17.sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine

Dom naroda

27. 4. 2021
objavljeni podaci: 27. 4. 2021

Stenogram

Dame i gospodo delegati, uvaženi gosti srdačno vas pozdravljam i otvaram 17. sjednicu Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Na sjednicu su pozvani naši redovni gosti: predsjedavajući i članovi Predsjedništva BiH, predsjedavajući i ministri u Vijeću ministara, koji su se danas odazvali, predstavnici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. S nama su danas i predstavnici Nezavisne komisije za praćenje uslova boravka u zavodima, postupanje i poštivanje ljudskih prava lica nad kojima se izvršavaju krivične sankcije i druge mjere koje je izrekao u krivičnom postupku Sud Bosne i Hercegovine, strani sudovi za djela predviđena Krivičnim zakonom BiH ili međunarodnim ugovorom čija je potpisnica Bosna i Hercegovina ili drugi sud u skladu sa zakonom Bosne i Hercegovine. Sjednici prisustvuje 14 delegata od kojih – 4 iz bošnjačkog, 5 iz hrvatskog i 5 iz srpskog naroda. Munib Jusufović iz opravdanih razloga nije u mogućnosti prisustvovati sjednici. Za 17. sjednicu predlažem sljedeći: Dnevni red 1. Usvajanje Zapisnika 16. sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH; 2. Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o strancima (prvo čitanje), predlagač: Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, broj: 01-02-1-2310/20, od 14.01.2021.; 3. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (prvo čitanje), predlagač: Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, broj: 01-02-1- 1769/20, od 14.01.2021.; 4. Prijedlog zakona o dopuni Zakona o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine (prvo čitanje), predlagač: Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, broj: 01-02-1-2144/20, od 14.01.2021., s mišljenjima Ustavnopravne komisije i Komisije za finansije i budžet Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH; 5. Prijedlog zakona o dopuni Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine (prvo čitanje), predlagač: Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, broj: 01-02-1- 2145/20, od 14.01.2021., sa Mišljenjem Ustavnopravne komisije Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH; 6. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama (prvo čitanje), predlagač: Vijeće ministara BiH, broj: 01-02-1-495/21, od 16.03.2021.; 7. Delegatska inicijativa Zlatka Miletića koja glasi: „Nalaže se Vijeću ministara BiH da, na osnovu člana 7. Zakona o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine ('Službeni glasnik BiH', br. 50/08, 35/09, 75/19, 32/12, 42/12, 50/12, 32/13, 87/13, 75/15, 88/15, 16/16, 94/16, 72/17 i 25/18) i člana 17. Zakona o Vijeću ministara BiH ('Službeni glasnik BiH', br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), donese odluku o visini osnovice za obraćun plaće zaposlenima u institucijama Bosne i Hercegovine za 2021. godinu (minimalan iznos od 535,50 KM koliko je iznosila prije prvog smanjenja 2008. godine), uspostavi ekonomski i socijalni dijalog sa sindikatima u institucijama Bosne i Hercegovine i potpiše kolektivni ugovor sa sindikatima, u skladu s članom 9. Zakona o štrajku u institucijama Bosne i Hercegovine, u neposrednim pregovorima sa Sindikatom poduzme hitne mjere kako bi postavljene zahtjeve rješili sporazumno na obostrano zadovljstvo i korist, kako bi se popravio egzistencijalni status zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine“, broj: 02-50-6-2098/20, od 23.10.2020.; 8. Delegatska inicijativa Denisa Bećirovića kojom „Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH traži od Zajedničkog kolegija oba doma Parlamentarne skupštine BiH da najkasnije u roku od 20 dana od dana usvajanja ove inicijative pokrene sve potrebne radnje s ciljem osnivanja Interresorne radne grupe za pripremu prijedloga izmjena i dopuna Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, u skladu s Ustavom i presudama Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH”, broj: 02-50-6-547/21, od 03.03.2021.; 9. Delegatska inicijativa Denisa Bećirovića kojom „Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH poziva sve općine i gradove u državi Bosni i Hercegovini da, u interesu izgradnje mira, tolerancije, povjerenja, međusobnog poštovanja i afirmacije antifašističkih vrijednosti na kojima počiva savremena Evropa, zabrane bilo koji direktni ili indirektni izraz glorificiranja ili afirmacije dvojice najzloglasnijih ratnih zločinaca i kvislinga na području bivše Jugoslavije – vođe ustaškog pokreta Ante Pavelića i vođe četničkog pokreta Dragoljuba Draže Mihailovića, kao i svih drugih pripadnika nacifašističkih pokreta, organizacija, vojnih formacija i udruženja, bez obzira na to koje su nacije ili vjere bili, a koji su u Drugom svjetskom ratu, za vrijeme odsudne borbe protiv nacifašizma kao najvećeg zla u ljudskoj istoriji, ratovali ili širili negativnu propagandu protiv Antifašističke koalicije”, broj: 02-50-6-557/21, od 04.03.2021.; 10. Prijedlog zaključka o formiranju Interresorne radne grupe za pripremu prijedloga izmjena i dopuna izbornog zakonodavstva BiH, predlagač: Zajednički kolegij obaju domova Parlamentarne skupštine BiH, broj: 01,02-07-4-649/21, od 16.04.2021.; 11. Izvještaj o radu Nezavisne komisije za praćenje uslova boravka u zavodima, postupanje i poštivanje ljudskih prava lica nad kojima se izvršavaju krivične sankcije i druge mjere koje je izrekao u krivičnom postupku Sud Bosne i Hercegovine, strani sudovi za djela predviđena Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine ili međunarodnim ugovorom čija je potpisnica Bosna i Hercegovina ili drugi sud u skladu sa zakonom Bosne i Hercegovine za 2020. godinu, broj: 05/6-50-15-487/21, od 24.02.2021.; 12. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Izmjena Sporazuma o zajmu između Bosne i Hercegovine i Međunarodne banke za obnovu i razvoj, broj: 01,02-21-1-786/21, od 09.04.2021.; 13. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Amandmana 2. na Sporazum o grantu za podršku državnom programu stambenog zbrinjavanja između Razvojne banke Vijeća Evrope i Bosne i Hercegovine u vezi sa stambenim regionalnim programom, broj: 01,02-21-1- 787/21, od 09.04.2021.; 14. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma o zajmu (Projekt oporavka i podrške preduzećima/poslovnim subjektima između Bosne i Hercegovine i Međunarodne banke za obnovu (9183-BA), broj: 01,02-21-1-788/21, od 09.04.2021. Ovo je usaglašeni dnevni red Kolegija Doma naroda koji ste dobili. Da li se neko javlja za riječ, ima li prijedloga za izmjenama i dopunama? Gospodin Bećirović. Izvolite.
Dame i gospodo, poštovani prisutni. Na prošloj sjednici Doma na početku sjednice javno sam upozorio da niko u Bosni i Hercegovini nema pravo da krši Ustav i zakone države Bosne i Hercegovine. I kad god budu ugroženi i Ustav i zakoni Bosne i Hercegovine neću se libiti da ovdje javno u ovom Domu govorim o tome i upozoravam na tu opasnost. Isto tako smatram danas da je važno, i to nam je i ustavna obaveza, da svi djelujemo, prije svega, na dva kolosjeka. Jedan kolosjek je kolosjek zaštite državnosti Bosne i Hercegovine, a drugi kolosjek je kolosjek zaštite ljudskih prava svakog čovjeka u našoj zemlji, bez razlike na vjeru i naciju. Imajući to u vidu često sam u ovom Domu s pravom ukazivao na određene elemente diskriminatorske politike u BH entitetu Republika Srpska, ali isto tako želim reći da ne želim prešutjeti ni pojave diskriminatorske politike i u drugom BH entitetu u Federaciji BiH, i da o tome moramo principijelno govoriti. Imajući to u vidu danas predlažem dopunu dnevnog reda sa tačkom koja bi glasila na sljedeći način – Razmatranje i usvajanje zaključaka Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH o uspostavljanju ustavne ravnopravnosti srpskog naroda, srpskog i bosanskog jezika i ćiriličnog pisma u ustavima kantona BH entiteta Federacija BiH gdje to do sada nije propisano. U vezi sa ovom dopunom dnevnog reda, u skladu sa Poslovnikom pripremio sam i konkretne zaključke koje treba usvojiti kada ova tačka danas uđe u dnevni red. Između ostalog u tim zaključcima, da ih ne čitam pošto ćete ih dobiti svi, stoji da se moramo boriti za ravnopravnost svih ljudi i da moramo jasno osigurati sljedeće stvari u nekoliko kantona Federacije BiH gdje to do sada nije urađeno. Dakle, ravnopravnost srpskog naroda sa drugim narodima u tim kantonima, srpski jezik kao službeni i Ustavom priznat jezik, bosanski jezik kao službeni i Ustavom priznat jezik i ćirilično pismo kao službeno i Ustavom priznato pismo. Podsjećam ovdje da je jako važno u Bosni i Hercegovini da mi pokažemo političku volju da smo spremni braniti ljudska prava svih ljudi u Bosni i Hercegovini, na svakom pedlju Bosne i Hercegovine bez razlike koje su oni nacije ili vjere. U ovom Domu naroda sjede ponajodgovorniji predstavnici ...
Denise, moći ćete obrazložiti inicijativu ako dođe do tačke dnevnog reda, probili ste, ovaj, minutažu.
Dakle, da zaključim, predlažem, u skladu sa Poslovnikom, konkretnu tačku dnevnog reda, predlažem da danas pošaljemo jednu pozitivnu poruku cijeloj Bosni i Hercegovini. I podsjećam još jednom vrlo je važno kakvu će poruku poslati Dom naroda, jer ovdje sjede i predsjednici i podpredsjednici i drugi ljudi koji su na najvišim funkcijama u ključnim političkim ... Zahvaljujem.
Hvala kolega Bećiroviću. Sljedeći je Zlatko Miletić.
Dobar dan. Hvala lijepo predsjedavajući. Pozdravljam uvažene kolegice i kolege, pozdravljam i prisutne izaslanike i delegate iz Zastupničkog doma, predsjedavajućeg Vijeća ministara, ministre i zamjenike koji su ovdje, evo, danas u velikom broju i iskazujem posebno zadovoljstvo, naravno naše službenike i predstavnike medija. Ja da bih bio precizan pročitat ću svoj prijedlog izmjene i dopune. Ona je podnesena na osnovu člana ili članka 61. našeg Poslovnika o radu. Dana 28.02.2018. godine mi smo dali i potpisali svečanu izjavu koja glasi: „Obavezujem se da ću savjesno obavljati povjerene mi dužnosti, poštivati Ustav BiH, u potpunosti provoditi Opći mirovni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, štititi i zauzimati se za ljudska prava i temeljne slobode, te štititi interese i ravnopravnost svih naroda i građana“. Imajući u vidu da jedan dio vas se ponaša u suprotnosti sa datom izjavom tražim da se kao tačka dnevnog reda stavi – Pojedinačno ili osobno izjašnjavanje da li ćemo implementirati usmeno i pismeno datu izjavu i šta ćemo poduzeti u narednom periodu kako bi prevazišli trenutnu ustavnu, društveno-političku, sigurnosnu, ekonomsku, zdravstvenu i jednom riječju opću krizu u Bosni i Hercegovini koja je, po mom osobnom mišljenju, jedna od najgorih od '95. godine do danas. Ja neću govoriti ovdje o razlozima ali, evo, ako hoćete i jutros smo dobili pismo od Vijeća Evrope koje govori o našem nesprovođenju ekonomskih reformi zbog političke blokade u Bosni i Hercegovini. Juče smo imali komunike PIK-a koji se odnosi na ovo famozno razdruživanje. Prije toga imamo dešavanje u Mostaru, prije Mostara Mrakovicu, prije Mrakovice Jahorina, vrijeđanje u medijima od vas pojedinih ovdje čitavih naroda. Ja mislim da je zaista vrijeme da sa tom praksom prekinemo. Kako god i šta god se desi u Bosni i Hercegovini jedini put i izlaz da o svim problemima u ovoj zemlji razgovaramo u institucijama Bosne i Hercegovine. I mislim da je za to krajnje vrijeme. Ja vas molim ukoliko se desi da ovaj prijedlog dnevnog reda usvojite da ovu tačku stavite kao posljednju, jer ako počnemo razgovarati o ovome na početku imam osjećaj da nećemo onda usvojiti niti jednu od ovih tačaka koje su predviđene na današnjoj sjednici. Hvala lijepo.
Dakle, imamo imamo dvije inicijative. Možete li donijeti papir od gospodina Miletića? Tako da bih prvo stavio na glasanje dopunu koju je predložio Denis Bećirović u skladu sa članom 61. Poslovnika Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, a koja glasi: Razmatranje i usvajanje zaključaka Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH o uspostavljanju ustavne ravnopravnosti srpskog naroda, srpskog i bosanskog jezika i ćiriličnog pisma u ustavima kantona BH entiteta Federacija BiH gdje to do sada nije propisano.
Može. Onda pravimo pauzu od 10 minuta. Neka se oba prijedloga dostave delegatima.
Možemo nastaviti sa sjednicom. Dakle, prvo ćemo glasati o inicijativi gospodina Bećirovića koja glasi ...
Je li u redu? A, niste dobili? Ja sam mislio da jeste. Dakle, prvo inicijativa gospodina Bećirovića – Razmatranje i usvajanje zaključaka Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH o uspostavljanju ustavne ravnopravnosti srpskog naroda, srpskog i bosanskog jezika i ćiriličnog pisma u ustavima kantona BH entiteta Federacija BiH gdje to do sada nije propisano. Ono, ja mislim da jeste Denise propisano samo nije vjerovatno implementirano.
A da, u samim kantonima nisu ustav ispoštovani. Dobro. Dakle, imate definiciju tačke dnevnog reda, možemo to staviti na glasanje.
Hoćete da ponovim? Isto vam dođe koliko ja vidim.
Dakle, nemamo opću većinu, ovaj, tako da inicijativa nije prošla. Idemo sa prijedlogom gospodina Miletića – Da se pojedinačno, odnosno osobno izjasnimo da li ćemo implementirati usmeno i pismeno datu izjavu i šta ćemo poduzeti u narednom periodu kako bi prevazišli trenutnu ustavnu, društveno-političku, sigurnosnu, ekonomsku, zdravstvenu, jednom riječju opću krizu u Bosni i Hercegovini. Dajte to na glasanje molim vas. Nemamo opću većinu, tačka dnevnog reda nije prošla. Dakle, nema izmjena i dopuna, dnevni red je usvojen i o njemu se ne glasa u skladu sa članom 60. Poslovnika Doma naroda. Prelazimo na tačku jedan, Ad. 1. Usvajanje Zapisnika 16. sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH
Otvaram raspravu. Da li se neko javlja za riječ? Niko se ne javlja za riječ. Dajte na glasanje Zapisnik. Imamo 1 suzdržanog, ostali su glasali za, tako da konstatujem da je usvojen Zapisnik sa 16. sjednice Doma naroda. Prelazimo na tačku dva, Ad. 2. Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o strancima (prvo čitanje), predlagač: Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, broj: 01-02-1-2310/20, od 14.01.2021.
Ovo je prvo čitanje Prijedloga zakona. Po članu 103. Poslovnika prvo vodimo raspravu o potrebi donošenja i principima na kojima je Prijedlog zakon zasnovan. Dobili ste mišljenja Zakonodavno-pravnog sektora, Ustavnopravne komisije Doma naroda i Zajedničke komisije za ljudska prava Parlamentarne skupštine BiH. Zakonodavno-pravni sektor utvrdio je da Prijedlog zakona nije usklađen sa odredbama člana 95. Poslovnika Doma naroda, a da jeste usklađen sa Jedinstvenim pravilima za izradu pravnih propisa u institucijama Bosne i Hercegovine. Utvrdio je također da navedeni Prijedlog zakona ne sadrži mišljenja Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH i Direkcije za evropske integracije BiH. Predlagač Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH dostavio je 21.03.2021. godine Mišljenje Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH, a 07.04.2021. godine Mišljenje Direkcije za evropske integracije BiH. Ustavnopravna komisija Doma naroda konstatirala je da je Prijedlog zakona usaglašen sa Ustavom i pravnim sistemom Bosne i Hercegovine. Zajednička komisija za ljudska prava Parlamentarne skupštine BiH prihvatila je principe Prijedloga zakona. Riječ dajem predsjedavajućem Ustavnopravne komisije Doma naroda Bariši Čolaku ako želi. Ne želi. Hvala. Riječ dajem predsjedavajućem Zajedničke komisije za ljudska prava Parlamentarne skupštine BiH, gospodinu Lazaru Prodanoviću ako to želi. Nema potrebe. Hvala. Riječ dajem predlagaču Zakona ako ima potrebe. Izvolite gospodine Zvizdiću.
Hvala uvaženi predsjedavajući. Pozdravljam rukovodstvo Doma naroda, uvažene zastupnice i zastupnike. Vrlo kratko. Dakle, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine je na sjednici koja je održana 11.01.2021. godine usvojio po hitnom postupku Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o strancima. Istovremeno usvojen je jedan jako važan zaključak a to je – da Predstavnički dom zadužuje Ministarstvo sigurnosti da u što kraćem roku proširi kapacitete imigracionog centra kao specijalizirane ustanove za prihvat i smještaj stranaca kojima je odlukom nadležnog organa u Bosni i Hercegovini određena mjera stavljanja pod nadzor u skladu sa Zakonom o strancima. Dakle, prije svega želio bih samo podsjetiti na okolnosti koje su utjecale na predlaganje ovoga Zakona. Naime, Prijedlog zakona je upućen u parlamentarnu proceduru i dostavljen je Predstravničkom domu u decembru prošle godine. To je bilo vrijeme kada smo imali pojačan priliv migranata u Bosni i Hercegovini, a kao što se vjerovatno sjećate 17. novembra 2020. godine desio se je tragičan slučaj ubistva muškarca u sarajevskom naselju Otes. Tada je, naravno, javnost s pravom negodovala i postavila pitanje kako je moguće da država Bosna i Hercegovina nije obezbijedila uvjete da problematični migranti, tj. višestruki registrirani počinioci krivičnih djela i najtežih prekršaja budu sklonjeni sa ulica gradova u Bosni i Hercegovini. Osim ovoga u čitavoj drugoj polovini 2020. godine imali smo niz drugih rigistriranih krivičnih djela koji su počinjeni od strane migranata koji i dalje slobodno borave u Bosni i Hercegovini i pitanje je dana kada se može desiti ponavljanje takvih krivičnih djela. Prema tome, ovaj Zakon kako to stoji u njegovom obrazloženju ima za cilj ustvari da putem sistema generalne prevencije postigne efekat odvraćanja migranata od činjenja krivičnih djela na teritoriji Bosne i Hercegovine. ... Predstavnički dom smatra, i ovaj Zakon to pokazuje, da mi kao država moramo poslati poruku migrantima da nisu dobro došli ovdje ako imaju namjeru ubijati ili činiti razbojništva prema domaćem stanovništvu, posebno imajući u vidu činjenicu da smo od svih zemalja regiona, pa i Evropske unije, u prve tri godine, u prošle tri godine imali najhumaniji odnos prema migrantima. Dakle, s tim u vezi migranti koji borave u Bosni i Hercegovini, koji poštuju sve propise Bosne i Hercegovine, ne čine krivična djela i dalje će, naravno, imati ono što im garantuju međunarodni propisi u Bosni i Hercegovini, što znači da humanitarni aspekt ove migrantske krize neće biti zanemaren za one migrante koji poštuju propise Bosne i Hercegovine. S druge strane za one migrante koji ne poštuju propise treba ... sigurnosni aspekt ... odmah po pravosnažnosti kazni za prekršaje iz oblasti nasilja ili kršenja javnog reda i mira uputiti u ovaj imigracioni centar. Dakle, suštinu ovoga Zakona predstavlja član 1. koji proširuje zakonske razloge za deportaciju i stavljanje pod nadzor stranaca u Bosni i Hercegovini. A to nije samo stavljanje u promet opojnih droga već i posjedovanje i omogućavanje uživanja opojnih droga, kao i drugi zakonski razlozi koji su vezani za pravosnažno kažnjavanje stranaca za prekršaje sa elementima nasilja ili kršenja javnog reda i mira. Što se tiče Mišljenja Direkcije za evropske integracije BiH u vezi sa članom 2. Predstavnički dom će, naravno, prihvatiti ono što treba biti usklađeno sa evropskom praksom na putu Bosne i Hercegovine ka evropskim integracijama. Ali, evo, pozivam vas uvažene zastupnice i zastupnike da u prvom čitanju usvojimo ovaj Zakon koji, naravno, nije konačno i sistemsko rješenje čitave migrantske krize ali sigurno može biti važan prvi korak i poruka u kojem smjeru trebamo pristupiti rješavanju problema sa migrantima koji krše javni red i mir u Bosni i Hercegovini. Hvala.
Hvala doktore Zvizdiću. Otvaram raspravu. Javlja li se neko za riječ? Niko se ne javlja za riječ. Dajte na glasanje. Za je glasalo 8, protiv nije bio niko, suzdržanih je bilo 6. Dakle, opću većinu imamo, entitetsku ...
Hajde idemo ponoviti glasanje. Za je glasalo 9, suzdržanih je bilo 5. Imamo opću većinu, imamo entitetsku većinu. Dakle, konstatujem Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o strancima je usvojen u prvom čitanju. Prelazimo na tačku tri, Ad. 3. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (prvo čitanje), predlagač: Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, broj: 01-02-1-1769/20, od 14.01.2021.
Ovo je prvo čitanje Prijedloga zakona. Po članu 103. Poslovnika prvo se vodi rasprava o potrebi donošenja i principima na kojima je Prijedlog zakona zasnovan. Dobili ste mišljenja Zakonodavno-pravnog sektora i Ustavnopravne komisije Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Zakonodavno-pravni sektor utvrdio je da Prijedlog zakona nije usklađen sa odredbama člana 95. Poslovnika Doma naroda, a da jeste usklađen sa Jedinstvenim pravilima za izradu pravnih propisa u institucijama Bosne i Hercegovine. Utvrdio je također da navedeni Prijedlog zakona ne sadrži mišljenje Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH. Predlagač Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH dostavio je 02.03.2021. godine Mišljenje Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH. Ustavnopravna komisija Doma naroda konstatirala je da je Prijedlog zakona usaglašen sa Ustavom i pravnim sistemom Bosne i Hercegovine i prihvatila principe Prijedloga zakona. Riječ dajem predsjedavajućem Ustavnopravne komisije Doma naroda Bariši Čolaku ako to želi. Ne želi. Hvala. Riječ dajem predlagaču Zakona. Izvolite.
Uvaženi predsjedavajući, zamjenici, kolegice i kolege delegatkinje, delegati, sve vas srdačno pozdravljam. I, evo, cijeneći i svoje i vaše vrijeme vrlo ću kratko. Ovaj Zakon je motiviran stanjem na terenu koje imamo da imate jako veliki broj ljudi koji istovremeno obnašaju funkcije i ministara i zastupnika. Tragajući za rješenjem došlo se do toga da se kao model iskoristi ono što je model u Republici Hrvatskoj i uvede institut mirovanja parlamentarnog mandata koji je, je li, neupitno osvojen na izborima. Ali, evo, zbog situacije kakva jeste, da ja sada ne ulazim u kvalifikacije. Imate ljude koji su u višestrukim ulogama, imate poslanike u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Federalnom parlamentu, a evo i u Parlamentarnoj skupštini BiH, koji su u isto vrijeme ministri. To je omogućio Izborni zakon smatrajući da se to može desiti u prelaznom periodu, ali, evo, nažalost, taj prelazni period kod nas traje malo duže. Usvajanje ovog Zakona šta bi značilo? Značilo bi praktično da ministar u bilo kojoj od vlada koji je osvojio mandat nastavlja obnašati funkciju ministri i sve dok je ona ili on ministar u Parlamentu funkciju zastupnika obnaša sljedeći sa liste. Kada se formira vlast i taj ko je osvojio mandat, je li, bude ponovo izabran ili ne izabran ima pravo da odluči da li se vraća u Parlament na mandat koji je osvojio. Praktično to znači, ne volim imena spominjati, ali evo rado ću spomenuti ime zato što je kolegica ovdje u Predstavničkom domu Edita Đapo koja je ministrica u Parlamentu federacije i koja podržava, ... razgovarao sa većinom koji su u ovoj situaciji i svi podržavaju ovaj Zakon, dakle, gospođa Đapo bi nastavila biti ministrica u Federalnoj vladi. Ako se uspostavi nova vlada, i kada se uspostavi, u kojoj ona nije ministrica, nju njen mandat koji je osvojila na izborima čeka. U međuvremenu je na tom mjestu, dakle da ne trpi ni Zastupnički dom, onaj ko je drugi na listi. Dakle, model, da skratim, koji postoji u Hrvatskoj mislim da odgovara i političkim strankama koje imaju nerijetko i jako veliki broj ljudi u dvojakim ulogama koji ne mogu istovremeno biti dobri i zastupnici i ministri. Čest je slučaj da kvorum zavisi evo u Predstavničkom domu, ne ovdje, od toga da li se održava ili ne održava Vlada Federacije, da imate predsjednika Federacije koji prvo glasa za zakon pa onda potpisuje ukaz, ovaj, je li, o objavljivanju, o proglašenju tog zakona. Mislim da bi bilo dobro i za stranke da ti ljudi obnašaju funkciju u izvršnoj vlasti, sljedeći na listi ulazi, obavlja tu funkciju sve dok je čovjek na izvršnoj vlasti, a opet za ove ljude je to garancija, je li, da osvojeni mandat ih čeka i da im to neće i ne može niko oduzeti. Imate i druge slučajeve u koje ja sad ne bih ulazio, recimo bolest koja dugo traje, liječenje u inostranstvu, itd., stranke izgube mejsto u Parlamentu koje nerijetko, evo, u našim uslovima može značiti većinu na ovoj ili na onoj strani. Zašto ne dok je neko odsutan iz bilo kojih razloga duže od šest mjeseci ne bi onaj ko je sljedeći na listi obnašao poslanički mandat. Samo još da kažem da je ovaj Zakon jednoglasno usvojen u Predstavničkom domu uz jedan amandman HDZ-a koji smo takođe jednoglasno usvojili. Ja vam se zahvaljujem na pažnji.
Hvala kolegi Magazinoviću. Otvaram raspravu. Je li se neko javlja za riječ? Gospodin Čović se javlja za riječ.
Uvažene kolegice i kolege, dame i gospodo. Evo, samo kratko obzirom da smo kao Hrvatska demokratska zajednica BiH o ovom Prijedlogu razgovarali jer kroz dva doma trebalo bi to malo usuglasiti. Većina ovog što ste vi iznijeli je, što se nas tiče, ok, prihvatljivo kao takvo i mislimo da trebamo uvesti jedan standard ponašanja kada imamo ovakvu situaciju i moguće je još da nešto treba tu doraditi ili nedoraditi, ali u osnovi mi ćemo danas biti protiv ovoga Prijedloga iz prostog razloga što izmjene koje bi eventualno usvojili u drugom čitanju ovog teksta stupaju tek nakon narednih izbora. A mi s druge strane imamo vrlo jasnu jednu obvezu, i zbog toga smo protiv, da čak do kraja šestog mjeseca, prema Sporazumu koji smo potpisali u Mostaru između dvije političke opcije i pet predstavnika međunarodnih institucija, usvojimo izmjene i dopune Izbornog zakona koji bi htjeli cjelovito sagledati izmjene i dopune, od izbora članova Predsjedništva, od predstavnika u klubovima Doma naroda kada je u pitanju ovaj Dom, odnosno Dom Federacije i puno još dorada na Izborni zakon koji ponekad neko zove tehničkim izmjenama. Ovo što ste vi predložili ovdje nisu tehničke izmjene i ja mislim da ... taj Prijedlog zakona koji će doći na dnevni red, ja se nadam, i u ovaj Dom ovdje, trebalo svakako sadržavati. Znači, vjerujem da ćemo tada ovaj segment o izmjenama i dopunama Zakona podržati, a do tada ćemo strpljivo raditi sa predstavnicima parlamentarne većine, ali i opozicije ova dva doma Parlamenta. Zbog toga i danas na dnevnom redu imamo uspostavljanje ove radne grupe koja bi se trebla baviti izmjenama i dopunama Izbornog zakona kako u Domu naroda kroz naša tri kluba, tako i Zastupničkom domu koji je sutra, gdje će biti uključeni svi klubovi stranački, i naravno Vijeća ministara. Čak smo se tamo kroz Zajednički kolegij obvezali da uključimo po potrebi i neke institucije koje nam mogu biti na dispoziciji. Znači, jedini razlog radi čega danas mi imamo ovakav stav je što želimo cjelovitu izmjenu Izbornog zakona koja bi osigurala provedbu svih odluka Suda u Strazburu i naravno odluka Ustavnog suda BiH, legitimno predstavljanje naroda. Tada uz izbor članova Predsjedništva, Doma naroda, mislim da i ova izmjena koju ste vi predložili danas ovdje apsolutno može biti sastavni dio tog dokumenta što se tiče Hrvatske demokratske zajednice BiH. Hvala vam lijepo.
Dušanka Majkić. Izvolite.
Hvala lijepo. Evo, želim da kažem nekoliko riječi vezano za ovaj Zakon. Prvo moj stav je da mislim da ovakav Prijedlog danas ne treba usvojiti. Zašto je moj takav stav? Zato što vas podsjećam prvo da je tačka, čini mi se, 10. današnjeg reda, Prijedlog zaključka o formiranju Interresorne radne grupe za pripremu prijedloga izmjena i dopuna izbornog zakonodavstva i smatram da svaki novi prijedlog treba da završi na toj grupi. Jesmo li mi formirali radnu grupu koja će se baviti svim pitanjima vezanim za Izborni zakon ili mi sad igramo se i žurimo da napravimo nešto prije nego što se formira radna grupa i ona započne rad. Dakle, prvo sumnjam u namjere podnosioca. Druga stvar koju takođe želim da skrenem pažnju je da pitanje ovog uvođenja instituta mirovanja parlamentarnog mandata nikada nije bilo iskorišteno tako populistički kao što je to ovaj put. Nema lica ja mislim u ovoj zemlji koje ne smatra da jedno lice može ... samo jedan mandat. Ja mislim da to nema nikoga ko bi bio, ko bi sporio tako nešto. Ali šta jeste sporno? Kod parlamentarnih demokratija koje imaju ne ovakav sistem, dakle, nego sistem po kome poslanički mandati pripadaju strankama, to je lakše izvesti i u takvim zemljama se to češće dešava. Šta bi to značilo u Parlamentarnoj skupštini imati ovakvu stvar i je li to svjesna zamjena teza, pa umjesto dogovora i traženja rješenja na pitanje zašto nam se ovo dešava, zašto još uvijek nije formirana Vlada Federacije. Je li Izborni zakon kriv za to? Dakle, skrivamo krivce da bi došli do neke pozicije koja bi omogućila ... i šetanje sa mjesta izvršne i zakonodavne vlasti. Nema ni jednog razloga koji to može opravdati. Drugo, hoće li to uticati da se stvari promijene? Hoće li ovom dodatnom normiranju uticati da se stvari promijene? Hoćemo li zbog donošenja, kaže ... ovakav Zakon, hoćemo li imti situaciju da ćemo brže konstituisati vlast? Nećemo. Šta ćemo, koji je to novi kvalitet koji ćemo imati? Mi treba da se bavimo pitanjem zašto nam se ovo događa. I znamo odgovor, ne smijemo, nećemo da ga kažemo naglas. Dakle, uvijek sam sumnjala u dobre namjere podnosioca izmjena Izbornog zakona koji eksciplitno nisu mogli da izbace kakvu korist od toga imamo, kakvu zemlja korist ima od toga što će nešto dodatno normirati. U skladu s tim mislim da je ovo, nema dovoljno argumenata da bi se ovakav Zakon mogao prihvatiti i zato mislim da ga ne treba podržati. Hvala vam.
Sljedeći je gospodin Mladen Bosić. Izvolite.
Hvala predsjedavajući. Pa, ovo je sasvim sigurno dobar prijedlog promjena u Izbornom zakonu, ali evidentno je da je to parcijalni pristup promjenama i da je to, u stvari sad mi pričamo o suštini stvari ovdje zašto je Bosna i Hercegovina došla u ovakav glib da ne može da se pomaknemo ni na jednu stranu. Ovdje je pitanje da li stvari treba rješavati korak po korak, kao što je ovdje, ovdje je predložen jedan korak u promjenama Izbornog zakona, ili se stvari moraju rješavati ili sve ili ništa. Zbog politike rješavanja stvari ili sve ili ništa mi smo u zastoju ovdje, pa ne mogu da kažem, ali sigurno dva posljednja mandata. I to je odgovornost politika koje su ovdje definisane. I, evo, na jednom malom primjeru promjene Izbornog zakona ustvari dobijamo sliku zašto smo došli uopšte u ovakvu situaciju. Velika vjerovatnoća je da se neće moći dobiti sve i velika vjerovatnoća je da neće biti usvojen ovaj Zakon na osnovu ovog što će raditi ova komisija koja je predložena u nastavku dnevnog reda. Znači, preuzimate na sebe odgovornost da sve bude blokirano dok ne dobijete ono što želite, a želite sve što je u vašu korist. A to nije moguće u Bosni i Hercegovini. Zato vas ja upozoravam na to da bi trebali razmisliti hoćemo li praviti pomak ikako iz ovog blata u koje smo upali ili ćemo ostati ovako zakovani, a mogli bi ostati ovako zakovani još dugi niz godina. Hvala.
Hvala. Gospodin Denis Bećirović. Izvolite.
Zahvaljujem. Ja želim reći da vjerovatno od 15 delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH nema ni jednog koji neće priznati istinu, a to je da u ovom segmentu imamo jedan očit problem. Taj problem je vidljiv i političkim strukturama, a vidljiv je i cjelokupnoj javnosti, i najčešće o njemu pričamo kada on eskalira. Svi smo svjedoci koliko je bila, da ne kažem, i apsurdna situacija i nakon ovih izbora da jedni te isti ljudi obnašaju istovremeno i funkcije ministarske u izvršnoj vlasti, a istovremeno predsjedavaju ili su poslanici i u zakonodavnim organima vlasti. To jednostavno nije dobra poruka. I kada smo već saglasni svi da to nije dobro valjda je red da te probleme otklanjamo. Najbolje rješenje bi bilo da je samo Vijeće ministara BiH ponudilo odgovarajuće zakonske izmjene i dopune potrebnih zakona i da to pitanje otklonimo kao i niz drugih problema. Međutim, nikakav prijedlog nije došao od Vijeća ministara. U ovom slučaju poslanik Magazinović i Predstavnički dom su odlučili da u skladu sa svojim ustavnim i poslovničkim pravima pokušaju da na jedan konkretan način riješe ovaj problem. I imamo pred nama Prijedlog koji je u prvom čitanju, dakle, naglašavam sada ovo da je ovo Prijedlog zakona u prvom čitanju. Čak i ako ima nekih potrebnih promjena u tekstu Zakona imamo drugo čitanje, imamo prije toga amandmansku fazu i možemo još dopuniti ako se ukaže potreba za tim. Ja mislim da je krajnje vrijeme da pokažemo malo političkog sluha i političke volje da neke konkretne probleme rješavamo, barem u onim slučajevima, a ovo je jedan od tih, gdje ovakav Prijedlog zakona apsolutno nikog ne ugrožava, ali sasvim sigurno uvodi određenog reda u cijeloj zemlji. I stoga još jednom pozivam da podržimo ovaj Prijedlog zakona.
Sljedeći je Zlatko Miletić. Izvolite.
Hvala predsjedavajući. Pokušat ću zaista da budem kratak. Evo, najbliži sam diskusiji gospodina Bosića. Šta želim zapravo da kažem, a u suštini da kažem nešto novo? Ja ću pokušati sagledati jedan drugi aspekt ovog problema imajući u vidu da ja znam pojedine osobe u Bosni i Hercegovini koje obnašaju tri dužnosti na ovaj način. Postavlja se pitanje, s obzirom da nas građani s pravom kritikuju da nismo u stanju da obnašamo niti jednu dužnost a ne tri, ko su ti ljudi, jesu li oni supermeni i kako je moguće da neka osoba radi na tri mjesta. Znači, to je potpuno nemoguće. Da ne govorim o tome da pojedinci isto tako primaju plaću na dva-tri mjesta i primaju ogroman novac, a u stuštini za taj novac ne pružaju građanima Bosne i Hercegovine nikakvu ... Ja neću iznositi kontra argumente niti argumentaciji gospodina Čovića, niti gospođe Dušanke Majkić, vi imate pravo na svoje mišljenje, ja to uvažavam, možda ste vi u pravu. Ali upravo iz razloga o kojem govori gospodin Bosić, evo, formirat ćemo mi u skladu sa članom ili člankom 10. dnevnog reda Interresornu radnu grupu, je li nam vi garantujete da će to biti brzo, u roku od mjesec, dva. Ako vi to garantujete ovo nije potrebno. Ali s obzirom na činjenicu da u ovoj zemlji traje politika nedogovaranja u ničemu ja smatram da je zaista trud koji je uložio gospodin Magazinović i taj pristup korak po korak, pa dajte, evo, da napravimo prvi korak. On ne vrijeđa nikog, niti jedan narod, naprotiv on će i stvoriti političkim stranakama koje učestvuju u vlasti da imate više prostora da više ljudi vaših dođe do izražaja. I mislim da je on vrlo korektan i s političkog i društvenog, a ako hoćete i finansijskog aspekta. Eto, toliko, hvala.
Zahvaljujem. Gospodin Sredoje Nović. Izvolite.
Uvaženi predsjedavajući, dame i gospodo, kolegice i kolege. Ja želim nekoliko rečenica da kažem u povodu ovog Zakona. Slažem se sa svima koji kažu da ovdje i u ovom Domu ali i u Predstavničkom nema niko ili je svedeno na minimum onih koji misle da je normalno obavljati jednu, dvije ili ne znam koliko funkcija na nivou Bosne i Hercegovine ili, pak, entiteta ili opština, itd. Pažljivo sam ističao ovaj Zakon i moram vam reći ako bi to bilo ono što je i predlagač Zakona rekao nije to sporno. Uopšte nije sporno da li ćemo mi prilikom formiranja izvršne vlasti ljude koji su izabrani da kažemo – ne možete obavljati, morate zamrznuti svoj mandat. Mene ne brine to, ali to nije to. Jer, zašto? Zamrzavanje me brine. Nije nikada zamrznuto meso dobro kao sirovo. A mi ovdje otvaramo jedan interesantan postupak. Mi poslanicima dajemo, dodatno izdižemo iznad onog što danas imaju, mi poslanicima kažemo – možete vi biti sada malo ministar, pa ćete vi za pola godine, godinu, kažete – ja neću više da budem ministar, znate, hoću ja da se vratim u poslaničku klupu. I vi fino u poslaničku klupu, vaš mandat vas čeka. Koga to čeka, šta je ovaj sistem pa da mi nekome kažemo – neka, vas čeka vaše radno mjesto. Pa nije to radno mjesto činovnika tamo, pa i ono se popuni za četiri godine, pa ste vidjeli problema u upravi državnoj koliko ima oko toga. To je, dakle, jedna dimenzija. Druga, u ovako nestabilnoj, nažalost politički nestabilnoj zemlji, gdje ste svi vi svjedoci i svi smo, već godinama govorimo o onima koji, preletače zovite ih, zovite ih kako god hoćete, koji dođu pa, recimo, pa recimo, poslanik bude izabran i on ide u Savjet ministara, jedan ili dva, iz ovog ili onog naroda, sasvim svejedno. Za godinu dana on kaže – ma, ja neću više da budem u ovoj stranci, ja sam slobodan strelac. Vi u Savjetu ministara stavljate problem, vi morate mijenjati tog čovjeka radi većine, jer valjda je svagdje normalno da imate većinu. On kaže opet – ja odoh, sad neću više biti u Savjetu ministara, ja se vraćam u dom, odnosno u Predstavnički dom i dole ću biti sada ja u nekoj drugoj stranci, pa ću ja biti tamo, ne više ta, već neka druga. Pravo je njegovo, što je sasvim razumljivo. Ja ću podržati onaj dio koji govori da se može zamrznuti mandat do izbora izvršne vlasti. Ali kada se izabere izvršna vlast birajte gospodo poslanici šta hoćete, hoćete li u izvršnu ili hoćete u Predstavnički dom. Pa, kaže – nestabilno je u Savjetu ministara, može Savjet ministara da padne. Šta kada sudar imate na putu pa poginete? Tamo nije nesigurno voziti, jel da. Ali vi hoćete time da poslanicima još dodatno date neku sigurnost koju oni ne mogu imati pravo. Protiv sam takvog ponašanja, do formiranja vlasti da, ali kada se formira vlast završavamo sa time. Ja bih podržao i danas ovaj Zakon ali me brine što, koliko god sam analizirao, ovaj Zakon se ne može, ne može amandmanski djelovati. Ne može jer imaju dva amandmana koje bi morali ukinuti, a mi to ne možemo ukinuti. Mi možemo djelovati amandmanski na amandmanu. I to me brine. Inače bih rado podržao jer smatram da zaista niko nema pravo na to. I još jedna stvar, može li se desiti da poslanik kaže, njegova partija – hajte vi sada konkurišite i budite direktor pošta ili direktor elektrodistribucije, ili ne znam kako se već zove, ovaj, izađite iz poslaničkog mandata, zamrznite tamo, a doći će umjesto vas neko drugi. I vi odete, idete tamo. I nakon, jel da, obavljanja onog što nekom treba vi kažete – eh, sad se vi vratite u poslaničku klupu. Pa, hoćemo li mi to uvoditi zamjeničke mandate? Pa, dajte da uvedemo onda, ovaj, da ne biramo poslanike samo koji će imati četiri godine kada dođe, već da to bude zamjenik poslanika. Ja mislim da treba malo temeljitije, uz, dakle, još jednom naglašavam, apsolutnu podršku, da se ovo pitanje potpuno pravno, čisto, završi, ali da možemo ga srediti na način da ne možemo omogućiti moguću zloupotrebu nekima drugima. Zato mislim da je prilika kada bude se radio Izborni zakon da o tome rasprave vodimo, a nije to ni daleko, to je dva mjeseca, do tada izbora neće ni biti. Hvala.
Hvala gospodinu Noviću. Ovim smo iscrpili raspravu. Zatvaram je. Glasamo o Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine u prvom čitanju. Dajte glasanje. Prisutno 14 – za glasalo 5, protiv 8, 1 suzdržan. Nemamo opće većine. Nije prošao Prijedlog. Idemo na sljedeću tačku dnevnog reda, to je, Ad. 4. Prijedlog zakona o dopuni Zakona o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine (prvo čitanje), predlagač: Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, broj: 01-02-1-2144/20, od 14.01.2021., s mišljenjima Ustavnopravne komisije i Komisije za finansije i budžet Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH
Ovo je prvo čitanje Prijedloga zakona. Po članu 103. Poslovnika prvo se vodi rasprava o potrebi donošenja i principima na kojima je Prijedlog zakona zasnovan. Dobili ste mišljenja Zakonodavno-pravnog sektora i Ustavnopravne komisije Doma naroda i Komisije za finansije i budžet Doma naroda. Zakonodavno-pravni sektor utvrdio je da Prijedlog zakona nije usklađen sa odredbama člana 95. Poslovnika Doma naroda, a da jeste usklađen sa Jedinstvenim pravilima za izradu pravnih propisa u institucijama Bosne i Hercegovine. Utvrdio je također da navedeni Prijedlog zakona ne sadrži mišljenja Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH i Direkcije za evropske integracije. Predlagač Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH dostavio je 02.03.2021. godine Mišljenje Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH, a 17.02.2021. Mišljenje Direkcije za evropske integracije. Ustavnopravna komisija Doma naroda konstatirala je da Prijedlog zakona nije usaglašen sa Ustavom i pravnim sistemom Bosne i Hercegovine. Komisija za finansije i budžet Doma naroda, imajući u vidu Mišljenje Ustavnopravne komisije, nije prihvatila principe Prijedloga zakona. Riječ dajem predsjedavajućem Ustavnopravne komisije Doma naroda Bariši Čolaku ako to želi. Nema potrebe. Hvala. Riječ dajem predsjedavajućoj Komisije za finansije i budžet Doma naroda Dušanki Majkić. Izvolite Dušanka.
Dakle, ovo je ona loša situacija kad se zatekne da Ustavnopravna komisija, koja daje ustavni osnov, odnosno usaglašenost sa ustavnim sistemom zemlje, kada dadne negativan stav na jedan zakon, a poslije toga je na redu rasprava na nadležnoj komisiji, u ovom slučaju Komisiji za finansije i budžet. Nemamo mi šta da raspravljamo o Zakonu koji nije dobio ustavni osnov. U skladu s tim ni Komisija se nije izjašnjavala, ali obavještava da je osnovni razlog zbog toga što taj Zakon nije dobio ustavni osnov.
Hvala gospođo Majkić. Dakle, prije dajem predlagaču Zakona ako ... Gospodin Magazinović. Izvolite.
Vrlo kratko. Oba zakona, dakle, i Zakon o plaćama i naknadama u institucijama i Zakon o radu predlažu i predviđaju ovim zakonom ukidanje jubilarne nagrade za izabrane i imenovane zvaničnike. Svima nam je sve jasno ovo. Mnogi su se od vas našli u situaciji da dobiju ili budu u prilici da dobiju jubilarnu nagradu a da i ne znaju da im to pripada, dok ima i onih koji su znali i zvali računovodstvo svako 15 dana da pitaju kada će im biti tih 800 maraka, koliko vrijedi. Dakle, nismo svi isti. Ali, smatram da pored svih privilegija koje uživamo i svih prihoda koje imamo da je ovo potpuno jedna suvišna privilegija koja pripada u svakom slučaju uposlenicima. I, naravno, da daktilograf treba dobiti jubilarnu nagradu i, naravno, da svi ostali uposleni, ali, po meni, ta nagrada ne treba da pripada ministrima i zastupnicima. Naravno, ovdje ima drugačijih mišljenja koje se najčešće upakuju u principe, u ljudska prava, u Ustav. Ali, ja bih prihvatio nekako da je ovo odbijeno na način kao što je recimo gospodin Čović obrazložio prethodni – da, rješenjem je u redu ali u sveobuhvatnim izmjenama ćemo vjerovatno tako nešto podržati, ... to prihvatljivo i drži vodu, mada, dakle, imam potpuno drugačije mišljenje o tome. Ali, da ovaj Dom kaže da je ukidanje jubilarne nagrade poslaniku i ministru antiustavno, jer je to nalaz komisije, da je ovo suprotno Ustavu, to, dozvolite, ne mogu da prihvatim. I ja vas radi digniteta Doma molim da odbijete ovo Mišljenje, a šta će biti sa Zakonom meni je sasvim svejedno, vidim da je većina, ovaj, opredijeljena da uzme koliko uzeti može.
Javio se Denis Bećirović za diskusiju. Izvolite.
Podsjećam sve prisutne da prije, možda, godinu dana ista ovakva dva zakona koji predviđaju ukidanje jubilarne nagrade su bila ovdje u Domu naroda kada sam bio lično predlagač. Podsjećam to jer smo kolega Magazinović i ja zajedno radili na tome i odlučili da on pokuša kroz Predstavnički dom, a ja kroz Dom naroda, da to prođe. I možete zamisliti u kakvu paradoksalnu situaciju smo danas došli, a moram reći unikatno do sada. Ista dva zakona su bili na ovoj Ustavnopravnoj komisiji i dobila su pozitivno mišljenje da ima ustavni osnov. I sada dolaze ista dva zakona i isti ljudi o istoj stvari kažu – nema ustavni osnov. Kako je to moguće? To je zaista jedan apsurd koji do sada nije viđen u Parlamentarnoj skupštini BiH. Drugo što želim reći povodom ovih zakona poslanika Magazinovića jeste sljedeće. Ne smijemo zaboraviti da pandemija globalna pogodila je cijeli svijet pa i Bosnu i Hercegovinu, i ljudi se s tom pandemijom bore više od godinu i pol dana. Javno pitam, ako ima iko ovdje u ovom momentu iz Vijeća ministara, ima li i jedna mjera Vijeća ministara BiH, na čelu sa Tegeltijom, koja je ... neki program ušteda. Takve mjere izgleda da nema. Nemamo čak ni Budžeta u 2021. godini, a barem smo ga u ovoj godini pandemije morali imati na vrijeme, nemamo nikakav program štednje. I sada imate dva prijedloga zakona koji predviđaju barem simbolično da pravimo određene uštede. Neće to finansijski toliko značiti, ali jeste jedna pozitivna poruka da krenemo u tom pravcu da se nešto štedi i u državnim institucijama. Ovo se tiče, dakle, svih građana u Bosni i Hercegovini. Zašto? Zato što umjesto da ukidamo jubilarne nagrade, brojne druge neopravdano nataložene privilegije ovdje se pristupa tome da dolazimo u situaciju da u vremenu pandemije u ovoj zgradi od strane Parlamenta, od strane Vijeća ministara kupuju se skupocjeni tepisi, najskuplji mogući kancelarijski namještaj, skupocjeni automobili. Ja stvarno se pitam kuda vodi takva politika. To je pitanje i za izabrane predstavnike, ali Bogami i za svakog čovjeka u ovoj zemlji. Na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine svi ljudi sebi trebaju postaviti jedno temeljno pitanje da li je baš taj ... opijum toliko jak u ovoj zemlji da mora u svakoj prilici i povodom svakog pitanja da porazi elementarne principe solidarnosti i jednakosti. Zahvaljujem.
Hvala. Zlatko Miletić. Izvolite.
Hvala lijepo. Moram reći da sam i ja zbunjen. Evo, zaista slušajući gospodina Novića koji je iskusan čovjek, ja volim nešto da naučim, i ova njegova argumentacija koju je dao maloprije oko Izbornog zakona, ja bih volio da nešto slično čujem bar kada je u pitanju ovaj Prijedlog gospodina Magazinovića, da čujem to šta je protivustavno u ovom Prijedlogu. Ja vas molim da pogledate, ja ću vam to pokazati, i moja diskusija je slična onoj diskusiji koju sam imao kada sam prošli put razgovarao o ovom pitanju, ja zaista ne mogu da shvatim da je nama ovdje, našem sazivu ministara u Vijeću ministara stalo toliko do tih 800 maraka. Znači, ja, ljudi moji, ne mogu to da shvatim. Pogledajte nakon ovog istraživanja ... poslanika i delegata u Parlamentu BiH su ... u Evropi. Mi smo prvi u Evropi u odnosu na prosječnu platu u Bosni i Hercegovini, znači puta šest. Kada idete i pogledate sve do kraja, uključujući i zemlje Evropske unije, najniži omjer ima Malta koja ima, znači njihovi parlamentarci imaju plaću ispod njihovog prosjeka, znači, njihovog stanovništva. Mi imamo primanja šest, šest puta veća nego prosječni građanin u Bosni i Hercegovini i borimo se, molim vas lijepo, i tih 800 maraka da uzmemo. Ja moram reći mene je zaista, zaista me je sramota. Ali bih volio da me neko uvjeri zašto i zbog čega, ovo što Denis kaže, prošli put je bilo ustavno, a sad ko biva nije ustavno, možda ćemo čuti i nešto novo. Hvala.
Hvala Vama. S time smo iscrpili, ustvari izvinjavam se, imamo Barišu Čolaka. Ispravka krivog navoda. Izvolite gospodine Čolak.
Hvala Vam gospodine predsjedatelju. Pa, evo, imam potrebu ipak osvrnuti se na par ovih diskusija, čisto pojašnjenja radi. Naime, ja sam to rekao i na Ustavnopravnom povjerenstvu, ali očigledno moram ponoviti i sada, članak IX stavak 2. Ustava je vrlo jasan. I dok se god to ne promijeni ja ću uvijek zastupati takvo stajalište kako piše u Ustavu. To je jedna dimenzija. Druga dimenzija je ova koja se tiče ljudskih prava. Naime, ako vi u istoj poziciji dovodite, ili u sličnoj poziciji, dva ili više subjekata u različit položaj to može biti skopčano i sa povredom ljudskih prava, apsolutno. Ja ne tvrdim sto posto da je to tako, ali smo imali, ako se sjećate, itekako probleme i to ova, naš, to je jako puno pretrpio, dakle, naš proračun po pojedinim tužbama kada je riječ o pravosuđu. Znate šta se dešavalo kada se tiče o nositeljima pravosudnih funkcija. I iz tih razloga ja, dakle, smo odlučili tako kako smo odlučili. To je jedna dimenzija. I druga dimenzija, ja zaista mislim da stvari treba rješavati, dakle, ne parcijalno, da ih treba rješavati globalno i mislim da u tom smislu treba jednostavno napraviti određene promjene. Slažem se u smislu da je vrlo potrebno napraviti promjene kad se tiče, dakle, plaća, ne znam bilo je riječi o vojnicima, bilo je riječi o policajcima, bilo je riječi o našim državnim službenicima, ali kada je riječ o ovom prijedlogu koji je konkretno dat mislim da jednostavno da je Mišljenje Ustavnopravnog povjerenstva apsolutno utemeljeno na Ustavu i na drugim zakonima. Hvala vam lijepo.
Hvala gospodine Čolak. S time smo iscrpili diskusiju. Glasa se o Mišljenju Ustavnopravne komisije Doma naroda. Dajte glasanje. Imamo opću većinu, imamo entitetsku većinu. Prema tome, za je glasalo 8, protiv je glasalo 4, suzdržanih je bilo 2. Opća većina da, entitetska većina da. Dakle, podržano je Mišljenje Ustavnopravne komisije Doma naroda i time je Prijedlog zakona pao. Idemo na sljedeću tačku dnevnog reda, to je tačka pet, Ad. 5. Prijedlog zakona o dopuni Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine (prvo čitanje), predlagač: Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, broj: 01-02-1-2145/20, od 14.01.2021., sa Mišljenjem Ustavnopravne komisije Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH
Ovo je prvo čitanje Prijedloga zakona. Po članu 103. Poslovnika prvo se vodi rasprava o potrebi donošenja i principima na kojima je Prijedlog zakona zasnovan. Dobili ste mišljenja Zakonodavno-pravnog sektora i Ustavnopravne komisije Doma naroda Parlamentarne skupštine. Zakonodavno-pravni sektor utvrdio je da Prijedlog zakona nije usklađen sa odredbama člana 95. Poslovnika Doma naroda, a da je usklađen sa Jedinstvenim pravilima za izradu pravnih propisa u institucijama Bosne i Hercegovine. Utvrdio je također da navedeni Prijedlog zakona ne sadrži mišljenja Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH. Predlagač Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH dostavio je traženo Mišljenje Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH 02.03.2021., a 15.02.2021. Mišljenje Direkcije za evropske integracije BiH. Ustavnopravna komisija Doma naroda konstatirala je da Prijedlog zakona nije usaglašen sa Ustavom i pravnim sistemom Bosne i Hercegovine i nije prihvatila principe Prijedloga zakona. Riječ dajem predsjedavajućem Ustavnopravne komisije Doma naroda Bariši Čolaku ako je traži. Ne traži. Hvala. Riječ dajem predlagaču Zakona.
Da, ista je stvar. Dakle, otvaram raspravu. Da li se neko javlja za riječ? Niko se nije javio za riječ. Glasamo o Mišljenju Ustavnopravne komisije Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Za je glasalo 9, protiv je glasalo 4, suzdržan je bio 1. Opća većina da, entitetska većina da. Dakle, podržano je Mišljenje Ustavnopravne komisije i time je ovaj Zakon odbijen.
Gospodin Špirić traži pauzu od 10 minuta. Imamo pauzu od 10 minuta.
Nastavljamo sa sjednicom. Idemo na tačku šest, Ad. 6. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama (prvo čitanje), predlagač: Vijeće ministara BiH, broj: 01-02-1-495/21, od 16.03.2021.
Ovo je prvo čitanje Prijedloga zakona. Po članu 103. Poslovnika prvo se vodi rasprava o potrebi donošenja i principima na kojima je Prijedlog zakona zasnovan. Dobili ste mišljenja Zakonodavno-pravnog sektora i Ustavnopravne komisije Doma naroda i Komisije za finansije i budžet Doma naroda. Zakonodavno-pravni sektor utvrdio je da Prijedlog zakona je usklađen sa odredbama člana 95. Poslovnika Doma naroda, a da nije usklađen sa Jedinstvenim pravilima za izradu pravnih propisa u institucijama Bosne i Hercegovine. Predlagač Vijeće ministara BiH dostavilo je 16.03.2021. godine tekst Prijedloga zakona ... korekcijama iz Mišljenja Zakonodavno-pravnog sektora Parlamentarne skupštine BiH, odnosno uskladio ih. Ustavnopravna komisija Doma naroda konstatirala je da je Prijedlog zakona usaglašen sa Ustavom i pravnim sistemom Bosne i Hercegovine. Komisija za finansije i budžet Doma naroda prihvatila je principe Prijedloga zakona. Riječ nudim predsjedavajućem Ustavnopravne komisije Doma naroda Bariši Čolaku ako to želi. Nema potrebe. Hvala. Riječ dajem predjedavajućoj Komisije za finansije i budžet Doma naroda Dušanki Majkić, ako želi. Ni ona ne želi da se obrati. Hvala. Riječ dajem predlagaču Zakona ako ima potrebe. Predlagača Zakona nema. Otvaram raspravu. Je li se neko javlja za riječ? Niko se na javlja za riječ. Zatvaram raspravu. Glasamo o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama, prvo čitanje. Dakle, imamo 8 za, protiv 4, suzdržana 2. U Federaciji – 8 za, suzdržan 1, u Republici Srpskoj – 4 protiv, sudzržan 1. Opću većinu imamo, entitetsku većinu nemamo. Idemo u naknadno glasanje, dakle nećemo ići u drugi krug glasanja. Dakle, Zakon o javnim nabavkama nije usvojen u prvom čitanju.
Ide, odnosno ide na usaglašavanje, izvinjavam se. Prelazimo na tačku sedam, Ad. 7. Delegatska inicijativa Zlatka Miletića koja glasi: „Nalaže se Vijeću ministara BiH da, na osnovu člana 7. Zakona o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine ('Službeni glasnik BiH', br. 50/08, 35/09, 75/19, 32/12, 42/12, 50/12, 32/13, 87/13, 75/15, 88/15, 16/16, 94/16, 72/17 i 25/18) i člana 17. Zakona o Vijeću ministara BiH ('Službeni glasnik BiH', br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), donese odluku o visini osnovice za obraćun plaće zaposlenima u institucijama Bosne i Hercegovine za 2021. godinu (minimalan iznos od 535,50 KM koliko je iznosila prije prvog smanjenja 2008. godine), uspostavi ekonomski i socijalni dijalog sa sindikatima u institucijama Bosne i Hercegovine i potpiše kolektivni ugovor sa sindikatima, u skladu s članom 9. Zakona o štrajku u institucijama Bosne i Hercegovine, u neposrednim pregovorima sa Sindikatom poduzme hitne mjere kako bi postavljene zahtjeve rješili sporazumno na obostrano zadovljstvo i korist, kako bi se popravio egzistencijalni status zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine“, broj: 02-50-6-2098/20, od 23.10.2020.
Dobili ste Mišljenje Komisije za finansije i budžet Doma naroda. Komisija nije podržala inicijativu. Takođe povodom ove delegatske inicijative dostavljeno je i Mišljenje Ministarstva finansija i trezora BiH. Riječ dajem Dušanki Majkić, predsjedavajućoj Komisije za finansije i budžet Doma naroda ako ima potrebe da obrazlaže. Nema potrebe. Hvala. Riječ dajem podnosiocu inicijtive, gospodinu Miletiću. Izvolite.
Hvala lijepo predsjedavajući. Evo, ja ću, ja možda sam nekima od vas dosadan, ja to znam, ali s obzirom da se ovo pitanje evo već kiseli šest mjeseci, da ne možemo da ga riješimo, ja ću ponoviti stvari pojedine koje do sada nisam imao priliku da pominjem, iako smo i na našoj ... sjednici Doma naroda govorili o tome. Ja, imajući u vidu činjenicu da ste vi u međuvremenu, a nadam se da u ovim dokumentima koje ste dobili, da ste dobili i odgovor Vijeća ministara, odnosno ministra finansija gospodina Bevande, ja ću vam ga pročitati. U odgovoru piše sljedeće: Ministarstvo finansija i trezora BiH temeljem usvojenog Globalnog okvira fiskalnih bilansi i politika u Bosni i Hercegovini za razdoblje '21.-'23. usvojeno 18.09.2020. godine dostavilo Generalnom tajništvu Vijeća ministara dana 13.10.'20. Prijedlog odluke o visini osnovice za obračun plaća uposlenim u institucijama Bosne i Hercegovine za '21. godinu. U navedenom materijalu prijedlog visine osnovice iznosi 498,10, što je u odnosu na trenutnu osnovicu za obračun plaće povećanje od 4,7%, te finansijski efekt iznosi 26 miliona na godišnjoj razini. Do današnjeg dana materijal nije razmatran na sjednici Vijeća ministara BiH. Međutim, ono što je potrebno napomenuti u Prijedlogu budžeta za ovu godinu, koliko ja znam, takav prijedlog je dostavljen. Sa takvim prijedlogom su se usaglasili i sindikati, s obzirom, a ja se ovom prilikom i zahvaljujem ministru finansija bez obzira što ga ovdje nema, što su pokušali da razgovaraju sa sindikatima, što su došli do tog, uvjetno rečeno, zajedničkog rješenja, iako je to povećanje, uvjetno rečeno, minimalno, pogotovo kada su u pitanju plaće ovih naših uposlenika koji su najmanje plaćeni. Šta želim da vas zamolim i šta želim da kažem? Maloprije sam pominjao prosječnu plaću. Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina ona je negdje blizu tisuću ili hiljadu maraka, kako god hoćete, i kada uzmete naše uposlenike, znači imate šest-sedam platnih razreda, to je više od trećine koji su plaćeni manje od tog prosjeka. Ili, s druge strane, većina tih platnih razreda imaju manju plaću od našeg paušala. Ja neću da budem neprimjeren jer nisam vidio akt o tome, ali sam imao priliku da čujem izjašnjenje po tom pitanju člana Predsjedništva, gospodina Džaferovića, koji je u jednom smislu bio u pravu, a u drugom nije, on je rekao u biti da, između ostalih razloga, je vraćen Prijedlog budžeta i iz tog razloga zato što on ne smatra za potrebnim da se ovo pitanje riješi na taj način, aludirajući da je prije svega potrebno da se osnuje neki fond za pomoć građanima Bosne i Hercegovine kada je u pitanju pandemija, imunizacija ili zbog nekih drugih problema, sa čijim sam ja stvarno suglasan. Ali, šta želim ovom prilikom da kažem da ne bi ispalo ovdje da me, prije svega vi ovdje, a Bogami ni građani pogrešno ne shvate? Znači, ukoliko se ipak desi da vi ipak budete na tragu da usvojite ovakav prijedlog koji je, uvjetno rečeno, minimalan i bar na ovaj način poboljšate ili pokušate da poboljšate status naših uposlenika u institucijama Bosne i Hercegovine, znači od policijskih službenika, vojnika, znači naših higijeničarki, pogotovo ovih ljudi koji rade sa srednjom stručnom spremom, želim da istaknem jednu vrlo važnu stvar da koliko sam ja mogao da shvatim da bi se ovo povećanje iznosilo na sve uposlenike uključujući i nas kada su u pitanju institucije Bosne i Hercegovine. I po cijenu da se to desi, ako se to desi ja ću sasvim biti slobodan da u tom slučaju onda tražim ili podnesem jednu drugu inicijativu da se svim izabranim i imenovanim licima skine od neto plate 20% naših prihoda i da se od tog novca napravi eventualno taj fond, je li, za pomoć našim građanima kada je u pitanju pandemija ili bilo koji drugi razlog, jer mislim da oni to zaista zaslužuju. Ali, evo, još vas jednom molim, s obzirom da je ovdje sve ustavno i imajući u vidu da naši sindikati i dalje se nalaze u štrajku, čak neki dan su izašli sa novim zahtjevom, s obzirom da je štrajk bio prije nekoliko dana ovdje pred institucijama Parlamentarne skupštine BiH, oni su obećali ukoliko se ovo pitanje ne riješi da će štrajk organizovati ispred zgrade Predsjedništva, evo ja vas molim da pokažete svijest u tom smislu i zaista da ovim najugroženijim, da na određen način pokažemo empatiju prema njima i da im makar, evo, u toj maloj mjeri povećamo trenutne plaće. Hvala lijepo.
Hvala gospodinu Miletiću. Niko se dalje i nije javio za riječ. Tako da, evo, zatvaram raspravu i dajem na glasanje delegatsku inicijativu Zlatka Miletića. Prisutno 14 – za glasalo 5, protiv glasalo 8, 1 je bio suzdržan. Nemamo opće većine tako da inicijativa nije usvojena. Prelazimo na tačku osam, Ad. 8. Delegatska inicijativa Denisa Bećirovića kojom „Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH traži od Zajedničkog kolegija oba doma Parlamentarne skupštine BiH da najkasnije u roku od 20 dana od dana usvajanja ove inicijative pokrene sve potrebne radnje s ciljem osnivanja Interresorne radne grupe za pripremu prijedloga izmjena i dopuna Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, u skladu s Ustavom i presudama Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH”, broj: 02-50-6-547/21, od 03.03.2021.
Dobili ste Mišljenje Ustavnopravne komisije Doma naroda. Komisija nije podržala delegatsku inicijativu. Riječ dajem, odnosno nudim gospodinu Bariši Čolaku, predsjedavajućem Ustavnopravne komisije Doma naroda. Nema potrebe. Hvala. Riječ dajem podnosiocu inicijative.
Prijedlog za formiranje Interresorne radne grupe ovdje u Parlamentu BiH dostavio sam 03.03. ove godine. Pola mjeseca nakon mog prijedloga je Zajednički kolegij oba doma Parlamentarne skupštine BiH definirao također jedan prijedlog Interresorne radne grupe koja bi se bavila ovom problematikom. Shodno tome mi danas na dnevnom redu imamo dvije tačke dnevnog reda koje tretiraju ovo pitanje, pod tačkom 8. trenutno moj prijedlog za formiranje Interresorne radne grupe i poda tačkom 10. će biti prijedlog Zajedničkog kolegija. Oni koji prate rad Parlamentarne skupštine BiH vjerovatno se pitaju u čemu je razlika, pa sam i dužan, na neki način, da ukažem na dvije suštinske razlike između mog prijedloga i prijedloga Zajedničkog kolegija. Prva razlika je u sljedećem. Moj prijedlog predviđa da u Interresornoj radnoj grupi kao članovi budu i članovi Centralne izborne komisije. U prijedlogu Zajedničkog kolegija je izbačena Centralna izborna komisija iz Interresorne radne grupe. Moje je mišljenje da je to loš potez. I drugi razlog je što u ovom mom prijedlogu vrlo jasno se govori da izmjene Izbornog zakona mogu biti samo u onom dijelu u kojem su takve da ne narušavaju Ustav BiH, presude Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH. Stoga ponovo danas predlažem na Domu da prihvatimo ovakav koncept Interresorne radne grupe jer, podsjećam, i sve prethodne interresorne radne grupe koje su formirane u ovom Parlamentu posljednjih godina i decenija uvijek su u svom sastavu imale i članove Centralne izborne komisije. Ja mislim da članovi Centralne izborne komisije mogu itekako dati svoj važan i aktivan doprinos u radu. Stoga još jednom podsjećam i pozivam da u toj Interresornoj radnoj grupi budu i članovi Centralne izborne komisije. Naravno, o tome imam još štošta reći ali biće i ova 10. tačka na dnevnom redu pa će biti i to prilika.
Niko se dalje nije javio za riječ. Zatvaram raspravu. Glasamo o delegatskoj inicijativi Denisa Bećirovića. Prisutno 13 – za je glasalo 4, protiv je glasalo 8, suzdržan 1. Nemamo opću većinu. Inicijativa je odbačena. Idemo na tačku devet, to je, Ad. 9. Delegatska inicijativa Denisa Bećirovića kojom „Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH poziva sve općine i gradove u državi Bosni i Hercegovini da, u interesu izgradnje mira, tolerancije, povjerenja, međusobnog poštovanja i afirmacije antifašističkih vrijednosti na kojima počiva savremena Evropa, zabrane bilo koji direktni ili indirektni izraz glorificiranja ili afirmacije dvojice najzloglasnijih ratnih zločinaca i kvislinga na području bivše Jugoslavije – vođe ustaškog pokreta Ante Pavelića i vođe četničkog pokreta Dragoljuba Draže Mihailovića, kao i svih drugih pripadnika nacifašističkih pokreta, organizacija, vojnih formacija i udruženja, bez obzira na to koje su nacije ili vjere bili, a koji su u Drugom svjetskom ratu, za vrijeme odsudne borbe protiv nacifašizma kao najvećeg zla u ljudskoj istoriji, ratovali ili širili negativnu propagandu protiv Antifašističke koalicije”, broj: 02-50-6-557/21, od 04.03.2021.
Dobili ste Mišljenje Ustavnopravne komisije Doma naroda. Komisija nije podržala delegatsku inicijativu. Riječ dajem, nudim odnosno Bariši Čolaku, predsjedavajućem Ustavnopravne komisije Doma naroda. Nema potrebe. Hvala. Riječ dajem podnosiocu inicijative. Izvolite gospodine Denise.
Zahvaljujem. 04. marta ove godine i zvanično sam u parlamentarnu proceduru uputio ovakav prijedlog. I moram reći da je jedan od povoda zašto sam to uputio u parlamentarnu proceduru bila činjenica da je nekoliko dana prije toga Skupština opštine Bijeljina donijela Odluku da gradi spomenik ratnom zločincu Dragoljubu Draži Mihajloviću. Nije to jedini primjer, ali očigledno da u Bosni i Hercegovini se i dalje ne staje sa veličanjem zločinaca. U ovom slučaju iz Drugog svjetskog rata. Zato sam dužan danas reći da je Bosna i Hercegovina antifašistička država. U njenim temeljima je antifašizam. Državnost Bosne i Hercegovine 1943. obnovili su antifašisti, antifašisti iz reda svih bosanskohercegovačkih naroda. I upravo zato mislim da imamo obavezu da afirmiramo i zaštitimo antifašističke vrijednosti u našoj državi. Naglašavam to nisu ideološke vrijednosti već civilizacijske vrijednosti, vrijednosti na kojima počiva i moderna Evropa i Evropska unija. Zato sam, dakle, predložio da se principijelno zabrani veličanje direktno ili indirektno bilo kojih pripadnika nacifašističkih pokreta, organizacija, vojnih formacija i udruženja, bez obzira koje su nacije ili vjere oni bili jer to sasvim sigurno ne služi na čast nikome u Bosni i Hercegovini. Ja mislim da mi moramo kada je i ova problematika u pitanju slijediti principe i standarde Evropske unije i Zapada. Zapad je vrlo jasno normirao te stvari i vrlo jasno i sa zakonske strane odgovorio revizionistima i negacionistima. Oni koji su to pokušavali u Njemačkoj, Francuskoj, Britaniji, Kanadi, Sijedinjenim Američkim Državama su vrlo snažno sankcionirani. I mi u Bosni i Hercegovini moramo početi primjenjivati praksu i standarde Zapada. ... postavljam pitanje ovdje u Domu naroda – kakva je to poruka, recimo, bošnjačkim i hrvatskim povratnicima u BH entiteru Republika Srpska ako vi gradite spomenik zločincu Draži Mihajloviću. On i njegov Četnički pokret su odgovorni za strahovito krvoproliće u Drugom svjetskom ratu. Isto tako i Ustaški pokret, kao i sve one koje sam nabrojao ovdje. Zar to treba ikome? Zar mi ne trebamo napokon da kažemo – nećemo veličati ljude koji su odgovorni za ratne zločine? Ja mislim da takva poruka treba svim ljudima u Bosni i Hercegovini, i svim narodima u Bosni i Hercegovini bez razlike. Jer ako pošaljemo takvu poruku poslaćemo i poruku sigurnosti za sve ljude. Zato još jednom i pozivam da prihvatimo praksu demokratskog svijete, da shvatimo da antifašizam nije, dakle, ideološka već civilizacijska vrijednost i da te standarde počnemo primjenjivati principijelno i u državi Bosni i Hercegovini. Borba protiv negacionizma je transnacionalna pojava. Nije to samo slučaj, dakle, u Bosni i Hercegovini, kada je riječ sada o Drugom svjetskom ratu, da su se pojavili neki koji bi to relativizirali, umanjivali ili iskrivljivali. Bilo je takvih, ponavljam, pokušaja i na Zapadu, ali Zapad se s tim izborio zakonima, čak neke države i ustavima, jednim ozbiljnim sistemom. Vrijeme je da i mi u Bosni i Hercegovini počnemo primjenjivati te standarde Zapada.
Za diskusiju se javio Zlatko Miletić. Izvolite.
Jako teška tema i ja o ovim temama inače ne volim da govorim ali moram s obzirom da sam svom kolegi prošli put, kada je bila slična inicijativa, ispod žita rekao neke svoje sugestije o ovom pitanju. E, sad više to neću tako uraditi već moram zaista javno. Znači, njegovu inicijativu u cjelini ja podržavam i mislim da je borba protiv fašizma u Bosni i Hercegovini jednostavno neupitna i da se trebamo vratiti mi tim svojim antifašističkim korijenima. Međutim, ono što me je zasmetalo u ovoj inicijativi da se ne pominje ni jedno bošnjačko ime. Ja to ne govorim jednostavno da bi dobili paritet u ovoj inicijativi pa ko biva eto neka ima i jedan Bošnjak. Pročitaću vam nešto. Kaže – bošnjački književnik i nacistički ideolog bio je nositelj ideje nacionalističkog i panislamskog pokreta Mladi Muslimani antikomunist i antisemit, podržavao je stavove nacističke propagande i progona Židova u Sarajevu od Ustaša i svojim pisanim djelima i esejima u novinama je podržavao Ustaški pokret. To je bio Mustafa efendija Busuladžić. E sad, ja shvatam Bećirovićevu zabrinutost kada je u pitanju, je li, izgradnja ovog spomenika ili objekta u Bijeljini. Čini mi se da je prije desetak godina sličan problem bio u Distriktu Brčko isto sa spomenikom Draže Mihajlovića, pa je tadašnji šef policije Distrikta Brčko, da ne bi ljudi protestvovali, ... neko selo da bi to selo dobilo, vjerovali ili ne, put. Šta želim da kažem? Znači, kao što on pominje Bijeljinu ili neke druge gradove u Bosni i Hercegovini, da ne pominje nazive ulica pojedinih u Mostaru, mi se moramo suočiti i u Sarajevu sa ovom pojavom. Mi imamo 14 škola, objekata i trgova koji, nažalost, nose imena po fašistima bošnjacima koji su pomagali Ustaški pokret i činili najstrašnije zločine u gradu Sarajevu. Znači, ja jesam za inicijativu ali sam i za to da budemo principijelni i da već ako pominjemo sve onda da pominjemo sva imena. A, evo, da vam ne nabrajam ovih 14 bošnjaka koji su učestvovali u ratnim zločinima u periodu od '41. do '45. godine. Hvala lijepa.
Marina Pendeš. Izvolite.
Zahvaljujem. Uvaženi članovi Kolegija, dame i gospodo. Kada govorimo o principijelnosti, antifašizmu kao civilizacijskim vrijednostima ja bih samo podsjetila da gospodin Bećirović kao podnosilac ove inicijative često spominje opredijeljenost Bosne i Hercegovine da bude članica Evropske unije i da to nema alternativu kao, naravno, ni članstvo u NATO. Samo ću sve nas ili vas koji ste, ako ništa, bar članovi Povjerenstva za ljudska prava podsjetiti da je ispred HDZ-a, odnosno HNS-a, gospodin Nikola Lovrinović prošle godine uputio inicijativu u Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH da se prihvati Deklaracija Evropskog parlamenta od 23.09.2008. i Rezolucija Evropskog parlamenta od 02.04.2009. godine i donese odluka kojom se 23. kolovoz obilježava kao Evropski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, te da se na istoj sjednici donesu zaključci: 1. Da se oda počast žrtvama totalitarnih režima i potiče vlast u Bosni i Hercegovini da omogući i pomognu u identificiranju mjesta stradavanja, obilježavanja istih i utvrđivanja imena žrtava; 2. Da Vijeće ministara, da je dužno najdalje u roku od godinu dana od donošenja zaključka donijeti zakonske propise kojim se zabranjuju manifestacije, skupine i udruge koje veličaju totalitarne ideologije, te zabraniti upotrebu simbola totalitarnih režima. Ali to ne podrazumijeva samo fašizam, nego nacizam, ali i komunizam, jer vrlo dobro znate koji su ljudi poginuli na Blajburgu. 3. Da se preporuča svim načelnicima i predsjedavajućim općinskih vijeća da formiraju radna tijela za istraživanje i prikupljanje podataka o stradalim i nestalim osobama iz Drugog svjetskog rata i … Ako govorimo, znači, o civilizacijskim vrijednostima, ako govorimo o principijelnosti, ne može principijelnost biti na pogrešne načine protumačena. Ako govorimo da nećemo veličati ljude odgovorne za ratne zločine ne možemo se samo fokusirati na Drugi svjetski rat, možemo se fokusirati na ovaj protekli rat. Pa, onda ne bi se određenom broju generala ovdje u Sarajevu odavala počast iako je presuđen za ratni zločin. Znači, trebamo biti principijelni. I u tom smislu ne možemo podržati ovu inicijativu jer ne odražava ni civilizacijske vrijednosti, a ne odražava, znači, ni principijelnost.
Hvala Vam. Denis Bećirović, ispravka krivog navoda.
Prvo, da ne bi bilo nikakvog nesporazuma dužan sam precizno navesti šta stoji u inicijativi, jer ako pročitamo precizno šta stoji onda su tu i odgovori na brojna pitanja. Dakle, citiram ovaj dio koji eventualno nije dobro pročitan – kao i svih drugih pripadnika nacifašističkih pokreta, organizacija, vojnih formacija i udruženja, bez obzira na to koje su nacije ili vjere bili, a koji su u Drugom svjetskom ratu, za vrijeme odsudne borbe protiv nacifašizma kao najvećeg zla u ljudskoj istoriji, ratovali ili širili negativnu propagandu protiv Antifašističke koalicije. Dakle, ja ponovo tvrdim Bosna i Hercegovina je antifašistička država, ona slijedi tu tradiciju i njoj je mjesto na strani svjetske antifašističke koalicije. I ovakva formulacija je sasvim precizna. Naravno, da je ona mogla biti i proširena ali onda ova inicijativa ne bi bila na jednoj strani već bi imala hiljadu stranica možda. To je jedna stvar. Druga stvar je, u Drugom svjetskom ratu su postojala dva nacifašistička pokreta na prostoru bivše Jugoslavije, to su Četnički i Ustaški pokret. I postojale su vođe takvih pokreta. Naravno, ako bi išli sada da vidimo po toj komandnoj odgovornosti ko su najodgovorniji redali bi mnoge u Vladi NDH-a, od Mile Budaka, Slavka Kvaternika, pa do Džafera Kulenovića, itd., i brojnih ministara, itd. Isto tako vjerovatno na bazi činjenica uz Dražu bi dodali i Stevana Moljevća, i Dragišu Vasića i brojne druge, da ne govorim o četničkim vojvodama, itd. Pa da ne govorimo sada redom, to je ogroman spisak. Ja mislim da mi te stvari trebamo razriješiti na jedan principijelan način, jednom jasnom porukom da zaustavimo ovu sramotu, a to je da se u pojedinim dijelovima Bosne i Hercegovine veličaju ratni zločinci, ljudi koji nisu bili na strani svjetske antifašističke koalicije. Ko jeste, a ko nije bio na strani svjetske antifašističke koalicije u Drugom svjetskom ratu ne odlučujem ni ja, ni bilo ko od nas. To su rekli, između ostalog, i američki predsjednik Ruzvelt i britanski premijer Čerčil. Neki kažu zašto se nismo fokusirali ...
Denise, dakle, imali ste raspravu, probili ste već minut, ovaj, ..., ovo je bila replika.
Dobro.
Zahvaljujem. Marina Pendeš, replika.
Zahvaljujem. Znači, želim kazati gospodinu Bećiroviću da ja vrlo dobro znam čitati, ako treba znam dobro čitati između redova. Znači, niste principijelni jer uzimate segment. Drugo, motiv i obrazloženje koje ste dali u uvodu zbog čega ste pokrenuli ovu inicijativu je izgradnja spomenika Draži Mihajloviću u Bijeljini. ... zanimljivo Dražo Mihajlović hajde odmah malo i Ante Pavelića, hajmo malo dalje. Znači, da ste htjeli i da ste principijelni vi biste podržali inicijativu Nikole Lovrinovića, znači, prije nekoliko mjeseci ako ste htjeli osuditi totalitarizme, odnosno voditi računa o žrtvama. Ali pošto to niste žao mi je.
Denis Bećirović, ispravka krivog navoda.
Itekako poštujem svaku nevinu žrtvu i jako dobro znam da na kraju Drugog svjetskog rata bilo je nešto što se u historiografiji Zapada naziva i antifašističkom odmazdom. Ali to nikada se ne može izjednačiti sa nacifašizmom. I ta teorija ekvidistance i nivelacije kojom se želi izjednačiti nacifašistički pokret sa antifašističkim pokretom na ovim prostorima to naprosto nikada neće proći ni na Zapadu, ni u Bosni i Hercegovini. Jako dobro znam šta je predlagao Lovrinović i šta je bio cilj njegovog prijedloga. Prema tome, žrtve svakako treba poštovati ali izjednačavanje antifašizma i nacifašizma to nikada nije moglo niti će moći proći. I to je poruka koju moramo vrlo jasno poslati. A šta ja lično mislim o žrtvama pokazao sam i ličnim primjerom. Ja sam do sada jedini možda predsjednik Parlamentarne skupštine od Dejtona do danas koji je otišao u Jasenovac i poklonio se žrtvama u Jasenovcu. Bio sam i u Vukovaru, i u Srebrenici, i u Ahmićima, i u Križančevom Selu, i na drugim mjestima.
Da li sam bio na Blajburgu? Znate li Vi ko je ... na Blajburgu? Pa, kada su ustaški generali došli pred britanske generale i rekli – nećemo se predati Titovim partizanima, znate šta su britanski generali rekli ustaškim generalima? Titova vojska je naša saveznička vojska, i kraj rasprave u prvoj minuti govora. To ne znači, i to da kažem, da na Blajburgu nije bilo i nevinih ljudi koji su stradali, ali odgovornost za to prevashodno nosi Ustaški pokret jer se mora postaviti pitanje ko je i zašto te ljude poveo na Blajburg.
Je li ima vremena još?
Nema jer smo ...
Nema. Dobro.
Marina Pendeš, ispravka krivog navoda.
Znači, ne poštujete žrtve. Samo ću kazati, zanimljivo je da u sredini iz koje ja dolazim nikada, većina, 80% ljudi, možda sad mijenjaju mišljenje, su govorili kada je Travnik pao, od te vojske o kojoj Vi govorite, od mrtvih niste mogli proći onom cestom za bolnicu, a sanatorija gdje je sad bolnica i ona pećina ispod bila je danima mjesto gdje su bacane bombe na ranjenike i koji su umirali u mukama. I nemojte mi o tome pričati.
Završili smo raspravu. Glasamo o delegatskoj inicijativi Denisa Bećirovića. Dajte na glasanje. Prisutno 13 – za glasalo 5, protiv glasalo 8, suzdržan niko. Nemamo opće većine. Inicijativa je odbačena. Prelazimo na tačku 10., to je, Ad. 10. Prijedlog zaključka o formiranju Interresorne radne grupe za pripremu prijedloga izmjena i dopuna izbornog zakonodavstva BiH, predlagač: Zajednički kolegij obaju domova Parlamentarne skupštine BiH, broj: 01,02-07-4-649/21, od 16.04.2021.
Dobili ste Prijedlog zaključka o formiranju Interresorne radne grupe za pripremu prijedloga izmjena i dopuna izbornog zakonodavstva BiH. U Interresornu radnu grupu biće imenovan po jedan predstavnik svakog kluba poslanika u Predstavničkom domu, po jedan predstavnik svakog kluba naroda u Domu naroda, te tri predstavnika Vijeća ministara BiH. Mi smo već ranije od predsjedavajućih klubova Doma naroda uzeli prijedloge kandidata. To su: ispred srpskog naroda Sredoje Nović, ispred hrvatskog naroda Bariša Čolak i ispred Bošnjaka Munib Jusufović. Ima li potrebe neko da diskutuje po ovome pitanju? Imate materijal pred sobom o kojem ćemo glasati. Denis Bećirović se javio za diskusiju, zatim Zlatko Miletić.
Dio stvari koje se odnose na formiranje ove Interresorne radne grupe sam već prezentirao kod tačke broj 8., ali sada imamo, evo, i prijedlog Zajedničkog kolegija o kojem raspravljamo i gledam ovaj član 2. ponuđenog zaključka o formiranju Interresorne radne grupe. Kao što možemo pročitati u članu 2. nema članova Centralne izborne komisije BiH. Još jednom podsjećam u svim interresornim radnim grupama do sada, a nije ovo prva koja se formira u Parlamentarnoj skupštini, uvijek su tu bili i predstavnici Centralne izborne komisije. Ja mislim da javnost u Bosni i Hercegovini danas treba dobiti odgovor povodom ove tačke dnevnog reda i ove teme – zašto u Interresornoj radnoj grupi nema članova Centralne izborne komisije. Centralna izborna komisija BiH je legitimna i legalna. Zašto je zaobiđena? Članovi CIK-a su uvijek bili u jednoj ovakvoj komisiji. Pogledajte šta piše u članu 4. ponuđenog zaključka o kojem trenutno raspravljamo, kaže – u toku procesa Interresorna radna grupa za izmjenu izbornog zakonodavstva Bosne i Hercegovine će, citiram, po potrebi konsultirati stručnjake iz nevladinog sektora, Centralne izborne komisije, Akademske zajednice i druge. Moje pitanje – ko su to stručnjaci Centralne izborne komisije? Šta to podrazumijeva da nam to neko sada ovdje kaže na sjednici. Koliko ja znam imaju članovi Centralne izborne komisije. Šta se podrazumijeva pod ovim „stručnjaci“ sada, a da ne govorim o tome da će po potrebi biti konsultirani? Jasno da ovaj član 4. je apsolutno zamagljivanje očiju. Evo, javno kažem danas, koji je datum, pratićemo pa ćemo vidjeti da li će ijednom biti uopće konsultirani, čak i konsultirani članovi Centralne izborne komisije. Stoga ja predlažem i konkretno, da ne bismo napravili grešku, ima prostora da se dogovorimo i da dopunimo i da kažemo da će unutar ove Interresorne radne grupe biti zastupljena i Centralna izborna komisija. To je moj konkretan prijedlog.
Zlatko Miletić, rasprava. Izvolite.
Pokušaću da budem kratak a da se ne ponavljam. Moja sugestija je vrlo blizu ili vrlo slična ovom o čemu je gospodin Bećirović govorio. Ali da ne bi ispalo sve negativno prvo da vas pohvalim, hvala jednom, drugom kolegiju, evo, da smo došli konačno u situaciju da napravimo ovu zajedničku Interresornu radnu grupu. I smatram da iz ovog člana ili članka 3., kada je u pitanju ovaj mješoviti sastav, jednostavno da ste pružili priliku svim političkim partijama koje učestvuju u radu Zastupničkog doma, odnosno Doma naroda, da ste dali priliku da oni kažu mišljenje o samom Izbornom zakonu, odnosno o tim pojedinačnim rješenjima. Šta želim da vas zamolim zaista? Da danas, evo, ovom prilikom ukoliko za to postoji mogućnost, da ovaj član ili članak 4. pretvorimo da se ovi, ove osobe koje ste naveli ovdje da su stalni članovi ovog tima. Zašto? Ja koliko sam mogao da vidim iz sredstava javnog informiranja, čak je palo tu i nekoliko ružnih riječi, tako da kažem, između pojedinih ambasadora, veleposlanika Kvinte i nas pojedinih iz Parlamenta. Jedni su insistirali na tome da članovi SIP-a ili CIK-a, kako god hoćete, budu članovi ovog tijela. Ja ću napomenuti samo jednu situaciju koja se desila, evo toga se sjeća gospodin Špirić, s obzirom da sam ja pomno pratio kako on diskutuje na toj sesiji, da je umjesto, a bili su davno ispunjeni uslovi od strane oba kolegija da se sazove jedna zajednička sjednica Parlamentarne skupštine na kojoj bi samo ovo bila tema. Pošto mi to nismo bili u stanju Koalicija „Pod lupom“ je prije, evo, petnaestak dana, ne znam tačno datum, organizovala jedan takav skup koji je, po meni, bio vrlo solidan. I diskusije na tom skupu su zaista bile solidne. Ne vidim niti jedan razlog zašto recimo jedan predstavnik te Koalicije „Pod lupom“ ne bi bio stalni član ovog tima, znači, bez obzira kako se on zove, koje je nacionalnosti. Mislim da oni zaista zaslužuju pažnju, znači kada je u pitanju taj nevladin sektor. Znači, oni, a imamo o tome, ako se ne varam, i pismeno obraćanje ste dobili na jednoj stranici prije otprilike jedno desetak dana, da oni zaista mole i traže da se uključe u čitav ovaj proces. Ili da pojedine članove Akademske zajednice, ja ne bih bježao od toga, da, ako hoćete iz oba entiteta, imenujemo makar po jednog doktora znanosti pravnih nauka. Takvih imamo mnogo u Bosni i Hercegovini koji bi mogli dati značajan doprinos. Zašto u suštini ovo govorim? Kad već zaista ako imamo stvarnu namjeru, ..., da ovo pitanje riješimo ja sam za to da ovo pitanje, je li, otvorimo na potpunosti i ... otvorimo u što širem luku da bi rješenja koja ponudi taj eventualni Izborni zakon bila što kvalitetnija. I mislim, evo ja neću vama proturiječiti ali mislim da bi bilo jako dobro da, znači, iz ovog članka 4. ili člana 4. zaključka, da bi ove osobe trebali imenovati kao stalne članove ovog tijela. Hvala.
Lazar Prodanović. Izvolite.
Hvala predsjedavajući. Imam potrebu da kažem da su kolegiji oba doma Parlamentarne skupštine uradili dobar posao vezano za ovaj prijedlog. Smatram da je to optimum što je, ovaj, ovog momenta različito gledali na to. Ja neću govoriti o sadašnjem sazivu Centralne izborne komisije. Potpuno je razuman pristup da članovi Centralne izborne komisije ne trebaju da budu u Interresornoj radnoj grupi. To njih ne ograničava u bilo kom smislu da svoje prijedloge mogu adekvatnim putem uputiti na raspravu u Interresornu radnu grupu. Zašto? Navešću. Oni su, odgovorno tvrdim, u vrijeme kada sam bio član Interresorne radne grupe bitno uticali na obrušavanje, dakle, ukupne slabosti u Izbornom zakonu BiH. Čuvali su nevjerovatno poziciju sedmogodišnjeg mandata bez ograničenja i savršeno ih nije zanimala promjena u tom smislu. Ako bi čak moje uvažene kolege u šali nešto rekle oni su bili preplašeni šta se to zbiva. Dali smo im poziciju koju imaju predstavnici najvišeg zakonodavnog tijala Bosne i Hercegovine. Nisu ništa učinili na poboljšanju kvliteta opštinskih izbornih komisija jer su ... na način kako je to išlo. Jednu banalnu stvar ću reći vezano za zloupotrebe fiktivnih političkih subjekata i pojedinaca u izbornom procesu. Nikada nisu htjeli odstupiti od samo jedne jednostavne stvari, zove se žrijebanje političkih subjekata. Ja sam predlagao da to bude u svakoj izbornoj jedinici. Dakle, nisu željeli teret. I još nešto, Centralna izborna komisija, pogledajte izborne komisije u čitavim zemljama regiona, do te mjere, do te mjere birokratizovano tijelo sa lošim efektima, nezadovoljni i pozicije i opozicije u ovoj priči. Zato smatram da njihov subjektivni uticaj dodatno bi zadržao status quo. Trebaju nam izmjene Izbornog zakona, no ne podcjenjujem to da oni imaju .../ne razumije se/... Ako vidimo kako se izborna, DIP, Državno izborno povjerenstvo u Republici Hrvatskoj ko čini, u Republici Srbiji to sve, objektivno u izbornom procesu ove dvije države, samo da ne pominjem druge, su mnogo manje praćeni aferama nego u Bosni i Hercegovini. Dakle, evo toliko ću reći. Mi moramo učiniti smjenjivost Centralne izborne komisije i moramo učiniti da taj mandat ne može nikako trajati više od dva puta pet godina i da se oni biraju različitim terminima u jednoj godini, naravno tako da ne budu tijelo koje će, dakle, biti često svrha samoj sebi. Kada su u pitanju nevladine organizacije cijenim učešće njihovo i profesionalan odnos prema ovom o čemu se radi. Ali ponekada mi i u takvom djelovanju imamo predstave za javnost i pravdanje određenih finansijskih sredstava, bilo kreditora ili bilo čega. Dakle, ovdje kako god bude bilo u ovim izmjenama zakona donosit će odluke Parlamentarna skupština. Nismo ničim ograničili, dakle kako god se budu prijedlozi bili, ni jednog člana .../ne razumije se/... poslanika neće limitirati da predloži amandman u okviru ove Interresorne radne grupe ili u domovima Parlamentarne skupštine ili nadležne komisije. Hvala. Imao sam potrebu to da kažem. Ne branim ali smatram i stvarno čestitam kolegiju oba doma, mislim da su racionalno postupili u ovoj situaciji. Napravili su bitne ustupke u odnosu na raniji prijedlog.
Hvala. Denis Bećirović, ispravka krivog navoda.
Pa, ja želim reći da je činjenica da ovo nije prva Interresorna radna grupa za izmjenu Izbornog zakona, ali jeste prva u kojoj nema članova Centralne izborne komisije. I zato sam i u raspravi pitao i ponavljam još jednom da nam se javno odgovori zašto nema Centralne izborne komisije, koji su to razlozi? Na jednoj od prethodnih sjednica Doma naroda svi smo bili svjedoci da je kolega Dragan Čović za govornicom ovdje Doma naroda javno poručio da je trenutna Centralna izborna komisija nelegalna. Da li izbacivanje članova Centralne izborne komisije iz Interresorne radne grupe znači potvrdu ove Čovićeve teze o nelegalnosti trenutnog CIK-a? Da li je to možda razlog zašto nema CIK-a ili imaju neki drugi razlozi? Kako god da bilo mislim da je sasvim korektno da čujemo razlog zašto CIK-a nema u Interresornoj radnoj grupi.
Zlatko Miletić, ispravka krivog navoda.
Ja moram da me gospodin Prodanović ne bi pogrešno razumio, ali evo da na određen način iskoristim priliku i još jednu zamjerku da dam, ne na njegovo izlaganje. Pod uvjetom da ovo ostane ovako kako je napisano, očigledno da hoće, da vas zamolim jednu važnu stvar da u ovom, u ovoj alineji 4., članku 4., kako god hoćete, da ispred riječi „stručnjake iz nevladinog sektora“ ubacimo i „stručnjake iz međunarodne zajednice“, jer je ovo pitanje vrlo bitno i ono će biti od interesa za predstavnike akreditirane u Bosni i Hercegovini. Mislim da za ovo pitanje će biti zainteresovani i stručnjaci iz Venecijanske komisije, OHR-a, kojim je ovo pitanje, kada je u pitanju Dejtonski mirovni sporazum, ako hoćete i djelimično u njihovoj nadležnosti. I mislim da bi na ovaj način, ako ne ništa, otvorili prostor, a biće takvih vjerovatno zahtjeva da prisustvuju takvim skupovima da vide kako to mi radimo i u kom pravcu, da jednostavno ne eliminišemo ni njih, s obzirom, a ja znam da će ljudi biti zainteresovani kako se odvija taj proces. Hvala vam.
Hvala vam. Ovim smo iscrpili diskusije i replike. Idemo glasati na sljedeći način. Prvo ćemo glasati o samom Prijedlogu zaključka o formiranju Interresorne radne grupe za pripremu prijedloga izmjena i dopuna izbornog zakonodavstva. A onda ćemo poslije toga glasati o popunjavanju od strane Doma naroda. Glasamo, dakle, prvo o Zaključku o formiranju Interresorne radne grupe.
Možemo, možemo, ovaj, ako hoćete i tako. Šta da radimo?
Dakle, imamo prisutnih 14 – za je 11, protiv 1, suzdržana su 2. Imamo opću većinu da, entitetsku većinu da. Prema tome, prijedlog je prošao. Sada idemo, ovaj, sa imenovanjem tri predstavnika klubova poslanika – gospodina Sredoja Novića, Bariše Čolaka i Muniba Jusufovića. Dajte na glasanje. Prisutno 14 – za glasalo 11, 1 je glasao protiv, suzdržana su 2. Imamo opću većinu, imamo entitetsku većinu. Dakle, imenovani su Sredoje Nović, Bariša Čolak i Munia Jusufović za predstavnike iz Doma naroda. Idemo na tačku 11.,
Gordana Živković
Možemo sve ove tačke objediniti.
Dakle, imamo 11., ustvari 11. je, Ad. 11. Izvještaj o radu Nezavisne komisije za praćenje uslova boravka u zavodima, postupanje i poštivanje ljudskih prava lica nad kojima se izvršavaju krivične sankcije i druge mjere koje je izrekao u krivičnom postupku Sud Bosne i Hercegovine, strani sudovi za djela predviđena Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine ili međunarodnim ugovorom čija je potpisnica Bosna i Hercegovina ili drugi sud u skladu sa zakonom Bosne i Hercegovine za 2020. godinu, broj: 05/6-50-15-487/21, od 24.02.2021.
Dobili ste Mišljenje Zajedničke komisije za ljudska prava Parlamentarne skupštine. Komisija je prihvatila Izvještaj zajedno sa preporukom navedenom u Izvještaju, te predlaže i Domu njegovo usvajanje. Predstavnički dom je na 18. sjednici, održanoj 30.06., nije moguće, dakle imamo neku tu grešku, samo 2020. godine je li, usvojio Izvještaj zajedno sa preporukom iz Izvještaja. Riječ nudim Lazaru Prodanoviću kojeg je Zajednička komisija odredila za izvjestioca na sjednici Doma naroda. Lazare ima li potrebe da se obratite? Nema. Riječ dajem podnosiocu Izvještaja, ako je prisutan. Jeste. Imate li potrebe da nešto pojasnite. Nema potrebe. Evo, podnosilac Izvještaja smatra da je Izvještaj dovoljan. Otvaram raspravu. Je li se neko javlja za riječ? Niko se ne javlja za riječ. Zatvaram raspravu. Glasamo o Izvještaju čiji, dakle, naziv neću ponovo čitati, pročitao sam ga već nekoliko puta. Ko je za Izvještaj? 14 je prisutno – 12 je glasalo za, niko nije bio protiv, suzdržana su 2. Imamo opću većinu, imamo entitetsku većinu. Izvještaj o radu Nezavisne komisije je usvojen. Imamo još davanje saglasnosti za ratifikaciju sporazuma i amandmana na sporazum. Predlažem da objedinimo raspravu i izjašnjavanje pod tačkama 12., 13. i 14., uključujući i tačku 14. dnevnog reda. Jesmo li za to da se ovo objedini? Dajte na glasanje. 14 prisutno – 13 je za, 1 je suzdržan. Dakle, imamo opću većinu, imamo entitetsku većinu. Objedinit ćemo rasprave. Ad. 12. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Izmjena Sporazuma o zajmu između Bosne i Hercegovine i Međunarodne banke za obnovu i razvoj, broj: 01,02-21-1-786/21, od 09.04.2021. Ad. 13. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Amandmana 2. na Sporazum o grantu za podršku državnom programu stambenog zbrinjavanja između Razvojne banke Vijeća Evrope i Bosne i Hercegovine u vezi sa stambenim regionalnim programom, broj: 01,02- 21-1-787/21, od 09.04.2021. Ad. 14. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma o zajmu (Projekt oporavka i podrške preduzećima/poslovnim subjektima između Bosne i Hercegovine i Međunarodne banke za obnovu (9183-BA), broj: 01,02-21-1-788/21, od 09.04.2021.
Otvaram raspravu po tačkama 12., 13. i 14. – ratifikacije. Je li se neko javlja za riječ? Niko se nije javio za riječ. Dakle, dajem na glasanje ratifikacije 12., 13. i 14. Od 14 prisutnih – 13 je glasalo za, suzdržan je 1. Imamo opću većinu, imamo entitetsku većinu. Prema tome prošle su ratifikaciju, sad ću nabrojati: Pod tačkom 12. Izmjena Sporazuma o zajmu između Bosne i Hercegovine i Međunarodne banke za obnovu i razvoj, broj: 01,02-21-1- 786/21, od 09.04.2021; pod 13. dali smo saglasnost za ratifikaciju Amandmana 2. na Sporazum o grantu za podršku državnom programu stambenog zbrinjavanja između Razvojne banke Vijeća Evrope i Bosne i Hercegovine u vezi sa stambenim regionalnim programom, broj: 01,02-21-1- 787/21, od 09.04.2021. i pod 14. dali smo saglasnost za ratifikaciju Sporazuma o zajmu (Projekt oporavka i podrške preduzećima/poslovnim subjektima između Bosne i Hercegovine i Međunarodne banke za obnovu (9183-BA), broj: 01,02-21-1-788/21, od 09.04.2021. Dakle, konstatujem da smo dali ratifikacije na sporazume i s time zaključujem 17. sjednicu. Bićete naknadno obaviješteni o datumu održavanja sljedeće sjednice Doma naroda. Hvala vam.