19. sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine

Predstavnički dom

28. 4. 2021
objavljeni podaci: 28. 4. 2021

Stenogram

Dame i gospodo zastupnici, uvaženi gosti, otvaram 19. sjednicu Zastupnničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Srdačno pozdravljam sve nazočne zastupnike i goste. Odsutnost sa sjednice opravdali su zastupnici: Enver Bijedić, Ljubica Miljanović, Aida Baručija, Jakov Galić i Mirsad Kukić. Zamjenik ministra, gospodin Nedeljko Jović takođe je poslao obavijest da ne može nazočiti sjednici. U ovom trenutku sjednici je nazočno 32 zastupnika. Konstatiram da sjednica ima kvorum za rad i odlučivanje. Kao što vam je i naznačeno u pozivu za sjednicu, a u skladu sa člankom 167. Poslovnika, na početku sjednice, prije rasprave o dnevnom redu zastupnicima će biti omogućeno postavljati zastupnička pitanja u usmenom obliku. U skladu sa člankom 168. Poslovnika najave za postavljanje zastupničkih pitanja u usmenom obliku dostavili su sljedeći zastupnici: Zukan Helez ministrici civilnih poslova BiH; Branislav Borenović predsjedatelju Vijeća ministara BiH; Damir Arnaut ministru sigurnosti BiH; Edita Đapo predsjedatelju Vijeća ministara BiH; Nermin Nikšić predsjedatelju Vijeća ministara BiH i Jasmin Emrić predsjedatelju Vijeća ministara BiH. Zastupnica Mirjana Marinković-Lepić uputila je najavu postavljanja usmenog zastupničkog pitanja ministru pravde ali je naknadno povukla najavu. Ove najave su, u skladu sa člankom 168. stavak (2) Poslovnika, dostavljene predsjedatelju Vijeća ministara BiH i onom članu Vijeća ministara na koga se pitanje odnosi. Želim još podsjetiti da je osiguran izravni TV prijenos i radio prijenos ovog dijela sjednice u skladu sa člankom 167. stavak (1) Poslovnika. Sada možemo početi sa postavljanjem usmenih zastupničkih pitanja i davanjem odgovora. Riječ dajem zastupniku Zukanu Helezu. Izvolite zastupniče.
Zahvaljujem. Uvažena predsjedavajuća., dopredsjedavajući, članovi Vijeća ministara, kolegice i kolege zastupnici. Moje pitanje je upućeno ministrici Ankici Gudeljević i ono otprilike nas vraća na našu svakodnevnicu, na teren naših problema, udaljava nas od ovoga igrokaza koji imamo danas i koji nam serviraju ovi koji su, je li, na vlasti. Ono glasi – Koliko je prvačića upisano, odnosno prijavljeno za upis, to se već desilo, u prvi razred osnovne škole ove godine u državi Bosni i Hercegovini? Ja ću samo na početku, ovo sad u ovom trenutku, kazati da je do sada u državi Bosni i Hercegovini od rata, ovaj, zatvoreno 500 škola, što područnih, što centralnih, ispisano iz državljanstva u Bosni i Hercegovini preko 100 hiljada ljudi, a od '13. godine do danas oko 600 hiljada ljudi je napustilo ovu državu. I ja bih želio da pitam ministricu da li ima odgovor, ima li neku strategiju, pravi li operativni plan kako zaustaviti ovu kataklizmu?
Hvala lijepa. Odgovor, ministrica civilnih poslova BiH, gospođa Ankica Gudeljević. Izvolite ministrice.
Ankica Gudeljević
Poštovani članovi Kolegija, dame i gospodo zastupnici. Uvaženi gospodine Elez, u kontekstu postavljenog pitanja prije svega želim naglasiti da Ministarstvo civilnih poslova BiH raspolaže podacima o broju učenika upisanih u osnovne škole u Bosni i Hercegovini objavljeni u izvješćima Agencije za statistiku BiH, a koja podatke prikuplja od entitetskih statističkih institucija i Odjela za statistiku u Vladi Brčko Distrikta. Na Vaše pitanje o broju upisanih učenika u prve razrede osnovnih kola u razdoblju 2013. do danas mogu Vas izvijestiti, po školskim godinama stanje je sljedeće: školska godina 2013.-2014. upisano je 32.038 učenika, školska godina 2014.-'15. – 33.623 učenika, a 2015.-'16. bilo je 33.304 upisana učenika. Broj učenika upisanih u prvi razred osnovnih škola u 2016.-'17. godini bio je 32.480, 2017.-2018. bilo je 31.198, u 2018.-'19. – 30.782, dok je u 2019.-'20. godini taj broj iznosio 29.228 učenika. U tekućoj školskoj godini '20.-'21., prema preliminarnim podacima, s obzirom na to da konačne podatke Agencija za statistiku BiH objavljuje krajem rujna ili listopada, broj upisanih učenika u prve razrede osnovnih škola je 28.549. Dakle, u navedenom osmogodišnjem razdoblju bilježi se smanjenje broja upisanih učenika u prve razrede osnovnih škola u Bosni i Hercegovini, što za razdoblje od 2013. do danas iznosi 3.489 učenika manje upisanih u osnovne škole.
Hvala ministrici. Da li zastupnik želi komentirati odgovor. Izvolite imate riječ.
Zahvaljujem predsjedavajuća. Pazite, kad odemo ljekaru on traži šta je uzrok našoj bolesti. Ja ću pokušati da kažem šta je uzrok ovom smanjenju broja učenika. To je prvo strašan prirodni pad nataliteta ili broja rođenih u Bosni i Hercegovini, i drugo je velika emigracijska struja ili linija koja, stanovništvo napušta Bosnu i Hercegovinu. Odabrao sam tri područja. Prvo ću da kažem entitet Republika Srpska, i namjerno sam odabrao tri etnička različita područja. U Republici Srpskoj odmah iza rata broj rođenih u odnosu na broj umrlih bilo je više za 1.300., 2019. broj rođenih u entitetu Republika Srpska je, evo tačan podatak, znači ovo su sve zvanični podaci, 9.274., a broj umrlih 15.081, što znači da je veći broj umrlih nego rođenih u entitetu Republika Srpska 2019. godine 5.814. Svake godine Republiku ... .../zastupnik se upozorava na vrijeme/... ... stanovnika iseli i kada dodamo ovih oko šest i nešto hiljada, to je oko 30 hiljada. Ovim tempom Republika Srpska za 30 godina će ostati u potpunosti bez stanovnika. Kanton broj 10. U Kantonu broj 10, znači '19. godine rođeno je 307 novorođene djece, a umrlo je 888. Znači 587 je više je umrlih nego rođenih. 60 dana u šest opština Livanjskog kantona ni jedno dijete se nije rodilo na tom kantonu. I Unsko-sanski kanton u zadnje dvije godine ode po 15.000 ljudi godišnje. Ovim tempom ... .../zastupnik se upozorava na vrijeme/... kanton ima 270.000 ljudi, ovim tempom ...
Vrijeme.
Samo da završim, evo brzo ću završiti.
Molim vas pridržavajte poslovničko vrijeme, moramo to prema svima isto.
Ako bude, evo samo rečenica, znači ako bude ovim tempom se napuštalo za 18 godina neće niko tamo živjeti. Da vas podsjetim, ovu državu napusti osam ljudi svakih sat. Ja želim da upozorim ove koji su na vlasti pa i nas, i opoziciju, i čitavu javnost, znači danas dok mi sjedimo ovdje, zasjedamo, ako budemo zasijedali 8 sati 64 osobe će napustiti ovu državu. To znači ovoliko otprilike vizuelno da znate kolko nas sad ima u sali toliko će ljudi manje biti sutra u Bosni i Hercegovini. Zato vas pozivam da se uozbiljite i .../zastupnik se upozorava na vrijeme/... ... koji hoće otcjepljenje, koji hoće rat da ih sankcionišete. Hvala.
Molim Vas zastupniče. Molim sve druge zastupnike da se pridržavaju Poslovnika i vremena koje im je dato i pri ovoj i pri svim drugim tačkama dnevnog reda. Riječ dajem zastupniku Branislavu Borenoviću. Zastupniče izvolite.
Hvala. Moje pitnje je predsjedavajućem Savjeta ministara BiH, gospodinu Tegeltiji, s kojim se u mnogim stvarima ne slažem, ali ga smtram, prije svega, ozbiljnim čovjekom i zato mu postavljam ovo pitanje. ... nekoliko dana svjedoci smo ponovnih priča vezano za neke non-pejpere, ponovo slušamo priče o razdruživanju, referendumima, ratovima, konfliktima, tenzijama, pa čak jedan od lidera ove vaše koalicije na čijem ste Vi čelu Savjeta ministara, gospodin Izetbegović naziva moj narod genocidaškim i zato me interesuje Vaš stav, Vaša saznanja. Jer imam osjećaj da danima gubimo vrijeme oko priča koje nas odvlače sa ključnih tema sa kojim vam se suočava ova zemlja, od vakcinacije, evo čuli smo priču koliko je manje prvačića u osnovnim školama, afera vezano za respiratore, brojna zaduženja po nepovoljnim kamatnim stopama. I zato bi bilo dobro da čujemo Vaša saznanja. Ako postoji zaista taj neki dogovor između SNSD-a, SDA i HDZ-a kao tri ključne stranke koje vode Savjet ministara, ako ima neki ..., neko mirno ili nemirno rješenje dajte ga iznesite. Da li Savjet ministara ima određena saznanja, određenu strategiju i dajte sa tim izađite ovdje u ovaj Parlament da se izjasnimo, da zaista više ne gubimo vrijeme. Toliko je problema u ovoj zemlji koji čekaju da budu riješeni umjesto što slušamo, evo, danima, već sedmicama nešto što opterećuje sve ljude koji žive u ovoj zemlji, i u Republici Srpskoj i Federaciji BiH. Bilo bi dobro da čujemo Vaš stav kao predsjedavajućeg Savjeta ministara o svim ovim stvarima koje su, evo, prisutni posljednjih nekoliko dana u dvije- tri sedmice.
Hvala zastupniku. Odgovor, predsjedatelj Vijeća ministara, gospodin Tegeltija. Izvolite.
Zoran Tegeltija
Gospođo predsjedavajuća, članovi Kolegija, gospodo poslanici, predstavnici medija, kolege ministri. Ja sam čovjek u ozbiljnim godinama i ne bavim se ni izmišljenim papirima, ne bavim se davanjem bilo kakvih izjava koje će na bilo koji način stvoriti bilo kakvu sumnju u građana Bosne i Hercegovine. Nisam dio tih zapaljivih priča i retorika. Tako se ponašam kao građanin ove zemlje, tako se ponašam i kao predsjedavajući Savjeta ministara. Na dnevnom redu Savjeta ministara ne nalaze se nikakve teme o kojim ... bilo riječi, Savjet ministara pokušava da se bavi onim osnovnim životnim problemima građana. I ja Savjet ministara upravo tako i doživljavam, kao mjesto gdje se rješavaju problemi građana, a ove teške političke teme koje se najavljuju na ovaj i onaj način nije im mjesto u Savjetu ministara i neće ih biti dok sam ja predsjedavajući. Hvala lijepo.
Hvala lijepa. Da li zastupnik želi komentirati? Izvolite.
Pa, naravno, i ja kao i Vi, i najveći dio ljudi koji sjede u ovom Parlamentu, i ja sam ubijeđen 99,9% građana, su ozbiljni ljudi koji su zainteresovani za budućnost i napredak u ovim prostorima. I za mene je isto tako jako teško zamisliti da lideri vaše koalicije pričaju o ratovima, o sukobima i tenzijama, a znajući da su, jedan od njih proveo rat u trezoru a drugi u Ronhilu. I teško nam je zamisliti njih u nekim vojnim uniformama, ali nažalost oni o tome pričaju. I zato mi je bilo jako važno da čujemo Vaš stav kao predsjedavajućeg Savjeta ministara da se stavi tačka na besmislene priče koje stvaraju ogromne probleme i odvlače, ponavljam još jednom, pažnju ljudi, ali i vas i svih onih koji imaju obavezu da odgovorno rade svoj posao ... životnih problema sa kojima se suočavaju svi narodi i svi ljudi u ovoj zemlji, bez obzira da li su u Republici Srpskoj ili u Fedeeraciji BiH.
Hvala zstupniče. Riječ dajem zastupniku Damiru Arnautu. Izvolite zastupniče.
Hvala predsjedavajuća. Pitanje je za ministra sigurnosti BiH. Konkretno – zašto policijske agencije u više navrata iznose neistinite tvrdnje kada su u pitanju privilegije najviših bosanskohercegovačkih zvaničnika? Konkretno zašto Direkcija za koordinaciju policijskih tijela tvrdi, zvanično u javnom saopćenju, da osobe koje se posebno štite ne mogu se odreći te pratnje. To je apsolutna neistina, nije zasnovana na bilo kakvom aktu, a i znamo iz brojnih primjera u ovom Parlamentu, u prošlom sazivu kada su bili članovi Kolegija Džaferović i Bosić su se odrekli pratnje, u ovom sazivu Vijeća ministara trebam pohvaliti gospodina Vojina Mitrovića što se odrekao te pratnje. Dakle, zbog čega Direkcija za koordinaciju policijskih tijela doslovno neistinu govori da ministrica Turković nema pravo da se odrekne pratnje? Također zašto Granična policija uporno odbija da dostavi podatke koji su od oko 100 najviše rangiranih zvaničnika, članova Predsjedništva, poslanika i delegata u Parlamentu, ministara i zamjenika, u proteklih pet godina državnu granicu Bosne i Hercegovine prelazili sa putnim ispravama i ličnim kartama drugih država. Granična policija ima te podatke i čak je obavezna pisati prekršajne prijave svakom BH državljanu koji granicu Bosne i Hercegovine pređe sa stranom putnom ispravom, ali Granična policija to radi isključivo našoj dijaspori, ne radi ovim najvišim zvaničnicima koji koriste putne isprave uglavnom susjednih država za prelazak naše državne granice, a pri tome nose diplomatske pasoše Bosne i Hercegovine. Ono što ovdje posebno zabrinjava je zbog čega policijske agencije koje imaju obavezu da pružaju fizičku zaštitu misle da je njihov posao da pružaju neku vrstu ... zaštite ovim inače privilegovanim zvaničnicima. Dakle, pitanje za ministra sigurnosti, s obzirom da je najavio odsustvo i on i zamjenik molim da mi se dostavi u pisanoj formi, osim ako su se u međuvremenu pojavili. Hvala.
Hvala zastupniku. Pošto je ministar sigurnosti tu, da li će dati odgovor ili će prema zahtjevu zastupnika ... Ministar sigurnosti, gospodin Cikotić, odgovor. Izvolite.
Selmo Cikotić
Hvala lijepo. Uvažena gospođo predsjedavajuća, članovi Kolegija, zastupnici u Domu, članovi Vijeća ministara, dame i gospodo. Ja sam saslušao ovo pitanje, ne mislim da u ovom trenutku mogu dati konkretan odgovor zato što su direktori policijskih agencija, na koje uvaženi zastupnik referira, samostalni u svom radu, oni se nalaze unutar Vijeća ministara, ali ću ova pitanja prenijeti i dostaviti pisani odgovor na narednoj sjednici.
Hvala lijepa ministru sigurnosti. Zastupnički komentar, da li zastupnik želi.? Izvolite.
Hvala predsjedavajuća. Vidite, direktori policijskih agencija i policijske agencije, to bi ministar sigurnosti trebao znati, su samostalni kada je u pitanju operativni rad. Ovdje se radi o iznošenju istinitih ili neistinitih informacija u javnost i dostavljanja odgovora na poslanička pitanja. Ako ćemo se držati striktno Poslovnika svaki poslanik koji želi postaviti pitanje bilo kome ispod nivoa ministra je obavezan to uraditi kroz nadležnog ministra. Prema tome, Vi ste ministre ovom Domu odgovorni ako bilo ko, ko je pod Vašim ingerencijama, ne dostavi odgovore na poslanička pitanja. Dakle, vrlo dobro znate razliku između operativne nezavisnosti i onoga što je Vaš posao. Vaš posao je, između ostalog, da budžet namaknete za te policijske agencije, i brojne druge obaveze imate kada su policijske agencije u pitanju. Jedino gdje se ne smijete miješati je operativni rad. To nema, operativni rad nema nikakve veze sa tim da li neko daje istinite ili neistinite informacije u javnost, da li neko odgovara ili ne odgovara na poslanička .../zastupnik se upozorava na vrijeme/... pitanja. Te stoga molim da osigurate dostavu ovih odgovora. Hvala.
Hvala. Riječ za sljedeće zastupničko pitanje dajem zastupnici Editi Đapo. Izvolite zastupnice.
Hvala cijenjena predsjedavajuća. Moje poštovanje vama dopredsjedavajući, kolegicama i kolegama poslanicima, kao i članovima Vijeća ministara i gostima, i gledaocima, naravno, koji nas prate uz male ekrane. Naime, mi smo putem medija mogli pratiti agoniju koja traje već godinama i kroz koju prolazi i Sindikat policijskih službenika na državnom nivou pokušavajući uspostaviti jedan socijalni dijalog sa Vijećem ministara. Naime, policijski službenici na državnom nivou već odavno opravdano traže i bore se za poboljšanje uslova rada kao i povećanje primanja koja su iznimno mala u poređenju sa obimom i težinom posla koji oni obavljaju. Zaposleni sa srednjom stručnom spremom u policijskim organima Bosne i Hercegovine rade za platu od 660 maraka, a ukoliko imaju policijski dodatak to je otprilike oko 800 maraka. Prema Zakonu o platama u institucijama Bosne i Hercegovine policijski službenici i zaposlenici nemaju niti dodatak za djecu, niti za školovanje, pa čak ni za osiguranje od posljedica nesretnog slučaja, nemaju sistematske preglede iako nose oružje, nemaju pravo na obračun penzija kao i svi drugi policijski službenici u državi. Uprkos nedovoljnim ljudskim kapacitetima policijski službenici Granične policije, SIPA-e, Direkcije za koordinaciju policijskih tijela, Službe za poslove sa strancima svakodnevno daju veliki doprinos u sprječavanju ilegalnih migracija, obezbjeđenju ljudi i objekata, borbi protiv organizovanog i prekograničnog kriminala, te mnogih drugih, je li, najtežih krivičnih djela. Uprkos tome njihova primanja su niža u odnosu na njihove kolege na nižim nivoima vlasti, odnosno u poređenju sa Federalnim MUP-om ili policajcima iz MUP-a Republike Srpske, ili čak i kantona, što je naravno destimulirajuće i potiče odliv kvalitetnog kadra sa državnog nivoa. U tom smislu moje pitanje je za predsjedavajućeg i interesira me – koje aktivnosti je poduzelo Vijeće ministara BiH kada je u pitanju .../zastupnica se upozorava na vrijeme/... povećanje ličnog dohotka policijskih službenika na nivou Bosne i Hercegovine, znajući da su trenutno najlošije plaćeni, a obavljaju vrlo odgovorne poslove i zadatke, pogotovo one iz nadležnosti Tužilaštva BiH? Hvala.
Hvala lijepo. Odgovor, predsjedatelj Vijeća ministara, gospodin Tegeltija. Izvolite predsjedatelju.
Zoran Tegeltija
Hvala lijepo. Kažem da u Sindikatu zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine ima mnogo više ljudi nego što su zaposleni u policijskim agencijama i da svi oni imaju neke svoje sindikate, odnosno svak ima neki svoj sindikat. I ono što smo mi napravili i ono što smo uradili jeste da smo uspostavili kontakte i komunikaciju sa sindikatima u kome smo u dogovoru upravo i sa Sindikatom policije napravili jednu radnu grupu koju čine predstavnici tri ministarstva, Ministarstva pravde, Ministarstva bezbjednosti i Ministarstva finansija i trezora i tri predstavnika sindikata, ... predsjednika sindikata, uključujući i predsjednike sindikata policijskih i bezbjednosnih agencija u Bosni i Hercegovini. Osnovni problem koji se sada postavlja pred policijskim, kada su u pitanju zaposleni svi u institucijama, jeste činjenica da su zaposlenima dva puta smanjivana osnovica na plate, u dva navrata, i da nikada nije vršena korekcija ... više, iako su postojale neke najave. U prvom budžetu za 2020. godinu Savjet ministara je utvrdio budžet kojim je bilo predviđeno povećanje osnovice za plate svim zaposlenim u institucijama Bosne i Hercegovine. Sjećate se da je to bilo ono veliko vrijeme početka pandemije, Predsjedništvo BiH je vratilo budžet na doradu i tražilo da se planiraju sredstva za borbu protiv COVID-a, a da plate ostanu na istom nivou. Ono što jesu problemi kada su u pitanju plate zaposlenih jeste da je fond plata, nije mali, ali da su plate, kako da to kažem, nepravedno podijeljene. Sa stanovišta jedne strane imate jedan relativno mali broj ljudi koji imaju jako visoke plate, najniže rangirani imaju niske plate. S druge strane ti koji imaju najviše plate dobijaju čak i stimulacije i usput postoje mnoge radne grupe u kojima su dodatno plaćeni. Ono što se dogovorilo sa sindikatima da će oni zajedno sa članovima, predstavnicima ministarstava pripremiti sve što smatraju da je potrebno promijeniti, i u sistemu plata zaposlenih i sve ono što ... njihov radno-pravni status i sa prijedlogom toga šta trebamo da uradimo doći ćemo na Savjet ministara i onda ćemo analizirati sva zakonska rješenja koje je potrebno promijeniti kako bi se napravilo više reda i više pravde u platama kada su u pitanju zaposleni u institucijama. Samo da vam kažem kako to izgleda. Kada izvršite korekciju nešto niše od 5% imate situaciju da će neko dobiti par stotina maraka povećanje plate, a najniže rangirani službenici dobit će 20, 30, najviše 50 KM. Prema tome, radimo zajedno sa policijskim službenicima, sa drugim zaposlenima na izmjeni zakonskih rješenja koji će uvesti više reda kada su u pitanju plate zaposlenih u institucijama. I, naravno, ono što hoću da kažem da smo obezbijedili sredstva za dodatno zapošljavanje u policijskih agencijama, da sad ne trošim vrijeme na to, i u Graničnoj policiji, i u SIPA-i. Upravo sa onim njihovim zahtjevima obezbijedili smo im sredstva za kapitalna ulaganja, nabavku opreme i onome drugom što su tražili od nas. Smatram da treba značajno promijeniti sistem plata u zajedničkim institucijama Bosne i Hercegovine jer imamo s jedne strane izuzetno visoke plate, mali broj ljudi iskreno govoreći, a sa druge strane imamo podcijenjene neke plate. Hvala lijepo.
Hvala lijepo predsjedatelju. Da li zastupnica želi komentirati odgovor? Izvolite.
Hvala predsjedavajućem. Ohrabruje to da ste uspostavili dijalog sa sindikatima, međutim ne ohrabruje činjenica da vrijeme teče, a svi smo svjesni te nepravednosti između plata koje postoje na državnom nivou, pogotovo prema ljudima koji, kao što se narodski kaže, stavljaju glavu u svoju torbu da bi osigurali da Bosna i Hercegovina bude bolje mjesto i sigurnije mjesto za život svih njenih stanovnika. Nadam se predsjedavajući da će ministarstva, tri ministarstva koja ste zadužili i da ćete vi čim prije ispraviti ovu nepravdu prema policijskim službenicima. Hvala vam.
Hvala lijepa. Riječ dajem zastupniku Nerminu Nikšiću. Izvolite zastupniče.
Zahvaljujem predsjedavajuća. Pozdravljam sve prisutne kolegice i kolege, članove Vijeća ministara. Moje pitanje je za predsjedavajućeg Vijeća ministara, i razumjet ću ako mu trebadne da službe u pisanoj formi odgovore. Naime, u skladu sa članom 17. Okvirnog zakona za zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća u Bosni i Hercegovini Koordinaciono tijelo Bosne i Hercegovine za zaštitu i spašavanje je nadležno za poduzimanje čitavog niza operativnih mjera i aktivnosti u stanju nesreće, kada to stanje bude proglašeno bilo na dijelu Bosne i Hercegovine ili na čitavoj teritoriji države, a te aktivnosti su koordiniranje aktivnosti u zaštiti i spašavanju sa institucijama i organima entiteta i Brčko Distrikta i institucijama i organima na nivou Bosne i Hercegovine, koordiniranje prijema i pružanja međunarodne pomoći i donacija u zaštiti i spašavanju nakon proglašenja stanja prirodne i druge nesreće i koordiniranja aktivnosti zaštite i spašavanja institucija i organa na nivou Bosne i Hercegovine u provođenju mjera prevencije i pripravnosti za prirodnu ili drugu nesreću u okviru propisanih nadležnosti i koordiniranja istih sa entitetima i Brčko Distriktom. S obzirom da mi zastupnici, pa ni javnost, rakao bih, nemamo informacija o djelovanju ovog presudno važnog tijela u vremenu pandemije virusa COVID-19. Ja bih zatražio da mi se dostave odgovori na sljedeća pitanja: – Koji je trenutni sastav Koordinacionog tijela Bosne i Hercegovine za zaštitu i spašavanje, koliko je sastanaka tijelo održalo u posljednjih godinu dana, te koje su odluke donesene i poduzete aktivnosti ovog tijela u posljednjih godinu dana na umanjenju negativnih posljedica pandemije virusa COVID-19 na teritoriji Bosne i Hercegovine? Jasno mi je da je sasvim moguće da predsjedavajući nema u ovom trenutku odgovor na ovo pa ću razumjeti ako će biti u pisanoj formi. Hvala.
Hvala lijepa. Odgovor, predsjedavajući Vijeća ministra, gospodin Zoran Tegeltija. Izvolite.
Zoran Tegeltija
Hvala lijepo. Upravo onako kako je rekao uvaženi poslanik Nikšić, Koordinaciono tijelo se formira na osnovu Okvirnog zakona o zaštiti i spašavanju. Prvo Koordinaciono tijelo formirano je 2016. godine. Sastav Koordinacionog tijela je definisano, kako da to kažem, funkcionalno da ga predstavljaju odgovarajuće institucije i tada dešava se situacija da ljudi mijenjaju poslove, odlaze, dolaze, dolaze imenovanja, razrješenja. I zbog toga je bilo potrebno da se izvrši korekcija, već 2017., sastav Koordinacionog tijela, poslije toga i 2020. godine. Ovo Koordinaciono tijelo vjerovatno je bila nepoznanica mnogima u Bosni i Hercegovini ali ono se u javnosti prepoznalo početkom 2020. godine sa pojavom pandemije. I to je bilo prvo Koordinaciono tijelo koje je radilo i koordiniralo aktivnosti na pojavi pandemije COVID, pogotovo na onom dijelu kada su u pitanju saradnja sa graničnim policijama susjednih država, na prihvatanju prve humanitarne pomoći vezano za borbu protiv COVID-a i tome slično. Istina mi u tom trenutku nismo imali popunjen Savjet ministara, tada nije bio izabran jedan ministar i zamjenik ministra, a po funkcji zamjenik ministra bezbjednosti obavlja ovu funkciju. Koordinaciono tijelo je nastavljalo svo vrijeme poslije toga da radi, obavlja svoju ulogu vezano i za prihvatanje te pomoći, za raspodjelu i sve ono što je u njegovoj nadležnosti. Sve ove detalje o broju sjednica, tačno ko se sada nalazi u Koordinacionom tijelu, naravno, ćemo preko Ministarstva bezbjednosti pripremiti, a onda ćemo preko Savjeta ministara dostaviti Vama u pisanom obliku. Hvala lijepo.
Hvala predsjedavajućem. Da li zastupnik želi komentirati odgovor? Ne. Hvala lijiepa. Riječ dajem zastupniku Jasminu Emriću. Izvolite zastupniče.
Zahvaljujem uvažena predsjedavajuća. Na prošloj sjednici ovog uvaženog Doma usvojen je zaključak kojim je traženo od Vijeća ministara BiH da za prvu redovnu sjednicu Predstavničkog doma, tj. za današnju sjednicu, dostavi informaciju o provođenju tačke 4. Deklaracije kojom je pozvano Predsjedništvo BiH i Vijeće ministara BiH na poduzimanje svih potrebnih pravnih radnji diplomatskim putem prema Republici Hrvatskoj, odnosno Evropskoj uniji u pogledu zaštite suverenih prava Bosne i Hercegovine na moru, donošenje posebnog zakona o moru Bosne i Hercegovine i pokretanje pravnih procedura pred međunarodnim pravosudnim instancama, kao i Informaciju o svim pokrenutim aktivnostima i događajima u vezi realizacije tačaka Deklaracije iz nadležnosti Vijeća ministara BiH. Kako se na današnjem dnevnom redu ne nalazi tražena informacija postavljam pitanje predsjedavajućem Vijeća ministara – Zašto Vijeće ministara BiH nije dostavilo informaciju koja je tražena navedenim zaključkom Predstavničkog doma od 30.03.2021. godine, odnosno koji su stvarni razlozi da se Predstavničkom domu uskraćuju pravovremene informacije o radu i postupanju Vijeća ministara BiH u pogledu zaštite suverenih prava Bosne i Hercegovine na moru i ostvaranja prava slobodnog pristupa otvorenom moru, a koje pravo pripada Bosni i Hercegovini u skladu sa Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora? Hvala.
Hvala zastupniku. Odgovor, predsjedatelj Vijeća ministara, gospodin Zoran Tegeltija. Izvolite.
Zoran Tegeltija
Hvala lijepo. Razumijem entuzijazam i podržavam poslanika Emrića vezano za rokove važeće, ali ja zaista molim da razumijete da to nisu rokovi realni i da nisu mogli da budu ispunjeni u tako kratkom roku. Od trenutka kada zaključak bude dostavljen Predstavničkog doma Savjetu ministara pa do izrade informacije zaista je potrebno neko da prođe vrijeme. Na prvoj redovnoj sjednici Savjeta ministara koja je održana 15. aprila o dobijanju zaključka iz ovog Doma Savjet ministara je zadužio Ministarstvo inostranih poslova da pripremi informaciju za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine. Ministarstvo inostranih poslova nas je obavijestilo da nije bilo u mogućnosti u tako kratkom vremenskom periodu da pripremi informaciju i ovoliko nekih zahtjeva koji postoje u ovoj poslaničkoj inicijativi. Sasvim sigurno vas mogu, sa sigurnošću vam mogu reći da ovaj Savjet ministara ni na koji način ne želi da uskrati bilo kakvu informaciju ovom Domu, niti Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Onog trenutka kada bude ..., prikupe sve potrebne podatke i od Predsjedništva, Ministarstvo inostranih poslova će dostaviti Savjetu ministara, a mi ćemo je proslijediti u Parlamentarnu skupštinu. Hvala vam lijepo.
Hvala lijepa predsjedatelju. Zastupnik da li želi komentirati odgovor? Izvolite.
Zahvaljujem predsjedavajućem Vijeća ministara na odgovoru. I, mogu donekle razumjeti ovaj razlog da je kratko vrijeme da se dostavi Predstavničkom domu kompletna informacija, ali isto tako moram podsjetiti da je Deklaracija usvojena prije nekoliko godina, da su nadležne institucije bile obavezne pravovremeno informirati ovaj uvaženi Dom o svim aktivnostima. S obzirom da nije bilo dosadašnjih informacija ja ovo ne stavljam na teret samo ovom sazivu Vijeća ministara, već ni u ranijem sazivu nije bilo pravovremenog informiranja o provođenju Deklaracije i drugih aktivnosti koje su u vezi zaštite suverenih prava Bosne i Hercegovine na moru. Međutim, ja moram iskoristiti ovu priliku da podsjetim da je do zvaničnog završetka radova na izgradnji Pelješkog mosta ostalo još 88 dana i kada će kineski zid zatvoriti teritorijalno more Bosne i Hercegovine. Zbog vrlo kratkog roka .../zastupnik se upozorava na vrijeme/... u kojem je još moguće postići bilateralni dogovor sa Republikom Hrvatskom radi slobodnog pristupa Bosne i Hercegovine otvorenom moru koristim priliku da ponovno pozovem Predsjedništvo BiH, Vijeće ministara BiH, Vas predsjedavajući Vijeće ministara i nadležnog ministra komunikacija i prometa da se hitno angažirate i ovo pitanje postavite kao prioritet u radu, te konačno pokrenete konkretne aktivnosti radi zaštite suverenih prava Bosne i Hercegovine na moru u skladu sa Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora. Hvala.
Hvala lijepa zastupniku. Ovim smo iscrpili postavljanje usmenih pitanja. Sada prelazimo na utvrđivanje dnevnog reda. Što se tiče izmjena dnevnog reda sjednice želim napomenuti sljedeće: Na dnevni red dodane su: Tačka 5. Zahtjev zastupnika Nermina Nikšića, Saše Magazinovića, Nade Mladine i Zukana Heleza za razmatranje Prijedloga zakona o dopuni Zakona o financiranju institucija Bosne i Hercegovine po hitnom postupku, u skladu s člankom 133. Poslovnika. Točka 6. Zahtjev zastupnika Nermina Nikšića, Saše Magazinovića, Nade Mladine i Zukana Heleza za razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine po hitnom postupku, u skladu s člankom 133. Poslovnika. Točka 33. Davanje suglasnosti za ratifikaciju Prvog amandmana na Sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava između Razvojne banke Vijeća Europe i Bosne i Hercegovine u vezi s Regionalnim programom stambenog zbrinjavanja i u vezi sa šestim potprojektom u okviru Projekta stambenog zbrinjavanja u Bosni i Hercegovini. Sa ranijeg dnevnog reda skinute su: Tčka 10. Prijedlog zakona o javnim nabavama Bosne i Hercegovine, predlagatelj: zastupnici iz Kluba DF-a u prvom čitanju, na zahtjev Ustavnopravnog povjerenstva i Povjerenstva za financije i proračun koja su od kolegija Doma tražila produženje roka za dostavu mišljenja. Kolegij je odobrio produženje roka na 30 dana. Točka 22. Informacija o stanju u području migracija u Bosni i Hercegovini za studeni 2020., podnositelj: Ministarstvo sigurnosti BiH. Odnosi se na realizaciju zaključka sa 16. sjednice Zastupničkog doma koja je održana 03.02.2021. godine na zahtjev Zajedničkog povjerenstva za ljudska prava. Dopunjene su: Točka 9. Prijedlog zakona o Visokom tužiteljskom vijeću Bosne i Hercegovine, predlagatelj: zastupnici iz Kluba DF-a s Mišljenjem Ustavnopravnog povjerenstva. Točka 10. Prijedlog zakona o Visokom sudbenom vijeću Bosne i Hercegovine, predlagatelj: zastupnici iz Kluba DF-a s Mišljenjem Ustavnopravnog povjerenstva. Točka 11. Prijedlog zakona o Uredu disciplinskog tužitelja Bosne i Hercegovine, predlagatelj: zastupnici iz Kluba DF-a s Mišljenjem Ustavnopravnog povjerenstva. Ova mišljenja su negativna. Povjerenstvo nije prihvatilo usklađenost prijedloga zakona sa Ustavom BiH i pravnim sustavom i nije podržalo principe prijedloga zakona. Otvaram raspravu o predloženom dnevnom redu. Za raspravu se javio zastupnik Safet Softić. Izvolite zastupniče.
Uvažena predsjedavajuća, poštovane kolege, dragi gosti, pozdravljam sve prisutne u sali, a onima koji prakticiraju post želim da ga danas lahko isposte. Naime, ja, u skladu sa Poslovnikom, članom 71., predlažem da se dopuna dnevnog reda napravi, ove današnje sjednice, 19. sjednice Predstavničkog doma, sa tačkom koja glasi – Imenovanje člana Centralne izborne komisije BiH iz hrvatskog naroda sa rang-liste Komisije za izbor i imenovanje članova Centralne izborne komisije BiH broj: 01-34-1-915/21, od 28.04.2021. godine. Naime, vama je poznato da su gospodin Nebojša Radmanović, gospođa Borjana Krišto i ja imenovani u ovu Komisiju. Mi smo juče u kasnim poslijepodnevnim satima završili intervju sa kandidatima koji su bili prijavljeni na ovaj konkurs. Utvrdili smo rang-listu i mislim da zbog značaja ovog pitanja ima smisla da danas vanredno to uvrstimo u dnevni red i da okončamo ovu proceduru. Hvala lijepo.
Hvala lijepa zastupniku Softiću. Nenad Nešić. Izvolite, rasprava.
Poštovana predsjedavajuća, uvažene kolege. U skladu sa Poslovnikom Predstavničkog doma predlažem tačku, novu tačku dnevnog reda pod rednim brojem 13. – Deklaracija o osudi govora mržnje nekadašnjeg člana Predsjedništva BiH, zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i lidera SDA, gospodina Bakira Izetbegovića. Tekst Deklaracije je pripremljen i molim službe da ga podijele. Šta je cilj ove Deklaracije? Cilj ove Deklaracije jeste da uznemirenim građanima danas odavde pošaljemo jasno poruku da ne treba da strahuju, da većina predstavnika političkih partija ne podržavaju sukobe i osuđuju svaki govor mržnje. Ja znam da ovo što sad govorim mnogim predstavnicima bošnjačkog naroda nije drago da slušaju, ali smatram da bi ovo bio veliki iskorak ka tome da upravo politički predstavnici bošnjačkog naroda pokažu da je Bosna i Hercegovina moguća država. Zato vas pozivam da danas ovdje javno osudimo sve one koji pozivaju na rat, sukobe, nasilje, da im jasno kažemo da rat, sukobi, nasilje, ne stanuju u Bosni i Hercegovini. Smatram da time šaljemo poruku suživota, normalnog života u Bosni i Hercegovini. Jako me je pogodilo kada me je neki dan moj prijatelj Bošnjak pitao – druže, prijatelju idemo li mi u neki novi rat i trebamo li da se selimo odavde iz Bosne i Hercegovine. Zaista mi danas trebamo poslati poruku da ne treba da se selimo iz Bosne i Hercegovine. Maloprije sam slušao diskusiju gospodina Heleza koji nam je ovdje rekao činjenice i podatke, tj. koliko u svakom trenutku ljudi napušta Bosnu i Hercegovinu i koliko će nas biti manje nakon završetka ove današnje sjednice. Zato molim vas ovu Deklaraciju shvatite kao želju da svim narodima i građanima u Bosni i Hercegovini svi zajedno poručimo da smo za mir, toleranciju i međusobno uvažavanje, te da niko od nas ovdje ne podržava zapaljive i rasističke izjave Bakira Izetbegovića koji je vrijeđao zadnjih dana Srbe i crnce. Smatram da je iza nas vijek ratova, smatram da je Bosni i Hercegovini potreban, ne vijek, nego vijekovi mira, suživota i izgradnje. Hvala.
Hvala lijepa. Zastupnik Dragan Mektić. Izvolite zastupniče, rasprava.
Hvala. Pozdravljam kolegice i kolege, uvažene goste. Već odavno je opšte poznato da u državi Bosni i Hercegovini dobro žive lopovi, tajkuni i političari koji su međusobno uvezani do te mjere da se enormno bogate, da uživaju sve moguće privilegije ove države i da im je izuzetno dobro, a u isto vrijeme i jedni, i drugi, i treći, narodu bacaju, hajde da kažem tako, pseću kost da se narod, da to narod glođe dok ih oni na taj način drže na distanci od svih ključnih ozbiljnih pitanja i problema. Između ostalog u posljednje vrijeme, ima to duži vremenski period, uopšte nije jasno, i to političari rade vrlo vješto obmanjujući narod, da li je Bosna i Hercegovina u MAP-u ili nije u MAP-u. Mi smo vidjeli da se neki dan dokumentom oglasio i NATO koji je rekao da je Ukrajina i Gruzija ANP- om aktivirala MAP, Bosna i Hercegovina da je programom reformi aktivirala MAP i da smo mi u procesu integracija u NATO. Čujemo političare ovdje, slušao sam recimo člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda, gospodina Komšića, da smo mi u MAP-u, čujem člana Predsjedništva iz reda srpskog naroda da nismo u MAP-u. To je ključno strateško geopolitičko pitanje koje opredjeljuje status Bosne i Hercegovine u budućim, budućim generacijama. Postavljam pitanje – Zadužuje se Savjet ministara BiH da u roku od sedam dana Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH dostavi Program reformi odbrane za 2019. godinu i Program reformi odbrane za 2020. godinu (usvojen od strane nadležne komisije), evo pre neki dan, kao i dokument NATO-a koji je tokom aprila ove godine dostavljen Misiji Bosne i Hercegovine pri Evropskoj uniji u Briselu. Dakle, mi narodu moramo objasniti, ne možemo narod držati da narod ne zna jesmo li mi, ovaj, krenuli u integracije u NATO pakt ili nismo. Slušamo različite izjave pojedinih visokih nosilaca političkih funkcija i jedni lažu. Ili lažu oni koji kažu da smo u MAP-u ili lažu oni koji kažu da nismo u MAP-u. Dajte da narod zna, dajte da narod samo ne opterećujemo ovim glupostima kreditima, kamatama, itd., itd., i ovom situacijom i stanjem o kojem je govorio Zukan Helez, dajte da narodu kažemo istinu. Imamo li snage da izađemo pred narod i kažemo .../zastupnik se upozorava na vrijeme/... mi vas vodimo u tom i tom pravcu.
Hvala lijepa. Ovim smo, zastupnik Saša Magazinović, isto rasprava. Izvolite zastupniče.
Vezano za inicijativu, da bi se mogli opredijeliti o njoj, kolege Nešića. Govor mržnje u političkom prostoru je više nego prisutan i podsjetiću da smo i mi kao Parlament, i ne samo Parlament BiH, nego i entitetski parlamenti, usvojili Deklaraciju o osudi mržnje izrečene od strane političara i mislim da je to jedan od rijetkih dokumenata koji su parlamenti na svim nivoima usvojili i koji nažalost ne poštujemo i ne pridržavamo ga se. Kontaminira se prostor zapaljivim izjavama političara i, naravno, u tome učestvuje i Bakir Izetbegović. Međutim, ovako sročena Deklaracija zapravo abolira sve druge koji se takođe služe govorom mržnje i politički je usmjerava na potpuno pogrešan način. Da li se Bakir Izetbegović služi govorom mržnje – da, ima situacija, da li je on čovjek o kome treba raspravljati Parlament abolirajući sve druge – ne, nije. Ako je predlagač spreman na jednak način tretirati i druge političare koji truju narod ove države govorom mržnje i sve ih zajedno staviti i osuditi apsolutno ćete imati podršku za to i mislim da je važna stvar o kojoj treba ovdje raspravljati. Davno sam rekao da jedna ružna riječ upućena u Parlamentu može završiti kao kamen na glavi povratnika bilo gdje u Bosni i Hercegovini, i da političari apsolutno, apsolutno, nisu svjesni svoje odgovornosti kada izgovaraju teške riječi. Međutim, ako ukucate u Google Milorad Dodik govor mržnje, u prvom članku koji vam izađe imate pet rečenica koje kažu – Bosna i Hercegovina historijski promašaj, nemoguća država. Je li mislite da to nije, da neko ne osjeća to kao govor mržnje i atak na državu, poređenjem minareta džamije sa raketom, problematično funkcionisanje vjerskih obreda tamo, kako on kaže, Bošnjaci su svega 2%, a hodža ih budi stanovništvo svako jutro u pet sati, kako on kaže, pjevajući. Je li to govor mržnje? Jeste. Da se donose mrtva tijela ko zna odakle da se sahrane u Srebrenici, ovo su sve citati, je li to govor mržnje? Jeste. E, pa hajmo sve te koji se služe takvim stvarima staviti na jedno mjesto. Šta sad treba SDA da odgovori Deklaracijom o govoru mržnje Milorada Dodika ili bilo koga drugog, a onda ..., nemojte, pa sve je to, svi su to ljudi koji truju ovaj narod govorom mržnje. I hajmo ih sve zajedno osuditi i razgovarati o tome, i pokazati da smo svjesni da političari truju ovaj narod govorom mržnje, i osuditi ih sve zajedno, a ne izvlačiti jednog po jednog, za šta ja ne sporim da ima osnova, ali na ovaj način ne. Hajte Vi kao predlagač pokažite svoju veličinu i stavite ih sve na jedno mjesto i da o svima govorimo, i da kažemo da se stidimo njih ...
Uvaženi zastupniče da li imate prijedlog za dopunu?
Imam prijedlog da predlagač, ako je spreman da promijeni ovo u svrhu usvajanja i stavljanja na dnevni red, da uzme pauzu, priredi to kako smo predložili i imaće našu podršku. Na ovaj način ne.
Hvala lijepa. Zastupnica Snježana Novaković-Bursać, povreda Poslovnika.
Uvažena predsjedavajuća. Povreda Poslovnika, član 71., mislim da Kolegijum krši, imajući na umu da ste dvozvolili gospodinu Magazinoviću da priča tri minute bez da je uopšte imao prijedlog o dnevnom redu, tako da vas molim, ovaj, ako je ovo rasprava o novim tačkama dnevnog reda treba da se toga i držimo, a ne da ulazimo u meritum i u sadržaj nekih potencijalnih budućih tačaka dnevnog reda.
Hvala lijepa. Uvažena zastupnice Vaša povreda Poslovnika je na mjestu, ja sam upravo zastupnika i pitala, sve računajući da će imati određeni prijedlog. Naravno da je zloupotrijebio svoju raspravu i napravio povredu Poslovnika. Zastupnik Nenad Nešić, ispravak krivog navoda. Izvolite zastupniče.
Ja se bojim da me kolega Magazinović nije shvatio. Ja sam ovdje upravo uradio ono što smatram da bi bilo dobro za Bosnu i Hercegovinu, odnosno pozvao vas koji predstavljate bošnjački narod da pokažete odgovornost, da pokažete da bošnjački narod je veliki i da je spreman za suživot sa drugim narodima u Bosni i Hercegovini. Nije problem gospodine Magazinoviću da mi osudimo ovdje bilo koje druge političke lidere iz bilo kojih drugih političkih partija. Ja nisam advokat Milorada Dodika i nemam namjeru da budem advokat Milorada Dodika, ali ja nikada ni u jednoj izjavi gospodina Dodika nisam čuo da je pozivao na rat, na sukobe, na nasilje. Ja nisam nikad čuo gospodina Dodika da je nekoga nazvao genocidašem kao što je gospodin Bakir Izetbegović. Ja se ograđujem od politike Milorada Dodika. Čovjek je svaki put rekao – hajmo da razgovaramo kako je Bosna i Hercegovina moguća kao funkcionalna država. I ja sam ovdje zajedno s vama spreman da, nakon što usvojimo ovu Deklaraciju, da sjednemo, stavimo na sto, vidimo sve ostale predstavnike drugih naroda, da vidimo ko je šta govorio i da ih zajedno ovdje i danas osudimo. Ali bošnjački narod i bošnjački politički predstavnici danas ovdje moraju da pokažu da su ti koji su za Bosnu i Hercegovinu, da su ti koji su za moguću državu Bosnu i Hercegovinu. .../zastupnik se upozorava na vrijeme/... ... nije na nama ... Ja Vas potpuno gospodine Magazinoviću razumijem, u velikom dijelu stvari Vas i podržavam, ali neko mora da napravi iskorak, a ja smatram da taj iskorak treba upravo da naprave bošnjački politički predstavnici. Hvala.
Hvala lijepa. Zastupnik Dženan Đonlagić, ispravak krivog navoda. Izvolite zastupniče.
Zahvaljujem predsjedavajuća. Gospodine Nešiću, dakle, zašto smatram da Vi niste vjerodostojni iznošenja bilo kakvog prijedloga koji u kontekstu ima priču da je nešto dobro za Bosnu i Hercegovinu. Dakle, to je licemjerno, paradoksalno, nekonzistentno. Slušajući Vas sinoć na Javnom servisu, dakle bili ste gost Federalne televizije, na pitanje voditeljice – je li Vaša domovina Bosna i Hercegovina, Vi ste kazali – ne, to nije moja domovina. Dakle, manje od 24 sata negirate da je Vaša domovina Bosna i Hercegovina, a sjedite u najvišem zakonodavnom organu upravo te države u kojoj ste rođeni, u kojoj živite, iz čijeg budžeta primate platu i sve ono što sleduje, a s druge strane pozivate nas zastupnike da se izjašnjavamo tobože o nečemu što je dobro za Bosnu i Hercegovinu. Dakle, morate prvo raščistiti sami sa sobom. Prema tome, smatram da kao predlagač bilo kakve inicijative jednostavno niste vjerodostojni, neozbiljni ste.
Hvala lijepa. Zastupnik Saša Magazinović, ispravak krivog navoda. Izvolite zastupniče.
Ispravljam krivi navod koji kaže ili insinuira da sam ja neko ko predstavlja bošnjački narod. Kolega Nešiću nemojte ovo slati kolegici, ali Vam moram objasniti. Narodi se predstavljaju u Domu naroda, jelde zvuči logično, Dom naroda – narod, a ovdje se predstavljaju građani, to piše fino i to je svima valjda jasno, to su osnovne lekcije. Dakle, ja ne predstavljam bošnjački narod, niti srpski, niti hrvtski, kao što ni Vi ne predstavljate niti srpski, niti bošnjački, niti hrvatski, nego u građanskom Domu predstavljate građane koji su podržali Vašu stranku i Vas personalno. U Domu naroda se zastupaju ti interesi o kojima Vi govorite. Dakle, za dva sprata ste fulili, sala gdje su narod je na IV. Kažete – neko mora napraviti iskorak. Evo, ja Vas pozivam da Vi i ja zajedno napravimo iskorak tako što ćemo napraviti dokument koji će stvari nazvati pravim imenom i gdje nećemo selektivno nikoga birati, nego ih staviti sve na jedno mjesto jer liče kao jaje jajetu, samo podilaze svom biračkom tijelu šaljući ružne poruke onima drugima. Priznat ćete da na strani sve tri nacionalne politike se mogu naći primjeri susreta sa osuđenim ratnim zločincima sa kojih se šalju poruke. Da li su te poruke govor mržnje prema drugim narodima? Jesu. Evo, ja Vas pozivam hajmo napraviti iskorak, ali hrabar iskorak, sve to staviti na papir i ponuditi ovom Domu. E, onda ćemo biti vjerodostojni. Ovo nije vjerodostojno. I zaista sam u ružnoj situaciji da će ispasti da ja branim Bakira Izetbegovića, to je zadnje što želim u životu. Ali hajte da stvari nazovemo pravim imenom i sve one koji su takve stvari činili stavimo na jedno mjesto i sve zajedno osudimo to što su radili.
Hvala lijepa zastupniku. Zastupnik Adil Osmanović, ispravak krivog navoda. Izvolite zastupniče.
Hvala predsjedavajuća. Uvaženi kolega Nešiću, rekao je dobro Magazinović, ovo je građanski Dom i ovo nije Dom naroda. Naravno svako ima od poslanika mogućnost da predloži tačku dnevnog reda, ali Vi predlaganjem Deklaracije kojom želite da stavite u usta predsjedniku Stranke demokratske akcije Bakiru Izetbegoviću da on daje izjave huškaške prirode ni u kom slučaju ne stoje. Vi kolega Nešiću koji, čiji je lider SNSD-a Vaš, rekao bih, politički otac, Vaš politički uzor, Vaš vokabular je identičan njegovom gdje smo čuli različite napade, kako na određene konstitutivne narode, tako i na državu Bosnu i Hercegovinu. Nije huškaška politika kazati da će se braniti teritorijalni integritet i suverenitet države Bosne i Hercegovine ako neko želi da jedan dio nje odcijepi, proglasi nezavisnom državom ili je pokuša pripojiti nekoj drugoj državi. To je ustavna i zakonska obaveza svakog građanina Bosne i Hercegovine i svakog građanina demokratske države bilo gdje u svijetu da brani teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine. I tako treba posmatrati izjave i predsjednika Stranke demokratske akcije. Hvala vam.
Hvala lijepa. Zastupnik Zukan Helez, ispravak krivog navoda. Izvolite zastupniče.
Zahvaljujem uvažena predsjedavajuća. Pa, gledajte gospodine Nešiću Vi ste prvo mene pohvalili kao ja sam dobro pričao da narod odlazi, itd., vjerujete da je jedan od razloga što narod, građani, kako god hoćete, narodi, odlaze iz ove države je upravo ovo naše sad, evo, što ste Vi predložili kao da Deklaracija o govoru mržnje Bakira Izetbegovića. Ne trebate Vi mene, onaj, ubjeđivati da ja mislim da je loša politika Bakira Izetbegovića. Mene je sramota za neke izjave Bakira Izetbegovića kao – neka idu Bošnjaci, Jevreji su se vratili za 2.000 godina vratiće se i Bošnjaci za 2.000 godina, itd., međutim to Vas ne opravdava da samo tog čovjeka stavite i o njemu donesemo deklaraciju. Znači, lično sam slušao gospodina Milorada Dodika na jednoj televiziji u Beogradu, srbijanskoj, kad kaže – ja mrzim Bosnu i Hercegovinu. Znači, čovjek ima riječ mržnja, a Vaša Deklaracija je o mržnji. I ako tog čovjeka koji je trenutno predsjedavajući Predsjedništva BiH i apsolutni vladar manjeg BH entiteta ne stavite u tu Deklaraciju ja ne znam ko će to i ko bi to podržao. U onoj anketi kada ljudi odlaze iz Bosne i Hercegovine ni jedan Srbin nije rekao da odlazi zbog 9. januara, niti je rekao da odlazi zato što je Republika Srpska u sastavu Bosne i Hercegovine, nijedan Hrvat nije rekao u anketi što odlazi iz Bosne iz Hercegovine da odlazi zato što je Željko Komšić član Predsjedništva a nije Dragan Čović ili zato što nema Izbornog zakona. Ni jedan Bošnjak nije rekao da odlazi iz Bosne i Hercegovine zato što Ćamil Duraković nije načelnik Srebrenice, itd. Svi imaju iste probleme. Ljudi iz ove države odlaze i svi kažu – zato što je nesigurno ovdje za život, zato što su male plate, zato što je nesigurno radno mjesto, zato što je ova država puna kriminala, korupcije, nepotizma, itd. I daj da se kanimo tih floskula političkih, da se vratimo ovim normalnim stvarima. Da ima države kao što nema, član 157., evo ja ću pročitat, Krivičnog zakona BiH – ko upotrebom sile ili prijetnjom upotrebe sile pokuša da otcijepi dio teritorije Bosne i Hercegovine ili da dio njene teritorije pripoji drugoj državi kaznite će se kaznom zatvora najmanje od pet godina. Da samo jedanput glavna tužiteljica .../zastupnik se upozorava na vrijeme/... ... protiv ... ljudi svi bi se okanili te politike, i da im odredi kaznu od nekoliko godina zatvora kako nalaže pozitivni zakonski propis u ovoj državi ne bi na um palo ni Bakiru Izetbegoviću da poziva na rat, a ni Miloradu Dodiku. Kad god tamo mu nestane političkih poena i kada loše stoji na anketi uvijek kaže – idemo razdruživanje, idemo. Od toga nema ništa. Za 30 godina, ono što sam ja govorio, neće biti stanovnika u Republici Srpskoj, neće biti u nekim kantonima, Bosna i Hercegovina će biti prazna. I zato Vas molim daj da se uozbiljimo, .../zastupnik se upozorava na vrijeme/... imamo mi prečih poslova dnevnog reda i ozbiljnih tema i ozbiljnih tačaka danas. Hvala lijepo.
Hvala lijepa. Zastupnica Snježana Novaković-Bursać, povreda Poslovnika.
Uvažena predsjedavajuća. Krši se član 76. stav (2) Poslovnika koji se, ovdje se pravo ispravka krivog navoda koristi da se diskutuje o rezuluciji, što je krajnje neprimjereno. Drugo, koristi se prilika i zloupotrebljava se da se na svaki mogući način ovdje u raspravu ubaci ime gospodina Dodika, izjave njegove, kao da je on predmet ovdje nekog raspravljanja, jeste da je on određenoj gospodi ovdje veliki, ovaj, veliki politički problem imajući na umu da iznosi jasne svoje političke stavove za koje on brani na izborima, gospodo, ovdje mi raspravljamo o dnevnom redu potencijalnom. I molim vas da zaštitite pravo gospodina Nešića. On je kao poslanik ovdje ispunio kompletne poslaničke obaveze koje su propisane Poslovnikom, uredno dostavio materijal, uredno je najavio tačku i ovdje se već, i to je povreda Poslovnika, samo ne mogu da nađem koji tačno član, osporava se njegov i lični i svakakav drugi kredibilitet i ne znam šta mu se sve ne imputira. On je u ovom trenutku potpuno regularno podnio inicijativu za usvajanje određene rezolucije. Ako ona uđe u dnevni red imaćemo vrijeme, ovaj, ali hoću da vam kažem i naglasim, ovdje se, sve što odudara od nekakvog ... nekih određenih krugova pokušava diskreditovati na sve moguće načine uključujući i lični kredibilitet i svi mogući se politički konteksti uvode, ovaj, u igru kako bi se izbjegla potencijala osuda ovog Doma nešto što je de facto, jedan od najgorih primjera govora mržnje prema jednom cijelom narodu ... u ovoj godini. Molim Vas predsjedavajuća, još jednom ja Vas upozoravam na Poslovnik, a i da zaštitite poslanika Nešića, pravo krivog navoda ali i druge Poslovnikom predviđene kategorije ... Hvala.
Hvala lijepa uvaženoj zastupnici na povredi Poslovnika. Ona djelimično stoji, ali niko nema pravo pod povredom Poslovnika takođe iznositi nešto što se treba reći pod ispravkom krivog navoda. Ovdje u ovom slučaju ispravke krivog navoda odnose se na ono što je predloženo u smislu nekakvog obrazloženja nekakve točke dnevnog reda i ja po Poslovniku ne mogu bilo kojem od zastupnika uskratiti pravo na ispravak krivog navoda na ono na šta se referira. Tako da vas molim da svi zajedno pridržavate se još jednom Poslovnika i vremena, i načina u smislu rasprava pridržavanja dnevnog reda u smislu ako imate prijedlog za dopunu ili za skidanje točke dnevnog reda jedino to ostaje, a ispravke krivog navoda da se referiraju na ono što nije u navodu prethodnog govornika u raspravi izneseno. Evo, hvala lijepa. Nadam se da ćete se svi skupa ponašati, pa barem poštivati vrijeme u kojem se sada nalazimo. Mislim da vas ne treba posebno podsjećati na to. Zastupnik Nenad Stevandić, ispravak krivog navoda.
Hvala lijepo predsjedavajuća. Pa, ja mislim da gospodo koji ste se referisali na ovo što je gospodin Nešić predložio da bi trebali da mu se izvinete. Njegovo je pravo da predloži, da misli, da iznosi političku ocjenu. Ne može se to gospodine Đonlagiću nazivati vjerodostojnim ili ne vjerodostojnim, to je poslovničko pravo. On to koristi kao što ste Vi koristili ili kao što je gospodin Helez mnogo puta nas sve ovdje uvrijedio govoreći ... ..., nikad se nije izvinuo. Nisam sebi dopustio nikad da etiketiram bilo koji narod, pa čak ni pojedinca koji me lično uvrijedi. I ovdje je riječ o inicijativi koja je potpuno legalna. I gospodin Nešić takođe ima pravo smatrati da zastupa interese srpskog naroda jer je izabran iz Repbulike Srpske, to je njegovo pravo, on može zastupati i građane, ali njegovo je pravo da kaže koga zastupa. Ni to mu se ne može osporiti što je govorio kolega Magazinović. Ovo što je govorio gospodin Osmanović, nije tu pa ću preskočiti, nije, tu je, znači, takođe gospodin Nešić se referisao na jednu ključnu riječ u svojoj Deklaraciji, a to je nazivanje jednog naroda genocidašima. Nema ekvivalenta za nešto slično šta je izgovorio gospodin Dodik, ili Stevandić, ili Nešić, ili bilo ko, ne postoji ekvivalent koji se može mjeriti sa tim etiketiranjem i vrijeđanjem čitavog naroda. I to se moglo izbjeći samo sa jednim izvinjenjem, mogao je biti i lapsus, mogao je biti, ne znam ni ja, i stres. To se tako rješava, a ne branjenjem takvog stava, jer branjenjem takvog stava i osporavanja Nešića da traži da se osudi nazivanje jednog naroda genocidašima je upravo podrška takvom stavu. I ovdje izgleda salva treba ići prema Nešiću koji niti je u mom, mojoj političkoj partiji, niti isto razmišljamo, niti smo u klubu, niti smo u koaliciji, ali ima pravo. I ono što bih takođe rekao da ne može se odnos prema Bakiru Izetbegoviću, koje vi kolege imate, koji napadate gospodina Nešića, liječiti referisanjem na Milorada Dodika, jer nema ekvivalenta stavu da se jedan narod nazove genocidašima, tačka. Nađite bilo šta, pokušajte citirati, ne postoji ništa slično. Takva stvar se rješava ili izvinjenjem ili osudom. Vi to ne morate da osudite ali ne možete da osporite gospodinu Nešiću da predloži da se to osudi. Hvala lijepo.
Hvala lijepa. Zastupnik Nikola Lovrinović, ispravak krivog navoda. Izvolite zastupniče.
Zahvaljujem gospođo predsjedavajuća. Pozdrav svim nazočnima, vama u Kolegiju. Dakle, ja bih se referirao na ono što su rekli kolega Helez, Đonlagić i Magazinović. Dakle, kolega, počeo bih, evo, posljednjeg kolege, odnosno prvog kojeg sam naveo, gospodina Heleza. Ne znam kad je i gdje je proveo tu on anketu i gdje je tako to čuo, evo možda i jeste tako kako on kaže, međutim ja upravo mislim suprotno, da upravo ljudi odlaze iz političke nesigurnosti i zbog toga što ne mogu ... svoja politička prava, pa i one koje ste nazvali, znači, Hrvate, pa, itd. Ja upravo suprotno mislim. Ali, eto, Vi kažete da ima ta neka anketa pa u redu, možda ste Vi to negdje vidjeli i pokazat ćete nam. Što se tiče gospodina Đonlagića, ne znam ovo što ste, dakle na neki način educirali gospodinu ovome Nešiću, ja evo govorim da je Bosna i Hercegovina moja domovina. Međutim, ja u toj domovini ne mogu ... svoja politička prava, ne mogu izabrati svoje zastupnike i ne znam do kada će ona biti moja domovina. Evo, ja kažem ona jeste moja domovina, tražim u njoj prava, politička prava za svoj narod i ako ih ne dobijem ne znam do kada će biti i moja domovina. Dakle, evo dobro ste to upravo rekli. Što se tiče gospodina Magazinovića, dakle gospodine Magazinoviću ja sam probao otvoriti tu prvu stranicu koju ste rekli da je gospodin Dodik to govorio, ne stoji to tamo, nisam našao ili sam ja možda pogrešnu stranicu otvorio, ali, evo, možda ili neku drugu, pa ćete vi to vjerovatno ispraviti. A kada je riječ o govoru mržnje nešto što ste tamo spomenuli kada se iznose stavovi o uređenju političkom države ja mislim da to nije govor mržnje, to je politički stav. Ja se nadam da ne mislite da zabranite nama zastupnicima ovdje da govorimo o tome kakav je naš politički stav o stanju u državi u kojoj živimo, o njezinom uređenju, funkcioniranju, itd. Nadam se da to ne mislite da je ... mržnje, nego to je posao zastupnika koliko ja vidim. I druga stvar, neobično mi je drago, neobično mi je drago zbog javnosti da ste rekli da u Bosni i Hercegovini postoji građanski Dom, a to je ovaj Dom. To mi je neobično drago da ste to konačno priznali. Dakle, mi to nikad nismo osporili da ima i Dom naroda i građanski, da su i građanska prava u ovoj državi zadovoljena kroz zastupničku vlast, dakle kroz političko predstavljanje. Meni je to neobično drago da ste rekli da je ovo građanski Dom, dakle, A stalno u javnosti govorite neke druge stvari .../zastupnik se upozorava na vrijeme/... ... za Izborni zakon, tako da mi je doista drago da ste to, evo, konačno pred kamerama rekli da je to tako. Hvala lijepo.
Zastupnik Branislav Borenović, ispravak krivog navoda.
Pa, evo iz ovih nekoliko povreda i ispravki krivog navoda mislim da kreatori non papera i ovo priče oko ratova, tenzija, razdruživanja, referenduma, konflikta, mogu biti potpuno zadovoljni. Imam osjećaj da su se sada i Izetbegović i Dodik čuli telefonom, nabacili jedan drugom ruku i rekli – uspjeli smo. Upravo ono što su željeli, da se otvori priča oko ovih stvari kako bi se po strani ostavilo sve ono što pritišće ljude u ovoj zemlji. Tačno, činjenica je da je ovo što je uradio Izetbegović, ne za svaku osudu, nego za potpunu izolaciju. Nazvati jedan narod genocidaškim i reći – da, hoću da idem u rat i tamo druge pozivati i prozivati nekim rasističkim izjavama je za svaku osudu, prvenstveno od ljudi koji dolaze iz njegove stranke. I to je nesporno, ali isto tako pokazatelj da on ili njegova stranka to podržava trebaju da budu onda izolovani. I da svi koji podrže današnju Deklaraciju kažu – da, mi nećemo da budemo ... I zato mislim ...
Uvaženi zastupniče šta je krivi navod i na koga se referirate? Nemojte zloupotrebljavati.
Ja ne znam otkud Vama potreba da Vi stalno želite mene da prekinete, je li imate neki poseban ...
Nemam ja nikakav, ja samo želim da ovaj Dom radi u skladu sa Poslovnikom.
A zašto niste, a zašto niste ostalih pet kolega prekinuli?
Svi se moraju referirati čiji krivi navod ispravljaju. Vi se niste referirali, pažljivo slušam Vas i svakog kolegu.
Ja sam upravo rekao, govorio sam kolegama iz Stranke demokratske akcije ...
Niste spomenuli.
Kako nisam, Klub SDA.
Molim sve zastupnike ubuduće da se pridržavaju Poslovnika, da se referiraju koji navod ispravljaju i na koga se taj navod odnosi.
I zato mislim, i zato je sad potpuno jasno ko je želio da dođe do ovakve rasprave i ispravki krivih navoda, o kojima sada govorimo, .../zastupnik se upozorava na vrijeme/... Ja mislim da treba pristupiti glasanju i, naravno, ... da je rasizam, ovakve izjave, prizivanje ratova dobro došao u ovoj zemlji neka se izjasni prilikom glasanja o Deklaraciji koji je legitimno predložena od strane kolege Nešića.
Zastupnik Damir Arnaut, ispravak krivog navoda. Izvolite zastupniče.
Hvala predsjedavajuća. Gospodine Nešiću, evo referiram se, Vi ste iz Sarajeva, rođeni ste i odrasli u ovom gradu ja mislim, i shvatit ćete šta ja mislim kada Vam kažem da ste s ovim prijedlogom ispali frajer, da baš ne kažem levat. Jer ovo što ste Vi predložili je upravo ono što SDA, SNSD i HDZ žele, da mi ovdje potrošimo iduća dva sata, a evo već je počelo, raspravljajući o Bakiru, o Miletu, o Draganu, o njihovim nacionalističkim izjavama. Evo, da citiram Vašeg klubskog kolegu Borenovića kada je govorio prije ove rasprave – ove vrste priče odvlače pažnju sa ključnih problema. I sada će ova priča dominirati današnjom sjednicom umjesto da smo već počeli priču o katastrofalnim rezultatima Vijeća ministara, o nabavci vakcina, nedostavljanju zakona. Ako ste htjeli da učinite uslugu SDA-u, HDZ-u, SNSD-u da raspravljamo o temama u kojim su oni na svom terenu, na kojem terenu jedni drugim nabacaju loptu, onda ste uspjeli. Ali suština je da su Vam provukli tu loptu kroz noge. E, zato ste ispali levat.
Hvala. Zastupnik Saša Magazinović, ispravak krivog navoda. Izvolite.
Nećemo o informatičkoj pismenosti, ali kada upišete Milorad Dodik – govor mržnje izađu vam dva članka. Prvi – kome Dodik odgovara za govor mržnje, gdje imate analizu toga, i drugi Milorad Dodik kažnjen za govor mržnje od strane CIK-a. Ima dalje. Druga stvar, nisam ja otkrio toplu vodu kad kažem da je ovo građanski Dom, to je svakom živom jasno, ne znam čime ste Vi iznenađeni. Dakle, ovdje nema Srba, Hrvata, Bošnjaka, Ostalih, ovdje su građani. Ima drugi dom koji je Dom naroda. I apsolutno je kolega Borenović odlično stvar posložio. Kolega Nešiću ja mislim da Vama to nije bio cilj, ali niste bolje mogli odigrati za njih danas, i jedne, i druge, i treće. Mi se sad ovim bavimo i oni prave predstavu sad ko je na kojoj strani, a vidjet ćete nakon sat vremena kako taj isti SDA i SNSD, koji su sad kao u konfliktu, zajednički biraju člana Centralne izborne komisije iz HDZ-a, vidjet ćete za par sati kako to funkcioniše. Nemojte im pomagati, ne znam što ovo radite.
Zastupnik Zukan Helez, ispravak krivog navoda. Izvolite zastupniče.
Ma, evo, ja ću tačno navesti na šta se odnosi. Znači, kolega Lovrinović je rekao da on ne može birati svog predstavnika, pretpostavljam da je mislio na člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda. Gospodine Lovrinoviću ja govorim samo o činjenicama. Podaci Centralne izborne komisije kažu da ima oko 600, preko 600 hiljada registrovanih Hrvata birača u Bosni i Hercegovini, da 50% od toga dadne glas tom Vašem predstavniku koga Vi predložite, evo HDZ, on bi ubjedljivo pobijedio. Ne samo protukandidata iz reda hrvatskog naroda, nego bilo kojeg kandidata koji je, a da ne kažem da dobije 90% glasova, kako se netačno predstavlja u javnosti, to bi bilo preko 550 hiljada glasova. A to što neće ljudi, Hrvati, da glasaju za koga Vi hoćete i da dobije 400-500 hiljada glasova i da pobijedi to je sad druga priča. Hvala lijepo.
Zastupnik Zlatan Begić, ispravak krivog navoda. Izvolite zastupniče.
Poštovna predsjedavajuća, biće diskusija pa, onaj, više je za diskusiju.
Hvala lijepa. Zastupnik Adil Osmanović, ispravak krivog navoda. Izvolite zastupniče.
Hvala predsjedavajuća. Ovo što je diskutovao kolega Stevandić, mislim da su to zaista ogromne neprimjerene optužbe kazati predsjedniku Stranke demokratske akcije da je on jedan narod nazvao genocidnim, što nikako ne može stajati. Kolega Stevandiću da Vam pojasnim, pod znacima navoda, šta znači izraz genocidaši, Vi to sigurno znate, i Vi i Nešić. Genocidaši su oni koji su presuđeni pred međunarodnim sudovima, kako Međunarodnim sudom pravde, Međunarodnim krivičnim sudom, kako domaćim sudovima, za činjenje najtežeg djela zločina genocida u Srebrenici i njenoj okolini. I to su genocidaši, koji su direktno svojim postupcima radili na činjenju genocida, kako i oni koji su stajali kada je u pitanju politika koja je radila taj dio posla. Nema govora da se može bilo koji narod, ne daj Bože ni srpski naroda, nazvati genocidnim narodom. Nadam se da sam bio jasan. Hvala.
Hvala lijepa. Zastupnik Nikola Lovrinović, ispravak krivog navoda. Izvolite.
Zahvaljujem gospođo predsjedvajuća. Dakle, krenuću opet od svog uvaženog kolege Zukana Heleza. 600 tisuća, kaže, Hrvata, ne znam da li ih je bilo i '91. da su mogli toliko glasovati. Ako Vi tako, 700 i nešto je bilo ukupno po popisu, sad da li su svi glasači to bi bilo ok, kamo sreće da je toliko to sad. Međutim, dakle, mi kad govorimo o onome ko se danas izjašnjava govorimo o onima koji su izašli na izbore. A, ne znam da li je ikad izborno tijelo Bosne i Hercegovine uopće, pa i među Hrvatima, izašlo više od 50%. Mi govorimo među njima da je 90 i nešto, i preko 90% ... glasovalo za HDZ. I to je točno. Međutim, mi bi bili sretni da izađu 100%, dakle, ali to je misaona imenica, za sve, a ne samo za Hrvate. Kada je u pitanju gospodin Magazinović, dakle ja nisam rekao da sam ja iznenađen, nego sam Vam zahvalan, ali izašao je gospodin Magazinović, što ste rekli da je ovo građanski Dom i da on postoji i da se ovdje građanska prava ostvaruju. I ok, ja tu nemam ništa protiv. Ali bih, dakle, ispravio netočan njegov navod da nekakav član HDZ-a će danas biti izabran za člana Središnjeg izbornog povjerenstva. Dakle, to uopće ne postoji, ima natječaj, ima, zna se kako se bira, kako je rađeno, kako povjerenstvo to provodi, itd. ... biti i o tome. Gospodin Arnaut je takođe rekao da je neko nama nabacio loptu, da ćemo mi danas o tome raspravljati. Dakle, ja ne znam čime je on zaključio da HDZ želi danas o ovome raspravljati, ne znam na temelju čega je on to zaključio. Mi smo se samo uključili u raspravu o onome što smo mislili, odnosno ja sam se uključio kao pojedinac o onome što je danas ovdje izrečeno i što sam smatrao da je izrečeno netočno, ništa više. A vidjet ćemo ako točka prođe hoćemo li se uključivati ili nećemo, to je naše pravo i da se ne uključujemo. Hvala lijepo.
Hvala. Zastupnik Nenad Nešić, ispravak krivog navoda. Izvolite zastupniče.
E, odakle da počnem? Gospodine Đonlagiću, ja sam juče rekao na RTV-u da je moja domovina Republika Srpska, i ja to tako osjećam. A neko je od vas ovdje rekao da sam ja rođeni Sarajlija, jesam rođeni Sarajlija, i ja ne živim u Sarajevu, i to je činjenica, gdje su živjeli moji roditelji i moja baba i deda i ko zna koje još koljeno. I to je pitanje zašto ja ne živim u Sarajevu i 100 hiljada ljudi, Srba, ne žive u Sarajevu. Što se tiče plate, platu primam od poreskih obaveznika Republike Srpske na čijoj teritoriji sam i izabran. Što se mene lično tiče ja ovdje predstavljam srpski narod i Republiku Srpsku, a ne želim nikom zlo, ni bošnjačkom, ni hrvatskom, ni svima drugim koji žive u Bosni i Hercegovini. Gospodine Arnaut, ne znam jesam li dobro čuo da ste rekli da sam ispao levat. Ja bih Vas zamolio predsjedavajuća, ako je to tačno, ne znam ja jesam li dobro čuo, ali može se provjeriti. Vidite gospodine Arnaut mene je nazvalo masa mojih prijatelja, mojih školskih drugova iz reda srpskog naroda i pitali me – zašto ne osudimo izjavu gospodina Bakira Izetbegovića koji nas naziva genocidašima, nas koji danas ne živimo u Sarajevu, nas koji smo rođeni u Sarajevu, nas koje ste na ovaj ili na onaj način iselili iz Sarajeva. E, u tome je razlik, gospodine Arnaut, zašto sam je ovo danas ovdje reagovao i zašto sam morao ovo da uradim. Zato što su me zvali mnogi prijatelji, drugovi, ljude koje poznajem i ne poznajem, koji su tražili danas reakciju nas ovdje srpskih predstavnika, predstavnika Republike Srpske .../zstupnik se upozorava na vrijeme/... ... na naziv genocidaši. Ja bih vas ovdje podsjetio na deklaraciju SDA, ustvari Rezoluciju o ustavnoj reformi i izbornom zakonodavstvu koja je donijeta 14.09.2019. godine, gdje se poziva na ukidanje entiteta, na ukidanje kantona, na ukidanje Istočnog Sarajeva gdje ja sad živim. I nisam čuo nikoga iz Republike Srpske da je nakon takve Rezolucije pozivao na rat, na nasilje, na sukob, nisam čuo da je bilo koga na toj Skupštini SDA nazvao ovako ili onako. Ja vas .../zastupnik se upozorava na vrijeme/... ... ovo ovdje je poziv na ... odnosa, i da se osudi nešto što osuđuje svaki normalan čovjek. A podsjetiću vas, vi ste ovdje mnogi pravnici ...
Vrijeme, uvaženi zastupniče ovo je ispravak krivog navoda, molim Vas poštujte vrijeme, prekoračili ste ...
Nemojte me prekidati, ja sam pažljivo pratio pošto ovdje sjedim već duže vrijeme da nekima dopuštate i da prekorači i po tri minute.
Ne, nikom nije dozvoljeno ...
Nemojte, ja da slikasm sljedeći put da ...
Molim Vas, upozoravam Vas dajte završite misao.
Ja Vas molim da me pustite još jednu rečenicu, da mi date. Da me niste prekinuli ja bih završio.
Dajte završite misao. Izvolite završite misao.
E, zahvaljujem. Povelja Ujedinjenih nacija garantuje narodima pravo na samoopredjeljenje do odcjepljenja. Ja ne vidim u nečijem pozivu na razgovor o mirnom razdruživanju ne vidim ništa sporno. Čovjek poziva na razgovor i ništa više. Hvala predsjedavajuća.
Zastupnik Predrag Kožul, ispravak krivog navoda. Izvolite zastupniče.
Ma, vrlo nerado sudjelujem u ovoj diskusiji, ali sam dužan ispraviti krivi navod gospodina Heleza o 600 tisuća hrvatskih birača na ... To je potpuno neprovjerljiv i netočan podatak. Postoje drugi provjerljivi i točni podaci da je na popisu od '91. u Bosni i Hercegovini živilo oko 800 tisuća Hrvata, da na popisu iz 2013. u Bosni i Hercegovini živi oko 500 tisuća Hrvata. Dakle, nestalo je jedan dio Hrvata. Postoje provjerljivi i točni podaci da je primjera radi iz Bugojna protjerano 14.000 Hrvata u proteklom periodu. I postoji još jedan provjerljiv podatak da na prostorima gdje živi ovih 500 tisuća Hrvata s popisa, a svi nisu birači. Uvjerljivu većinu, preko 90% glasova na izborima ostvaruju stranke koje sudjeluju u sklopu Hrvatskog narodnog sabora. I to su podaci koji se tiču izbora, to su podaci koji su provjerljivi, i to su podaci koji, postoji izlaznost na izborima koja je ista i u Bosni, i u Hercegovini, itd., znate Vi te brojeve, i s tim brojevima je nepotrebno, netočno i pogrešno manipulirati u bilo kojem kontekstu, pa i u kontekstu ove nesretne rasprave o točkama dnevnog reda ovdje.
Hvala lijepa. Nema više prijavljenih za ispravke krivog navoda. Vraćamo se raspravama. Molim sve zastupnike da se pridržavaju Poslovnika. Rasprava je o dnevnom redu i ona se odnosi samo za dopunu novih točaka ili predlaganje u smislu rasprave za skidanje točaka koje jesu. Zastupnik Zlatan Begić. Izvolite.
Poštovana predsjedavajuća, poštovane kolegice i kolege, predstavnici medija, članovi administracije Parlamentarne skupštine BiH. Ja ću morati dati kratko obrazloženje i na kraju ću predložiti tačku, novu tačku dnevnog reda da prekinemo ovo. Danas smo imali priliku vidjeti kako izgleda govor mržnje u praksi najvišeg zakonodavnog tijela u zemlji. Ovakve vrste optužbi, impliciranje da je neko predstavnik Bošnjaka, a dobro znamo da čovjek ne dolazi iz reda tog naroda, iznošenje i netačnih stvari. Ja vas molim na odgovornost kad se zaletite da tumačite odredbe međunarodnih sporazuma da pribavite informaciju u kojem kontekstu i na koji način su one primjenljive zato jer nas slušaju građani. Može neko pomisliti doista da ima prava više nego što mu, više nego što mu pripada, može neko pomisliti da doista živimo u zemlji u kojoj se poštuju demokratski standardi. Evo, gledate čovjeka čija prava su oganičena Ustavom ove zemlje, to sam ja. Ja sam dokaz da ne živimo u zemlji građanske demokratije. I građanska demokratija nije unitarizacija, kako se to površno ili sa očiglednim političkim nakanama, rekao bih i laički, tumači i prezentira u političkom diskursu, a to onda izaziva govor mržnje. Pozivam vas na odgovornost. Ja sam vas sebe davno oprostio, ali imajte u vidu da naša djeca nisu ravnopravna. Sutra možemo biti srodnici po tazbini. U tom smislu predlažem tačku dnevnog reda – Izjašnjavanje izabranih zastupnika poimenično o osudi svakog govora mržnje i izvinjenje ukoliko je bilo ko od prisutnih namjerno ili nenamjerno nekoga uvrijedio, ili ako je kao uvredljivu izjavu bilo ko kao takvu shvatio, uz ograđivanje i osudu od svih eventualnih bivših i budućih takvih izjava bilo koga iz stranačkog rukovodstva partija kojima pripadaju zastupnici, uključujući i predsjednike istih. Ja prvi dajem takvu izjavu da osuđujem svaki govor mržnje i izvinjavam se ukoliko sam bilo kada, na bilo koji način nenamjerno nekoga uvrijedio ili ukoliko je neko shvatio moje riječi kao govor mržnje, jer mi to doista nije bila namjera. Izvinjavam se predsjedavajuća na prekoračenju moga vremena. Hvala lijepa.
Zahvaljujem. Zastupnica Sanja Vulić, rasprava. Izvolite zastupnice.
Hvala Vam gospođo Krišto. Ja ću odmah na početku da kažem da bih voljela da se nakon moje diskusije, ovaj, da dobijem odgovor od Kolegijuma, da se izjasnite da li predložena Deklaracija kolege Nešića može ići direktno na Dom bez rasprave u nadležnoj komisiji. Ako ne može po ovlaštenju kluba nakon vašeg izjašnjenja zamoliću za pauzu od sat vremena kako bismo ovaj akt preimenovali, ispravili i prilagodili našem Poslovniku i pustili ga u proceduru da se Dom izjašnjava. Takođe želim istaći da mi Srbi nismo genocidaši. Ponosna sam na čestite Srbe kao što je Nenad Nešić. Sporno vam je što podržava Dodika. Zašto? Zato što ga ne možete pretvoriti u konvertita kao što ste pojedince iznad njega za koje je vrijeđanje Srba igranka. Jasno ... da pojedinci ...
Uvažena zastupnice da li imate dopunu dnevnog reda?
Pa, ovo je dopuna dnevnog reda.
Imate točku, novu točku?
Pa, da, kad mi vi kažete da li može ovo ići ovako. Mi ćemo ići sa dopunom ...
Ne, pa formulirajte točku dnevnog reda. Prijedloga je, dajte molim vas da se pridržavamo Poslovnika.
E ovako će ići ta tačka dnevnog reda, zvaće se Rezolucija o osudi govora mržnje nekadašnjeg člana Predsjedništva BiH, zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda i lidera SDA, Bakira Izetbegovića. Znači, biće sadržaj isti samo će naslov biti drugačiji. I, dozvolite mi da se vratim svojoj diskusiji. Imajući u vidu da pojedinci sa moje desne i lijeve strane ustaju i bude se sa likom Milorada Dodika danas sa sigurnošću mogu reći da su Zukan Helez i Saša Magazinović apsolutno i sigurno zaljubljeni u lik i djelo Milorda Dodika. Ovdje pojedinci kažu političari lažu. Kada vas pitam gospodo šta smo mi, jesmo menadžeri ako nismo političari. Ponavljam Srbi nisu genocidaši, Srbi su ponosit i čestit narod, Srbi su ljudi koji imaju lidera koji pojedincima očito stvara takve ... da ništa drugo ne rade već mu prate svaki korak, po internetu istražuju o onome i šta jeste i šta nije rekao. I drago mi je i ponosna sam što imamo Srbe i kakav je Milorad Dodik, i kakav je Nenad Nešić, i kakva je Sanja Vulić i svi Srbi koji će se uvijek zalagati za interese srpskog naroda, za Bosnu i Hercegovinu kakvu je Dejton predvidio, a to podrazumijeva prava svih naroda koji u njoj žive. Ovo danas što smo čuli ovo je sramota i za Dom i za državu i ovo nije budućnost.
Zastupnik Damir Arnaut, povreda Poslovnika. Izvolite zastupniče.
Mislim da je Vama gospođo predsjedavajuća sasvim jasno o kojoj se povredi Poslovnika radi, ali isto tako očito da imate potpuno različite aršine kada je u pitanju poslanici vladajuće koalicije i opozicioni poslanici kada je u pitanju, je li, oduzimanje riječi i upozoravanje na ne pridržavanje dnevnog reda, itd. Ovdje je gospođa Vulić u tri sekunde predložila neku tačku dnevnog reda bez odgovarajućeg materijala u pisanoj formi što Poslovnik nalaže, a onda je održala, ne znam zaista ni ja šta, repliku, nemoguće je, ovaj, procijeniti šta je ovo bilo.
Uvaženi zastupniče Vaša primjedba nije na mjestu. Uvažena zastupnica Sanja Vulić je uredno upozorena ukoliko ima dopunu dnevnog reda da može nastaviti sa raspravom. Kolegica je formulirala točku dnevnog reda, a materijal ni od jednog zastupnika koji je danas ovdje predložen nije došao prije, nego nakon 10 minuta od njihovog prijedloga. Očekujem da ćemo i po ovoj, ovom prijedlogu dobiti materijal za izjašnjavanje pred ovim Domom, tako da nemate potrebe za nešto što nema utemeljenja. Ja ovdje želim raditi po Poslovniku, sve i jedan zastupnik tretiram ga isto. Ne držim ni prema kome ni pozicija, ni opozicija, Vi se možda tako držite. Prema tome, imate pred sobom vrijeme, a imate Poslovnik. Ako ne do danas ja se nadam da će neki barem do kraja mandata uspjeti naučiti kako se ponaša u ovom Domu i kako bi trebalo raditi. Hvala lijepo. Zastupnik Nermin Nikšić, rasprava. Izvolite zastupniče.
Zahvaljujem predsjedavajuća. Dakle, imaću dopunu, ali ćete mi dopustiti da prije toga dam malo obrazloženje. Ja sam, naime, odustao od ispravke krivog navoda jer su kolege ukazale na razliku između Predstavničkog doma i Doma naroda pa je bilo bespotrebno da dupliram ... Dakle, ovdje bez imalo ograde jasno želim osuditi ratnu retoriku bilo kojeg čovjeka, a naročito političara, posebno kada to dolazi od čelnika neke od političke partije. Uostalom nije mi trebala Deklaracija, nisam čekao Deklaraciju to sam jasno svojim izjavama, ovaj, rekao i istakao u javnosti i iznio te osude. Ali mi je zaista impozantno kako mi svaki put nađemo način da obavljamo raspravu o nekim temama koje nam serviraju, a koje nisu ništa drugo nego kampanja ljudi koji sjede u vlasti zajedno, a kako bi se mi bavili pitanjima koja ni na koji način ne mogu pomoći u rješavanju stvarnih problema građana u Bosni i Hercegovini. Tačno je, i jasno želim reći nedopustivo je, bez obzira kako će se to, cijeli narod nazvati genocidašima. Kako i zašto je to rekao, ja nisam advokat gospodina Izetbegovića, neka pojasni on, ovaj, i na šta je mislio. A isto tako, drage kolegice i kolege ima li neko ko će prihvatiti da je tačno i nedopustivo, te da onda osudimo i one koji negiraju presude međunarodnih sudova koji su utvrdili da je počinjen genocid u Bosni i Hercegovini. Potpuno je jasno da ima stvari oko kojih se nećemo složiti, možda ima nešto i oko čega se možemo složiti. Bez obzira na to ja smatram da bi trebali prestati da se bavimo temama koji doprinose osuđivanju naroda, podjelama, beznađu, da se okrenemo onome što su životni problemi građana, pa možda onih osam ljudi koji su u ovih zadnjih sat vremena napustili Bosnu i Hercegovinu samanjimo na šest ili sedam, što bi bio naš ogroman uspjeh. Ja sam htio predložiti tačku dnevngo reda koja bi govorila o osudi govora mržnje ali mi se ono što je predložio profesor Begić dopalo i pridružujem se njegovom prijedlogu te tačke, odustajem od ove svoje. A volio bih, recimo, da raspravljamo o dopuni dnevnog reda – da dobijemo informaciju od Vijeća ministara o broju umrlih od COVID-19 u Bosni i Hercegovini .../zastupnik se upozorava na vrijeme/... o mjerama koje imamo namjeru preduzeti i o procesu vakcinacije i nabavci vakcina kada je u pitanju zaštita stanovništva u Bosni i Hercegovini. Smatram da bi to bilo puno važnije za sve građane Bosne i Hercegovine od ove, našeg današnjeg prepucavanja. Hvala.
Hvala lijepa. Ne vidim više prijavljenih za raspravu. Zaključujem raspravu po prijedlozima i raspravama o dnevnom redu današnje sjednice. Želim samo malo reći, ovdje su se čuli prijedlozi za pauzu. Pauza po Poslovniku nije predviđena u okviru dnevnog reda, prema tome molim vas da poštujemo. Ja nemam nikakvih drugih stvari nego da se ponašam u skladu sa Poslovnikom. Ove prijedloge koje smo čuli, evo i sad od uvaženog kolege Nikšića, kroz raspravu je rekao da ima prijedlog i na kraju rekao da odustaje. Idemo prema prijedlogu da se izjašnjavamo o prijedlogu dnevnog reda. Prvi za raspravu o dnevnom redu javio se uvaženi zastupnik Safet Softić. Tražio je da se u današnju sjednicu uvrsti točka dnevnog reda – Imenovanje člana Centralne izborne komisije BiH iz hrvatskog naroda sa rang-liste Komisije za izbor i imenovanje članova Centralne izborne komisije BiH, materijal od 28.04.2021. godine. Molim da se izjasnimo da ovu točku uvrstimo u današnji dnevni red sjednice. Tražile su kolegice da se uvrsti u dnevni red ponovo, je li tako, glasanje. Hajte, molim vas da ponovimo glasanje. Od ukupno 36 nazočnih – za 20, protiv 8, suzdržanih 8. Postoji opća, postoji entitetska većina. Konstatiram da smo prijedlog točke – Imenovanje člana Centralne izborne komisije BiH iz hrvatskog naroda sa rang-liste Komisije za izbor i imenovanje članova Centralne izborne komisije BiH uvrstili u današnji dnevni red sjednice. Drugi prijedlog dolazi od zastupnika Nenada Nešića – Deklaracija o osudi govora mržnje nekadašnjeg člana Predsjedništva BiH, zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i lidera SDA, gospodina Bakira Izetbegovića. Molim vas da se izjasnimo o prijedlogu ove Deklaracije. Od ukupno 36 nazočnih – za 10, protiv 21, suzdržanih 5. Ne postoji opća većina. Konstatiram da Deklaraciju zastupnika Nešića nismo uvrstili u današnji dnevni red sjednice. Idemo prijedlog za dopunu zastupnika Dragana Mektića, kaže, predlažem inicijativu za dopunu dnevnog reda za 19. sjednicu Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine koja glasi – Zadužuje se Savjet ministara BiH da u roku od sedam dana Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH dostavi Program reformi za 2019. godinu (odbrane) i Program reformi odbrane za 2020. godinu (usvojen od strane nadležne komisije) kao i dokument NATO koji je isti tijekom aprila ove godine dostavljen Misiji Bosne i Hercegovine u Briselu. Ja sam ovo, kaže predlažem inicijativu, kako je formulirati, nije formulirana ni kao zaključak, ni kao inicijativa, ali evo mi ćemo staviti na glasanje pa ćemo je ovako formulirati kao što je napisana. Molim vas da se izjasnimo o prijedlogu za dopunu dnevnog reda. Od ukupno 36 nazočnih – za 16, protiv 10, suzdržanih 10. Postoji opća ali ne postoji entitetska većina u entitetu Republika Srpska.
Molim vas da ponovite glasanje na zahtjev zastupnika Magazinovića. Od ukupno 36 nazočnih – za 18, protiv 12, suzdržanih 6. Postoji opća, ne postoji entitetska većina u entiteru Republika Srpska. Naknadno usklađivanje. Prelazimo na prijedlog broj 4. zastupnika Zlatana Begića. Takođe prijedlog nije formuliran kao točka dnevnog reda u skladu sa Poslovnikom. Ovdje se predlaže – Izjašnjenje izabranih zastupnika poimenično o osudi govora mržnje i izvinjenje ukoliko je bilo tko od prisutnih namjerno ili nenamjerno nekoga uvrijedio, ili ako je kao, ja se ispričavam ali ima šarano pa, dozvoljavam zastupniku da on ponovi formulaciju točke, ovo nije baš zgodno pročitati, ja se ispričavam. Ali uglavnom, evo, da se izjasnimo o prijedlogu točke dnevnog reda kao što je to postavio zastupnik Zlatan Begić.
Oprostite, ja da pročitam predsjedavajuća.
Možete ako hoćete i Vi. Evo, izvolite.
Dakle, – Izjašnjavanje izabranih zastupnika poimenično, dakle lično, o osudi svakog govora mržnje i izvinjenje ukoliko je bilo ko od prisutnih nenamjerno ili namjerno nekoga uvrijedio, ili ako je kao uvredljivu izjavu bilo ko kao takvu shvatio, uz ograđivanje i osudu od svih eventualnih bivših i budućih takvih izjava bilo koga iz stranačkog rukovodstva partija kojima pripadaju zastupnici, uključujući i predsjednike istih. Dakle, da krenemo od sebe. Hvala.
Hvala. Molim vas da se izjasnimo. Od ukupno 36 nazočnih – za 18, protiv 10, suzdržanih 8. Postoji opća, postoji entitetska većina. Konstiram da smo ovo kao točku dnevnog reda dopunili za današnju sjednicu. Imamo još kolegica Vulić, pa je molim da ona pročita formulaciju za točku dnevnog reda. Izvolite kolegice.
U principu, ovaj, sadržaj je prijedloga izmjene apsolutno isti kakav je kolega Nešić predložio, sve ostaje isto, sem što u naslovu Deklaracije stajaće Rezolucija o osudi govora mržnje nekadašnjeg člana Predsjedništva BiH, zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i lidera SDA, gospodina Bakira Izetbegovića. Apsolutno je isti sadržaj samo je, ovaj, razlika u nazivu imajući u vidu da se vi niste izjasnili da li ćete prihvatiti, ovaj, uopšte izjašnjenje o Deklaraciji, ja sam predložila Rezoluciju, a sadržaj je isti.
E, pa, vidim, zato govorim, znači predlažete sad Rezolucija. Molim vas da se izjasnimo o ovom prijedlogu. Molim kolegicu, naravno ona će dostaviti materijal. Od ukupno 36 nazočnih – za 9, protiv 20, suzdržanih 7. Ne postoji opća većina. Konstatiram da nismo usvojili prijedlog točke dnevnog reda. Ovim smo, imajući u vidu da je gospodin Nermin Nikšić odustao od prijedloga za dopunu točke dnevnog reda današnje sjednice i ja bih rekla da, konstatiram da 19. sjednica Doma ima dnevni red koji ste dobili sa dopunama dnevnog reda koje smo usvojili i koje će nam službe dostaviti u skladu sa Poslovnikom poredano onako kao što su usvojene. Dnevni red 1. Usvajanje Zapisnika 18. sjednice Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH; 2. Komentari na dobivene odgovore na zastupnička pitanja; 3. Razmatranje interpelacije zastupnika: Predraga Kojovića, Nermina Nikšića, Aide Baručije, Saše Magazinovića, Nade Mladine, Zukana Heleza, Mirjane Marinković- Lepić i Damira Arnauta, broj: 01-50-l-756/21, od 06.04.2021.; 4. Zahtjev zastupnika iz Kluba SDA za razmatranje Prijedloga zakona o izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost po hitnom postupku, u skladu s člankom 133. Poslovnika, broj: 0l-02-l-751/21, od 08.04.2021.; 5. Zahtjev zastupnika: Nermina Nikšića, Saše Magazinovića, Nade Mladine i Zukana Heleza za razmatranje Prijedloga zakona o dopuni Zakona o financiranju institucija Bosne i Hercegovine po hitnom postupku, u skladu s člankom 133. Poslovnika, broj: 0l-02-l-862/21, od 21.04.2021.; 6. Zahtjev zastupnika: Nermina Nikšića, Saše Magazinovića, Nade Mladine i Zukana Heleza za razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine po hitnom postupku, u skladu s člankom 133. Poslovnika, broj: 0l-02-l -863/2l, od2l.04.202l.; 7. Prijedlog zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine, predlagatelj: Vijeće ministara BiH, broj: 01,02-02-l-478/21, od 23.02.2021. (drugo čitanje); 8. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavama (P.Z.E.I), predlagatelj: Vijeće ministara BiH, broj: 01,02-02-l-495/21, od 16.03.2021., skraćeni postupak (drugo čitanje); 9. Prijedlog zakona o Visokom tužiteljskom vijeću Bosne i Hercegovine, predlagatelj: zastupnici iz Kluba DF-a, broj: 0l-02-l-2375/20, od 15.03.2021., s Mišljenjem Ustavnopravnog povjerenstva; 10. Prijedlog zakona o Visokom sudbenom vijeću Bosne i Hercegovine, predlagatelj: zastupnici iz Kluba DF-a, zakon broj: 0l-02-l-2377/20, od 15.03.2021., s Mišljenjem Ustavnopravnog povjerenstva; 11. Prijedlog zakona o Uredu disciplinskog tužitelja Bosne i Hercegovine, predlagatelj: zastupnici iz Kluba DF-a, zakon broj: 0l-02-l-2376/20, od 15.03 2021., s Mišljenjem Ustavnopravnog povjerenstva; 12. Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, predlagatelj: zastupnice Mirjana Marinković-Lepić i Aida Baručija, zakon broj: 0l-02-l-567/21, od 17.03.2021 . (prvo čitanje); 13. Izvješće povjerenstva Kolegija o nastojanju za postizanje suglasnosti o prijedlogu zastupnika Nenada Stevandića za uvrštavanje u dnevni red 18. sjednice Zastupničkog doma nove tačke koja glasi: Donošenje zaključka kojim Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH traži od Vijeća ministara BiH i Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH da hitno, a najduze sedam dana od dana donošenja ovog zaključka, izrade i u Parlamentarnu skupštinu BiH po hitnom postupku upute Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima Bosne i Hercegovine (,,Službeni glasnik BiH", broj 58/08), kao i da usvoje odgovarajuće izmjene Pravilnika o postupku i načinu davanja dozvole za stavljanje lijeka u promet (,,Službeni glasnik BiH", broj 75/11), s ciljem omogućavanja da se cjepiva protiv koronavirusa (COVID-19), čiju su uporabu prethodno odobrile Europska agencija za lijekove ili nadležne institucije susjednih zemalja, odmah mogu staviti u uporabu i na teritoriju BiH. Ovakve izmjene i dopune navedenog zakona i podzakonskog akta važile bi do okončanja proglašene pandemije COVID-19, broj: 0l-50-1-716/21, od 31.03.2021.; 14. Izvješća o radu povjerenstava Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za 2020. godinu: 1) Izvješće o radu Povjerenstva za vanjsku trgovinu i carine, broj: 0l/3-50-l-218/21, od 01.02.2021., 2) Izvješće o radu Povjerenstva za promet i veze, broj: 01/5-50-l-218/21, od 02.02.2021., 3) Izvješće o radu Povjerenstva za vanjske poslove, broj: 0l/2-50-l-218/21, od 03.02.2021., 4) Izvješće o radu Povjerenstva za financije i proračun, broj: 0l/4-50-l-218/21, od 09.02.2021., 5) Izvješće o radu Ustavnopravnog povjerenstva, broj: 0l/l-50-l-218/21, od 03.03.2021., 6) Izvješće o radu Povjerenstva za ostvarivanje ravnopravnosti spolova, broj: 0l/6- 50-l-2l8/21, od 09.04.2021.; 15. Izvješća o radu zajedničkih povjerenstava obaju domova Parlamentarne skupštine BiH za 2020. godinu: 1) Izvješće o radu Zajedničkog povjerenstva za obranu i sigurnost BiH, broj: 03/l- 50-14-428/21,od 18.02.2021., 2) Izvješće o radu Zajedničkog povjerenstva za ljudska prava, broj: 03/6-50-14-l2- 10/21, veza: 01,02-50-14-428/21, od 25.02.2021., 3) Izvješće o radu Zajedničkog povjerenstva za ekonomske reforme i razvoj, broj: 03/3-50-14-428/21, od 09.03.2021., 4) Izvješće o radu Zajedničkog povjerenstva za administrativne poslove, broj: 03/5- 50-l4-428/21, od 16.03.2021., 5) Izvješće o radu Zajedničkog povjerenstva za europske integracije, broj: 03/4-50- 14-428/21, od 17.03.2021.; 16. Izvješće o radu Državnog regulatornog povjerenstva za električnu energiju u 2020. godini, broj: 01,02-50-l8-618/21, od 12.03.2021.; 17. Izvješće o radu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa za 2020. godinu, broj: 01,02,03-50-18-626/21, od 15.03.2021.; 18. Godišnje izvješće o rezultatima aktivnosti Institucije ombudsmana za ljudska prava BiH za 2020., broj: 01-37-1-627/21, od 15.03.2021.; 19. Godišnje izvješće Centralne banke BiH za 2020. godinu, broj:01-50-18-738/21, od 31.03.2021.; 20. Izvješće o radu i financijsko izvješće Agencije za poštanski promet BiH za 2020. godinu, broj: 01,02-50-18-740/21, od 31.03.2021.; 21. Izvješće o aktivnostima Ureda za reviziju institucija BiH za2020. godinu, broj: 01/4,01-16-9-769/21, od 07.04.2021.; 22. Informacija o stanju sigurnosti u Bosni i Hercegovini u 2018. i 2019. godini, podnositelj: Ministarstvo sigumosti BiH, broj: 01,02-50-l8-534/21, veza: 03-50-l3- 25-15/21, od 01.03.2021.; 23. Imenovanje tri člana iz Zastupničkog doma u Zajedničko povjerenstvo obaju domova za usuglašavanje teksta Zakona o privremenim mjerama u radu pravosudnih i drugih tijela BiH za vrijeme stanja prirodne ili druge nesreće na teritoriju Bosne i Hercegovine (predlagatelj: Vijeće ministara BiH), zakon broj: 01,02-02-1-865/20, od 29.04.2020.; 24. Imenovanje člana Središnjeg izbornog povjerenstva BiH iz hrvatskog naroda, rang- lista Povjerenstva za izbor i imenovanje članova Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, broj: 01-34-1-915/21, od 28.04.2021.; 25. Prijedlog zaključka o osnivanju Interresorne radne skupine za pripremu prijedloga izmjena i dopuna izbornog zakonodavstva BiH, predlagatelj: Zajednički kolegij obaju domova Parlamentarne skupštine BiH, broj: 0l,02-07-4-649-1/2l, od 16.04.2021.; 26. Razmatranje zastupničke inicijative zastupnika iz Kluba SDA koja glasi: ,,Predlažemo da Ministarstvo obrane BiH za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH sastavi izvješće o uvjetima rada pripadnika Oružanih snaga BiH, obuhvaćajući njihov službeni, osobni, obiteljski i ukupni društveni standard, te da eventualno predloži mjere za poboljšanje standarda pripadnika Oružanih snaga BiH", broj: 01-50- l-4l8/21 od 16.02.2021.; 27. Razmatranje zastupničke inicijative Aide Baručije, Branislava Borenovića, Dženana Đonlagića, Edite Đapo, Jasmina Emrića, Mirjane Marinković-Lepić, Saše Magazinovića, Šemsudina Mehmedovića ,,kojom se traži da Udarna grupa za borbu protiv trgovine ljudima i organizirane ilegalne imigracije, putem Ministarstva sigurnosti BiH i Vijeća ministara BiH, dostavi Parlamentarnoj skupštini BiH izvješće o radu za razdoblje 2018.-2020. godine“, broj: 0l-50-l-496/21, od 24.02.2021.; 28. Razmatranje zastupničke inicijative Vlatka Glavaša koja glasi: ,,Povodom povijesnog uspjeha petnaestogodišnje plivačice Lane Pudar iz Mostara koja je, isplivavši A olimpijsku normu u disciplini 100 metara delfin, postavila najbolji rezultat u povijesti bosanskohercegovačkog plivanja i drugi najbolji rezultat na svijetu u ovoj godini, predlažem nadležnom ministarstvu i Vijeću ministara da ovaj uspjeh adekvatno nagradi. Također, predlažem da se Lani Pudar osiguraju novčana sredstva za pripreme i nastup na predstojećim olimpijskim igrama koje će se održati u Tokiju", broj: 0l-50-l-628/21,od 15.03.2021.; 29. Razmatranje zastupničke inicijative Predraga Kojovića, Mirjane Marinković-Lepić, Aide Baručije i Damira Arnauta ,,kojom se Vijeće ministara BiH obvezuje da, s ciljem optimizacije procesa javnih nabava, postizanja ušteda a time i povećanja stupnja odgovornosti u trošenju proračunskog novca u institucijama Bosne i Hercegovine, u roku od 90 dana formira središnje nabavno tijelo, u skladu s člankom 4. stavak (2) Zakona o javnim nabavama i člankom 2. Pravilnika o provođenju postupka zajedničke javne nabave i osnivanju središnjeg nabavnog tijela", broj: 0l-50-l-684/21, od 23.03.2021.; 30. Razmatranje zastupničke inicijative Mire Pekić ,,kojom Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, u skladu s člankom 35. Zakona o Vijeću ministara BiH ('Službeni glasnik BiH', broj: 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08) obvezuje Vijeće ministara BiH da najkasnije u roku od 90 dana od dana usvajanja ove inicijative riješi pitanje ocjenjivanja državnih službenika koji su opravdano odsutni s posla, na način da osigura primjenu već postojećeg zakonskog rješenja iz članka 53.a stavka (3) Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine ili, u slučaju da to nije moguće, izradi i u parlamentarnu proceduru dostavi prijedlog izmjena i dopuna Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine u dijelu koji se odnosi na ocjenu rada državnih službenika opravdano odsutnih s posla", broj: 0l-50-l-699/2l, od 24.03.2021.; 31. Izjašnjavanje izabranih zastupnika (poimenice) o osudi svakog govora mržnje i isprika ukoliko je bilo tko od nazočnih nenamjerno ili namjerno nekoga uvrijedio, ili ako je kao uvredljivu izjavu bilo tko kao takvu shvatio, uz ograđivanje i osudu od svih eventualnih bivših i budućih takvih izjava bilo koga iz rukovodstva stranaka kojima pripadaju zastupnici, uključujući i njihove predsjednike, predlagatelj: zastupnik Zlatan Begić, broj: 01-50-1-15-19/21, od 28.04.2021.; 32. Davanje suglasnosti za ratifikaciju Izmjena Sporazuma o zajmu između Bosne i Hercegovine i Međunarodne banke za obnovu i razvoj, broj: 01,02-2l-l-786/2l, od 09.04.2021.; 33. Davanje suglasnosti za ratifikaciju Amandmana 2. na Sporazum o grantu za potporu državnom programu stambenog zbrinjavanja između Razvojne banke Vijeća Europe i Bosne i Hercegovine u vezi sa stambenim regionalnim programom, broj: 01,02-21- l-787/21, od 09.04.2021.; 34. Davanje suglasnosti za ratifikaciju Sporazuma o zajmu (projekt oporavka i potpore poduzećima/poslovnim subjektima) između Bosne i Hercegovine i Međunarodne banke za obnovu i razvoj (9183-BA), broj:01,02-21-l-788/2l, od 09.04.2021.; 35. Davanje suglasnosti za ratifikaciju Prvog amandmana na Sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava izmedu Razvojne banke Vijeća Europe i Bosne i Hercegovine u vezi s Regionalnim programom stambenog zbrinjavanja i u vezi sa šestim potprojektom u okviru Projekta stambenog zbrinjavanja u Bosni i Hercegovini, broj: 01,02-21-l-835/21, od 16.04.2021. A sada prelazimo na točku jedan, Ad. 1. Usvajanje Zapisnika 18. sjednice Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH
Zapisnik ste dobili. Ima li primjedbi na Zapisnik? Otvaram raspravu. Ne vidim prijavljenih. Zaključujem raspravu. Prelazimo na točku dva, Ad. 2. Komentari na dobivene odgovore na zastupnička pitanja
U skladu sa članom 170. Poslovnika do ove sjednice Doma pitanja i inicijative u pisanom obliku postavili su zastupnici: Zastupnici iz Kluba SDA postavili jedno pitnje; zastupnik Arnaut postavio sedam pitanja i zatražio upućivanje požurnica za dostavu odgovora; zastupnica Marinković-Lepić postavila četiri pitanja i zatražila upućivanje požurnica za dostavu odgovora; zastupnica Baručija postavila 26 pitanja i zatražila upućivanje požurnica za dostavu odgovora; zastupnik Nešić postavio dva pitanja; zastupnik Đonlagić postavio tri pitanja; zastupnik Magazinović uputio inicijativu Kolegiju doma. Do današnje sjednice dostavljeni su sljedeći odgovori: Na pitanje Saše Magazinovića dostavljeno je pet odgovora; na pitanje zastupnika Arnauta dostavljena su četiri odgovora; na pitanje zastupnice Baručije dva odgovora. Po jedan odgovor dostavljen je na pitanje Snježane Novaković-Bursać, Sanje Vulić, Dženana Đonlagića i Jasmina Emrića, te odgovor na inicijativu zastupnika iz Kluba SDA. Dostavljen je odgovor na inicijtivu usvojenu na prijedloge zastupnika Predraga Kojovića, Aide Baručije, Mirjane Marinković-Lepić i Damira Arnauta. Ima li komentara na dobivene odgovore? Nema prijavljenih. Zaključujem raspravu i po ovoj točki dnevnog reda. Prelazimo na točku tri, Ad. 3. Razmatranje interpelacije zastupnika: Predraga Kojovića, Nermina Nikšića, Aide Baručije, Saše Magazinovića, Nade Mladine, Zukana Heleza, Mirjane Marinković-Lepić i Damira Arnauta, broj: 01-50-l-756/21, od 06.04.2021.
Navedena interpelacija podnesena je u skladu sa člankom 174. Poslovnika. U skladu sa člankom 174. stavak (4) Poslovnika. Kolegij doma razmatrao je interpelaciju i uputio je predsjedatelju Vijeća ministara BiH. Podsjećam na odredbe članka 175. Poslovnika kojima je propisano da se interpelacija uvrštava u dnevni red sjednice Doma u roku od 30 dana od dana njezinog upućivanja. U skladu sa člankom 176. stavak (1) Poslovnika predstavnik interpelanata dobiva riječe u trajanju od 30 minuta za objašnjenje interpelacije. Pozivam predstavnika interpelanta da obrazloži interpelaciju ako ima potrebe. Zastupnik Predrag Kojović. Izvolite.
Zahvaljujem predsjedavajućoj i Kolegiju. Poštovane kolege i kolegice. Ovo je prva interpelacija u istoriji ovog najvišeg zakonodavnog organa u Bosni i Hercegovini i ta činjenica mislim da govori i o ozbiljnosti situacije u kojoj se nalazimo. Poslovnička odredba precizira da je interpelacija, citiram, pitanje kojim se na sjednici Doma otvara rasprava o radu Vijeća ministara u cjelini, ili o pojedinim odlukama Vijeća ministara BiH, ili određenih ministarstava, kraj citata. Pojednostavljeno interpelacija je jedan od alata koje poslanici imaju kako bi učinili da Vijeće ministara radi više i bolje, i u interesu države i građana. U konkretnom slučaju, međutim, ovom interpelacijom otvaramo pitanje zašto Vijeće ministara ne radi. Poslovnik kaže da ovo uvodno izlaganje može trajati od 30 minuta. I kada bih ja govorio o onome što je Vijeće ministara uradilo u proteklih 16 mjeseci meni sasvim sigurno ne bi trebalo toliko vremena. Ali, s obzirom da ću govoriti o svemu onome što Vijeće ministara nije uradilo, a mi smatramo da je trebalo, nadam se da ću se uklopiti u vrijeme koje mi je dodijeljeno. Krenimo od brojki. Ovo Vijeće ministara BiH je tokom 16 mjeseci u proceduru uputilo sedam zakona. Znači, imamo predsjedavajućeg, imamo devet ministara, imamo 10 zamjenika, 20 ljudi koji na raspolaganju imaju državne službenike, uposlenike, savjetnike, sekretare, reprezentacije, itd. I svi skupa, ta jedna, je li, ekipa, ima prosjek manji od jednog zakona u dva mjeseca. U istom periodu opozicioni poslanici i delegati, konkretno njih ... koji su se time bavili, predložili su čak 19 zakona. Kada je učinkovitost u pitanju duplo je više zakona usvojeno u ovom Domu na prijedlog devet opozicionih poslanika, nego na prijedlog cijelog Vijeća ministara BiH. A onda i kad pogledate u suštinu onoga što je Vijeće ministara predlagalo vidite da je od navedenih sedam zakona, da se u pet slučajeva radi o vrlo minornim izmjenama i dopunama tih zakona, a da su samo dva bila zapravo nova zakona. Četiri od tih sedam zakona sastoje se ukupno od samo 15 članova. I da stvar bude gora većina tih zakona nije usvojena, niti je prošla kompletnu proceduru ni u Domu naroda. Nema nikakve sumnje da je ovo daleko najneefektniji, najslabiji saziv Vijeća ministara u istoriji Bosne i Hercegovine. Poseban problem je, međutim, što se ovdje radi o sazivu koji se pokazuje opasan po zdravlje i živote građana Bosne i Hercegovine. Iako zdrav razum nalaže kontinuirano zasijedanje tokom pandemije, setove mjera, od finansijskih, do upravnih, do sigurnosnih, samo jedan od ovih sedam zakona se uopšte, na neki način, odnosi na pandemiju, a i to je, kažem, indirektno, jer se radi zapravo o Zakonu o funkcioniranju pravosudnih institucija u vrijeme pandemije, a ni taj Zakon nije usvojen do kraja. Vijeće ministara nije ni u jednom trenutku predložilo zakone kojim bi se napravile uštede u budžetu, preusmjerila sredstva sa reprezentacija i kupovina vozila na veće plate i bolju opremu za policajce, carinike, zdravstveni sektor, sve one ljude na državnom nivou koji su u ovom trenutku na prvoj liniji odbrane od pandemije. Naprotiv, kao što smo imali priliku vidjeti u budžetu, nastavili su se kupovati limuzine, trošiti za reprezentacije, isplaćivati velike otpremnine, izdavati jubilarne nagrade, plaćati telefonske račune, koji su astronomski. I sve je to ono što su, što je Vijeće ministara uzelo i platilo to su platili građani Bosne i Hercegovine, a Vijeće ministara im je zauzvrat dalo ništa. Pored potpunog izostanka predlaganja zakonskih rješenja s ciljem suzbijanja efekata pandemije Vijeće ministara je eskiviralo svoju odgovornost kada su u pitanju druge mjere iz njihove nadležnosti. I da budemo jasni, ovdje govorimo o jasnim eksciplitno propisanim nadležnostima institucija Bosne i Hercegovine bez zadiranja u nadležnosti nižih nivoa vlasti. Zakon o ministarstvima i drugim orgnima uprave jasno propisuje da je Ministarstvo civilnih poslova BiH, citiram, nadležno za obavljanje poslova, izvršavanje zadataka koji su u nadležnosti Bosne i Hercegovine koji se odnose na utvrđivanje osnovnih principa koordiniranja aktivnosti, usklađivanja planova entitetskih tijela vlasti i definisanja strategije na međunarodnom planu u područjima zdravstva i socijalne zaštite. Tokom više od godinu dana pandemije nije bilo nikakvog koordiniranja aktivnosti, niti usklađivnja planova entitetskih tijela vlasti po pitanju mjera koje su bile skrojene, koje su trebale biti skrojene, s ciljem zaštite javnog zdravlja. Iz tog razloga smo imali apsurdnu situaciju u kojoj djeca u Federaciji nisu mogla izlaziti iz svojih domova, ali su ih roditelji mogli nesmetano odvesti na igrališta u susjednoj Republici Srpskoj ili, ..., čime se, jel', povećavala koncentracija na tim igralištima dok su ovdje zjapila prazna. I slične smo situacije imali u različitim intervalima po pitanju rada ugostiteljskih objekata, sportskih događaja, itd. Ministarstvo civilnih poslova nije uradilo bilo kakvu analizu po pitanju razmatranja potreba dva entiteta za određenim medicinskim sredstvima, te usklađivanja njihovih planova u vezi nabavke istih. Najbitnije, osim neučinkovitog učešća u Kovaks mehanizmu Vijeće ministara BiH nije poduzelo bilo kakve korake po pitanju definisanja strategije na međunarodnom planu kada je u pitanju nabavka vakcina. Jasno je da su prioritet dobile zemlje koje su naručile velike količine, ali ostavljanje entiteta na milost i nemilost multinacionalnih korporacija, koje u većini slučajeva nisu ni htjele pregovarati sa nižim nivoima vlasti, je dovelo do situacije u kojoj niti Federacija, niti Republika Srpska još uvijek nisu u stanju vakcinisati ni desetinu svog stanovništva. Nikakvog prenosa nadležnosti tu ne bi bilo, entiteti bi i dalje samostalno ušli u ugovorne odnose sa korporacijama, platili vakcine iz svojih budžeta, uspostavili i proveli plan vakcinacije neovisno jedan od drugog. Vijeće ministara je moralo isključivo igrati ulogu koja mu je povjerena Ustavom i zakonima ove zemlje, definisati strategiju na međunarodnom planu za nabavku ovih vakcina. Ali, naravno, da to nije urađeno. Ministrica Gudeljević je kontinuirano davala izjave da ne posjeduje bilo kakve nadležnosti po ovom pitanju i pored navedenih eksciplitnih nadležnosti, čija bi primjena značajno olakšala postupanje entitetskih vlasti, te istovremeno dovela do efikasnije saradnje i koordinacije dva entiteta. Vijeće ministara BiH, konkretno Ministarstvo sigurnosti i Ministarstvo vanjskih poslova nisu poduzimali bilo kakve aktivnosti s ciljem stalnog ažuriranja mjera vezanih za uslove ulaska stranih državljana i naših građana u Bosnu i Hercegovinu. Bosna i Hercegovina je vrlo rano uspostavila model od kojeg se do danas, nažalost, nije odmakla iako je promjena epidemiološke slike tokom svih tih mjeseci značajno varirala. Naime, i pored odsustva bilo kakvog reciprociteta Bosna i Hercegovina dozvoljava nesmetan ulazak državljana susjednih zemalja bez PCR testa ili obaveznog karantina, te na karantinu ili negativnom PCR testu ne insistira kada su u pitanju naši državljani, bez obzira iz kojeg dijela svijeta isti dolaze. Istovremeno niti jedan od naša tri susjeda nema ovako liberalan režim. Tokom pandemije smo svjedočili ispoljavanju nezadovoljstva državnih i policijskih službenika, o kome je govorila i kolegica Đapo, ne samo zbog neadekvatnog vrednovanja njihovog rada, već i zbog nedostatka osnovnih materijalnih sredstava potrebnih za zaštitu njihovog zdravlja na radu tokom pandemije. Vijeće ministara nije napravilo bilo kakve planove za prioritetno vakcinisanje uposlenika državnih institucija koji su na prvoj liniji odbrane – policajaca, naših diplomata u posebno pogođenim područjima, medicinskog osoblja, Oružanim snagama BiH, pravosudnih radnika i drugih, čiji je rad esencijalan za nesmetano kontinuirano funkcionisanje institucija. Budžet institucija i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine usvojen je tek krajem jula 2020. godine, više od četiri mjeseca nakon proglašenja pandemije. Taj budžet ni na koji način nije odgovorio na krizu sa kojom se Bosna i Hercegovina u tom momentu suočavala. Budžet je omogućio kapitalne izdatke za neesencijalne svrhe poput novih automobila visoke klase, a nije propraćen prijedlozima za vanredne mjere štednje tokom pandemije poput rezanja već navedenih brojnih privilegija. Šta više, Prijedlog budžeta za 2021. godinu još uvijek nije u proceduri u Bosni i Hercegovini i mi smo već sada u drugoj rundi privremenog finansiranja koje je vrlo štetno, ja bih rakao katastrofalno, po Bosnu i Hercegovinu iz sljedećih razloga. Prvo, prošlogodišnji budžet na kom je privremeno finansiranje u ovoj godini zasnovano ni na koji način ne odgovara na izazove koje je pandemija postavila pred našu zemlju, a drugo, izostanak budžeta prilagođenog potrebama države u godini u koju smo ušli sa pandemijom šalje negativnu poruku svima, stranim investitorima, potencijalnim turistima, ali prije svega negativnu poruku o našoj ekonomiji i o pripremljenosti naše zemlje da se suoči sa krizom koja pogađa cijeli svijet. Konačno nema naznaka da je Ministarstvo finansija BiH, u skladu sa svojim nadležnostima da, citiram, kreira politiku novog zaduživanja u zemlji i u inostranstvu, kraj citata, na bilo koji način ukazalo vlastima Republike Srpske na rizike zaduživanja po izuzetno nepovoljnim uslovima na Londonskoj berzi. Iako to zaduživanje neće i ne može opteretiti budžet Bosne i Hercegovine potpuno je jasno da je Republika Srpska dio Bosne i Hercegovine i da bilo kakva ekonomska nestabilnost u tom entitetu će naškoditi interesima i Federacije, a, naravno, i cijele Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina do danas nije uspjela ishoditi niti jednu značajnu pošiljku vakcina kao rezultat sopstvenih napora. Naprotiv, većina vakcina koje su danas zaprimljene u Bosni i Hercegovini su rezultat dobre volje naših susjeda i nekoliko drugih država, ali naravno da se radi o količinama koje nisu dostatne čak ni za početak bilo kakve masovnije vakcinacije. Istovremeno Ministarstvo vanjskih poslova je ignorisalo dopise barem jedne naše ambasade, one u Moskvi, o mogućnostima nabavke velikih količina vakcina po povoljnim cijenama. Nepoznato mi je da li su druge naše ambasade slale slične dopise. Ako jesu Ministarstvo je izbjeglo svoju odgovornost da po njima postupi, ako nisu postavlja se pitanje efikasne koordinacije Ministarstva prema diplomatsko konzularnim predstavništvima i postavaljanje jasnih prioriteta u doba pandemije. Ministrica Turković nije došla u ovaj Dom niti jednom nakon imenovanja na tu poziciju, nije odgovorila niti na jedno usmeno poslaničko pitanje i ima daleko najniži procenat odgovora na pitanja pisane prirode. Ministrica Turković i pored budžet od preko 60 miliona maraka i diplomatsko konzularne mreže od preko 50 predstavništava nije uspjela ishoditi niti jednu nabavku vakcina. Istovremeno ministrica je nedavno provela nekoliko sedmica na turneji po zemljama Bliskog istoka od kojih nismo, niti možemo očekivati onu vrstu pomoći koja nam je u ovom trenutku najpotrebnija. U februaru ove godine napunilo se tačno pet godina od podnošenja zahtjeva Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropkoj uniji, a kandidatski status još uvijek nije ni na vidiku, niti je realan. Poređenja radi naši susjedi su dobivanje kandidatskog statusa čekali u prosjeku manje od dvije godine. Niti jedan ključni dio 14 prioriteta još uvijek nije ispunjen, niti jedan, od tri neophodna zakona, još uvijek nije usvojen, a dva čak nisu ni poslana u proceduru. Šta više, ovaj treći Zakon o javnim nabavkama juče nije dobio entitetsku većinu u Domu naroda i klizi prema odbijanju u drugom krugu, ili postaje predmet trgovine. Da stvar bude apsurdnija protiv tog Zakona su u Domu naroda glasali delegati SNSD-a, iste stranke iz koje dolazi i predsjedavajući Vijeće ministara koji je taj Zakon uputio u proceduru. Tu vrstu samovolje i igranja sa građanima im je omogućila Stranka demokratske akcije, o onome što smo vrlo često ovdje govorili, dajući im četvrtog delegata u Domu naroda. I sada u praksi vidimo šta znači da tri nije jednako četiri. Ministar pravde u drugom mandatu, gospodin Grubeša, već godinama ponavlja da će, citiram, uskoro, kraj citata, u proceduru dostaviti novi Zakon o VSTV-u i novi Zakon o sukobu interesa. Dva od tri zakonodavna uslova za kandidatski status. Umjesto toga opozicioni poslanici su u ovom domu ishodili usvajanje Zakona o sukobu interesa koji zadovoljava evropske standarde, ali je taj Zakon sada zarobljen u proceduralnim mahinacijama u Domu naroda. Nacrt zakona koji je pripremilo Ministarstvo pravde, s druge strane, je ocijenjeno od strane relevantnih međunarodnih tijela, ne samo kao nedostatan u pogledu ispunjavanja evropskih standarda, već i da predstavlja značajan korak unazad u odnosu na postojeći ionako loš zakon. Ministar Grubeša pri tome opstruira rad Istražne komisije za stanje u pravosuđu koja je jedina svjetla tačka ovog mandata, no opet ne zaslugom Vijeće ministara BiH, već opet zaslugom opozicionih poslanika. Takođe je ministar Grubeša odgovoran za resor koji kontinuirano dobiva najlošije ocjene međunarodnih eksperata i institucija. Prema zvaničnim podacima Granične policije BiH tokom 2020. godine više je migranata, 10.852, spriječeno da iz Bosne i Hercegovine pređe u Hrvatsku, odnosno ode u Evropsku uniju, koja je njihova željena destinacija, nego da iz Srbije ili Crne Gore uđe u našu zemlju, 10.740. Iz ovoga jasno proizlazi da Granična policija BiH efikasnije štiti vanjsku granicu interesa Republike Hrvatske od unutrašnje granice interesa Bosne i Hercegovine. Ovakav pristup, pored činjenice da za njega nema ni opravdanja tehničke prirode, jer je riječnu granicu prema Srbiji znatno lakše štititi od većinom zemljane zapadne granice prema Hrvatskoj, proizvodi značajne probleme za stanovnike Bihaća i drugih gradova i mjesta u Unsko-sanskom kantonu, Sarajeva i Tuzle. Hiljade migranata su skoncentrisani na tim područjima, od kojih je, prema zvaničnim podacima Ministarstva sigurnosti, preko 3.000 bez adekvatnog smještaja. I pored ovih poražavajućih rezultata Miniostarstvo sigurnosti i pripadajućih policijskih agencija Vijeće ministara je tek u avgustu 2020. godine odobrilo sredstva za angažman dodatnih 300 policajaca Graničnoj policiji. Pored ovih prioritetnih pitanja činjenica je, takođe, da ministarstva čije aktivnosti nije bilo neophodno preusmjeriti u pravcu rješavanja problema izazvanih pandemijom, nisu obavljala svoje redovne dužnosti. Primjera radi Ministarstvo prometa i komunikacija je potpuno zakazalo kada je u pitanju uspostava modernih tehnologija. Naime, dok čeka 5G mrežu Bosna i Hercegovina prema zvaničnim podacima Regulatorne agencije za komunikacije još uvijek nema ni punu 4G pokrivenost. Takođe niti jedna od brojnih faza neophodnih za uspostavu 5G mreže nije sprovedena. Šta više namjere BH Telecoma za izradu 5G mreže prepusti kineskim kompanijama može dovesti do manipulacije sistema od strateškog interesa za svaku zemlju. Iako se radi o kompaniji u vlasništvu Federacije BiH, čiji su kadrovi, naravno, dolaze iz stranaka koje čine i Vijeće ministara, Ministarstvo prometa i komunikcija kao nadležno, citiram, jel u skladu sa zakonom, priprema i izrada strateških i planskih dokumenata iz oblasti međunarodnih i međuentitetskih komunikacija, kraj citata, je bilo obavezno ukazivati na činjenicu da ulazak kineskih kompanija na tržište telekomunikacije, na bilo kojem dijelu Bosne i Hercegovine, izlaže riziku osjetljive javne, privredne i lične komunikacije. Činjenica, na kraju krajeva, da i Vijeće ministara koristi usluge BH Telecoma. Takođe, i Praška inicijativa i drugi međunarodno prihvaćeni digitalni standardi spadaju, je li, u domen njihove nadležnosti, ali ništa od toga, nikakvog napretka mi u ovom periodu nismo vidjeli. Na to najbolje ukazuje, kako bih rekao, izvještaj revizije za 2020. godinu, citiram, nalazi revizije ukazuju da institucije Bosne i Hercegovine nisu osigurale efikasnu i blagovremenu provedbu aktivnosti digitalizacije TV signala. Loše upravljanje aktivnostima digitalizacije, bez planova sa jasno utvrđenim odgovornostima, aktivnostima i rokovima uzrokovali su da su probijeni svi rokovi za okončanje proces digitalizacije, uključujući i onaj koji je Bosna i Hercegovina preuzela kao obavezu iz međunarodnih sporazuma. U Bosni i Hercegovini se još uvijek emitira analogni zemaljski TV signal i nije definisan konačan rok za okončanje procesa digitalizacije. Zbog kašnjenja u procesu najveću štetu imaju građani Bosne i Hercegovine kojima nije osiguran kvalitetan zemaljski digitalni signal, ali još važnije ekonomija Bosne i Hercegovine kojoj nisu oslobođene frekvencije za korišćenje i razvoja novih digitalnih tehnologija. Kada se pogleda mapa procesa digitalizacije Bosna i Hercegovina doslovno predstavlja crnu rupu na karti Evrope. Predsjedavjući Vijeća ministara BiH, gospodin Tegeltija, je preuzimajući ovu funkciju u svom ekspozeu iznio niz obećanja od kojih, koliko je meni poznato, nijedno nije ispunio. Vrijeme je da samo podsjetim na nekoliko njih. Predsjedavajući Tegeltija u svom ekspozeu ste konstatovli da niste u mogućnosti predstaviti detaljan program rada dok se ne izaberu ministri, te da ćete detaljan plan rada dostaviti nakon izbora ministara. Međutim, Program rada za 2020. godinu usvojili ste 29. jula te godine, a ne znam da li se sjećate koliko ste tada predložili zakona u tom svom programu rada. Ako se ne sjećate ja ću Vas podsjetiti, ravno 48 zakona. A koliko je zakona usvojeno do kraja 2020. godine? Ni jedan. U ovom novom Planu rada, koji ste donijeli u ovom drugom kvartalu sada, planirate usvojiti 49 zakona. Ja mislim, prvo sam mislio da je ... greška, da ste samo prepisivali od prošle godine pa da vam se umjesto 48 omaklo 49, ali evo imamo još vremena da vidimo. Ali da se vratim na neke dijelove iz ekspozea tadašnjeg. Tada ste govorili o prioritetima – ekonomija, reforma javne uprave, evropske integracije, vladavina zakona, migrantska kriza. Govorili ste o važnim krucijalnim reformama što pokazuje da ste svjesni okova koji BH privredu drže kao taoca i sprječavaju njen razvoj. Obećali ste novi Zakon o PDV-u, kako ste Vi to sami rekli, u cilju podrške privrednim društvima. Govorili ste o potrebi zabrane izvoza sirovina iz Bosne i Hercegovine, ohrabrivnju naših kompanija da se umjesto izvozu sirovina posvete finaliziranju proizvoda u našoj zemlji i time višestruko povećaju svoje prihode. Međutim, proteklo vrijeme je pokazalo da ovo Vijeće ministara nije u stanju implementirati ni puno jednostavnije stvari nego što je ekonomski potpuno iracionalan izvoz sirovina. Takođe na samom početku svog ekspozea ste rekli, citiram, izražavam punu privrženost načelima i vrijednostima na kojima počivaju savremene demokratije svijeta, kraj citata. S tim u vezi gospodine Tegeltija trenutak je da pokažete, kao što ste prilikom odgovora na jedno od pitanja, koja su postavljena danas, rekli da ste ipak ozbiljan i savjestan čovjek, i da preuzmete odgovornost za poziciju koju obnašate. Jasno je i Vama i nama, a i građanima da ovaj sastav Vijeće ministara nije adekvatan za vrijeme i okolnosti u kojima živimo. Vijeće ministara u ovom sastavu očigledno nije u stanju voditi Bosnu i Hercegovinu kroz pandemijsku i ekonomsku krizu u kojoj se nalazi. U opštem je interesu da to prihvatite i povučete potez koji će uspostaviti nove evropske demokratske standarde o kojima ste govorili na početku svog ekspozea. Podnesite ostavku i pokažite građanima kako u praksi izgleda ponašanje političara po evropskim demokratskim standardima. Podnesite ostavku i pokažite parlamentarnoj većini i svojoj stranci da se ne može igrati s Vama i obarati vam zakone koje vi upućujete u proceduru. Takva ostavka bi označila početak jednog novog evropskog pristupa politici i shvatanju političke odgovornosti u Bosni i Hercegovini ali i zadržavanje ličnog zadovoljstva. Hvala.
Hvala podnositelju apelacije. A sada, u skladu sa člankom 176. Poslovnika stavak (1) dajem riječ u istom trajanju onome kome je interpelacija upućena. Tako da pozivam predsjedatelja Vijeća ministara BiH da se obrati Domu. Izvolite gospodine Tegeltija.
Zoran Tegeltija
Gospođo predsjedavajuća, članovi Kolegija, gospodo poslanici. Dozvolite da pokušam da odgovorim na nešto na što nisam imao priliku da znam na šta treba da dam odgovor. Ovo možda jeste prva interpelacija u Predstavničkom domu ali te interpelacije nisu novost u parlamentarnom životu Bosne i Hercegovine. Nekada sam pripremao interpelaciju kao ministar ali interpelacija je imala svoj dokument. Na taj dokument smo dali odgovor. Taj odgovor smo dali i dostavili poslanicima da imaju materijal da znaju o čemu razgovaramo danas, što je danas dnevni red. Za ovu interpelaciju smo dobili jedan list papira na kojem je bilo šest ili sedam crtica. I mi smo pokušali da pripremimo odgovor u odnosu na to što je tamo naznačeno. Želili smo da vam pošaljemo materijal za to, a onda su nam rekli da nemamo na šta da pošaljemo odgovore jer nema ni pitanja, nema drugog materijala. A onda smo danas došli u situaciju da govorimo o 5G mreži, da govorimo o radu pojedinačnih ministarstava i tome slično. Meni je žao što ne mogu te odgovore, niti imam vremena da vam dam odgovore na to, ali Savjet ministara je pripremio jedan materijal koji je koncipiran na bazi onoga što smo dobili iz ovog Doma, ono što se nazvalo interpelacija. Ja ću, uvažavajući vaše vrijeme, pokušati da dam samo činjenice, ne osuđujući, ne komentarišući, ne proglašavajući nikoga ovdje nesposobnim i tome slično, samo da kažemo šta smo urdili, kog dana smo to uradili, koliko smo novca obezbijedili, šta se za taj novac može kupiti i tome slično. Počeću od toga da kažem da je Ministarstvo civilnih poslova još od sredine januara 2020. godine kroz Sistem ranog upozorenja prati uspostavljanje međunarodne, koji su uspostavljeni od strane međunarodnih propisa zdravstvene organizcije, prati propise i koordiniralo je pojačani epidemiološki nadzor nadležnih zdravstvenih institucija. Govorim o datumu sredine januara. Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je pandemiju 11. marta 2020. godine. Prije proglašenja pandemije Savjet ministara je 05.03.2020. godine razmatrao Informaciju o preduzetim mjerama u Bosni i Hercegovini u vezi sa sprječavanjem pojave i suzbijanja širenja zarazne bolesti novim koronavirusom COVID-19. U trenutku kada smo pripremali materijale za ovu sjednicu u Bosni i Hercegovini nije bio evidentiran ni jedan građanin njen sa novom bolešću. U trenutku dok smo razmatrali ove materijale potvrđena je prva situacija u kojoj je jedan građanin u Banja Luci evidentiran da je pozitivan na COVID-19. U cilju koordinacije 14.03. u Doboju održan je sastanak predsjedavajućeg Savjeta ministara, predstavnika vlada entiteta, gradonačelnika Brčko Distrikta i ljudi koji su zaduženi za zdravstveni sektor i još nekih drugih. Ključno je pitanje bilo šta treba u tom trenutku raditi i kako prvo pomoći zdravstvenom sektoru. Ono što je od nas zdravstveni sektor u tome tražio jeste vrijeme i kontrola ulaska u zemlju, odnosno kontrola širenja virusa u Bosni i Hercegovini, jer u tom trenutku imali smo tek jedan ili dva oboljela u Bosni i Hercegovini. Shodno tome tada smo već dogovorili da ćemo uvesti ograničenje za ulazak stranih državljanja u Bosnu i Hercegovinu i da ćemo uvesti karantine za građane Bosne i Hercegovine. 14.03. je sastanak u Doboju, 15.03. je sjednica Svjeta ministara BiH i na toj sjednici donijeli smo Odluku o propisivanju dodatnih uslova za ulazak stranaca u Bosnu i Hercegovinu. Možda se sjećate, možda ne, ali tada smo donijeli ograničenja i za zemlje sa kojima, ima ogroman broj ljudi iz Bosne i Hercegovine koji se nalaze u tim zemljama, poput Italije, Austrije, Njemačke, ali i za neke jako daleke zemlje poput dijelova Kine, Južne Koreje, Japana i tome slično. To je bila prva odluka koju smo donijeli vezano za pandemiju. Sljedeća sjednica Svjeta ministara održana je dva dana, 17.03. Na toj sjednici donijeli smo Odluku o proglašenju stanja prirodne i druge nesreće na teritoriji Bosne i Hercegovine i popunili i aktivirali Koordinaciono tijelo za zaštitu i spašavanje. Proglašavanjem, donošenjem ove Odluke i proglašavanjem stanja prirodne i druge nesreće stvorene su pretpostavke za donošenje ... svih kriznih štabova koji su formirani i u entitetima, i u kantonima, i u lokalnim zajednicama. Na istoj toj sjednici, svjesni opasnosti po zdravlje ljudi koji su zaposleni u institucijama Bosne i Hercegovine, Savjet ministara je donio Odluku o postupanju institucija Bosne i Hercegovine u vezi sa prijetnjom opasnosti po život i zdravlje zaposlenih uzrokovanih prisutnošću virusa COVID-19. Ono što je specifično za institucije Bosne i Hercegovine, zaposleni u institucijama Bosne i Hercegovine, da se oni nalaze na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine, a da uslove određene epidemiološke donose različite institucije, ili entitetske, ili kantonalne, s tim što je bila obaveza da se zaposleni pridržavaju onih epidemioloških mjera koje su se definisale na području gdje se nalaze njihova sjedišta. Naravno, svakim donošenjem odluke o ograničavanju i kretanju ljudi susreli smo se sa ogromnim problemom stranih državljana koji su se nalazili u Bosni i Hercegovini. Veliki broj ljudi iz Bosne i Hercegovine koji su ostali zarobljeni u zemljama, u ovim skijalištima, na aerodromima nekih drugih zemalja. I tada, do otvaranja granica, 1.210 ljudi je na različite načine moralo da bude posebnim odlukama omogućen odlazak iz Bosne i Hercegovine ili ulazak u Bosnu i Hercegovinu. Najveće žarište virusa korona u tom periodu pojavio se upravo pred uskršnje i vaskršnje praznike. I tada su donešene neke teške odluke, odnosno Predsjedništvo BiH prihvatilo je prijedlog Savjeta ministara da se uvedu karantini na granične prelaze. To je bio pokušaj načina da se uspori ulazak onih ljudi koji imaju probleme sa zdravljem. I za to je bilo potrebno da se angažuju Oružane snage BiH. Predsjedništvo BiH je naložilo Oružanim snagama da se stave na raspolaganje sa sve svoje resurse potrebne za zaštitu od pandemije. Donijeli smo odluku i otvorili smo karantine, i vrlo nepopularnu i tešku mjeru za građane Bosne i Hercegovine, na 10 graničnih prelaza, da ih ne nabrajam sada, i otvoreni su kapaciteti od malih graničnih prelaza od 20, smještaj za 20-30 ljudi, pa i velikih graničnih prelaza gdje su otvoreni karantini za smještaj 200 lica. U tome je procesu bilo angažovano 603 pripadnika Oružanih snaga sa 64 motorna vozila. Oružane snage su u tom periodu intervenisale na 47 lokacija. U skladu sa Odlukom Predsjedništva BiH Oružane snage BiH stavile su na raspolaganje materijalno-tehnička sredstva, svoja materijalno-tehnička sredstva, kantonima, entitetima, lokalnim zajednicama, kontejnera, šatora, vojničkih kreveta i tome slično. To su sve bile one stvari koje su se morale u prvom trenutku napraviti. Svjesni cijene pandemije koja dolazi i za zdravstveni sektor i za realni sektor, za karantine i tome slično mi smo, Savjet ministara je donio Odluku o traženju međunarodne pomoći za zaštitu i spašavanje. To je odluka kojom smo definisali šta je potrebno Bosni i Hercegovini u tom trenutku, a to su medicinska oprema, sredstvo i materijal za detekciju zaraženih virusom, sjećate se teških problema da se obezbijede testovi, zaštitne opreme, opreme sredstava za dezinfekciju i tome slično. Prvi sastanak koji su održali sa međunarodnim donatorima u tom trenutku obećana je pomoć Bosni i Hercegovini od 84 miliona eura. Takođe donijeli smo odmah principe raspodjele te pomoći koje dolaze u Bosnu i Hercegovinu. Koliko je sada prikupljeno te međunarodne pomoći veoma je teško reći, jer je ona dolazila po različitim osnovama. Teško je pobrojati sve te materijale do kojih smo došli, bilo da se radi o pojedincima, bilateralnim zemljama i tome slično. I, naravno, ne želim da nabrajam iz straha da se može desiti da nekoga zaboravim ko je značajno pomogao Bosnu i Hercegovinu kroz ovaj proces, a donirali su pojedinci i iz zemlje i iz inostranstva, kompanije i iz zemlje i iz inostranstva. Bilo je mnogo bilateralne pomoći ali i pomoći od strane humanitarnih organizacija, donirali su novac, medicinsku opremu, zaštitnu opremu, sredstva za dezinfekciju, hranu. I, naravno, u ovom trenutku zahvalnost svima u ime građana Bosne i Hercegovine koji su pomogli da se obezbijedi ova pomoć. Sve ovo što je bilo došlo ustupljeno je entitetima, ima ona odluka, i 10 kantona u Federaciji BiH, Brčko Distriktu. Gotovo zanemarljiv, izuzev malog broja zaštitnih maski i sredstava za dezinfekciju nije se zadržavalo za institucije Bosne i Hercegovine, sve što je bilo potrebno institucije su nabavljale iz vlastitih sredstava. Posljednja velika isporuka koja je stigla u Bosnu i Hercegovinu odnosi se na isporuku 6,5 miliona maski, donacija od Njemačke, ali moramo ipak reći da najveću pojedinačnu isporuku smo dobili vezano za medicinsku opremu, nešto više od sedam miliona eura dobili smo od Evropske unije. U tom procesu bilo je neophodno definisati i sistem oslobađanja od plaćanja carine, indirektnih poreza i svega onome što predstavlja humanitarnu pomoć, jer nikada niko nije to planirao u zakonu, ... moći da se desi, da će biti potrebno da se desi. U tom trenutku rade svi krizni štabovi i postoji veliki stepen sglasnosti o koordinaciji i prijedlogu mjera koje je usaglašavalo Ministarstvo civilnih poslova i entitetska ministarstva. Možda su policijski časovi negdje počeli kasnije, negdje ranije, ali svi su ih uvodili, svi su zatvrali objekte, samo je bilo pitanje trenutka u kom su oni u tom trenutku sve to radili. Neophodno je u tom trenutku bila nabavka svega ovoga, jer je sasvim sigurno bilo da se to ne može dobiti kroz humanitarnu pomoć. Postavilo se pitanje Zakona o javnim nabavkama i tada je rečeno da je bila pokrenuta inicijativa da se izmijeni Zakon o javnim nabavkama. Kroz razgovore koje smo imali sa direktorom, tadašnjim direktorom Agencije za javne nabavke, 17.03. konstatovano je da Zakon o javnim nabavkama ispunjava sve potrebne uslove da se definišu brzi procesi javnih nabavki u slučaju vanrednih situacija ili okolnosti. Od tog 17.03. kada su o tome obaviješteni ugovorni organi više nikada nije bilo zahtjeva za izmjenu Zakona o javnim nabavkama. Naravno, poslije su se pojavila neka druga pitanja, ali ta pitanja se nisu odnosila vezano za proceduru javnih nabavki, više je bilo pitanja vrste opreme, cijene i tome slično. Humanitarna pomoć i to nije bilo dovoljno, bila je procjena da je potrebno obezbijediti značajna dodatna finansijska sredstva koja će se utrošiti, prije svega za izuzetno visoke dodatne troškove zdravstvenog sektora i dodatna sredstva koja se moraju obezbijediti za pomoć realnom sektoru. Na raspolaganju smo imali budžete različitih nivoa vlasti, međunarodnu pomoć ali sve to nije bilo dovoljno, morali smo obezbijediti dodatna finansijska sredstva. Mjere koje su kreirali vlade entiteta, kantona i nekih lokalnih zajednica za pomoć privrednim subjektima zahtijevale su zaista velika finansijska sredstva. Ono što je bilo na raspolaganju Savjetu ministara jeste preraspodjela u budžetu, međunarodna pomoć i dodatno finansiranje. ... pomoći onome što je uradio Savjet ministara, odnosno Parlamentarna skupština, nije sad važno, vi ste usvojili ovaj budžet, jeste definisano 42 miliona pomoći zdravstvenom sektoru, odnosno za saniranje posljedica COVID-a. A da to ne banalizujemo, tih 40 miliona KM, 40 miliona KM po današnjem kursu znači 24,8 miliona dolara. Za 24,8 miliona dolara po cijenama koje smo plaćali vakcine u Kovaks-u Bosna i Hercegovina može ili mogla je kupiti dva miliona i 509 hiljada doza vakcina. Zaista ne mogu da vjerujem da neko potcjenjuje ovaj doprinos. Reći ću vam da smo kroz Kovaks, kroz EU mehanizam, obezbijedili dva miliona i 200 hiljada doza vakcina. Ono što je bilo neophodno brzo obezbijediti jeste podrška međunarodnih finansijskih institucija. Samo nakon mjesec dana bilo je obezbijeđeno više od 700 miliona finansijske podrške Bosni i Hercegovini. ... prvi, prva odluka koju smo razmatrali i donijeli odluke o proglašenju ovih posljednjih mjera održana je 15., a već 01.04. imali smo Sporazum sa Međunarodnim monetarnim fondom. Obezbijeđena su sredstva od Međunarodnog monetarnog fonda 330 miliona eura, makrofinansijska pomoć Evropske unije 250 miliona eura, Evropska banka za obnovu i razvoj 56 miliona eura, Evropska komisija 83,5 miliona eura. Ukupno 709,5 miliona eura. Korisnici svih ovih sredstava su entiteti, kantoni i Brčko Distrikt. Ni jedna marka od ovih sredstava nije završila u budžetu zajedničkih institucija Bosne i Hercegovine. Mi smo, naravno, u toj prilici možda nismo iskoristili, sigurno nismo iskoristili onaj aranžman koji se nudio sa Međunarodnim monetarnim fondom koji je ponudio 750 miliona eura kroz trogodišnji aranžman ali nije postignuta saglasnost oko Pisma namjere. I ono što je sasvim sigurno da će u septembru biti dostupno, a od 01.01.2022. godine operativno, oko 300 miliona eura dodatnih sredstava koji će moći povući Bosna i Hercegovina od Međunarodnog monetarnog fonda. Odmah po pojavi pandemije pojavio se problem nedostatka roba i usluga, pojavio se problem vozača koji nisu mogli da se kreću jer se za njih tražilo da odmah poslije prvog ulaska u zemlje idu u karantine. Zbog toga smo morali da otvorimo zelene koridore zajedno sa Evropskom komisijom, morali smo omogućiti nesmetano kretanje ljudi koji prevoze robu, morali samo definisati spiskove roba koje prolaze nesmetano i ne zadržavaju se. I ako izuzmem nekih 10 do 15 dana poteškoća u komunikaciji, pa možda i pojave određenih nedostataka određenih roba, već sredinom aprila postala je apsolutna prohodnost u kretanju roba i usluga i nesmetanog izvoza i uvoza u Bosnu i Hercegovinu. Kao dio mjera 29.05.2020. godine na 23. sjednici donijeli smo Odluku o obaveznoj primjeni preferencijalnog tretmana domaćeg. Iako je oko toga postojalo negodovanje Evropske komisije mislim da je to jedna odlična odluka koju smo donijeli i omogućili bolju poziciju na međunarodnim i domaćim tenderima za domaće kompanije. U ovom periodu bilo je nekoliko prijedloga i politika koji su dolazili iz ovog Doma vezano za odgovarajuća zakonska rješenja. Nekoliko prijedloga je bio vezano za PDV, više varijacija, o kojima se glasalo i u ovom Domu i u drugom Domu. Ključni stav Savjeta ministara je bio da podržavamo stavove Uprave za indirektno oporezivanje, a Uprava za indirektno oporezivanje imala je u principu negativan stav za sve prijedloge izmjena Zakona o PDV-u. Poslije toga dolazilo je još prijedloga zakona, o javnim nabavkama, lijekovima i medicinskim sredstvima. Možda najteže sada pitanje koje se nama postavlja jeste nabavka vakcine. Pročitaću vam jednu rečenicu koja stoji, gdje se kaže – u skladu sa važećim propisima Ministarstvo civilnih poslova u okviru Savjeta ministara BiH do epidemije izazvane korona virusom nije učestvovalo u nabavci vakcina. Bosna i Hercegovina ne raspolaže zakonima o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, već su isti doneseni na nivou Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko Distrikta. Podsjetiću vas da svake godine u Bosnu i Hercegovinu se uvoze vakcine za različita virusna oboljenja, nikada Savjet ministara nije bio dio toga procesa. Procjena da će pandemija biti nešto drugačije i poruka Svjetske zdravstvene organizacije, Ujedinjenih nacija, Bosna i Hercegovina je pokrenula proceduru u junu 2020. godine za pristupanje globalnom sistemu nabavki vakcina, a 18.09.2020. godine potpisali smo Ugovor o nabavci kroz ovaj sistem milion i 320 hiljada doza vakcina za građane Bosne i Hercegovine. 10.12.2020. godine kroz EU mehanizam usaglašeno je da ćemo planirati nabaviti oko 892 hiljade vakcina, a za to smo dobili obezbijeđena sredstva od Evropske komisije u iznosu od 13 miliona 775 hiljada eura. U tom trenutku stav i u ovom Parlamentu, na nekoliko sjednica, bio je da se u Bosnu i Hercegovinu uvoze, odobravaju samo one vakcine koje su odobrene od Evropske agencije za lijekove. 27.01.2020. godine održan je sastanak sa entitetskim premijerima. Tada se razgovaralo, sjećate se pred božićne i novogodišnje praznike, da li je potrebno vršiti, uvoditi neke restriktivne mjere. Sastanak je ponovo bio u Doboju i tada je konstatovano da isporuka vakcina kroz sistem Kovaks u onim rokovima koji su definisani će stvoriti dovoljno pretpostavke da dobijemo dovoljan broj vakcina. Polovinom januara, na prijedlog premijera Viškovića, održan je sastanak sa, ponovo, premijera, ministara zdravlja, direktora Agencije za javne nabavke i razgovaralo se o proceduri nabavke vakcina, registraciju vakcina u Bosni i Hercegovini i tome slično. Tada je prvi put došao zahtjev od entiteta da Savjet ministara, preko Ministarstva civilnih poslova, objedinjene zahtjeve entiteta dostavi dvjema zemljama za čije vakcine ni danas nisu dobili saglasnost Evropske agencije za lijekove. I to je bilo 21.01.2021. godine, uz obavezu da će entiteti i Brčko Distrikt dostaviti prijedlog svojih potreba o količinama potrebnih vakcina. Svoje obaveze su završili sa 26.01. Već 27.01. Ministarstvo civilnih poslova održalo je prvi sastanak sa Ambasadom Narodne Republike Kine, 28.01. sa Ambasadom Rusije i 29.01. obavijestili o stavovima koji su u tom trenutku dolazili iz ove dvije zemlje. Tada je vrlo jasno rečeno da nabavka vakcine, ni ruske, ni kineske, u tom trenutku ne može da bude bilateralan već da, jasno su dali adrese entitetima na koje oni trebaju da se jave. To je bilo, poslije toga smo se pojavili sa situacijom, ugovor smo imali sa Kovaksom da se vakcine počnu isporučivati u prvom kvartalu. Ali postojao je zaista veliki pritisak javnosti za nabavku vakcina. Danas, sa današnjim danom u Bosnu i Hercegovinu je uvezeno po različitim osnovama oko 232 hiljade, 236.800 vakcina. Od toga sistem Kovaks – 49.800, kroz donacije 110 hiljada i Republika Srpska 60 hiljada vakcina koje je nabavila kroz svoj aranžman. Ono što imamo sa sigurnošću plan nabavke do kraja juna 2021. godine. Kroz plan, sistem Kovaks, će biti obezbijeđeno 182.220 vakcina. Od toga u prvoj sedmici maja 100 hiljada i 620 vakcina Pfizer, još nemamo tačan datum isporuke, 81.600 vakcina AstraZeneca. Kroz EU mehanizam smo dobili 213.820 doza vakcina Pfizer, njihova prva isporuka počinje 03. ili 04.05., i ugovorena, dogovorena isporuka 380 hiljada doza vakcina AstraZeneca kroz EU mehanizam. Znači, novac koji imamo ... Ugovorena isporuka donacija od Malezije u iznosu od 50.000 doza, Hrvatske 20.000 doza i one doze koje trebaju da naknadno dođu iz Srbije za revakcinaciju, ... oko 90.000 doza vakcina. Ukoliko ovo sve bude isporučeno do kraja juna to će značiti 865.000 doza vakcina. Ostaje nam pitanje i dalje direktnih nabavki. Imali smo sastanak juče sa premijerima entiteta gdje je premijer Višković rekao da oni očekuju 160.000 kineskih vakcina u subotu i oni su dobili od, Republika Srpska je dobila tek 1/6 ugovorenih vakcina sa Rusijom. Ako bi ovih 160.000 vakcina u ovom trenutku stiglo to bi bilo milion doza vakcina za građane Bosne i Hercegovine. Premijer Novalić nas je upoznao sa činjenicom da u ovom trenutku Federacija pegovara sa tri različita dobavljača. Svaka od tih je procijenjena na iznos od 500 hiljada. Još uvijek nije potpisan ugovor i sa sigurnošću nemaju rokovi isporuke. Ono što je sigurno da će Kovaks biti u stanju da kvartalno Bosni i Hercegovini isporučuje oko 200 hiljada doza vakcina. Ako računamo poslije 30.06. ostaju još dva kvartala, to vam znači da će Bosni i Hercegovini biti, po tom osnovu moguće biti siporučeno još 400 hiljada doza vakcina. Često se govorilo o koordinciji i saradnji. Od 14.03. pa do 31.03., za godinu dana predsjedavajući Savjeta ministara i premijeri entiteta, na nekim sastancima i gradonačelnik Brčko Distrikta, održali su pet sastanaka. Na tim sastancima ključna tema bila je ekonomija i pandemija. Zaista za godinu dana pet sastanaka zaista mislim da je ono što smo mogli i trebali da radimo i međusobno sarađujemo. Pitnje pomoći policijskim radnicima, dio sam odgovorio na to pitanje danas. Znači, dogovaramo sa svim sindikatima svih zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine, sa formiranom grupom, sa zadacima koji trebaju da urade i da pripreme u tom svom odgovoru. Ni jedan zaposleni u policiji, u institucijama Bosne i Hercegovine neće imati privilegovan položaj. Smatramo da su nam podjednako važni i policajci, i carinici i oni koji rade u pravosuđu i svim drugim institucijama. To je neka obaveza koja predstoji pred nama. Želim da kažem još nekoliko riječi, ne želim više da govorim o zapošljavanju, nabavki materijalnih sredstava i svemu onome što smo o tome govorili, govorilo se o diplomatskim aktivnostima. Ministarstvo inostranih poslova imalo je direktne kontakte sa 11 međunarodnih zvaničnika vezano za pandemiju. To su Austrija, Njemačka, Evropska unija, Saudijska Arabija, Emirati, Oman, Katar, itd. Mnogo toga je pokušavalo se uraditi i koordinirati da se dobije određeni broj vkcina. Mnogi u Bosni i Hercegovini na različitim pozicijama su pomagali da se obezbijedi, da se dobiju određene količine vakcina. Mi smo zasijedali, kako ste čuli o tom prioritetu, ali u obrazloženju, od 05.03.2020. do 27.04., juče, Savjet ministara je održao 79 sjednica. Naši osnovni prioriteti jesu skraćenje trajanja pandemije, a za to je potrebno provođenje svih epidemioloških mjera od svih u Bosni i Hercegovini i ubrzanje proces vakcinacije. Sasvim sigurno ... proces vakcinacije da će mehanizam Kovaks i EU ispuniti sve svoje obaveze kroz isporuku vakcina, to je oko dva miliona i 200 hiljada vakcina i samo očekivati da budu brže nego što su do sada radili. Ključno će biti da li će u ovom kratkom vremenskom periodu entiteti biti u stanju da nabave odgovarajuću količinu vakcina. Smanjenjem fokusa na pandemiju moramo se preusmjeriti na socio-ekonomske reforme, na investicije, u energetiku, infrastrukturu, a kapitalni projekti moraju biti u fokusu jer će se na taj način podržati otvaranje novih radnih mjesta. Procjena kretanja BDP-a u Bosni i Hercegovini je od 2,8 do 3,1% u 2021. godini i od toga naših mjera, ono što ćemo svi mi skupa raditi zavisi da li će se ovi ciljevi ostvariti. Ja se izvinjavam što moje obrazloženje se razlikuje od onoga što govoreno u uvodnoj napomeni, ali ovo obrazloženje je napravljeno upravo onako kako smo mi dobili dokument koji se zove Odgovor na interpelaciju. Gospodo poslanici hvala vam na strpljenju da me saslušate. Od ovih 79 sjednica Savjeta ministara na prste jedne ruke mogu se izbrojati sjednice na kojima se nije razgovaralo o posljedicama koje je ostavila pandemija na zdravlje ljudi i na ekonomiju našu. Na žalost to će i dalje svima nama, i vama, i meni, biti dio našega poslovnog rada i u budućem vremenskom periodu. Na kraju, budžet, Savjet ministara je utvrdio Budžet BiH za '21. godinu. On se nalazi u Predsjedništvu BiH. Hvala lijepo.
Hvala lijepa predsjedavajućem na obraćanju. A sada, u skladu sa člankom 176. stavak (1) Poslovnika dajem i drugim zastupnicima, na njihovo traženje, da mogu intervenirati po ovoj interpelaciji do 10 minuta. Isto pravilo se primjenjuje i na interpelanta i na onoga na koga se interpelacija odnosi. Dakle, dajem riječ zastupnicima prema redosljedu prijavljivanja kroz raspravu. Zastupnik Saša Magazinović. Izvolite zastupniče.
Zahvaljujem. Zastupnik Predrag Kojović je na jedan, po meni, izuzetno korektan i temeljit način iznio stav svih koji su potpisnici ove interpelacije. I ja tu čitavu diskusiju potpisujem, nemam šta oduzeti. Ono što bih dodao su samo tri mala primjera neefikasnosti Vijeća ministra oko tema gdje ne postoji apsolutno politički problem ili razmimoilaženje. Tema broj jedan, ukradeni nacionalni spomenici, odnosno otuđeni nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine za koje znamo gdje se nalaze u susjedstvu. Bavio sam se tom temom, i nastaviću se, naravno, baviti, ali znate kako obeshrabrujuće izgleda kada svi sve znaju, a niko ništa ne čini, a ministarstva se međusobno dopisuju tvrdeći da niko nije odgovoran za to. Pazite, radi se o nacionalnom spomeniku koji znamo gdje je lociran, sigurnosne agencije ništa, ministarstva ništa. Zamislite kako je to ružna poruka, a svi se slažu, dakle nema niko ko brani ljude koji su to otuđili. Ne, svi misle da se nacionalni spomenik Bosni i Hercegovini treba vratiti. Tema broj dva, banalna pitanja navodim samo radi ilustracije nerada Vijeća ministara, označavanje službenih vozila zbog njihove česte zloupotrebe. Ministarstvo prometa podrži, Komisija za saobraćaj i komunikacije podrži, Vijeće ministara podrži, Parlament izglasa i više od godinu dana, to je banalna stvar, to sad da sjednemo pola sata i da nađemo način da to realizujemo, više od godinu dana ne radi. A onda nakon godinu dana iz Vijeća ministara počnu prebacivati odgovornost jedni na druge i reći da to nije njihov zadatak, iako su unutar ministarstava već imali ljude kojima su dali zaduženje da to urade. Dakle, da se označe službena vozila, to je tehnička stvar. A vozačima da ste dali zadatak oni bi to do sada uradili. I svi se slažu. Legalizacija kanabisa u medicinske svrhe, svi se slažu, i sigurnost, i civilni poslovi, i entitetska ministarstva zdravstva, i predsjedavajući Vijeća ministara, sve stranke, svi narodi, sve u redu. Ali za, evo koliko je prošlo mandata nisu u stanju bili, ne uraditi nešto po tom pitanju, oko kojeg se slažu, nego nisu bili u stanju održati sastanak oko pitanja oko koga se svi slažu i o nečemu o čemu znaju jako puno na različite načine, nažalost. Znaju da dileri zarađuju novac od građana prodajući im ulje kanabisa koje je zakonom zabranjeno, da dileri liječe ljude na nečemu što se može riješiti samo ako sjednu na sastanak, dakle jer su istomišljenici, nemaju se oko čega svađati. I pri tome svi javno kažu da su za legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe. Ovakvih primjera nerada, izostanka bilo kakve empatije, nedoživljavanja ozbiljno Parlamenta, građana, zahtjeva obespravljenih ljudi, onih čija su prava ugrožena, onih koji imaju potrebu da se promijeni neki zakon, odbijanje potreba privrednika da budu pretočeni u izmjene zakona, obećanja koja nisu ispunjena, ne može biti ilustracija onoga što je predsjedavajući Vijeća ministara sad govorio, nego upravo onoga što je kolega Predrag Kojović iznio u svom, još jednom ponavljam, veoma kvlitetnom izlaganju. Ja imam spisak od 20 najmanje tema o kojima bih mogao govoriti kao ilustraciju nerada Vijeća ministara, nesposobnosti, ne znam kako drugačije da ocijenim. Ali pošto mi ovdje svi to znamo dobro i pošto kada izađemo izvan ove sale otvoreno o tome govore i zastupnici većine i opozicije, i, naravno, poštujem da nećete vi napadati svoje stranačke kolege koji su u Vijeću ministara, ali nema potrebe da to sve iznosim. Ja samo mogu reći da se pridružujem ili pridružujemo, nadam se da mogu govoriti i u ime kolega iz kluba jer nismo o ovome razgovarali, pozivu Predraga Kojovića gospodinu Tegeltiji da da ostavku. To je sjajan i jedini put da sačuvate iole sebe i svoj obraz pošto je ovo Vijeće ministara potpuno izgubljen slučaj i potpuno izgubilo svaki mogući kredibilitet. Hvala.
Hvala lijepa. Zastupnik Damir Arnaut. Izvolite zastupniče.
Hvala predsjedavajuća. Zaista nakon uvodnog izlaganja gospodina Kojovića nije se javljala neka potreba za dodatnim podacima, međutim nešto što je, o čemu je gospodin Tegeltija govorio u svom izlaganju zaista zahtijeva da ga na njegovo izlaganje od 11. januara ove godine podsjetim. Tad je na dnevnom redu bila, bio prijedlog za smjenu Vijeća ministara, i tad su povod, u najvećoj mjeri, bile nesposobnost Vijeća ministara kada je u pitanju nabavka vakcina. 11. janura, prije tri i po mjeseca, gospodin Tegeltija, citiram iz stenograma sa te sjednice Predstavničkog doma, kaže – Prema posljednjim informacijama koje smo dobili 06.01. prva doza, prve količine iz ovog kontigenta od 1.232.000 vakcina doći će do kraja januara. U ovom trenutku ne reklamiramo proizvođača vakcina, doći će one vakcine koje je najteže transportovati, koje je najteže čovati, ali one vakcine koje su prve registrovane u svijetu i odobrena njihova upotreba. Dakle, 11.01. nam je gospodin Tegeltija obećao 1.232.000 vakcina. Uzimajući u obzir kako ih je opisao očito je da je govorio o Pfizerovim vakcinama, a mi, evo, ne možemo ni kineske vakcine da dobijemo. Ovo zaista zvuči kao govor Fadila Novalića na aerodromu da smo dobili respiratore koji istovremeno liječe dva pacijenta. Prije tri i po mjeseca 1.232.000 vakcina. Pa, zamislite da je to zaista, i tad ste, citiram Vas opet, rekli – prva doza, prvi kontigent, da smo zaista to tad dobili do sada bi cijela populacija, cijela populacija Bosne i Hercegovine bila vakcinisana, jer bi onda valjda slijedio i neki drugi kontigent, itd. Međutim, Vi sad ovdje izađete pred nas, žalite se da Vam nešto nije jasno iz interpelacije, iako je potpuno jasna, govorimo i dalje o tome da nema vakcina, i Vi dođete i ponovo nam tri i po mjeseca kasnije obećate – evo samo što nisu, evo iza ćoška su, stotine hiljada dolazi. Pa, kako ćemo Vam vjerovati. Prije tri i po mjeseca ste obećali 1.232.000, kažem opet, Pfizerovih tada, mada ste Vi bili oprezni da ne reklamirate proizvođača ali ste jasno opisali – najteže transportovati, koje je najteže čuvati, a došlo je nula. I sad hoćete da Vam vjerujemo, došlo je nula kada su u pitanju ove nabavke, dobili smo neke donacije, ali više dobrom voljom tih zemalja, nego bilo kakvim aktivnostima Vijeća ministara. Druga stvar, i ovo je onda neophodno ponoviti kada je u pitanju ono o čemu je govorio gospodin Kojović, jer se veže za ovo, očito imate potrebu da dajete potpuno neutemeljena obećanja. Obećati 11. januara 1.232.000 vakcina do kraja mjeseca, a da dan danas nemamo ništa od toga pokazuje da su ta Vaša obećanja bila potpuno neutemeljena. E, ista stvar je sa vašim programom rada. U julu usvajate Program rada za, u julu 2020. usvajte Program rada za tu godinu i obećavate 48 zakona do kraja godine. Dostavite nula do kraja godine, od tog trenutka do kraja godine nula. Onda u aprilu, prije 15-20 dana usvojite tek Program rada za 2021. Povećaju se apetiti, obećate 49 zakona ovaj put, a nema ništa od ..., i nema naznaka da će biti išta. I sad opet kažem, da stvar bude gora, dostavi Vijeće ministara, kojim predsjedavate, u proceduru Zakon o javnim nabavkama, juče Vaša koalicija, i što je najgore od svega delegati iz Vaše stranke, SNSD-a, glasaju protiv Zakona koji ste vi dostavili u proceduru. Pa ljudsko dostojanstvo u najmanju ruku nalaže da u tom trenutku kažete – bez mene, neću da budem dio te igre, neću da budem kolateralna šteta. E zbog toga je zaista jedino rješenje da ovo Vijeće ministara podnese ostavku, ponajviše zbog ovakvih obećanja kojima izlažete nas i građane Bosne i Hercegovine, eto vakcina iza ćoška, eto 48 zakona, eto 49 zakona, a dobijemo u konačnici veliku nulu. Hvala.
Hvala zastupniku. Za raspravu se javio zastupnik Jasmin Emrić. Izvolite zastupniče.
Zahvaljujem uvažena predsjedavajuća. Ja ću intervenirati na dio izlaganja predsjedavajućeg Vijeća ministara gdje je predsjedavajući pogrešno naveo da je budžetom za 2020. godinu planirano 40 miliona KM za pomoć zdravstvenom sektoru. Budžetom za 2020. godinu planiran je ukupni iznos od 41.927.000 KM ali za saniranje ekonomskih šteta. I to je određeno članom 15. – financiranje ekonomskih šteta, gdje je određeno da će Vijeće ministara BiH posebnim odlukama propisati korisnike, namjenu, iznos i način korištenja sredstava. Ja sam pretraživao kako bih došao do informacije kakve je odluke usvojilo Vijeće ministara u smislu utroška ovih sredstava. Te odluke nisam pronašao, ali sam iz saopćenja sa sjednica Vijeća ministara doznao da su sredstva raspoređena za pomoć zdravstvenom sektoru u Bosni i Hercegovini u iznosu od 37.474.000 KM. Ja smatram da je dobro i pohvalno što je Vijeće ministara podržalo zdravstveni sektor u Bosni i Hercegovini koji zbog pandemije koronavirusa je najviše iscrpljen u svakom smislu, materijalno-tehničkom pa i kadrovskom, i to je potpuno, potpuno opravdano. Međutim, ostaje otvoreno pitanje šta je sa realnim sektorom, šta je sa najugroženijim sektorima kao što su ugostiteljstvo, turizam, prevoznici, pa i trgovina, čije poslovanje je ugroženo zbog zdravstveno epidemioloških mjera. Vijeće ministara nije pokazalo aktivizam, niti zainteresiranost kako bi pomogli i tim najugroženijim djelatnostima. I općenito meni nisu poznate bilo kakve mjere koje poduzima Vijeće ministara kao pomoć realnom i proizvodnom sektoru u Bosni i Hercegovini. Na trenutno najvažnije i, po meni, ključno pitanje kako sačuvati i zdravlje i ekonomiju Vijeće ministara nije dalo do sada odgovor, niti ima naznaka da usaglašava i koordinira aktivnosti radi uspostavljanja ravnoteže između zdravstveno epidemioloških mjera i održivosti poslovanja privrednih subjekata u Bosni i Hercegovini. Vijeće ministara nije pravovremeno pokrenulo ni aktivnosti radi zaštite poljoprivredne proizvodnje, a meni nije jasno zašto nije usvojen Prijedlog zaštite poljoprivredne proizvodnje koji je nedavno bio na sjednici Vijeća ministara. S obzirom da ne znamo da li ima i koji je uopće plan Vijeća ministara radi saniranja ekonomskih šteta i oporavka privrede u Bosni i Hercegovini ja ću predložiti zaključak koji glasi: – Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH traži od Vijeća ministara BiH da u roku od 60 dana pripremi i dostavi na razmatranje i usvajanje plan saniranja ekonomskih šteta uzrokovanih pandemijom COVID-19 i oporavka privrede u Bosni i Hercegovini za period 2021.-2025. godina. Hvala.
Hvala zastupniku. Zastupnik Branislav Borenović, rasprava. Izvolite zastupniče.
Hvala uvažena predsjedavajuća. Uvaženi kolegice i kolege poslanici, članovi Savjeta ministara i ostali prisutni. Pa, naravno da je interpelacija jedan od vrlo značajnih i korisnih parlamentarnih mehanizama kojima se otvraju aktuelne teme, posebno u ovom slučaju vezano za rad Savjeta ministra BiH, i znam da sam i kao poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske nekoliko puta učestvovao u kreiranju interpelacija kako bi se i tamo stvorile određene aktuelne, prije svega ekonomske teme koje su važne za građane i za ljude koji žive u ovoj zemlji. Ne ulazeći sad u mnogo pitanja za koje je potrebno dati određene odgovore biću vrlo, vrlo precizan, kratak, i moje mišljenje o radu Savjeta ministara je dobro poznato. Mislim da ovaj Savjet ministara nije adekvatno iskoristio one zakonske mehanizme koje ima i da je rezultat toga vidljiv i po sjednicama Predstavničkog doma. Na prste jedne ruke se mogu izbrojati zakonska rješenja koja su došla od Savjeta ministara u ovih nešto više od godinu dana, sad će skoro i godinu i po dana kako je imenovan, da nema inicijativa, nema zakona, nema prijedloga, nema konkretnih mjera, i to je svima jasno i svima vidljivo. I zato s razlogom kažemo da je ovo jedan od Savjeta ministara koji je vrlo loše radio svoj posao, tj. nije ga radio, tako da je teško dati neku ocjenu za nešto što ne možete da mjerite. Ono što mene interesuje je jedan inicijativa koja je usvojena ovdje u Predstavničkom domu početkom decembra mjeseca, lično smo je predložili koleginica Mira Pekić i ja ispred Partije demokratskog progresa, vezano za izmjene i dopune Zakona o porezu na dodatu vrijednost, kada smo dobili podršku uvaženih kolega poslanika ovdje u Domu i kada smo obavezali Savjet ministara da u roku od 30 dana dostavi izmjene i dopune Zakona o PDV-u u Predstavnički dom, s kojim bi se smanjila stopa PDV sa 17 na 5% za oblasti turizma, ugostiteljstva i putnički saobraćaj koje su možda i najviše pogođene ovom pandemijom COVID-19, i to sa ograničenim trajanjem ove mjere konkretne, vrlo jasne, mjerljive, do 31.12.2022. godine. Prošlo je više od pet mjeseci Savjet ministara ne dostavlja izmjene Zakona o PDV-u, a ima obavezu da to uradi jer mu je upravo Predstavnički dom dao tu obavezu da uradi do 09.01. kada je isteklo 30 dana od te sjednice kada smo donijeli ovu, po meni, vrlo značajnu, konkretnu ekonomsku mjeru, kojom se pomaže da oni koji žive, koji rade, koji privređuju u oblasti ugostiteljstva, turizma i putničkog saobraćaja imaju smanjenje stope, plaćanja stope PDV-a do kraja 2022. godine, što bi konkretno značilo za jednu godinu, a evo sad već prošlo skoro pet mjeseci, značilo bi da bi se država, ili da bi se različiti nivoi vlasti, koji prihode ostvaruju po osnovu stope PDV-a, odrekli nekih 50 miliona KM, što je manje od 1% ukupno prikupljenih prihoda na svim nivoima u Bosni i Hercegovini na godišnjem nivou. 1% je 50 miliona maraka koje bi po tom osnovu ostalo u ovim sektorima, a ubijeđeni smo da bi to bila neka vrsta i podsticajne mjere da se možda i prihodi uvećaju za ove sektore jer bi vjerovatno smanjenje stope PDV-a i ta neka vrsta sive ekonomije koja je uvijek prisutna, pogotovo u oblastima ugostiteljstva, vjerovatno bi bila još manje, još svedena na neku nižu mjeru. Mene interesuje da se konačno da jasan odgovor zašto Savjet ministara ne izvršava svoje obaveze? Zašto nam niste dostavili izmjene i dopune Zakona o PDV-u sa svim ovim ekonomskim, po nama, pozitivnim efektima koji bi imali po veliki broj privrednih subjekata koji posluju unutar Sektora turizma, ugostiteljstva i putničkog saobraćaja, jer je zaista neprihvatljivo da ignorišete odluke Predstavničkog doma koje, ako ništa drugo, su obavezujuće za vas? Ta je inicijativa, ponavljam još jednom, dobila podršku u Predstavničkom domu i znam da mnogi koji žive od turizma, od ugostiteljstva i putničkog saobraćaja, i oni koji su zaposleni u ovim djelatnostima, očekuju da se konačno usvoji zakon kojim bi se, ograničenim rokom trajanja, smanjila stopa PDV-a sa 17 na 5% do kraja 2022. godine. Da budem još konkretan, kada bi se to uradilo danas to bi bilo do kraja 2022. godine manje prihoda od PDV-a na svim nivoima vlasti generalno negdje 75 miliona KM. Procjena je naša da bi do kraja sljedeće godine u ovom periodu, godinu i po dana, se skupilo od PDV-a nekih osam milijardi KM, to je znači manje od 1%. I ne vidim niti jedan objektivan razlog i objašnjenje zašto se s ovim ne ide, pogotovo ako je odluka donešena. I neka se Parlament ponovo o tome izjasni, a vi trebate da predložite ove izmjene i dopune zakona u skladu sa obavezom koju vam je dao Predstavnički dom. Hvala.
Hvala zastupniku. Zastupnica Mirjana Marinković-Lepić, rasprava. Izvolite.
Mrijana Marinković-lepić
Pa, evo, ja moram reći da sam pažljivo slušala odgovor predsjedavajućeg Vijeća ministara i čini mi se da je najčešće spominjana riječ u odgovorima – pomoć. Ja lično kao građanka Bosne i Hercegovine osjećam se poniženo zato što Bosna i Hercegovina moljaka i očekuje da nam vakcine, nabavku vakcina, vakcinaciju i zaustavljanje ovog stalno prisutnog broja umrlih rješava neko drugi. Ovdje smo čuli i da je Vijeće ministara poduzimalo neke korake i na povratku naših građana u Bosnu i Hercegovinu nakon izbijanja pandemije. Ja moram reći da Vijeće ministara ni na početku pandemije kada je taj problem bio uočljiv i, dakle, bio aktuelan, nije na odgovarajući način dalo rješenja i nije odgovorilo na ovu potrebu naših građana da se vrate u Bosnu i Hercegovinu, i znam da smo mi kao klub vezano za to podnosili inicijative i da su se, da su prazni avioni dolazili iz drugih zemalja po svoje državljane, a da mi, dakle, nismo učinili ništa da vratimo svoje građane u Bosnu i Hercegovinu. Mogao nam je npr. dobro poslužiti primjer Srbije gdje su hiljde i hiljade građana vraćene u vlastitu zemlju. Takođe ovdje smo slušali, dakle, o COVID-u, slušali smo o svemu što je preduzeto ali ono što je notorna činjenica je da mi još uvijek nemamo masovnu vakcinaciju i da vakcina nema. Kada će ih biti sa sigurnošću ne znamo jer smo ovdje samo slušali da se očekuje i da se planira i da, a sigurnih, znači, pokazatelja koji bi nam rekli da ćemo vakcine dobiti tad i tad još uvijek nema. Nažalost još jedan broj državljana Bosne i Hercegovine će oboljeti i umrijeti dok vakcine ne dođu. Takođe, evo, govorili ste i šta se preduzelo na granicama, ali mi još uvijek nemamo obavezu negativnog PCR testa na našim granicama za građane zemalja iz susjedstva, a znamo i vidjeli smo kakav je bio val pandemije zimus kada su strani državljani iz drugih zemalja ovdje dolazili, dakle iz zemalja susjedstva, na skijališta i vidjeli smo koliko, koliki broj oboljelih smo imali. Takođe nismo dobijali nikakve prijedloge izmjena zakona za racionalizaciju i uštete kako bismo određena budžetska sredstva uložili za nabavku vakcina ili za druge potrebe, dakle, koje iziskuju ova pandemija ili i za saniranje šteta koje su nastale pandemijom COVID, nego je opozicija predlagala te zakone koji su, nažalost, kao i mnogo toga do sada, umjesto da se usvoje i da se neke privilegije ukinu, da se uštede uvedu, nažalost palo na Domu naroda, jer čini mi se da je taj Dom i jedino tu zbog toga da sve ono što je iole napredno ustvari zaustavi. Takođe COVID je u radu Vijeća ministara bio i neko stalno opravdanje za nerad, pa smo recimo dobijali, ja lično sam dobijala u odgovorima na svoja poslanička pitanja, u intervencijama i urgencijama po usvojenim zaključcima ovog Doma, da, evo npr. Ministarstvo pravde godinu i nešto nije izmijenilo Zakon o radu u institucijama Bosne i Hercegovine gdje je trebalo izmijeniti samo jedan član. Dakle, ne znam zašto bi pandemija COVID bila problem kod donošenja, odnosno predlaganja, i kreiranja i predlaganja zakonskih rješenja obzirom da se zakonski tekstovi, naravno, mogu pisati i kod kuće, dakle i ukoliko su zaposlenici, ukoliko zaposlenici rade od kuće. Tako da je, čini mi se, i ova pandemija, dakle, bila samo razlog da se nađu neka opravdanja zbog nerada Vijeća ministara. O diplomatskim aktivnostima moglo bi se mnogo toga reći. Dakle, moj utisak je da je bolje da nisu preduzete i da smo samo bili, ja bih rekla, osramoćeni u svijetu, ponovo se išlo moljakati. Naša ministrica vanjskih poslova koju, evo, smo samo jednom vidjeli u ovom Domu, obilazi arapske zemlje, ne znam kojim povodom i šta je tamo sve dogovoreno i zaključeno. Mislim da nije ništa dogovoreno i zaključeno što bi nas, što bi nam koristilo u ovoj pandemiji, dok se, recimo, u Briselu, tamo kolaju neki non paper-i, itd., tako da mislim, iskreno mislim da je bolje i da nije išla u ove diplomatske aktivnosti. I samo bih još se, evo, nadovezala, ovaj, na diskusiju uvaženog kolege Damira Arnauta, dakle Vi ste nam sami govorili predsjedavajući da u Vijeću ministara ne predlažete zakone za koje ne možete obezbijediti većinu u Parlamentu. To dovoljno govori i da nemate, dakle, većinu i da je to jedan od razloga u stvari zbog kojih, zbog kojeg zaista treba da podnesete ostavku, jer mislim da nema ni jednog segmenta rada Vijeća ministara na koji bismo mogli biti ponosni i da nemamo, dakle, ni jedan razlog zbog kojeg bi ovo Vijeće ministara trebalo nastaviti da radi, a da ne govorimo još i o ponašanju pojedinih ministara, korona partijima i tako svemu onome što se dešavalo čak i u vrijeme najvećeg lokdauna na početku pandemije.
Hvala. Zastupnik Predrag Kojović, ispravak krivog navoda. Izvolite zastupniče.
Zahvaljujem predsjedavajuća. Iskreno nisam znao koje adekvatno dugme da pritisnem, nama bi, ja bih tražio jednu pauzu od 10 minuta kako bismo formulisali zaključak po kojem se želimo izjasniti kada budemo, ovaj, glasali o ovoj tački dnevnog reda. Ja pretpostavljam da ste vi takođe planirali davati uskoro neku pauzu. Ako imate neki način da to sve, ovaj, da mi sačuvamo naše pravo da formulišemo zaključak i glasamo o njemu, a da Vi efikasno ovo vodite, naravno da sam spreman saslušati.
Hvala lijepa. Evo, iskoristiću priliku odmah možda na inicijativu. Mi smo planirali u Kolegiju jednu pauzu, naravno poslije ove točke dnevngo reda, ali napominjući da, a i podsjećajući i na vjerske osjećaje i obrede nastojali smo nekako to da bude što kraće. Ako se slažete, evo ja sad bez konsultacija sa kolegama, moža bi dobro bilo da damo jednu sad kratku pauzu od 15 minuta kako bi vi formulirali svoje prijedloge zaključka, pa da pokušamo nekako ići sa sjednicom efikasnije kako bi svi ovdje danas koji poste mogli stići na vrijeme na iftar, a s druge strane ukoliko ne budemo efikasni onda ćemo morati nastaviti sjednicu, naravno, neki drugi dan, to nije moguće sutra. Tako da, evo, moj prijedlog je, uvažavajući ovo što ste Vi kazali, ja se nadam da i kolege prihvaćaju, da napravimo sad možda jednu pauzu, ukoliko ste iscrpili da damo možda kolegi predsjedavajućem da se još kratko obrati, pa da nakon toga damo pauzu. Je li se slažete? Prihvatljivo?
Ukoliko ne bude više rasprave, da okončamo raspravu pa da onda damo, da okončamo raspravu, da zaključimo da damo i drugima mogućnost, znači, po ovoj točki, pa onda da damo pauzu. Evo, recimo da to bude pauza i od, možda do pola sata da mogu oni koji će objedovati, znči da to mogu napraviti za vrijeme te rasprave(?) a da i mogu se pripremiti ovi prijedlozi o kojima se trebamo izjasniti, znači, nakon te pauze. Je li se slažete?
Je li imate kolegice Snježana prijedlog neki?
Pitanje ako je završena rasprava da, ima li onda, znači da neće biti prijave za riječ.
Da, da, zaključili bi onda raspravu, pa bi se kasnije samo izjasnili o prijedlozima koji proisteknu iz ove rasprave, prijedlozima zaključaka, jer mi ne glasamo o interpelaciji nego o prijedlozima koji su danas proistekli iz ove rasprave.
Ma, ne, ako je pauza onda je pauza pa će se poslije pauze moći eventualno neko prijaviti za raspravu ili da se sad prijavi za raspravu ...
Ma, ne, ja sam mislila da okončamo raspravu, da još ...
Pa, tako recite. Ako okončavate raspravu dozvolite nam onda da se prijavi još ko je mislio.