ima druge obaveze, tako da on nije glasao. Prema tome, imamo konsenzus, idemo zajedno od tačke 14. do tačke 17. Ad. 14. – Ad. 17. Davanje saglasnosti za ratifikaciju ugovora i amandmana na sporazum.
Dobili ste mišljenja Komisije za vanjsku i trgovinsku politiku, carine, saobraćaj i komunikacije Doma naroda. Riječ nudim gospodinu Amiru Fazliću, predsjedavajućem Komisije.
Nema potrebe. Otvaram raspravu. Je li se neko javlja za riječ? Niko se nije javio za riječ. Prema tome ...
Je li se javio neko? Miletić, izvinjavam se Zlatko. Izvoli.
Oprostite predsjedavajući, nisam zaista, ovaj, mislio po ovom pitanju da se javim ali moram s obzirom da juče na povjerenstvu nisam dobio odgovor na to pitanje. Interesuje me ova dionica puta koja se odnosi na relaciju Počitelj – Buna, odnosno ovaj dio Hercegovine koji ide od Mostara ka Buni. Da li ima neko iz Ministarstva, nadležnog iz Vijeća ministara, znači, civilnih poslova, ko bi mogao dati odgovor na pitanje – da li je riješeno pitanje povratnika srpske nacionalnosti, s obzirom da ova cesta treba da ide preko njihovih imanja, da li je to pitanje riješeno na način da se ta dionica puta, da se ustvari izbjegne takav jedan problem da napravimo u narednom periodu i da li će se ona pomjeriti prema planini Velež, s obzirom da je to bilo jedno od rješenja. Hvala lijepo.
Dakle, ima li neko ko bi dao odgovor na ovo pitanje gospodina Miletića? Nema niko. Preostaje gospodine Miletiću da postavite, ovaj, ili usmeno ili pismeno pitanje. Dakle, glasamo 14., 15., 16., 17. tačke, ratifikacija Ko je za? Imamo opću većinu, imamo entitetsku većinu, dakle svi su glasali za ratifikaciju, nije bilo ni protiv ni suzdržanih. Ja neću sada ponovo čitati jer sam pročitao, ovaj, kada smo usvajali dnevni red, usvojene su tačke 14., 15., 16. i 17. i dokumenti koji su u njima ratificirani. Zaključujem 18. sjednicu Doma naroda. Bićete naknadno obaviješteni o datumu održavanja sljedeće, odnosno junske sjednice Doma naroda. Hvala vam.