16. sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine;

Dom naroda

8. 4. 2021
objavljeni podaci: 8. 4. 2021

Riječi koje označavaju sjednicu

Sjednica je u toku.

Stenogram

Dame i gospodo, poštovane kolegice i kolege delegati, prisutni predstavnici Vijeća ministara BiH, poštovani predstavnici medija. Na ovu sjednicu su pozvani i predsjedavajući i članovi Predsjedništva BiH, te predsjedavajući i ministri u Vijeću ministara BiH, sve vas, dakle, prisutne srdačno pozdravljam i otvaram 16. sjednicu Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Konstatujem da sjednici prisustvuje 14 delegata, od toga – 5 iz bošnjačkog naroda, 4 iz hrvatskog i 5 iz srpskog naroda. Gospođa Bradara, je iz opravdanih razloga, nije u mogućnosti prisustvovati sjednici. Kao što vam je naznačeno u pozivu za sjednicu, u skladu s članom 155. Poslovnika, na početku sjednice, a prije rasprave o dnevnom redu, delegatima će biti omogućeno da predstavljaju, da postavljaju delegatska pitanja u usmenoj formi. Podsjećam da su vam zajedno s pozivom za ovu sjednicu upućeni dopisi u vezi s procedurom postavljanja delegatskih pitanja u usmenoj formi. Navedni dopis, odnosno obavještenje o mogućnosti postavljanja delegatskih pitanja u usmenoj formi na 16. sjednici Doma naroda također je upućeno predsjedavajućem Vijeća ministara BiH i Generalnom sekretarijatu Vijeća ministara BiH. U skladu sa članom 156. stav (1) Poslovnika najavu za postavljanje delegatskih pitanja u usmenoj formi dostavili su: delegat Mladen Bosić za ministra komunikacija i prometa BiH Vojina Mitrovića, zatim delegat Denis Bećirović za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Zorana Tegeltiju i delegat Zlatko Miletić za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Zorana Tegeltiju. U skladu sa članom 156. stav (2) Poslovnika ove najave dostavljene su predsjedavajućem Vijeća ministara BiH i onom članu Vijeća ministara BiH na kojeg se pitanje odnosi. Želim podsjetiti i na to da smo uputili obavještenje i Javnom RTV servisu BiH radi osiguravanja direktnog televizijskog prenosa ovog dijela sjednice, u skladu s članom 150. stav (1) Poslovnika. Sada možemo početi sa postavljanjem usmenih delegatskih pitanja i sa davanjem odgovora. Dajem riječ delegatu Mladenu Bosiću.
Hvala predsjedavajući. Moje pitanje je bilo upućeno ministru komunikacija i transporta, gospodinu Vojinu Mitroviću i glasi: S obzirom da Srbija intenzivno gradi most na rijeci Savi kao dio budućeg autoputa Beograd – Sarajevo, dokle su stigle pripreme za realizaciju autoputa u BiH, koliko je novca skupljeno po osnovu akciza za izgradnju puteva u 2020. godini, odnosno postoji li plan finansiranja izgradnje autoputa Beograd – Sarajevo, kakvi su konkretni efekti o ovom pitanju nedavno potpisanog sporazuma sa Turskom?
Dakle, ministar bi trebao dati odgovor.
Hvala lijepo. Uvaženi predsjedavajući, članovi predsjedništva Doma naroda, uvaženi poslanici. Želim se zahvaliti gospodinu Bosiću na postavljenom pitanju i ovo pitanje praktično sastoji se iz dva dijela, prvi dio pitanja koji se odnosi na izgradnju autoputa i realizaciju projekta Beograd – Sarajevo – Beograd i izgradnju mosta na rijeci Savi. Ono što mogu reći u ovom trenutku to je, da je u prethodnom periodu između Srbije, BiH i Turske vođeni razgovori, potpisan je Sporazum između Republike Srbije i Savjeta ministara u decembru ili bolje reći, 13. decembra 2019. godine. Sa Republikom Turskom potpisan je Sporazum 02. maja 2019. godine o saradnji i izgradnji autoputa Beograd – Sarajevo – Beograd, isto tako 16.03. ove godine potpisan je Sporazum između Turske i Savjeta ministara o saradnji u infrastrukturnim i građevinskim projektima. Konkretno, realizacija ovog projekta, kako ste i sami rekli, teče, jer je most na rijeci Savi se radi i očekuje se završetak sledeće godine, što se tiče trase od Rače prema Sarajevu, odnosno od Sarajeva prema Beogradu, dio od Rače do Bijeljine izrađena je trasa, urađena je parcelacija i eksproprijacija. Dio od Brčkog do Vukosavlja je urađena trasa, parcelacija i dijelom eksproprijacija. Dio autoputa od Brčkog prema Tuzli, odnosno Žepču urađen je idejni projekat. Od Sarajeva, Pala, Rogatica, Višegrad, Vardište urađen je samo idejni projekat, tako da u ovom trenutku praktično imamo situaciju da realizacija samog projekta u narednim mjesecima u pripremnim radnjama urađena je samo na dionici od Rače prema Bijeljini. Što se tiče drugog dijela pitanja, vezano za akcize i putarine, to je pitanje koje je u nadležnosti Uprave za indirektno oporezivanje, jer se tamo sredstva i prikupljaju, tako da ne mogu u ovom trenutku zaista vam dati taj podatak, to ćete morati od njih zatražiti. A što se tiče samofinansiranja ovog projekta Sporazumom između Savjeta ministara i Republike Turske predviđeno je finansiranje od strane Turske autoputa Beograd – Sarajevo – Beograd pri čemu je ostavljena i mogućnost finansiranja stranih banaka. Koji je efekat ovog Sporazuma? Prije svega ovaj Sporazum je već, znači, u početku realizacije i ako posmatramo Beograd – Sarajevo – Beograd, ovim Sporazumom definisani su i načini finansiranja, pri čemu je ostavljena, kažem, mogućnost da pored Turske finansiranje mogu raditi i druge finansijske institucije. Definisane su oblasti djelatnosti, a to je, prije svega, finansiranje, projektovanje i izgradnja. Vrlo bitno je ovdje reći, isto tako, da za pojedinačne projekte ili pojedinačne etape radiće se pojedinačni ugovori koji će biti naknadno urađeni i dogovoreni. Toliko, hvala.
Dobor. Da li je delegat Bosić zadovoljan dobivenim odgovorom?
Pa da li sam zadovoljan ili ne nije ni bitno, ali sam dobio odgovor koji sam pretpostavljao da će biti takav, moja vizija kad su oni stubovi iz Save iznikli za izgradnju mosta je da bi to mogao biti praktično autoput koji se završava, most se završava bez puta na dijelu Republike Srpske i BiH i tačno će tako biti. Znači, imaćemo ovu dionicu, Srbija će svoju uraditi, a ovo kada će biti ovo u dijelu Republike Srpske i Federacije BiH, sudeći po odgovoru, sačekaće se još mnogo godina, 2019. je potpisan ugovor sa Turskom oko finansiranja i pomoći u izgradnji autoputa. Ja nisam shvatio da je išta konkretno, osim želja, sada potpisano u Turskoj, prilikom ove zadnje posjete. Znači, efikasnost je na nivou sveg ostalog što rade vlasti u BiH, znači veoma niska, ja ne znam na koji način uopšte to pogurati, ali smatram da bi Ministarstvo saobraćaja i komunikacija moralo da ima aktivniju ulogu u koordinisanju, jer sam čuo da, recimo, do nedavno u Brčkom uopšte ništa nije rađeno na utvrđivanju trase, u Federaciji očigledno sve je na idejnim projektima, koji pitaj Boga kada će dobiti svoju realizaciju. Tako da bi ovaj projekat mogao da bude realizovan za jedno desetak godina, ako to bude išlo ovim tempom. Hvala.
Riječ dajem delegatu Denisu Bećiroviću.
Dame i gospodo, nažalost, moram konstatirati da između posljednje sjednice Doma naroda i ove današnje sjednice Doma naroda uprkos pandemiji i ogromnim problemima sa kojima se suočavaju svi građani BiH Milorad Dodik je intenzivirao politiku zagovaranja destrukcije BiH i zato sam postavio pitanje predsjedavajućem Vijeća ministara da javno i otvoreno i precizno kaže – da li i on podržava Dodikovu politiku razbijanja države BiH? Naime, Dodik javno poručuje da ima jasan plan i koncept, kako on kaže, kako treba razbiti državu BiH. Smatram da je vrijeme da mu odgovorimo na takve antiustavne i antidejtonske poruke, ne na nekom sporednom mjestu, već ovdje u državnom parlamentu BiH. Prvo želim reći da riječ razdruživanje, koju koristi Dodik, je jedan obični separatistički eufemizam. Nema nikakvog razdruživanja u BiH, riječ razdruživanje je zamjena za riječ rat, Dodik poziva na rat i to treba javno reći. Nema i ne može biti ni mirnog, ni nemirnog razdruživanja države BiH, nije to moglo ni 1992. ne može ni danas i neće moći nikada i to Milorad Dodik treba jednom da upamti za sva vremena. E sad, da poručimo Dodiku također, ako krene u taj antiustavni scenario razbijanja države, u tom slučaju pod broj jedan treba konstatirati da je on odgovoran za unilateralno rušenje Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH. Pod broj dva, Tužilaštvo i Sud BiH moraju raditi svoj dio posla, jer je to, podsjećam, najteže moguće antiustavno i krivično djelo u našoj državi. I treće, državni organi BiH u skladu sa Ustavom i zakonom u tom, eventualnom, antiustavnom secenariju, kojeg Dodik najavljuje, dužni su odmah uhapsiti i Dodika i sve eventualne saučesnike u jednom takvom antiustavnom činu. O potezima međunarodne zajednice neću govoriti. Dakle, država BiH neće nikoga napasti, ali država BiH i njeni državni organi imaju zakonsku obavezu ...
Probili ste minutu već.
da sankcioniraju sve one koji udare na državu BiH. Imam toga još reći, ali evo poštujem Poslovnik i da dodam još jednu važnu rečenicu. Stavove koje sam izrekao sada, nisu samo moji lični stavovi, ove stavove sam prezentirao i na Klubu Bošnjaka i tretirajte ih kao jednoglasan stav cijelog Kluba sada Bošnjaka, a također i kolege Zlatka Miletića iz Kluba Hrvata.
Hvala Denise. Poslovnička intervencija, gospodin Špirić.
Gospodo predsjedavajući, cijenjene kolege delegati, uvaženi gosti. Ja molim samo da se pridržavamo Poslovnika. Ovdje je izneseno niz optužbi, a ne delegatsko pitanje, ovdje se poziva na hapšenje srpskog člana Predsjedništva, ja mislim da je ovo nedopustivo i tražim od Vas, kad vodite sjednicu, da intervenišete. Legalno je postaviti pitanje, a nije legitimno koristiti to za različite vrste optužbi, e zato sam osjetio potrebu da intervenišem. Hvala lijepo.
Hvala Vama. Riječ dajem delegatu Zlatku Miletiću, izvinjavam se, ovaj, dakle odgovor predsjedavajućeg Vijeća ministara očekujemo. Izvinjavam se.
Zoran Tegeltija
Gospodine predsjedavajući, članovi radnog predsjedništva, gospodo delegati, predstavnici medija. Dozvolite mi da pokušam da dam odgovor na ovo pitanje, koje očigledno nije upućeno meni, čini mi se da bi bilo zanimljivo pokrenuti neku inicijativu kada bi postojao aktuelni čas za članove Predsjednišva, a ja neću biti neko preko koga će se prenositi poruke bilo kome, pa ni predsjedavajućem Predsjedništva BiH. Na ovo pitanje je nemoguće odgovoriti iz dva razloga. Iz prvog, zato što u pitanju sadržane su sve netačne konstatacije vezano za stavove predsjedavajućeg Predsjedništva BiH. Druga stvar, moj odnos i odnos sa predsjednikom SNSD-a je naša stvar i ovo nije mjesto na kome će se razgovarati o odnosu predsjednika SNSD-a i jednog od članova SNSD-a kao što sam ja i zato je nemoguće dati odgovor na ovo pitanje. Ali ja se nadam da u ovom Domu ne postoji niko od nas, pa ni u BiH, koji želi spriječiti javnu riječ, koji želi spriječiti predsjednika, aj da ne kažem najveće, ali jedne od najvećih političkih partija da iznosi svoje stavove, da postoji neko ko želi spriječiti i predsjedavajućeg Predsjedništva da iznosi svoje javno stavove. Gospodin Dodik kao predsjedavajući Predsjedništva, kao predsjednik SNSD-a svoje stavove javno iznosi u institucijama BiH, u institucijama Republike Srpske, svoje stavove javno iznosi putem medija i u BiH, ali i u regiji i svi stavovi su jasni, transparenti i javni i svi stavovi gospodina Dodika i kad govori o ustavnom uređenju i promjenama u BiH iznosi javno i svaki put samo zagovara jednu stvar, dogovor nas unutar BiH, a ne dogovor nekih izvan BiH. Ja sam zagovornik da se o svim stvarima razgovara, da se o svim stvarima razgovara u BiH. Prijetnja o hapšenju članova, člana, predsjedavajućeg Predsjedništva i svih njegovih nekih saradnika, za koji sam se i sam lično osjetio da su meni upućeni, pa i delegatima ovim koji sjede ovdje ispred mene, je zaista naprihvatljiva. Ovo nije delegatsko pitanje, na njega nije moguće dati odgovor, ovo su neka politička prepucavanja. Hvala lijepo.
Da li ste zadovoljni dobivenim odgovorom?
Dakle, krajnje nezadovoljan s odgovorom, ja želim jasno poručiti da se zakoni i Ustavi u BiH moraju primjenjivati jednako prema svima i ništa nisam izmislio već sam citirao Dodikove izjave i poruke i tačno je, kolega Špiriću, pozvao sam na hapšenje Dodika, ako krene u rušenje države, Ustava i zakona. Ovo je Krivični zakon BiH, član 156. govori napad na ustavni poredak, član 157. najteža zatvorska kazna, djelo ugrožavanje teritorijalne cjeline. Dodik najavljuje da će ugroziti teritorijalnu cjelinu države BiH, zato sam poslao jasnu poruku. Dodik kaže, također, da će se raspasti državni organi BiH. Neće se raspasti državni organi BiH, u temeljnom određenju Ustava BiH piše opredjeljeni za državu BiH, ne piše hoćemo li ili nećemo, već piše – opredjeljeni, naglašavam riječ, opredjeljeni. Za šta opredjeljeni? Za suverenitet, političku nezavisnost i teritorijalni integritet BiH. Ako vam Dodik govori o izvornom Dejtonu, e to mu je izvorni Dejton, da je opredjeljen za državu BiH.
Probili ste vrijeme gospodine Bećiroviću.
Dakle, završavam diskusiju, uputio sam jasnu poruku, nisam ništa izmišljao, a država BiH ima mehanizme da se zaštiti, ako Dodik krene mimo Ustava i zakona onda mora znati da tada slijede neka druga pravila.
Hvala. Evo, intervencija gospodin Špirić.
Ma žao mi je stvarno što se mogućnost za postavljanje pitanja pretvara u optužbe i moram da kažem jasno ovdje u Domu, bez obzira što to nekog može iritirati, što je više Denisa Bećirovića i njegovih ovakvih nastupa topi se ona priča o BiH. Ja sam mislo da će te Vi reagovati kad neko poziva odavde na hapšnja – u šta se ovaj Dom pretvara? Da li je to primjereno, da li je Denis Bećirović baba Vanga da tumači mišljenja delegata, poslanika, članova Predsjedništva itd.? Ja ne sporim da se postavi pitanje, ali sam protiv toga da se kroz pitanja šalju jasne optužbe i prijetnje, prijetnja nikada nije izgrađivala BiH, niti će sada i ja molim Denisa da to ne čini upravo u interesu BiH u koji se on zaklinje. Da je različito vidimo, vidimo, i da imamo pravo na to, imamo. I ja vas molim dajte da vodimo sjednicu, da se postavljaju pitanja i dobijaju odgovori. Nemojte nas, dakle, ne može niko nikog da spriječi, može se zakomplicirati situacija i u ovome Domu, ako to Denis želi, ali ja nisam pristalica toga, dajte da razgovaramo. Nećete vi probleme koji postoje u Federaciji prebaciti na Milorada Dodika, to je nemoguće, ne možete Miloradom Dodikom pokriti sve nesporazume koji postoje u Federaciji, ali mi to ni ne želimo i dajte jednom da vodimo pristojnu raspravu. Milorad Dodik jasno iznosi svoje stavove, kao što i Vi možete jasno da iznosite svoje stavove i postavljate pitanja, ali ovo nije mjsto za optužbe. Hvala vam lijepo i neću više replicirati i dajte da upristojimo, molim predsjedavajućeg da vodi sjednicu u smislu da ovo jeste pitanja i odgovori, a ne optužbe i ništa durgo. Hvala lijepo.
Gospodin Bećirović, povreda Poslovnika.
Kolega Špiriću, jedini koji je danas do ovog momenta prekršio Poslovnik ste Vi, prema Poslovniku Vi nemate pravo uopšte da replicirate na usmenim pitanjima u ovom dijelu sjednice, dakle, pod broj jedan da to znate. Pod broj dva, kolega Špiriću, ponavljam, ovo o čemu sam govorio i poruke koje sam uputio su stav cijelog kluba, plus kolege Miletića. I treća stvar, i Vama ću reći, pozovite Vašeg stranačkog predsjednika zaista da prestane paliti upaljač pored cisterni benzina.
Mislim, mislim, da izlazimo iz Poslovnika.
Samo ... kratko samo, komentar. Kad se bude držalo dnevnog reda i kad budu pitanja i odgovori, nemam ja ništa protiv da svak postavi pitanje i dobije odgovor, ali nije tačka dnevnog reda optužbe i nije tačka dnevnog reda Milorad Dodik i izbijte to sebi iz glave. Još je, još je meni to sablasnije ako je to stav, jedinstven stav Kluba. Hvala lijepo.
... gospodina Novića, ispravka krivog navoda.
Uvaženi predsjedavajući, dame i gospodo. Ja mislim da ovaj Dom se zaista pretvara u nešto što niko od nas u budućnosti ne bi želio, ako je ovo stav i Kluba SDA i dijela Kluba iz reda hrvatskog naroda i da se iznose traženja da se hapse svi funkcioneri, praktično i mi ovdje, onda dajte da izađemo, bolje je danas da se raziđemo, ja neću da slušam ovdje optužbe da treba hapsiti, ni mene, ni Milorada Dodika, ni bilo koga. Je li ovu sudnica, je li ovo podignuta optužnica, je li ovo znači definitivno da mi trebamo da se raziđemo? Ako je to to, ako Klub SDA stoji iza toga, iza hapšenja, koje je danas decidno rečeno, Miloradu Dodiku još niko nije utvrdio, nikakvu podignuo optužnicu, Milorad Dodik djelom nije učinio ništa, dakle, treba Miloradu Dodiku i Sredoju Noviću i svim drugim nama zabraniti ma šta reći što se vama ne sviđa. Ovo znam da nije ovo ni u duhu Poslovnika današnjeg, ali ako je ovako ja sam spreman i zatražiti da napustimo današnju sjednicu u ime Kluba srpskog naroda. Pauzu tražim pola sata.
Pauza pola sata. Dakle, nastavak u pola dvanaest.
Nastavljamo sa sjednicom. Šef Kluba poslanika srpskog naroda bi po članu 73. trebao obrazložiti zahtjev za pauzu.
Poštovani predsjedavajući, kolegice i kolege. Čini mi se da smo podobro izašli iz dnevnog reda, ovdje nema očigledno niko ko od nas ne smatra da nije povrijeđen Poslovnik u gotovo svim njegovim segmentima i ne može niko to ni osporavati, ali isto tako po prvi put sam za ovo godina čuo da se delegatsko pitanje postavlja tobož u ime kluba, u ime gotovo klubova, ako je to tako onda je to neka nova praksa. Utoliko je teže što su se ovdje čule izuzetno teške optužbe, koje ne želim da ponavljam, ako one dolaze od kluba jednog naroda i ako znamo da klub tog i svakog drugog naroda predstavlja narod u ovom velikom Domu, onda se iz tog mogu izvući izuzetno teške ocjene, ja ih neću da izvlačim, jer ste vi svi i mi svi dovoljno svjesni šta to znači. Ako je ovo režija u dogovoru kluba, da se ovako dogodi, mi nismo spremni da učestvujemo u toj režiji, nismo spremni, jer smo spremni da u ovom Domu ozbiljno, profesionalno, stručno, pa i politički razgovaramo o svim pitanjima koja su od interesa za sve tri naroda u BiH. Ja mislim da se treba osloboditi svake strasti, ostrašćenosti, da se treba osloboditi teških riječi, da trebamo malo više poštovati jedni druge i kaniti se onoga što je nadležnost nečija druga. Šta će ko od nas govoriti na konferencijama za štampu, za ovog ili onog lidera i od poslanika, dlegata ili građanina, to je nešto drugo, ovdje se mora svesti na ono što je nadležnost ovog i drugih domova. To je bio razlog da zatražim pauzu, i da još jednom iskažemo da je za nas potpuno neprihvatljiva ma koja vrsta prijetnji i bilo kome, bilo kome, jer mi nismo Dom koji možemo i treba da sudimo, zbog toga tražim od predsjedavajućeg, prevashodno, da u vođenju ove sjednice ne dozvoli ma koja, koje teške riječi, uvrede bilo kome sa ovih naših govornica. Hvala.
Povreda Poslovnika, gospodin Dragan Čović.
Uvažene kolegice i kolege, evo, dopustićete da kažem par riječi sad na temu, obzirom da se nisam želio javljati, niko iz Kluba Hrvata, koji organizirano djeluje u ovom Domu, u onom prvom dijelu, međutim obzirom da je zatražena pauza i da je ovo već nakon dugo, dugo vremena pauza koja se zakazuje ili se zatražila, a da nije sjednica fomralno ni počela, odnosno počela je sa ovim našim pitanjima. Ja razumijem da mi imamo potrebu u ime kluba ili osobno ime izaći sa nekom inicijativom, s pitanjima, ali ja sam se prijavio primarno pod ovom poslovničkom povredom Poslovnika, jer ako trebamo postaviti pitanje, jasno je kome se postavlja i kako se definira pitanje, ali teško zloupotrebiti za potrebu dobivanja mikrofona da bi se politički djelovalo, a to se radi na svakoj sjednici ovog časnog Doma, bez izuzetka, do jedne mjere i to mogu razumjet, ali ako je ukvireno u Poslovnik. Ono što mene danas je na neki način, na poseban način iznenadilo, da je jedan od kolega pozvao se na klub, pa čak je to proširio i na drugi klub. Znači, na Klubu Hrvata na ovu temu se nije razgovaralo, da se razgovaralo imali bi stav u ime Kluba Hrvata, pojedinačno svak ima pravo izaći i kazat što misli ovdje i to vi radite, a ja ću vas zamoliti, jer mi je ovo, čini se, jedna priprema za neku novu aktivnost u djelovanju u sklopu Doma naroda, da bi bilo vrlo loše da nasjednemo na nabačene loptice, ja bi kazao, u političkom daljem sukobljavanju. Ustav BiH je vrlo jasan, malo korigirani Aneks IV Dejtona i on vrlo precizno definira sve ovlasti u BiH, a i vrlo jasno prepoznaje sve one koji djeluju izvan tog okvira, bez obzira da li djeluju pišući neke non-pejpere ovih dana ili na drugi način zazivajući drugačije uređenje BiH i bez obzira u ime čije rade, kako to rade, sve dok je to u dijelu one političke pristojnosti možemo biti tolerantni, međutim mi smo sada na Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i ja ću vas zamoliti da se, ako ništa drugo, držimo dnevnog reda. Ako je Klub Bošnjaka stava da treba nešto iznijeti ovdje kao pitanje, jer govorimo o pitanju, mogli smo staviti na dnevni red i točku aktualne političke situacije, pa onda svašta nabrajati, možemo i to jednom dogovoriti, ali na ovaj način kako smo to danas započeli izlažemo se jednom riziku da ovaj Dom prestane sa svojim radom, što bi bilo, po meni, vrlo rizično za sve nas, za BiH, za dalje nefunkcioniranje izvršne i zakonodavne vlasti u BiH. Jer činjenica, ja namjerno ne govorim nijedno ime ko je se javio za riječ i ko iznosi kojekakve ideje, da mi na ovaj način kako sada radimo dalje produvljujemo uopće tezu da li se uopće zna ko je ovdje pozicija, ko opozicija i kroz izvršnu i kroz zakonodavnu vlast, jer oko malo stvari mi imamo zajednički nastup, zajedničko mišljenje i oko toga bi se trebali debelo presabrati i mi kroz tri naša kluba ovdje. Možemo mi od točke do točke imati potpuno različita mišljenja, ali onda ćemo teško imat za pravo nešto prigovoriti i Vijeću ministara, jer kako će Vijeće ministara donositi svoje odluke, ako oni koji čine većinu, koji bi im trebali pomagati da odluke Vijeća ministara prolaze u dva doma Parlamenta, sa jednom zavidnom većinom, ako mi imamo ovaj pristup koji imamo.
Probili ste minut ... diskusiju.
Mislim, nemam ja ništa protiv kolege koji iznosi svoje stavove i on će to i dalje nastaviti, jer time je dobio mogućnost da ima mikrofon i da svoje glasačko tijelo, koliko god da je veliko ili malo, na neki način ohrabruje u svom političkom djelovanju, ali molio bi vas da mi ostali vrlo jasno se prema tome očitujemo. I evo, pošto i ja sad svjesno probivam, probijam vrijeme, da bi kazao kakav nam je odnos prema Poslovniku, ja ću vas zamoliti da ubuduće niko nema mogućnost, čim se ova crvena lampica upali, da tada stanemo svi i da to vrijedi za svakoga jednako i onda ćemo kazat da se držimo Poslovnika i da nemamo neku toleranciju, pogotovo prema mislima koje nemaju ništa zajednički sa delegatskim ili zastupničkim pitanjem, kako je maloprije nazvana jedna izjava ili jedan politički stav, a pretvoren tobože u političko pitanje na koje niko ne može dati odgovor. Eto, hvala vam lijepo i naravno ovisi kako se dalje bude radilo, Klub Hrvata će zasjedati i iznijeti svoj stavove i što je vrlo jasno i na ovoj sjednici. Hvala vam.
Denis Bećirović, povreda Poslovnika.
Pa ja upravo želim da citiram naš Poslovnik i da podsjetim da u članu 3. Poslovnika Doma naroda stoji decidno – da ćemo poštovati Ustav BiH i u potpunosti provoditi Opći okvirni sporazum za mir u BiH, štititi ljudska prava, boriti se za ravnopravnost svih građana i naroda itd. Ja mislim da je naša obaveza ovdje u najvišem zakonodavnom organu BiH, a i najpozvaniji smo s te strane, da mi ukažemo svima da moraju poštovati Ustav BiH i odredbe Ustava BiH, one jednako važe za delegate u Domu naroda, kao i za članove Predsjedništva i za svakog čovjeka u ovoj zemlji. Bolje je, vjerujte, bolje je da spriječimo nesreću, nego da se nesreća dogodi. Zato sam govorio o tome i očekujem da svi u ovoj zemlji drže se Ustava BiH, kad ga promijenimo i kad bude drugačije u njemu pisalo, nek svako radi u skladu s tim nekim eventualno novim ustavom.
Hvala. Dakle, poslanici imaju prava, imaju pravo na iznošenje vlastitih stavova, imaju odgovornost za izgovorenu riječ, ja bi vas zamolio da ubuduće svi više pazimo na to kakvu riječ izgovaramo. Što se tiče zastupanja klubova poslanika, molim vas da ubuduće klubove poslanika zastupaju šefovi klubova poslanika i konačno i ja sam danas napravio grešku, ubuduće neću dopustiti diskusije kad su u pitanju delegatska pitanja, osim delegatu da postavi pitanje i onome ko je upitan da odgovori, dakle i to u minutaži koja je predviđena Poslovnikom. Tako da evo sviju vas molim da, da, ovaj, omogućimo međusobnim odnosom i retorikom nastavak održavanja ove sjednice i ubuduće održavanje sjednica u dobrom duhu i dobroj namjeri. Nastavljamo sa sjednicom, riječ dajem delegatu Zlatku Miletiću.
Hvala lijepo predsjedavajući. Evo, da bi naj, na najracionalniji način iskoristio vrijeme, koje mi stoji na raspolaganju, sve vas zajedno sredačno pozdravljam i moje pitanje, nažalost, ja sam imao namjeru da postavim ovo gotovo prije mjesec dana, nadajući se da će se održati zajednička sjednica oba doma, nažalost do te sjednice, iako je ona trebala biti treća po redu, nije došlo. Da mi pitanje nebi propalo, a staro je, evo kako sam već rekao, mjesec dana i da ne bi stajalo neiskorišteno, ja sam odlučio da ga na današnjoj sjedici postavim predsjedavajućem Vijeća ministara, koga ovom prilikom i pozdravljam. Samo kratak uvod, u dirketnoj je vezi sa mojim pitanjem, moram vas podsjetiti, pogotovo gospodina predsjedavajućeg sam ... 20.11. postavio pitanje – šta je Vijeće ministara uradilo kad je u pitanju sprječavanje posljedica od pandemije kovida, ša namjeravaju uraditi kad su u pitanju naši gospodarstvenici, privrednici i inače šta se dešava na tom polju? Nikad od Vijeća ministara, gospodine predsjedavajući, nisam dobio odgovor, a on je, prije svega, bio usmjerne u tom pravcu da Vas na određen način privolim da radite svoj posao i da zaštitite građane BiH od svega ovog što nam se dešava. Ja bez obzira na činjenicu ili rizik, kako Vi rekoste predsjedavajući na jednoj, na jednom nastupu, na jednoj od televizija, s obzirom da ja činim Vas između ostalog odgovornim, kao i oba entitetska premijera, znači iz Republike Srpske i Federacije za sve ovo što se dešava u BiH, znači pod rizikom da ću ispast bezobrazan, ja smatram i moje pitanje je usmjereno u odnosu na Vas – da li ćete Vi danas podnijeti ostavku? S obzirom na činjenicu kad je u pitanju borba protiv panedemije kovid, kad je u pitanju pomoć našim gospodarstvenicima, našoj privredi, kad je u pitanju imunizacija ili vakcinacija stanovništva u BiH zaista niste uradili ništa i ne smatram u tom kontekstu jedino Vas odgovornim, naravno, ima tu i niz ministara koji su suodgovorni zajedno s Vama iz Vijeća ministara i mislim
Gospodine Miletiću, završavajte, probli ste već 40 sekundi.
da od devetog mjeseca ste imali dovoljno vremena da se potrudite da svi građani BiH i svi narodi u ovoj zemlji, koji su očekivali pomoć od nadležnih institucija istu i dobiju. S tim u vezi smatram, s obzirom, evo, da sam pitanje ovo postavio prije mjesec dana, da ste imali proteste građana, evo, prije dva dana, moj taj zahtjev ili njihov zahtjev je u korelaciji, pa Vas molim u tom smislu da odgovorite. Hvala lijepo.
Izvolite predsjedavajući.
Zoran Tegeltija
Hvala lijepo, hvala gospodine predsjedavajući. Prvo ne treba niko mene da privoli da bi ja radio svoj posao, ja sam svjestan svoje odgovornosti, svoj posao radim u skladu sa zakonima i Ustavom BiH. Ono sve što ste rekli, naravno, Vaše pitanje je tu, a ono sve što ste govorili kao obrazloženje vezano za ovo pitanje, nije jednostavno tačno i Vi jako to dobro znate i ja ću ne da bi Vama promjenio Vaše mišljenje, već radi javnosti iskoristiti prilku da samo nekoliko napomena kažem šta je radio Savjet ministara po ovim pitanjima o kojima Vi govorite. Sprječavanje pandemije kovid, već je godinu dana od toga, svi zdravstveni radnici u BiH, svi granični policajci, Oružane snage, Civilna zaštita znaju šta smo sve uradili i šta smo morali da uradimo kako bi spriječili brzi ulazak kovida u BiH, od vrlo komplikovane operacije na granicama BiH, gdje su zajedno radili Granična policija, Oružane snage, entitetska ministarstva, entitetske civilne zaštite i tome slično i sve je to ono što je doprinijelo da se pandemija uspori, njeno, ovaj, ulazak među stanovništvo u BiH. Ne želim da govorim o svim onim mjerama i aktivnostima koje smo radili da obezbjedimo 700 miliona eura različitih finansijskih sredstava, ta sva sredstva su otišla u entitete i od MMF-a i Svjetske banke i Evropske komisije, zaista ne postoji vrijeme u kojem bi ja mogao sve da ovo Vama pobrojim. Što se tiče pomoći Savjeta ministara je predložio, Predsjedništvo utvrdilo prijedlog budžeta, a i ovaj ga Dom utvrdio i tamo je definisano 42 miliona pomoći za borbu protiv pandemije, ta 42 miliona čine gotovo 6% izvornih prihoda budžeta BiH. Zamislite da su entiteti bili u prilici da mogu da se zaduže i da pruže pomoć, zamislite, recimo, da je budžet institucija BiH uzeo, recimo, samo 15% prihoda od 700 miliona to bi bilo 105 miliona eura, a kome bi ih podijelili, pa ponovo nekom u entitetima koji to takođe rade entiteti i tome slično i neću sad pobrajati. Tih 40 miliona u dogovoru sa premijerima, dali smo njima da oni odluče da povećaju svoje kapacitete, a oni su izdvojili značajno veći iznos sredstava. Što se tiče vakcinacije, hoću da kažem, u septrembru je BiH potpisala ugovor o nabavci 2 112 000 vakcina, 1 320 000 vakcina su platili entiteti i Brčko distrikt. Novac za 892 000 vakcina građanima BiH obezbjedio ovaj Savjet ministara i ta, to iznosi preko 13.750.000 eura i te vakcine niko neće plaćati. Do sada je u BiH ušlo 132 hiljade vakcina, od tih 132 hiljade vakcina 90 hiljada vakcina ušlo je preko institucija BiH, 42 hiljade preko Vlade Republike Srpske. U završnoj smo fazi sa, danas na sjednici Savjeta ministara biće usvojen poslednji dokument koji će omogućiti ulazak 50 hiljada vakcina iz Kine, a juče su ili prije dva dana su započeti pregovori za Malezijom oko isporuke 50 hiljada
Molim Vas, da završavate, već ste probili minut i po.
Zoran Tegeltija
Molim Vas, predsjedavajući, dozvolite zbog javnosti samo da kažem o čemu se radi. Znači, to je 50 hiljada i 50 hiljada koje trebaju da dođu iz Malezije. 30. marta održali smo sastanaka sa premijerima entiteta i upoznali smo planom nabavke vakcina koje dolaze preko Savjeta ministara, u drugom kvartalu ući će 692 hiljade vakcina putem Savjeta ministara, premijeri nisu imali rokove i tačne količine koliko će doći vakcina kroz taj sistem nabavke, sa ovih 100 hiljada kineskih vakcina koje će doće, to je 792 hiljade ... vakcina. I naravno i poslednje pitanje oko ova tri zakona. Ova tri zakona znate da je jedan zakon u parlamentarnoj proceduri, što se tiče Savjeta ministara i ova dva zakona vrlo će se brzo naći u parlamentarnoj proceduri, što se tiče mi ćemo svoje obaveze kroz ovih 14 prioriteta ispuniti. Naravno, ovo sve što sam rekao, rekao sam radi javnosti, znam nećete vi promijeniti ovo svoje mišljenje, ali još samo da kažem da građani razumiju kako mi pokušavamo da rješavamo probleme uz veliku podršku i saradnju sa premijerom Novalićem, sa premijerom Viškovićem i sa gradonačelnikom Brčko distrikta. Hvala vam lijepo.
Hvala Vama. Da li ste zadovoljni dobivenim odgovorom, gospodine Miletiću?
Nisam, gospodin predsjedavajući mi nije odgovorio na pitanje, ja sam pito – da li će podnijeti ostavku on i Vijeće ministara ili ne? Taj odgovor sam tražio. Znači, zasita, predsjedavajući, ja nemam protiv Vas ništa osobno, ja uvažavam vaš integritet i znam zaista cijenim i znam to što radite da je vrlo težak posao, sve ovo što ste sad rekli imali ste priliku u 11 mjesecu da mi odgovorite pismeno. Vi to niste uradili, da ste to uradili, ja bi Vas zaista ispoštovao i sve ovo što ste nabrojali, rekao, svaka čast Vi se potrudili. Al' Vas moram upozoriti na jednu činjenicu, u vrijeme pisanja ovog pitanja 20.11. - 2 100 mrtvnih je bilo u BiH, danas je 7 100, pet hiljada ili pet tisuća ljudi je u međuvremenu umrlo. Ja samatram da Vi i Vaši suradnici, znači, najmanje još tri ministra iz Vijeća ministara, niste uradili dovoljno ili niste uradili aktivnosti koje su predviđene našim zakonima da se brinete o stanovništvu BiH. Vjerovatno Vama i mene, evo, sinoć mi je umro jedan kolega Fida iz Blagaja,.... ovdje iz Sarajeva, Josip Cvitanović, profesor Husein Balić, ... Mario Pejić i mnogi drugi, pet policijskih službenika, deset doktora iz Tuzlanskog kantona, na desetine medicinskih radnika, tehničara u Banja Luci, Sarajevu, u Mostaru, pa treba da vas je sramota ljudi moji, sedam hiljada mrtvih ljudi mi imamo i Vi sad pričate kako ste Vi sve uradili. Vi morate dat odgovor građanima ove zemlje šta je s vakcinama. Ako već spominjete Kovaks sporazum i sa tim ću završiti, ako ste imali ovlasti da potpišete tu vrstu sporazuma, pa imali ste ovlasti znajući da je taj dio imunizacije predviđen za svega 20% stanovništva BiH, pa valjda Vam je trebalo pasti na pamet šta je s ostalih 50% da bi stekli imunitet.
Probili ste minut, molim Vas završavajte.
Znači, uključujući Vas i niste mi odgovorili na pitanje i oba entitetska premijera, ja zasita vas smatram odgovornim za ovakvo stanje u zemlji i da ste u ovakvu bezizlaznu situaciju doveli i građane srpsek i hrvatske i bošnjačke nacionalsnosti i sve grđane u BiH. Hvala lijepo.
Delegatkinja Lidija Bradara je dobila odgovore na postavljeno pitanje u pisanoj formi od strane Regulatorne agencije za komunikacije BiH i od strane CIK-a BiH. Delegatkinja Marina Pendeš je dobila odgovor u pisanoj formi na usmeno postavljeno pitanje od Ministarstva sigurnosti BiH. Delegat Zlatko Miletić dobio je pisani odgovor na delegatsku inicijativu upućenu Vijeću ministara BiH od Vijeća ministara BiH i delegat Bariša Čolak dobio je pisani odgovor na postavljeno pitanje od CIK-a BiH. Da li su delegati zadovoljni dobijenim odgovorima? Zlatko Miletić.
... ministru finansija na dostavljenom odgovoru i hvala mu na trudu što je pokušao da riješi ovo pitanje, kad su u pitanju plaće naših zaposlenika u institucijama BiH, ali zaista ne mogu da shvatim ponašanje gospodina Džaferovića, je li, našeg člana Predsjedništva koji je upravo iz tih razloga vratio budžet na doradu. Mislim da je to sramotno i ja ću i dalje, ako ne u ovom sastavu, nadam se da će se u BiH pružiti prilika da zaista naše namještenike, državne službenike, policijske službenike i vojnike dovedemo da onaj novac koji primaju od naših institucija bude im dostatan za njihov život i idalje se nadam, s obzirom da još o tom budžetu nismo razgovarali, da ćemo imati priliku da ipak to korigujemo, možda ne na način kako je to tamo predviđeno, da ispadne da sad i nama se plaća povećava u tom smislu kao i svim ostalim. Znači, mogu i to shvatit, ali onda vjerovatno moraćemo donijeti neku drugu mjeru, da recimo svim uposlenicima koji imaju platu preko 2,5 tisuće konvertibilnih maraka da se smanji za 20, 30% plaća, a onda da ispoštujemo stav gospodina Džaferovića u tom smislu da se od tog novca organizuje poseban fond pa da ga, je li, iskoristimo za imunizaciju ili za neke druge stvari koje imaju veze sa pandemijom. Hvala lijepo.
Gospodi Bariša Čolak, a zatim Marina Pendeš ili obratno kako hoćete, ajde dama prvo.
... se prva prijavila. Hvala. Predsjedatelju i članovi Kolegija, uvažene dame i gospodo, ne mogu kazati da sam zadovoljna odgovorom Ministarstva sigurnosti, zato što ga nisam dobila, ali za prethodnu sjednicu onaj Doma naroda ja sam dobila jedan odgovor Ministarstva sigurnosti i tad sam kazala, iznijela svoje mišljenje, zato mi nije jasno, ovo je neki nesporazum.
Gospodin Bariša Čolak.
Hvala gospodine predsjedatelju. Pa moje pitanje je bilo upućeno Središnjem izbornom povjerenstvu, a pitao sam ih – zašto nisu poduzeli zakonom predviđene mjere kako bi se spriječila, spriječio izborni inženjering, izborne prijevare, koje su posebno bile manifestirane u vidu organiziranih fiktivnih prijava značajnog broja građana, nekoliko stotina građana bošnjačke nacionalsnoti na izborima u Mostaru, koji su održani 20. prosinca prošle godine? Naravno, da nisam zadovoljan odgovorom, jer ništa što piše u tom odgovoru ne podsjeća na bilo kakvu odgovornost Središnjeg izbornog povjerenstva, a Središnje izborno povjerenstvo je isključivo odgovorno, jer je to propisano Izbornim zakonoma BiH za ažurnost, za transparentnost biračkog popisa i za ukupnu transparentnost provedenih izbora. Ali evo iskren da budem, nisam ni očekivao bolji odgovor, s obzirom na način, na nezakonit način koji je izabrano ovo Središnje izborno povjerenstvo. Hvala vam.
Dobro, time smo iscrpili ovu tačku dnevnog reda. Idemo na usvajanje dnevnoga reda. Za današnju sjednicu predlažem sljedeći Dnevni red 1. Usvajanje Zapisnika s 15. sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH; 2. Zahtjev delegata Denisa Bećirovića i Zlatka Miletića za razmatranje Prijedloga zakona o izmjeni i dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine po hitnom postupku, u skladu sa članom 124. Poslovnika Doma naroda, broj: 02-02-1-483/21 od 23. 2. 2021.; 3. Prijedlog zakona o privremenim mjerama u radu pravosudnih i drugih organa Bosne i Hercegovine za vrijeme stanja prirodne ili druge nesreće na teritoriji Bosne i Hercegovine (drugo čitanje), predlagač: Savjet ministara BiH, broj: 01,02-02-1-865/20 od 5. 10. 2020.; 4. Prijedlog zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine, predlagač: Savjet ministara BiH, broj: 01,02-02-1-478/21 od 23. 2. 2021. (prvo čitanje); 5. Izvještaj komisije Kolegijuma o nastojanju za postizanje saglasnosti o Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o javnim nabavkama po hitnom postupku, u skladu sa članom 124. Poslovnika Doma naroda, predlagač: Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, broj: 01,02-02-1-489/21 od 26. 2. 2021.; 6. Izvještaj komisije Kolegijuma o nastojanju za postizanje saglasnosti o Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima po hitnom postupku, u skladu sa članom 124. Poslovnika Doma naroda, predlagač: Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, broj: 01,02-02-1-498-2/21 od 26. 2. 2021.; 7. Izvještaji o radu stalnih komisija Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH za 2020. godinu: 7.1. Izvještaj o radu Ustavnopravne komisije Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH za period od 1. 1. 2020. do 31. 12. 2020. godine, broj: 02/1-50-8-22-14/20 od 11. 1. 2021., 7.2. Izvještaj o radu Komisije za finansije i budžet Doma naroda za 2020. godinu, broj: 02-50-6-2548-1/21 od 9. 2. 2021., 7.3. Izvještaj o radu Komisije za spoljnu i trgovinsku politiku, carine, saobraćaj i komunikacije Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH za 2020. godinu, materijal broj: 02/2A-50- 18-2484/20 od 5. 1. 2021.; 8. Izvještaj o obavljenoj reviziji učinka o temi: „Aktivnosti institucija BiH na osiguravanju radijacione i nuklearne bezbjednosti“, podnosilac: Kancelarija za reviziju institucija BiH, broj: 02,02/3-16-1-2550/20 od 31. 12. 2020.; 9. Izvještaj o obavljenoj reviziji učinka o temi: „Pretpostavke za efikasno upravljanje intervencijama u slučaju incidentnog zagađenja mora“, podnosilac: Kancelarija za reviziju institucija BiH, broj: 02,02/03-16-1-2553/20 od 31. 12. 2020.; 10. Izvještaj o radu Nezavisnog odbora kao nezavisnog tijela policijske strukture BiH za 2020. godinu, broj: 05/1-50-15-190/21 od 21. 1. 2021., i Plan rada Nezavisnog odbora kao nezavisnog tijela policijske strukture BiH za 2021. godinu, broj: 05/1-50-15-189/21 od 21. 1. 2021.; 11. Izvještaj o radu Odbora za žalbe građana PSBiH za 2020. godinu, broj: 05/2-50-15- 356/21 od 9. 2. 2021.; 12. Izvještaj o radu parlamentarnog vojnog povjerenika BiH za 2020. godinu, broj: 05/3- 37-4-355/21 od 9. 2. 2021.; 13. Izvještaj o radu Savjeta nacionalnih manjina BiH za 2020. godinu, broj: 05/7-39-1- 342/21 od 8. 2. 2021.; 14. Plan prioriteta za parlamente u BiH za ubrzanje procesa evropskih integracija, broj: 01,02-05-1-494/21 od 26. 2. 2021.; 15. Imenovanje jednog člana Kancelarije za razmatranje žalbi u Sarajevu i po pet članova filijala Kancelarije za razmatranje žalbi u Banjoj Luci i Mostaru, podnosilac Izvještaja o utvrđivanju liste uspješnih kandidata: Privremena zajednička komisija oba doma Parlamentarne skupštine BiH za provođenje procedure za imenovanja po pet članova filijala Kancelarija za razmatranje žalbi u Banjoj Luci i Mostaru i jednog člana Kancelarije za razmatranje žalbi u Sarajevu, broj: 01,02-50-16-279-4/21 od 12. 3. 2021.; 16. Izbor sedam članova Upravnog odbora Agencije za razvoj visokog obrazovanja i obezbjeđivanje kvaliteta, podnosilac Izvještaja o utvrđivanju prijedloga rang-liste kandidata: Privremena zajednička komisija oba doma Parlamentarne skupštine BiH za provođenje procedure izbora sedam članova Upravnog odbora Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta, broj: 01,02-50-16-192-5,2/21 od 24. 3. 2021.; 17. Imenovanje dva predstavnika akademske zajednice i jednog predstavnika nevladinog sektora u Komisiju za izbor i praćenje rada Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije: Privremena zajednička komisija oba doma Parlamentarne skupštine BiH za sprovođenje procedure za imenovanja dvа predstavnikа akademskе zajednicе i jednog predstavnikа nevladinog sektorа u Komisiju zа izbor i praćenjе radа Аgenciје zа prevenciju korupciје i koordinaciju borbе protiv korupciје broj: 01,02-50-16-157-6,5/21 od 17. 3. 2021.; 18. Delegatska inicijativa Zlatka Miletića, broj: 02-50-6-345/21 od 8. 2. 2021.; 19. Delegatska inicijativa Denisa Bećirovića kojom se zadužuje Savjet ministara da najkasnije u roku od šest mjeseci od dana usvajanja ove inicijative pripremi i u parlamentarnu proceduru dostavi Prijedlog zakona o vrhovnom sudu Bosne i Hercegovine, broj: 02-50-6-467/21 od 22. 2. 2021.; 20. Davanje saglasnosti na ratifikaciju Sporazuma o finansiranju Državnog programa aktivnosti za 2019. godinu, između Evropske unije koju predstavlja Evropska komisija i Bosne i Hercegovine koju predstavlja Direkcija za evropske integracije Savjeta ministara Bosne i Hercegovine, broj: 01,02-21-1-253/21 od 27. 1. 2021.; 21. Davanje saglasnosti na ratifikaciju Memoranduma o razumijevanju između Evropske unije kao zajmodavca i Bosne i Hercegovine kao zajmoprimca – Makrofinansijska pomoć za Bosnu i Hercegovinu u iznosu do 250 miliona eura, broj: 01,02-21-1-316/21 od 4. 2. 2021.; 22. Davanje saglasnosti na ratifikaciju Sporazuma o kreditnoj liniji između Evropske unije kao zajmodavca i Bosne i Hercegovine kao zajmoprimca i Centralne banke Bosne i Hercegovine kao agenta zajmoprimca – Makrofinansijska pomoć za Bosnu i Hercegovinu, broj: 01,02-21-1-317/21 od 4. 2. 2021.; 23. Davanje saglasnosti na ratifikaciju Ugovora o zajmu (GrCF2 W2 – Projekat javni prijevoz Sarajevo - dio 3) između Bosne i Hercegovine i Evropske banke za obnovu i razvoj, broj: 01,02-21-1-439/21 od 19. 2. 2021.; 24. Davanje saglasnosti na ratifikaciju Ugovora o grantu (Projekat vodosnabdijevanja Gradačac) između Bosne i Hercegovine i Evropske banke za obnovu i razvoj koji se odnosi na investicioni grant iz programa „Evropski zajednički fond za Zapadni Balkan“, broj: 01,02-21-1-468/21 od 23. 2. 2021.; 25. Davanje saglasnosti na ratifikaciju Ugovora o zajmu (Kreditna linija broj 2 Agenciji za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine) između Bosne i Hercegovine i Evropske banke za obnovu i razvoj, broj: 01,02-21-1-469/21 od 23. 2. 2021.; 26. Davanje saglasnosti na ratifikaciju Sporazuma između Savjeta ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Hrvatske o održavanju i rekonstrukciji putnih mostova na državnoj granici, broj: 01,02-21-1-336/21 od 8. 2. 2021.; 27. Davanje saglasnosti na ratifikaciju Sporazuma između Savjeta ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Srbije o održavanju i rekonstrukciji putnih međudržavnih mostova između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije, broj: 01,02- 21-1-299/21 od 2. 2. 2021.; 28. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma između Savjeta ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske o međunarodnom drumskom prevozu, broj: 01,02-21-1-481/21 od 23. 2. 2021.; 29. Davanje saglasnosti na ratifikaciju Sporazuma o readmisiji između Savjeta ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Islamske Republike Pakistan i Implementacionog protokola između Ministarstva bezbjednosti Bosne i Hercegovine i Ministarstva unutrašnjih poslova Islamske Republike Pakistan u Sporazum o readmisiji između Savjeta ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Islamske Republike Pakistan, broj: 01,02-21-1-402/21 od 15. 2. 2021.; 30. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma o zajmu (Program integrisanog razvoja koridora rijeka Save i Drine primjenom višefaznog programskog pristupa) između Bosne i Hercegovine i Međunarodne banke za obnovu i razvoj, broj: 01,02-21-1-526/21 od 26. 2. 2021.; 31. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Ugovora o finansiranju između Bosne i Hercegovine i Evropske investicione banke – Koridor 5c „Medakovo – Poprikuše“, broj: 01,02-21- 1-545/21 od 3. 3. 2021.; 32. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma o finansiranju Programa aktivnosti prekogranične saradnje Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2018-2020. za 2019. godinu, između Evropske unije, koju predstavlja Evropska komisija i Bosne i Hercegovine, koju predstavlja Direkcija za evropske integracije i Vlade Crne Gore, broj: 01,02-21-1- 679/21 od 22. 3. 2021.; 33. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Amandmana broj 2 na Ugovor o finansiranju zaključen između Bosne i Hercegovine i Evropske investicione banke dana 19. maja 2014. u Sarajevu i 5. juna 2014. u Luksemburgu, sa naknadnim izmjenama (Ugovor o finansiranju) – Distribucija električne energije u BiH/B (Fi 83.108 – SERAPIS – 2010 – 0562), broj: 01,02-21-1-680/21 od 22. 3. 2021.; 34. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma o finansiranju između Bosne i Hercegovine i Međunarodnog fonda za poljoprivredni razvoj (IFAD) za Projekat poljoprivrednog razvoja i ruralnih poduzeća (READP), broj: 01,02-21-1-681/21 od 22. 3. 2021. Dakle, to je predloženi dnevni red. Glasanja o dnevnom
Dakle, imamo li nekoga prijavljenog? Imamo, gospodina Mladena Bosića, prijavo se za raspravu o dnevnom redu. Izvolite.
Prvo bih Vas zamolio, predsjedavajući, da mi dopustite da sjedeći govorim zato što imam problema sa kičmom.
Naravno.
I da Vas pitam, je li to nečim propisano da se diskusija mora voditi stojeći od strane delegata?
Mislim da nije propisano, ovaj, a Vi je vodite kako god hoćete.
Dobro, u svakom slučaju vidim da se u mnogim parlamentima otvara ta dilema, da li treba sjedeći ili stojeći, ali ovo je sad nužda pa hvala na razumijevanju oko toga. Znači, u pripremama za ovu sjednicu, u dnevnom redu koji nam je poslat, druga tačka je bila – Odluka o potvrđivanju smjene ministra za ljudska prava i izbjeglice u Savjetu ministara BiH i vidim da neposredno prije sjednice, da je to izmjenjeno i da je praktično ta tačka dnevnog reda skinuta. Ja, prije svega, mislim da ovaj Dom ne bi trebao da zloupotrebljava demokratske procedure i da bi trebao u svakom slučaju da se izjasni o svemu ono što, prije svega, Predstavnički dom, kao što je to običaj, donosi kao svoje odluke, koje mi na neki način treba da potvrdimo ili da odbacimo u pravilu. Ja sam želio da predložim novu tačku dnevnog reda, koja bi glasila – Odluka o potvrđivanju smjene zamjenika ministra civilnih poslova u Savjetu ministara BiH. Koja je u Predstavničkom domu donesena 11. januara 2011. godine. Radi se o dobro poznatom slučaju zamjenika ministra koga su nadležni organi uhvatili u priređivanju nelegalnog klađenja i igara na sreću, radi se o takvoj vrsti aktivnosti koja svakako ne bi mogla da ga preporuči za bilo koji držani posao i svaka vlast koja drži imalo do sebe bi sam uradila da se neko ko ima takav dosije ne nađe u tom krugu njihove vlasti. I zato me čudi da sam predsjedavajući Savjeta ministara nije zatražio njegovo odstranjivanje, s obzirom na to čime se čovjek bavio i čime se bavi. Ja ću ukratko kao, još jednom vas napomenuti, evo, iz ove provobitne odluke. Znači, Republička uprava za igre na sreću saopštila je 14. decembra 2020. godine da su inspektori ove Uprave otkrili ilegalno priređivanje igara na sreću na terminalu za elektronske igre, automatima za igre na sreću, kao i neovlašćeno priređivanje kladioničarskih igara na sreću u automat klubu „Bet in“ u Zvorniku od strane privrednog društva „Bingo trejd“ Šamac koje je zbog učinjenog prekršaja, podnesena je prijava. U Registru privrednih subjekata kao vlasnik „Bingo trejda“ iz Šamca uveden je Siniša Ilić, aktuelni zamjenik ministra civilnih poslova, dok su kafe barovi „Bet in“ u Zvorniku, Bijeljini, Osmacima i Brčko distriktu registvorani kao vlasništvo „Binog trejda“ iz Šamca čiji je on vlasnik. Ovdje je čitav dosije,
Već ste ...jednu minutu, a ranije ste diskutovali o ovim stvarima, tako da znamo ....
Pa, evo, prihvatam, znači molim službu da pokupi ovaj zahtjev.
Dakle, član 141. Poslovnika kaže u vezi sa iniciranjem glasanja o nepovjerenju Savjetu ministara BiH, odnosno ministrima, najmanje tri delegata u Domu mogu inicirati prijedlog za glasanje o nepovjerenju ili o potrebi rekonstrukcije Savjeta ministara BiH. .../nije uključen mikrofon/... Dobro, ok stavićemo onda to, ovaj, na glasanje. Dakle, dobili smo od Mladena Bosića, delegata u Domu naroda
Da ga prvo podijelimo na klupe.
Ok, mogao sam vam ja pročitati ili ako insistirate.
Da ipak, da ipak podijelimo na klupe, je li, pa.
Gordana Živković
... pauzu pet minuta ...
Onda pauza pet minuta dok se podijeli ovaj na klupe.
Nastavljamo, dakle, dobili ste na klupe prijedlog dopune dnevnog reda 16. sjednice Doma naroda. Je li se neko javlja za riječ u vezi sa ovim? Ne. Stavljam na glasanje prijedlog Mladena Bosića. Omogućite glasanje. Za – iz Federacije 2, iz RS-a 1. Protiv – iz Federacije 3, iz RS-a 1. Suzdržano – iz Federacije 3, iz RS-a 1. Nemamo opću većinu. Prema tome nije prošla inicijativa gospodina Bosića.
Nema opšte, nema entitetska.
Molim?
Nema ni opšte, ni entitetske.
Da, da, nema ni opću, ni entitetsku, tako da nije prošla inicijativa. Idemo na dnevni red. Prelazimo na tačku jedan, to je, Ad. 1. Usvajanje Zapisnika s 15. sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine
Otvaram raspravu. Da li se neko javlja za riječ? Javalja se Asim Sarajlić, šef Kluba poslanika Bošnjaka.
Hvala gospodine predsjedavajući. Uvaženi zamjenici, dame i gospodo u ime Kluba Bošnjaka, mi smo jutros na sjednici raspravljali između ostalog i o Zapisniku sa prethodne sjednice i na strani 4. ponuđenog Zapisnika u dnu teksta dole, kada se govori o dnevnom redu, gospodin delegat Denis Bećirović je predložio da se u dnevni red sjednici uvrsti tačka – Razmatranje izvještaja Vijeća ministara BiH o napretku države BiH u procesu priključenja NATO-u, s prijedlogom konkretnih mjera za dinamiziranje aktivnosti na putu prema punopravnom članstvu u NATO-u. Dalje, u Zapisniku, kad pređete na stanu 5. nema dalje, dakle, ishoda odluke Doma o ovoj inicijativi, odnosno prijedlogu delegata Bećirovića, stoga tražim, a znamo da je se glasalo o ovom prijedlogu, da se u Zapisniku ova ispravka načini i da po tom onda možemo usvojiti Zapisnik. Dakle, vjerovatno je došlo ovdje do tehničke greške, to će sekretar obrazložiti, ali dakle prvi put i jedino na ovoj tačci nemamo ishod izjašnjenja Parlamenta po ovom pitanju. Hvala.
Hoćete obrazložiti, sekretar, o čemu se radi?
Gordana Živković
Pozdravljam uvažene delegate. Kao što je rečeno, radi se o tehničkom propustu i primjedba je u skladu sa članom 71. Poslovnika o radu Doma naroda opravdana.
Dakle, primjedba se usvaja i u skladu sa članom 71. tačkom 3) odluke o opravdanosti primjedbi na Zapisnik usvajaju se na sjednici bez rasprave. Primjedba je usvojena i u Zapisnik se imaju unijeti odgovarajuće izmjene. Prema tome stavljam Zapisnik na glasanje. Za su glasali svi prisutni – iz Federacije BiH 8, iz RS-a 4. Dakle, opća većina da, entitetska većina da. Zapisnik je prošao. Prelazimo na tačku broj dva, to je, Ad. 2. Zahtjev delegata Denisa Bećirovića i Zlatka Miletića za razmatranje Prijedloga zakona o izmjeni i dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine po hitnom postupku, u skladu sa članom 124. Poslovnika Doma naroda, broj: 02-02-1-483/21 od 23. 2. 2021.
Dobili ste zahtjev delegata Denisa Bećirovića i Zlatka Miletića za razmatranje Prijedloga zakona o izmjeni i dopunama Krivičnog zakona. Dakle, riječ dajem predlagaču Zakon, da li ćete obojica predlagati ili jedan od vas, izvolite se dogovoriti.
Gordana Živković
Gospodin Miletić se prijavio.
Evo, gospodin Miletić se prijavio za diskusiju. Izvolite.
Hvala lijepo predsjedavajući. Evo, ja ću iskoristiti priliku da vas podsjetim,
Dakle, govorimo samo o preoceduri, o hitnosti postupka, ne o meritumu, ne o meritumu Zlatko.
da sam već jednom ovo radio prošle godine na isti način. Znači, imajući u vidu činjenicu da u Krivičnom zakonu da bi ispoštovali traženo, trebaju se promijeniti svega tri člana ili članka Kaznenog zakona. Evo, ja vas molim da imate to u vidu i mislim, evo, kako imate i mišljenje pred sobrom, da su ispunjeni uvjeti danas na sjednici da ovo raspravimo po hitnom postupku.
Dobro, hvala. Dakle, glasamo o proceduri, da li ćemo Prijedlog zakona razmatrati po hitnom postupku u skladu sa članom 124. Poslovnika Doma naroda. Dajte ovaj prijedlog na, o proceduri na glasanje. Dakle, imamo konsenzus – iz Federacije 9 za, iz RS 4 za, nema protiv, nema suzdržanih. Opća većina da, entitetska većina da, usvojeno. Idemo, dakle, o proceduri u skladu sa članom 124. Poslovnika i otvaram diskusiju o samom sadržaju inicijative. Ko se javlja za riječ? Zlatko Miletić, izvolite.
Evo, ja vas još jednom molim, mislim da je ovo pitanje, kad je u pitanju izmjena Krivičnog zakona BiH, civilizacijsko pitanje, da ne govorim o etici, moralu i drugim stvarima, mislim da je ovo pitanje isključivo i vrlo važno pravno pitanje u BiH i ja mislim da su se konačno stekli uslovi da o ovom Zakonu, odnosno izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH porazgovaramo, ako ne ništa, na ozbiljan način. Koliko je to nama u suštini i potrebno, vidjeli ste prije početka same sjednice šta može jedna riječ da izazove ovdje među nama, a da ne govorim o tome šta može izazvati nečiji postupak. Ja ću vas, još jednom, podsjetiti da blizu, kad je u pitanju Međunarodni tribunal u Hagu, da je blizu sto presuda doneseno samo po pitanju ratnog zločina i izvršenog genocida u BiH kad je u pitanju Haški tribunal. Isto toliko, ako ne i više, su donijeli domaći sudovi i zaista mislim da je konačno došlo vrijeme, imajući u vidu, pogotovo što u posljednje vrijeme imamo sve češću pojavu fašističkih, neonacističkih, pa evo ispada koji govore o našoj genetskoj predodređenosti da budemo ovo ili ono, da ovo pitanje riješimo na brz i efikasan način i mislim da je došlo krajnje vrijeme da sve majke i svi oni koji su oštećeni iz reda Hrvatskog, Srpskog, Bošnjačkog naroda i svi građani BiH da na ovaj način dobiju satisfakciju makar te žrtve koje su pale u ratu, a bilo ih je na svim stranama, da ih makar zaštitimo na ovaj način i da ne spominjemo ih na način zaista na koji oni to ne zaslužuju. Ja ću biti slobodan, s obzirom da Krivični zakon govori o institutu mržnje u pojedinim člancima ili članovima, a nigdje u Krivičnom zakonu nemate šta je to pojam mržnje, pa ću samo, dozvolite mi da pročitam: „Mržnja predstavlja pobudu za izvršenje kaznenog djela propisano ovim Zakonom, čiji je cilj degradirati, poniziti, prestrašiti i poticati nasilje i predrasude protiv osoba, grupe ljudi, koja je u cjelini ili djelimično zasnovana na razlikama po osnovu stvarnog ili pretpostavljenog etničkog ili nacionalnog porijekla, jezika ili pisma, vjereskog uvjerenja, rase, boje kože, spola, spolne orjentacije, političkog i drugog uvjerenja, socijalnog porijekla, društvenog polažaja, dobi, zdravstvenog statusa, drugih osobina ili zbog dovođenja u vezu sa licima koji imaju neku od navedenih različitih osobina.“ Samo ovaj stav koji trebamo dodati kao stav (43) dovoljno bi dao prostora da se veliki dio problema koje imamo u BiH makar eliminiše, da se ljudi ne bave glupostima i prošlošću, već da se počnemo bavit budućnosti naših građana. Šta je suština izmjena, znači, svega dva stava u članku ili članu 145.? Znači, radi se o tome da unesemo stav – Ko krivično ili kazneno djelo iz stava (1) ovog člana učini javnim poricanjem ili opravdavanjem genocida, zločina protiv čovječnosti, počinjenih ratnih zločina utvrđenih pravosnažnom odlukom Međunarodnog suda pravde i Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju ili domaćeg suda kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina. U stavu (2) – Ko kazneno djelo iz stava (1) ovog člana učini donošenjem odluke o dodjeli priznanja, nagrada, privilegija presuđenim ratnim zločincima ili odlukom o dodjeli naziva javnom objektu, ulicu, trgu, parku, mostu, instituciji, ustanovi, naselju, naseljenom mjestu po imenu i prezimenu presuđenog ratnog zločinca, osuđenog pravosnažnom odlukom Međunarodnog suda pravde, Međunarodnog krivično suda za bivšu Jugoslaviju ili domaćeg suda kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. Ovdje samo je bitno da napomenem, da ovakvih slučajeva, znači, u smislu glorifikacije ratnih zločinaca imate u redovima svih naroda u BiH i zaista krajnje je vrijem da sa tom praksom, da prekinemo, evo, da možda ovom prilikom i pomenem zahtjev iz Ureda visokog predstavnika kad je to u pitanju, a znate svi koje je pitanje aktuelno, o čemu se radi. I još jedan stav – Ko kazneno djelo iz ovog člana počini zloupotrebom ovog, svog službenog položaja ili ovlaštenja da se kazni kaznom zatvora od jedne do deset godina. Znači, zaista vas molim i mislim da je krajnje vrijeme, ovdje ovo ne govorim u ime samo jednog naroda, već u ime svih naroda u BiH, znači kad to kažem mislim u ime Hrvatskog, i Bošnjačkog, i Srspkog naroda, pa i svih građana BiH. Znači, molim vas dajte da ovo pitanje riješimo u BiH, vjerujte mi, u budućnosti imaćemo velikih benefita samo ako na ovaj način, je li, preduprjedimo sve ono, pa između ostalog evo i raspravu koju smo imali na početku ove same sjednice. Ja neću prognozirat, ali hoću da vas obavijestim i sledeće, ja sam to uradio prošli put, ja ću to uraditi opet, ukoliko se desi da ove izmjene i dopune Kaznenog zakona BiH ne prihvatite, ja ću se opet, a to imam pravo po Poslovniku, obratiti Uredu visokog predstavnika i tražiću da on u skladu sa svojim nadležnostima nametne donošenje ovakvog zakona. Je li institut Međunarodnog suda ili Tribunala u Hagu, nije izmislio Zlatko Miletić, niti mi ovdje, on je institut Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, a on kao Ured ili on kao visoki predstavnik koji vodi taj Ured, on bi valda trebao bit u isto vrijeme i nosilac te aktivnosti da zaštiti odluku UN-a, odnosno Skupštine ili Trbunala koji je ustvari presudio svim ovim licima u vrijeme kad je on radio ili evo u ovim procesima koje treba tek da dovrši. Hvala vam lijepo.
Marina Pendeš, izvolite.
Zahvaljujem. Kad govorimo o Zakonu o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona, ne slažem se sa kolegom Miletićem, jer ovaj Zakon neće ni na koji način dobiti ili omogućiti na neki način satisfakciju hrvatskim majakama u BiH, satisfakciju mogu majkama hrvatskim u BiH mogu dati samo presude, a to je, presude za počinitelje ratnih zločina u Bugojnu, Buhinim kućama, Miletićima, Križančevom selu i da ne nabrajam dalje. Samo ću podsjetit, evo, Zakon, članak 1. stavak (43) koji kaže – mržnja predstavlja pobudu za izvršenje krivičnog djela propisanog ovim Zakonom čiji je cilj degradirati, poniziti, prestrašiti ili poticati nasilja i predrasude protiv osoba ili grupe ljudi koja je u cjelini ili djelimično zasnovana na razlikama po osnovu stvarnog ili pretpostavljenog etničkog, nacionalnog porijekla, jezika ili pisma, vjerskog uvjerenje, rase, boje kože, spola, spolne orjentacije, političkog ili drugog uvjerenja, socijalnog porijekla, društvenog položaja, dobi, zdravstvenog statusa i drugih osobina ili zbog dovođenja u vezu s licima koja imaju neku od navedenih različitih osobina. Da je jedan od predlagatelja ovoga Zakona, izmjene Zakona, misli to istinski ne bi se ponašao u ovodu ove sjednice na način kako na koji se ponašao i u tom smislu je ovo meni u potpunosti neprihvatljivo.
Denis Bećirović, jedan od predlagača Zakona.
Dakle, prvo želim reći da kolega Miletić i ja smo predložili ovaj Zakon s ciljem da napokon BiH napravi taj civilizacijski iskorak i da u našoj državi se zabrani negiranje sudski utvrđenog genocida i zločina protiv čovječnosti, kao i svih drugih ratnih zločina. Moram reći na početku svog izlaganja, da ovo nije samo pitanje države BiH, ovo je i te kako i evropsko i globalno pitanje, država BiH nalazi se u srcu Evrope. Nije svejedno ni EU, ni cijeloj Evropi šta se događa u BiH. Poruka iz BiH ima svoj eho širom Evrope i širom svijeta. Stoga je jako važno da mi svi zajedno ovdje prihvatimo neke civilizacijske standarde. Ono što je jako važno, jeste da za početak, s obzirom da smo državljani međunarodno priznate države, članice UN-a, počnemo poštovati sudove UN-a. Nisu to bilo kakvi sudovi, riječ je o najvišem sudu UN-a, Međunarodnom sudu pravde, on je donio tu presudu, plus presude Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju i domaćih sudova. Iz ovog Zakona je jasno da je ovaj Zakon potpuno u interesu svih građana i naroda u BiH, u ovom Zakonu nema nijedne riječi koja je uperena protiv bilo kojeg kolektiviteta, naprotiv ovakav Zakon treba da nam otvori vrata budućnosti, treba da garantira sigurnost i srpskoj, i bošnjačkoj, i hrvatskoj, i drugoj djeci u BiH, da im se nikada u budućnosti ne ponovi ono što se dogodilo čitavoj jednoj generaciji i mi treba da pronađemo snage i hrabrosti da krenemo u tom pravcu. Prošlo je 26 godina od Dejtona, pa valjda je vrijeme da mi ovdje u državnom parlamentu, jer smo nadležni za to, riješimo ovo pitanje na jedan adekvatan način. Mi već 26 godina, nažalost, živimo u jednoj koliziji između ideala mira i ideala pravde, hvala Bogu pa ideal mira živimo već 26 godina, ali pravog mira, to mnogi kažu, nema bez pravde, trebamo težiti i ka pravdi. Zato je naša i moralna, i politička, i civilizacijska, i ustavna obaveza da ovo pitanje riješimo na način da on ne ugrožava nikoga, a da garantira sigurnost svim ljudima u našoj zemlji. Zato je ovaj Zakon korak prema izgradnji sigurnosti za sve ljude u našoj zemlji. Koje su suštinske karakteristike ovog Zakona? Pod broj jedan, u pitanju je sprovođenje međunarodnih obaveza države BiH. Sa međunarodnim obavezama se ne možemo pogađati. Prihvatili smo nadležnost najvišeg suda UN-a, međunarodnih sudova, oni su presudili i to je obavezujuće, to niko više i nikada ne može promijeniti. Drugo, cilj ovog Zakona je poštivanje svih nevinih žrtava. Cilj ovog Zakona je i izgradnja društva pravde i istine i poštivanja ljudskih prava. Cilj ovog Zakona je, što je jako važno naglasiti, promoviranje ambijenta sigurnosti, da ljudi ostaju u ovoj zemlji, a ne da imaju jednu nestabilnu klimu i da odlaze iz BiH. Na koncu, cilj ovog Zakona je i preveniranje bilo kakvih zločina u budućnosti, mi treba da pošaljemo poruku i ovim i nekim drugim zakonima takvu da nikada više nikome ne padne ni na pamet da ljude u ovoj zemlji dovodi u stanje nesigurnosti. Zato mislim da sve žrtve u BiH imaju i civilizacijsko i ljudsko pravo da dobiju makar trunku pravde u BiH. Na kraju želim citirati riječi velikog američkog kongresmena Krisa Smita, inače velikog borca za ljudska prava, koji je za govornicom američkog Kongresa između ostalog rekao sljedeće: „Pravda je neophodan preduslov za održivo pomirenje, bez obzira koliko dugo je potrebno mi se nikada ne smijemo umoriti ili obeshrabriti u potrazi za pravdom, počinitelji genocida bi najviše voljeli kada bismo mi zaboravili, ali to je nešto što mi svakako ne možemo uraditi, nikada.“ Neka nas i ove riječi uvaženog kongresmena opomenu i budu možda dodatni podsticaj da napravimo taj iskorak. Završiću s tim da je bolje da mi ovdje u Parlamentarnoj skupštini, prvo u Domu naroda, a onda i u Predstavničkom domu donesemo odgovarajuća zakonska rješenja, nego da to drugi rade umjesto nas, ali u svakom slučaju, ponavljam, nije ovo samo bosanskohercegovačko pitanje, ovo je evropsko i globalno pitanje.
Dušanka Majkić, rasprava.
Hvala lijepa. Dakle, sam prijedlog ne bi zaslužio gotovo nikakav komentar i možda mislila sam da se o tome ni riječ progovori, ali nemamo pravo zbog javnosti koja sluša ovo. Ko su predlagači? Jedan koji sjedi u klubu jednog naroda, a djeluje u klubu drugog naroda i drugi, i drugi svjedoci smo njegovih izliva mržnje svake sjednice ovog Doma, to su današnji predlagači ovog Zakona. Oni hoće da govore u ime sva tri naroda. Nemate pravo na to, u ime naroda iz kojeg ja dolazim nemate pravo, ja vjerujem da i predstavnici hrvatskog naroda će slično reći. Nemojte tako široko zahvatati, jer ne možete obuhvatiti toliko koliko mislite. Ono što je važno da znate, a niste rekli, il' možda se, možda niste ni znali, je koliko ima onih koji nisu, koliko ima zemalja koje nisu usvojile ovaj akt o kome govorite, recimo nisu definisale u svoje zakonodavstvo inkriminaciju koja je, koju su, nisu uvele u svoje zakonodavsto, znači ova inkriminisana djela, Velika Britanija, Francuska, Danska, Irska, Švedska, Slovačka. I na kraju ono što se pozivate kao dokument da je to odluka nadležnih institucija Evorope koje su naložile zemljama da u svoje zakonodavstvo uvedu tretiranje genocida, ratnog zločina i zločina protiv čovječnosti kao krivično djelo samo u slučaju, samo u slučaju da je način negiranja izvršen na takav način da podstiče i poziva na nasilje i mržnju prema određenoj grupi. Dakle, pored ovog što Savjet Evorpe traži od svojih članica da to uvedu kao djelu u svoje krivično zakonodavstvo, ono kaže samo u slučaju i zato i nisu ove zemlje prihvatile da se to desi. Zašto to ne može biti prihvaćeno kod nas još? Zato što je do sada uglavnom suđeno Srbima. Zato što se najveći zločini protiv srpskog naroda tek trebaju da budu osuđeni, Veliki park u Sarajevu, ubistvo civila u Rogatidi, Foči, Sijekovcu, Bihaću, Zenici, Tuzli, Visokom, Konjicu, Goraždu, Srebrenici i mnogim drugim mjestima još čekaju epilog. Ja znam da se Bošnjacima žuri, kad donesete ovakav, ovako inkriminišuće djelo u svoj Krivični zakon svako od pripadnika srpskog naroda koji se bude u postupku sudskom žalio da nije učinio to krivično djelo, čak ako ima i dokaze za to, on će biti osuđen zato što je to uradio, bez obzira je li kriv ili nije kriv i treba onemogućiti Srbima da do kraja provedu svoju odbranu. Smišljena su to lukavstva, čim pozivamo mi na velike priče ovdje, ja znam šta stoji iza toga. Treba što prije završiti to i prigrabiti onu poziciju lagodnu koju smo, koju su Bošnjaci imali zahvaljujući i međunarodnoj zajednici i posebno visokom predstavniku i na kraju čuli ste, pa zamislite, zamislite zemlju u kojoj se parlamentarci pozivaju stranog diplomatu da donese, nametne zakon i to pozivaju ljudi koji ne dolaze ni iz jedne političke partije, koji ne zna se iz kog naroda dolaze. Dakle, zamislite vi u kakvoj se mi situaciji nalazimo, ko su nama predlagači, sačuvaj Bože da interese srpskog naroda brani Denis Bećirović i Zlatko Miletić. Hvala.
Denis Bećirović, ispravka krivog navoda.
Pa očigledno bilo je puno kardinalnih krivih navoda. Gospođo Majkić i kolega Miletić, i ja sigurno mislimo bolje i srpskom, i drugim narodima nego Vi, Vaša politika je katastrofalna politika. A kad već spominjete i kolegu Miletića i mene, samo da Vam kažem da mi djelujem u skladu s Ustavom i ovim Poslovnikom, poštujemo nezavisnost, suverenitet BiH, poštujemo principe legaliteta, principe ustavnosti i upozoravamo da to niko ne krši. Gospođo Majkić, nemojte spominjati nikavu mržnu, ja sam ovdje bio predlagač da se donese zakon o zabrani izazivanja mržnje, razdora po vjerskoj, nacionalnoj i drugoj osnovi, a Vi ste glasali protiv toga, dakle, toliko o tome. Gospođo Majkić, nemojte obmanjivati javnost, postoji presuda Međunarodnog suda pravde iz 2007. godine, najviši sud na svijetu, najviši pravni organ UN-a je presudio da je počinjen genocid nad Bošnjacima. Imamo masu presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, to je dejtonska, ustavna obaveza, pa čak Vam mogu naći i rezolucije Skupštine bh. entiteta RS u kojima se prihvataju te odluke iz nekih prethodnih godina. To su presude i domaćih sudova, plusi neki sudovi u drugim zemljama, to su naprosto činjenice. Pa zašto ne navedete da je američki Kongres nekoliko puta usvojio rezoluciju o tome, da je to uradio Parlament Kanade, Parlament Ujedinjenog Kraljevstva, Parlament Australije i da ne nabrajam dalje, zašto ne navedete da je Evropski parlament 2009. godine to konstatirao i uveo Dan sjećanja na Srebrenicu. Dakle, cijela današnja civilizacija, pa pogledajte samo koliko svjetskih državnika je 11. jula prošle godine o tome govorilo. Nije ovaj Zakon ni protiv jednog naroda u BiH, ni protiv jednog čovjeka, ovaj Zakon treba da pruži sigurnost svim ljudima u našoj zemlji, to su činjenice, a sad ako ćemo politikom mjenjanja teza, to je druga priča.
Trebate završavati gospodine Bećiroviću.
Završiću sa rečenicom, ponavljam, ovo nije samo bosanskohercegovačko pitanje, ovo je i te kako i evropsko i globalno pitanje. Nije Evropa prvi put u nekim drugim zemljama donosila slične zakone, ako nema volje trenutno ovdje da poštujemo civilizacijske standarde, naravno da je volja današnje civilizacije da uspostavi civilizacijske standarde.
Zlatko Miletić, ispravka krivog navoda.
Pa zaista, evo, pokušaću biti vrlo kratak. Ja ću gospođu uvažit, s obzirom na činjenicu da je ona ipak dama, pa ću se obratiti na pristojan način. Ja Vas molim, ničim nemate pravo i ovo Vam je zadnji put, da mi govorite da je sjedim u klubu jednog naroda i da zastupam drugi, ja ne znam ko Vam je to dao za pravo. Ko ste Vi, ko ste Vi tako da razgovarate? Kao sve ostale izaslanice i izaslanici u ovom Klubu iz reda hrvatskog naroda, ja sam izabran u skladu s Ustavom BiH i Izbornim zakonom BiH. Ja mislim da ja svoj narod, bar onaj dio naroda hrvatskog, da ga predstavljam na naj, najbolji, najefikasniji mogući način kako ja to smatram i mislim da to što radim da je to u redu, a da je to u redu i vidićete ima jedna tačka u dnevnom redu kasnije, pa ćete vidjet to da radim. Znači, ja Vas molim da to ne radite, jel' to zaista je vrlo neprimjereno, e toliko. Hvala.
Hvala. Dušanka Majkić, ispravka krivog navoda.
Dakle, ja nisam to izmislila, to je jutros rečeno, da prilikom razmatranja, na početku sjednice oko koga smo se sukobili toliko, da je prisustvovao klubu i gospodin Miletić, koji kako znamo ne pripada Klubu bošnjačkog naroda, to je rečeno ovdje. Pa, nije, dakle, ja sam samo rekla ono što je rečeno, možda se niste dobro dogovorili pa da nije trebalo reći to, ali je rečeno. Dakle, ja ne izmišljam stvari, nego ciritam ono što je ovdje neko rekao.
Zlatko Miletić, ispravka krivog navoda.
Ja nisam odvjetnik gospodina Bećirovića, on će reć ili ponovit šta je rekao, znači, čovjek nije to tako rekao. Meni gospodin Bećirović, da iznesem svoje mišljenje o gospodinu Dodiku, on meni ne treba, ja sam svoje mišljenje o njemu rekao na način da sam čovjeka kazneno prijavio za krivična djela iz člana 157. i ne treba mi on, niti Vi, niti bilo ko ovdje da se krijem iza bilo koga. To je moje pravo kao građanina ove zemlje. Znači, molim Vas, niti je čovjek to rekao, niti sam član njihovog kluba i neću nikad biti član. Znači, dozvolite mi da imam pravo na svoje mišljenje i svoj stav o bilo kojoj stvari, pa i toj stvari. Ne slažem se ja dijelom diskusije gospodina Bećirovića, al' da ne bi doljevo ulje na vatru, nisam se, pa nisam se hito namjerno javljati, da jednostavno smatram da način na koji mi razgovaramo o određenim pitanjima, da on prvo nije kolegijalan, to se tako ne radi, tako se s ljudima ne razgovara i mi moramo ovdje prvo razvit poštovanje između nas i dobar vid komunikacije, da bi mogli da govorimo o ozbiljnim problemima i da iste rješavamo u BiH.
Nema više prijavljenih za diskusije. Idemo na glasanje o sadržaju Zakona, predloženog Zakona. Dajte na glasanje.
Ponovite glasanje. Glasajte ponovo. Je li ima potrebe za ponovno glasanje? Dajte po treći put, ponovite glasanje. Dakle, nema opće većine, za je glasalo – u Federaciji 6, u RS niko. U Federaciji je glasalo – 3 protiv i u RS-u 4 protiv. Suzdržan je bio – jedan iz RS-a. Dakle, zakon je, Prijedlog zakona je odbijen. Idemo na sljedeću tačku dnevnog reda, Ad. 3. Prijedlog zakona o privremenim mjerama u radu pravosudnih i drugih organa Bosne i Hercegovine za vrijeme stanja prirodne ili druge nesreće na teritoriji Bosne i Hercegovine (drugo čitanje), predlagač: Vijeće ministara BiH, broj: 01,02-02-1- 865/20 od 5. 10. 2020.
U drugom čitanju vodi se rasprava o amandmanima i glasa se o Prijedlogu zakona. Dobili ste Izvještaj Ustavnopravne komisije Doma naroda, koja je podržala Prijedlog zakona sa prihvaćenih šest amandmana. Komisija predlaže Domu usvajanje Prijedloga zakona o privremenim mjerama u radu pravosudnih i drugih organa Bosne i Hercegovine za vrijeme stanja prirodne ili druge nesreće na teritoriji Bosne i Hercegovine zajedno sa usvojenim amandmanima. Predstavnički dom je na 11. sjednici, održanoj 23.07.2020. godine, usvojio navedeni Prijedlog zakona po hitnom postupku. Riječ dajem predsjedavajućem Ustavnopravne komisije Doma naroda Bariši Čolaku. Izvolite.
Mikrofon, mikrofon.
Hvala gospodine predsjedatelju. Već samo jednom rečenicom ću reć, obzirom da su ovi amandmani jednoglasno prihvaćeni u Ustavnopravnom povjerenstvu, dakle, jednoglasno smo ih podržali, mislim da nema potrebe dalje o ovome raspravljati. Hvala Vam.
Riječ dajem predlagaču Zakona, ako ima potrebu. Nema potrebe, evo ministar se javlja da nema potrebe za daljim obrazlaganjem. Otvaram raspravu. Da li se neko javlja za riječ? Niko se nije javio za riječ, zatvaram raspravu. Glasamo o Prijedlogu zakona o privremenim mjerama u radu pravosudnih i drugih organa Bosne i Hercegovine za vrijeme stanja prirodne ili druge nesreće na teritoriji Bosne i Hercegovine zajedno sa usvojenim amandmanima u drugom čitanju. Dajte na glasanje. Za je glasalo – u Federaciji 9, u RS-u 4. Protiv i sizdržanih – nema. Dakle, opća većina je tu, da, i entitetska većina je tu. Dakle, Zakon o privremenim mjerama u radu pravosudnih i drugih organa Bosne i Hercegovine za vrijeme stanja prirodne ili druge nesreće na teritoriji Bosne i Hercegovine usvojen je u različitim tekstovima u odnosu na Predstavnički dom, tako da moramo formirati Zajedničku komisiju za usaglašavanje teksta Zakona. Ima li prijedloga za članove Zajedničke komsije za usaglašavanje teksta Zakona?
Sredoje Nović, u ime Sprskog kluba.
Dobro.
Bariša Čolak.
Dakle, imamo prijedlog Sredoje Nović iz Srpskog kluba poslanika, Bariša Čolak u ime Hrvatskog kluba poslanika. I u ime Bošnjačkog kluba poslanika imamo li prijedlog, hoćete reći neki prijedlog?
Asim Sarajlić u ime Bošnjačkog kluba. Dakle, Nović, Bariša Čolak i Sarajlić Asim. Ko je za ovakav prijedlog? Dajte na glasanje, molim vas. Opću većinu imamo i entitetsku većinu imamo. U Federaciji je – 8 glasalo za, u RS-u za i bio je jedan suzdržan u Federaciji, jedan suzdržan u RS. Dakle, Nović, Čolak i Sarajlić u ime Doma naroda u Zajedničkoj komisiji za usaglašavanje teksta Zakona. Prelazimo na tačku broj četiri, to je, Ad. 4. Prijedlog zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine, predlagač: Vijeće ministara BiH, broj: 01,02-02-1-478/21 od 23. 2. 2021. (prvo čitanje)
Prvo se vodi rasprava o potrebi donošenja i principima na kojima je Prijedlog zakon zasnovan. Dobili ste Mišljenje Zakonodavno-pravnog sektora i Ustavnopravne komisije Doma naroda. Zakonodavno-pravni sektor utvrdio je da je Prijedlog zakona usklađen s odredbama člana 95. Poslovnika Doma naroda i odredbama Jedinstvenih pravila za izradu pravnih propisa u institucijama BiH. Ustavnopravna komsija Doma naroda konstatirala je da je Prijedlog zakona usaglašen sa Ustavom i pravnim sistemom BiH i podržala je principe Prijedloga zakona. Pedstavnički dom je na 18. sjednici, održanoj 30. marta 2021. godine, usvojio Prijedlog zakona u prvom čitanju. Riječ dajem predsjedavajućem Ustavnopravne komsije Doma naroda, Bariši Čolaku, ako ima šta da obrazlaže. Nema. Dakle, riječ nudim predlagaču Zakona. Nema potrebe, evo predlagač Zakona smatra da je dovoljno obrazloženo. Otvaram raspravu. Da li se neko javlja za riječ? Niko se nije javio za riječ, tako da zatvaramo raspravu. Glasamo o Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine u prvom čitanju. Dajte na glasanje. Imamo opću većinu, imamo entitetsku većinu Zakon u prvom čitanju je prošao. Za – u Federaciji BiH 9, u RS-u 4 i suzdržan 1 u RS-u. Konstatujem, dakle, da je Zakon u prvom čitanju usvojen. Prelazimo na tačku pet, Ad. 5. Izvještaj komisije Kolegija o nastojanju za postizanje saglasnosti o Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o javnim nabavkama po hitnom postupku, u skladu sa članom 124. Poslovnika Doma naroda, predlagač: Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, broj: 01,02-02-1-489/21 od 26. 2. 2021.
Na 7. hitnoj sjednici Doma naroda, održanoj 02. marta 2021. razmatran je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o javnim nabavkama po hitnom postupku, u skladu sa članom 124. Poslovnika Doma naroda, prilikom glasanja navedeni Prijedlog zakona nije dobio potrebnu entitetsku većinu pa je uslijedilo usaglašavanje u Kolegiju Doma kao komisiji. Dobili ste Izvještaj komisije Kolegija Doma naroda o nastojanju za postizanje saglasnosti o navedenom Prijedlogu zakona. Kolegij nije postigao saglasnost i ovdje nema dalje rasprave. Dakle, u skladu sa članom 75. stav (4) Poslovnika Doma naroda glasamo o Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o javnim nabavkama po hitnom postupku, u skladu sa članom 124. Poslovnika Doma naroda. Odluke se donose većinom glasova onih koji su prisutni i koji glasaju pod uslovom da glasovi protiv ne smiju sadržavati 2/3 ili više glasova delegata izabranih iz svakog entiteta. Dajemo na glasanje.
Treba ponoviti, je li?
Dobro, ovaj, malo se koncentrišimo, idemo ponoviti. Molim vas da ponovite. Dakle, opću većinu imamo, entitetsku većinu nemamo. U Klubu poslanika srpskog ... klubu, 4 imamo glasa protiv, je li, 1 je bio suzdržan. U Federaciji imamo 9 glasova za. Tako da ovaj Zakon
O, da, dakle Zakon nije usvojen. Prelazimo na tačku šest, Ad. 6. Izvještaj komisije Kolegija o nastojanju za postizanje saglasnosti o Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima po hitnom postupku, u skladu sa članom 124. Poslovnika Doma naroda, predlagač: Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, broj: 01,02-02-1-498-2/21 od 26. 2. 2021.
Na 7. sjednici Doma naroda, održanoj 02. marta 2021. godine, razmatran je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima po hitnom postupku, kao i prethodni zakon, je li, i u skladu sa članom 124. Poslovnika Doma naroda. Prilikom glasanja navedeni Prijedlog zakona nije dobio potrebnu entitetsku većinu, pa je uslijedilo usaglašavanje u Kolegiju Doma kao komisji. Dobili ste Izvještaj komisije Kolegija Doma naroda o nastojanju za postizanje saglasnosti o navedenom Prijedlogu zakona. Kolegij nije postigao saglasnost, nema rasprave, tako da u skladu sa članom 75. stav (4) Poslovnika Doma naroda trebamo glasati o Prijedlogu zakona o dopni Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima po hitnom postupku u skladu sa članom 124. Poslovnika Doma naroda. Odluke se donose većinom glasova onih koji su prisutni i koji glasaju pod uslovom da glasovi protiv ne smiju sadržavati 2/3 ili više glasova delegata izabranih iz svakog entiteta. Idemo na glasanje. Opća većina da, entitetska ne. Klub poslanika srpskog naroda, dakle, imamo – 4 glasa protiv, 1 imamo suzdržan. Zakon nije prošao. Prelazimo na tačku sedam, Ad. 7. Izvještaji o radu stalnih komisija Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH za 2020. godinu: 7.1.Izvještaj o radu Ustavnopravne komisije Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH za period od 1. 1. 2020. do 31. 12. 2020. godine, broj: 02/1-50-8- 22-14/20 od 11. 1. 2021., 7.2.Izvještaj o radu Komisije za finansije i budžet Doma naroda za 2020. godinu, broj: 02-50-6-2548-1/21 od 9. 2. 2021., 7.3.Izvještaj o radu Komisije za vanjsku i trgovinsku politiku, carine, saobraćaj i komunikacije Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH za 2020. godinu, materijal broj: 02/2A-50-18-2484/20 od 5. 1. 2021.
Dobili ste izvještaje o radu Ustavnopravne komisije i Komisije za vanjsku i trogovinsku politiku, carine, saograćaj i komunikacije Doma naroda i Komisije za finansije i budžet Doma naroda Parlamentarne skupštine. Komisije su usvojile izvještaje, te predlažu Domu njihovo usvajanje. Da li se predsjedavajući komisija imaju potrebe javiti za riječ? Dušanka Majkić se javila za riječ, izvolite.
Jedan opšti stav koji nam se već ponavlja duže vrijeme, praktično Palrament usvaja izvještaje o radu komisija, vidjeli smo da uz izvještaje se nalazi Orijentacioni plan, on ne, se ne usvaja na Domu, znači on je dokument koji se, koji komisije rade da bi se na osnovu toga mogao napraviti plan rada Doma. Dakle, zato nema, nije potrebno da dolazi ni u ovoj formi čak na Dom naroda, komisije prema Domu treba da šalju samo izvještaje o radu. Mi smo to nekako po inerciji slali i čak mislim da smo mi i usvajali svojevremeno i orijentacioni plan rada. Da nam se ubuduće to ne bi događalo, na sledećem, znači, od sledećeg bi trebalo da vodimo računa da na Dom dolazi samo izvještaj o radu, a komisije usvoje orijentacioni radni plan koji služi za internu upotrebu komisiji i služi Kolegijumu za pravljenje rada Kolegijuma Doma. Toliko.
Dakle, imamo danas, ovaj, glasanje samo o izvještajima komisija.
Glasaćemo, glasaćemo samo o izvještajima. Je li se još neko javlja za riječ? Niko se nije javio.
Gordana Živković
Gospodin Bećirović.
Gospodin Bećirović, rasprava. Izvolite.
Kada je riječ o izvještajima komisija, ja želim reći da se Poslovnik Doma naroda ne može selektivno tumačiti od člana do člana, već konzistentno i u cjelini, to između ostalog podrazumijeva ne samo ovo o čemu je govorila gospođa Majkić, već podrazumijeva i sve ono drugo što stoji u tom Poslovniku, pa između ostalog na to treba dodati i činjenicu da bi mi trebali uvijek imati i mjesečni orjentir i raspored sjednica, a kao što vidimo nemamo taj dio. Međutim, javio sam se da vrlo jasno kažem, neću biti suzdržan kod ovih izvještaja, glasaću protiv, zato što apsolutno komisije kao i cijeli Dom nisu odgovorili potrebama vremena u kojem živimo i to je nažalost činjenica. Primjer, Komisija za finansije i budžet, pa najmanje na jedno šest, sedam sjednica sam na toj Komisiji na početku svake sjednice tražio da usvojimo jedan logičan zaključak, a to je da kao nadležna komisija zatražimo informaciju šta je sa budžetom BiH za 2021. godinu. Pogledajte danas, 08. je april, budžeta nema ni na vidiku. Prošle godine je budžet usvojen krajem jula mjeseca, barem u ovoj godini pandemije, kada imamo toliko mrtvih, oboljelih, kada je svjetska kriza, moralo se pronaći snage pa donijeti budžet u zakonski predviđenom roku, a ne ponovo da smo u situaciji u kojoj jesmo. Nažalost, na Komisiji nije moglo da prođe ni to da se usvoji barem zaključak da zatražimo od Ministarstva finansija da nam da utemeljenu informaciju o tome šta je s budžetom i zašto on u skladu sa zakonima i Poslovnikom nije u proceduri. Iz tih, kao i brojnih drugih razloga, naglašavam, glasaću protiv.
Nemamo više prijavljenih za diskusiju. Idemo na glasanje o Izvještaju o radu Ustavnopravne komisije Doma naroda za 2020. godinu. Dajte na glasanje. Konstatujem da imamo opću većinu i da imamo entitetsku većinu. Dakle, usvojen je Izvještaj, s tim da je za u Federaciji glasalo – 6 za, 1 protiv, 2 je bilo suzdržano. U Republici Srpskoj je – 4 glasalo za i 1 je bio suzdržan. Idemo sada na glasanje o Izvještaju o radu Komisije za finansije i budžet Doma naroda za 2020. godinu. Dajte na glasanje, molim vas. Imamo opću većinu i entitetsku većinu. U Federaciji je – 6 glasalo za, protiv je bio 1, suzdržano 2. U RS-u je – 4 glasalo za, bio je suzdržan 1, nije bio niko protiv. Dakle, usvojen je Izvještaj o radu Komisije za finansije i budžet Doma naroda BiH. Idemo glasati o Izvještaju o radu Komisije za vanjsku i trgovinsku politiku, carine, saobraćaj i komunikacije Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Dajte to na glasanje. Imamo opću većinu, imamo entitetsku većinu. U Federaciji – 8 za, 1 protiv, niko nije suzdržan. U RS-u – 4 za, 1 suzdrža. Dakle, Izvještaj je usvojen. Prelazimo na tačku broj osam, Ad. 8. Izvještaj o provedenoj reviziji učinka o temi: „Aktivnosti institucija BiH na osiguravanju radijacijske i nuklearne sigurnosti“, podnosilac: Ured za reviziju institucija BiH, broj: 02,02/3-16-1-2550/20 od 31. 12. 2020.
Dobili ste Mišljenje Komisije za finansije i budžet Doma naroda, Komisija je prihvatila Izvještaj. Predstavnički dom je na svojoj 17. sjednici, održanoj 25. februara ove godine, usvojio Izvještaj. Riječ nudim Dušanki Majkić, predsjedavajućoj Komisije za finansije i budžet Doma naroda. Ima li potrebe? Nema. Otvaram raspravu. Ko se javlja za riječ? Niko se nije javio za riječ, zatvaram raspravu. Glasamo o Izvještaju o izvršenoj reviziji učinka o temi: „Aktivnosti institucija BiH na osiguravanju radijacijske i nuklearne sigurnosti“. Dajte na glasanje. Imamo opću većinu, imamo entitetsku većinu. U Federaciji – 7 za, 1 suzdržan. U RS-u – 4 za, 1 suzdržan. Dakle, konstatujem da je Izvještaj usvojen. Tačka devet, Ad. 9. Izvještaj o provedenoj reviziji učinka o temi: „Pretpostavke za efikasno upravljanje intervencijama u slučaju incidentnog zagađenja mora“, podnosilac: Ured za reviziju institucija BiH, broj: 02,02/03-16-1-2553/20 od 31. 12. 2020.
Dobili ste Mišljenje Komisije za finansije i budžet Doma naroda, Komisija je prihvatila Izvještaj. Predstavnički dom je na 17. sjednici, održanoj 25. februara 2021. godine, usvojio Izvještaj. Nudim riječ Dušanki Majkić predsjedavajućoj Komisije za finansije i budžet Doma naroda. Nema potrebe za daljim obrazlaganjem. Otvaram raspravu. Je li se neko javlja za riječ? Niko se nije javio za riječ, zatvaram raspravu. Glasamo o Izvještaju o izvršenoj reviziji učinka o temi: „Pretpostavke za efikasno upravljanje intervencijama u slučaju incidentnog zagađenja mora“. Dajte na glasanje. Imamo opću većinu, imamo entitetsku većinu. U Federaciji – 8 za, niko protiv i suzdržan. U RS-u – 4 za, niko protiv i suzdržan. Prema tome, Izvještaj je usvojen. Idemo na tačku 10. Ad. 10. Izvještaj o radu Nezavisnog odbora kao nezavisnog tijela policijske strukture BiH za 2020. godinu, broj: 05/1-50-15-190/21 od 21. 1. 2021. i Plan rada Nezavisnog odbora kao nezavisnog tijela policijske strukture BiH za 2021. godinu, broj: 05/1-50-15-189/21 od 21. 1. 2021.
Dobili ste Mišljenje Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost BiH, Komisija nije prihvatila Izvještaj o radu Nezavisnog odbora kao nezavisnog tijela policijske strukture BiH za 2020. godinu, kao ni Plan rada Nezavisnog odbora kao nezavisnog tijela policijske strukture BiH za 2021. godinu. Predstavnički dom je na 17. sjednici, održanoj 25.02.2021. godine, usvojio Plan rada Nezavisnog odbora kao nezavisnog tijela polcijske strukture BiH za 2021. godinu. Predstavnički dom je na 18. sjednici, održanoj 30.03.2021. godine, usvojio i Izvještaj o radu Nezavisnog odbora kao nezavisnog tijela policijske strukture BiH za 2020. godinu. Riječ dajem Asimu Sarjaliću, predsjedavajućem Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost BiH. Dakle, otvaram raspravu. Ko se javlja za riječ? Niko se nije javio za riječ. Glasamo o Izvještaju o radu Nezavisnog odbora kao nezavisnog tijela policijske strukture BiH za 2020. godinu. Dajte na glasanje. Molim vas da ponovite glasanje. U Federaciji BiH – 6 za, protiv niko, suzdržanih 2. U RS-u – protiv 1, suzdržano 3. Dakle, opću većinu imamo, entitetsku većinu nemamo. To znači da Izvještaj
Da idemo u drugi krug.
Hajdemo u drugi krug, pa da završimo. Dajte još jedanput. Dakle, u Federaciji – 6 za, suzdržano 2. U RS-u – protiv 1, suzdržano 3. Imamo opću većinu, a imamo i entitetsku većinu, jer nemamo dvoje protiv. Prema tome ovaj Izvještaj je prošao. Idemo da glasamo o Planu rada Nezavisnog odbora kao nezavisnog tijela policijske strukture BiH za ovu godinu, za 2021. godinu. Molim da date na glasanje Plan rada. Imamo opću većinu, imamo entitetsku većinu. U Federaciji – je 8 bilo za, niko protiv i suzdržan. U RS-u – je 3 bilo za, 1 suzdržan. Dakle, Plan rada je usvojen. Idemo na tačku 11. to je, Ad. 11. Izvještaj o radu Odbora za žalbe građana PSBiH za 2020. godinu, broj: 05/2-50-15-356/21 od 9. 2. 2021.
Dobili ste Mišljenje Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost BiH, Komisija je prihvatila Izvještaj o radu Odbora. Predstavnički dom je na 17. sjednici, održanoj 25. februara, usvojio Izvještaj o radu Odbora za žalbe građana PSBiH. Riječ nudim Asimu Sarajliću, predsjedavajućem Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost. Ima li potrebe Asime?
Nema. Otvaram raspravu. Je li se neko javlja za riječ? Niko se nije javio za riječ. Zatvaram raspravu. Glasamo o Izvještaju o radu Odbora za žalbe građana PSBiH za 2020. godinu. Imamo opću većinu, imamo entitetsku većinu. U Federaciji – 6 bilo za, suzdržano 2. U RS-u – je bilo 4 za, niko protiv, niko suzdržan. Dakle, usvojen je Izvještaj o radu Odbora za žalbe građana PSBiH za 2020. godinu. Idemo na tačku 12. Ad. 12. Izvještaj o radu parlamentarnog vojnog povjerenika BiH za 2020. godinu, broj: 05/3-37-4-355/21 od 9. 2. 2021.
Dobili ste Mišljenje Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost BiH, Komisija je prihvatila Izvještaj o radu parlamentarnog vojnog povjerenika. Predstavnički dom je na 17. sjednici, održanoj 25. februara, usvojio Izvještaj o radu parlamentarnog vojnog povjerenika za 2020. godinu. Riječ nudim Asimu Sarajliću, predsjedavajućem Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost BiH. Ima li potrebe? Nema potrebe. Otvaram raspravu. Je li se neko javlja za riječ? Niko se nije javio za riječ. Zatvaram raspravu. Glasamo o Izvještaju o radu parlamentarnog vojnog povjerenika za prošlu godinu. Dajte na glasanje. Imamo opću većinu, imamo entitetsku većinu. U Federaciji – 8 za. U RS-u – 4 za. Niko protiv i niko suzdržan, ni u Federaciji, ni u Republici Srpskoj. Dakle, usvojen Izvještaj. Prelazimo na tačku 13. to je, Ad. 13. Izvještaj o radu Vijeća nacionalnih manjina BiH za 2020. godinu, broj: 05/7-39-1-342/21 od 8. 2. 2021.
Dobili ste Mišljenje Zajedničke komisije za ljudska prava, Komisija je usvojila Izvještaj o radu Vijeća nacionalnih manjina BiH za prošlu godinu. Predstavnički dom je na 17. sjednici, održanoj 25. februara, usvojio Izvještaj o radu Vijeća nacionalnih manjina. Riječ dajem Lazaru, odnosno nudim Lazaru Prodanoviću predsjedavajućem Zajedničke komisije za ljudska prava. Lazate, nema potrebe, je li. Otvaram raspravu. Je li se neko javlja za riječ? Niko se nije javio za riječ. Tako da glasamo o Izvještaju. Dajte na glasanje. Dakle, imamo opću većinu, imamo entitetsku većinu. U Federaciji – je 8 glasalo za, 1 je bio suzdržan. U RS-u – svi glasali za, četvoro, nije bilo ni suzdržanih, ni protiv. Usvojen je Izvještaj. Idemo na tačku 14. Ad. 14. Plan prioriteta za parlamente u BiH za ubrzanje procesa evropskih integracija, broj: 01,02-05-1-494/21 od 26. 2. 2021.
Dobili ste Mišljenje Zajedničke komisije za evropske integracije, Komisija je primila k znanju Plan prioriteta za parlamente u BiH za ubrzanje procesa evropskih integracija. Predstavnički dom je na 18. sjednici, održanoj 30. marta ove godine, usvojio Plan prioriteta za parlamente u BiH za ubrzanje procesa evropskih integracija. Otvaram raspravu. Je li se neko javlja za riječ? Javila se, javio se prvo Denis Bećirović, a poslije Dušanka Majkić. Izvolite Denise Bećirović.
Zahvaljujem. Dakle, neko ko nije pročitao ovaj dokument i ušao u njegov sadržaj, kad pročita naslov ovog dokumenta može u prvi mah pomisliti da je u pitanju neki spektakularan rezultat i spektakularan iskorak u odnosu na stanje u BiH, jer naslov dokumenta je – Plan prioriteta za parlamente u BiH za ubrzanje procesa evropskih integracija. Dakle, veoma ambiciozan, reklo bi se, i bogato nakićen naslov, a u suštini jako siromašan i oskudan sadržaj dokumenta. Kad je riječ o tim prioritetima na koje se ovdje poziva u suštini ovog dokumenta su samo otrcane fraze i parole tipa – koordiniraćemo, dogovaraćemo, dogovoreno, sarađivaćemo, u saradnji itd. Apsolutno nema nijedne konkretne stvari koja se, recimo, odnosi na 14 perioriteta Evropske komisije, što bi bilo za očekivati u jednom ovakvom dokumentu. Mislim da jednostavno te činjenice treba reći, da i šira javnost zna o čemu je riječ.
Dušanka Majkić, rasprava.
Dakle, stvarno sam se potrudila, shvatajući da ustvari Parlamentarna skupština je sasvim izopštena iz procesa evropskih integracija. Mjesto dešavanja kad su u pitanju evropske integracije je na Direkciji za evropske integracije i kako sam shvatila Twinning projekat koji je bio, odvijao se u ovoj Parlamentarnoj skupštini i vidim da se još taj projekat dešava i dalje, namjerava da Parlamentarna skupština bude centralno mjesto događaja kad su u pitanju evropske integracije. U tom smilu sam razumjela potrebu da se na parlamentarnom nivou, dakle, od strane svih parlamenata u BiH usvoji neki, neka zajednička izjava članova Kolegijuma, koja govori o tome šta treba uraditi u narednom periodo, ali onda moje veliko razočarenje je nastavak, ovaj koji se zove, dakle – Plan prioriteta za parlamente za ubrzavanje procesa evropskih integracija. Prvo, ko je pisao ovaj materijal, vidi se da se radi o veoma konfuznoj osobi, koja je eto nečeg se dotakla, ali svega nedovoljno i za svaku od ovih crtica bi se mogao dati amandman. Zašto? Pomješani su i državni službenici i parlamentarci, pomješani su naročito sektori unutar Parlamentarne skupštine, nezavršen proces koji smo trebali završiti, a započeti kad su u pitanju organizovanje sektora za EU pri Sekretarijatu Parlamentarne skupštine. Napravili smo jedan dobar posao, a to znači da smo formirali ovo tijelo ... kako ga zovu, koji smo bili obavezni u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju. Dakle, to je Odbor za stabilizaciju i pridruživanje koji će, u kome će članovi Parlamenta imati obavezu da rade i na kraju ono što je bio glavni problem, pitanje odlučivanja i to smo riješili. Šta je sljedeće? Nijedna od ovih stavki ne govori da smo mi napravili neko stvarno ubrzanje i da se mjesto odlučivanja, kad su u pitanju evropske integracije, prenijelo na Parlament, ništa. Mi smo formirali, formirali smo Sektor za Evropsku uniju u Parlamentu, taj Sektor čine dva odsjeka, u jednom odsjeku imamo, čini mi se, dva čovjeka i rukovodioca, to je odjel, Odsjek za evropske poslove, koordinaciju i programe podrške EU i drugi sektor koji nema ni rukovodioca. Dakle, ponašamo se da ne znamo ustvari šta nam je sljedeće, mi smo u javnosti definisali da su nam prioriteti u narednom periodu da dođemo do Izbornog zakona, da dođemo do Zakona o javnim nabavkama, da dođemo do Zakona o VSTS-u, dakle to su, to su stvari koje smo rekli javnosti. Ja sam očekivala da će taj neko ko je već pisao taj materijal pozabavit se nekim konkretnim stvarima, on ovdje govori o državnim službenicima, a govori o političkom nadzoru i kontroli, pa to je jedino svojstveno Parlamentu, jedino Parlament ima tu snagu da vrši i parlamentarni nadzor i kontrolu nad određenim segmentima izvršne vlasti. Dakle, molim vas, ovo treba, predlažem, ja ne znam, ovo vjerovatno primamo k znanju, to nije dokument koji usvajamo, nego primamo k znanju, ako ga već primamo k znanju loše je da ga primimo znanju u ovakvom stanju u kakvom je. Predlažem da ne usvojimo, da primimo ovaj dio koji se odnosi na potpisivanje primjera zajedničke izjave članova, evo to smo primili k znanju, ali da ovaj dio naknadni Plan prioriteta da se uradi, da se uljudi i da se dostavi .... veoma je loše što su parlamentarci, ne samo neinformisani, a treba da pruzmu ključne aktivnosti, nego trebao bi Parlament da se bavi ozbiljno tim pitanjima. Dakle, ja vas molim da ne primimo k znanju ovaj dokument koji ste nam ovdje stavili u prilogu.
Denis Bećirović, ispravka krivog navoda.
Ma želim reći, ako uopće postoji dilema oko ove tačke dnevnog reda, da nikada u Parlamentarnoj skupštini BiH kad imate Plan prioriteta ne glasa se na način da li to primate ili ne primate k znanju, kad Plan prioriteta dođe na dnevni red onda je glasanje za, protiv ili uzdržan. Nije ovdje u pitanju neka informacija, recimo, pravosudnih organa, pa u tom slučaju nekada imamo, je li, praksu da glasamo o tome hoćemo li primiti ili nećemo k znanju. Prema tome, ovo je dokument koji se usvaja. Ponavljam, jako je oskudan, morao je biti puno konkretniji, puno jasniji itd. ali čak i ovakav dokument kakav je, ako predstavlja i jedan milimetar nekog poticaja tim evropskim integracijama treba ga podržati.
Dobro, evo, dakle, time smo iscrpili raspravu. U Predstavničkom domu je usvojen Plan, nije primljen k znanju nego je usvojen Plan, jeste, kao obavezujući. Tako da trebamo, a oni su predlagači, evo, trebamo da ovaj idemo u tom smjeru. Tako da ja, tako da ja, dakle, stavljam na glasanje usvajanje Plana. Glasamo o Planu prioriteta. Imamo opću većinu, imamo entitetsku većinu. U Federaciji – 9 za, niko protiv, niko suzdržan. U RS-u – 3 za, 1 protiv. Dakle, konstatujem da je Plan prioriteta usvojen. Prelazimo na tačku 15. Ad. 15. Imenovanje jednog člana Ureda za razmatranje žalbi u Sarajevu i po pet članova filijala Ureda za razmatranje žalbi u Banjoj Luci i Mostaru, podnosilac Izvještaja o utvrđivanju liste uspješnih kandidata: Privremena zajednička komisija oba doma Parlamentarne skupštine BiH za provođenje procedure za imenovanja po pet članova filijala Ureda za razmatranje žalbi u Banjoj Luci i Mostaru i jednog člana Ureda za razmatranje žalbi u Sarajevu, broj: 01,02-50-16-279-4/21 od 12. 3. 2021.
Dobili ste prijedlog liste uspješnih kandidata dostavljen od Privremena zajedničke komsije. Predstavnički dom je na 18. sjednici, održanoj 30.03. ove godine, imenovao: Larisu Demirović za članicu Ureda za razmatranje žalbi BiH u Sarajevu stručnjaka u oblasti izvođenja radova, javnih nabavki, transporta i strateškog upravljanja. Dragana Bilića, Radomira Pašića i Ervina Bibanovića za članove Ureda za razmatranje žalbi BiH u filijali Banja Luka koji su stručnjaci upravnog prava, odnosno upravnog postupka i Mirjanu Antunović, Amara Hadžiomerovića i Iliju Ignjatić za članove Ureda za razmatranje žalbi BiH u filijali Mostar, oni su stručnjaci upravnog prava ili upravnog postupka. Zatim, Natašu Golić i Tomislava Ćužića za članove Ureda za razmatranje žalbi BiH u filijali Banja Luka stručnjake u oblasti izvođenja radova, javnih nabavki, transporta i strateškog upravljanja. Te Samira Šehovića i Josipa Dragića za članove Ureda za razmatranje žalbi BiH u filijali Mostar stručnjake u oblasti izvođenja radova, javnih nabavki, transporta i strateškog upravljanja. Riječ nudim izvjestiteljici Lidiji Bradari, koja nažalost nije tu danas sa nama. Ima li neko drugi u toj Komisiji ko bi, ko bi, ovaj, ko smatra da bi mogao dati ovaj dopunske informacije. Niko se ne javlja iz Komisije za riječ. Otvaram raspravu. Je li se neko javlja, ovaj, za riječ od poslanika? Niko se nije javo za riječ. Zatvaram raspravu. Dakle, glasamo na sljedeći način, prvo o imenovanju Larise Demirović za članicu Ureda za razmatranje žalbi BiH u Sarajevu stručnjak u oblasti izvođenja radova, javnih nabavki, transporta i strateškog upravljanja. Dajte na glasanje. Imamo opću većinu, imamo entitetsku većinu. U Federaciji – 6 za, suzdržanih 3. U RS-u – 4 za, protiv i suzdržan niko. Prema tome Larisa Demirović je imenovana za članicu Ureda za razmatranje žalbi BiH u Sarajevu. Sada glasamo o imenovanju Dragana Bilića, Radomira Pašića i Ervina Bibanovića za članove Ureda za razmatranje žalbi BiH u filijali Banja Luka za stručnjake upravnog prava, odnosno upravnog postupka. Dajte na glasanje. Imamo opću većinu, entitetsku većinu. U Federaciji – 6 za, 3 suzdržanih. U RS-u – 4 za, niko protiv, niko suzdržan. Dakle, konstatujem da je Dom naroda imenovao Dragana Bilića, Radomira Pašića i Ervina Bibanovića za ranije navedene pozicije. Idemo na glasanje o imenovanju Mirjane Antunović, Amara Hadžiomerovića i Ilije Ignjatića za članove Ureda za razmatranje žalbi stručnjaci upravnog prava ili upravnog postupka. Dajte na glasanje. Imamo opću većinu i entitetsku većinu. U Federaciji – 6 za, 3 suzdržano. U RS-u – 4 za, nema suzdražanih, niti protiv. Dakle, konstatujem da je Dom naroda imenovao Mirjanu Antunović, Amara Hadžiomerovića i Iliju Ignjatića za članove Ureda za razmatranje žalbi BiH u filijali Mostar kao stručnjake upravnog prava ili upravnog postupka. Glasamo o imenovanju Nataše Golić i Tomislava Ćužića za članove Ureda za razmatranje žalbi BiH u filijali Banja Luka stručnjaci u oblasti izvođenja radova, javnih nabavki, transporta i strateškog upravljanja. Dajte na glasanje. Imamo opću većinu, imamo entitetsku većinu. U Federaciji – je 6 bilo za, suzdržano 3. U RS-u – 4 za, nije bilo ni protiv, niti suzdržanih. Dakle, konstatujem da je Dom naroda imenovao Natašu Golić i Tomislava Ćužića za članove Ureda za razmatranje žalbi BiH u filijali Banja Luka. Glasamo o imenovanju Samira Šehovića i Josipa Dragića za članove Ureda za razmatranje žalbi BiH u filijali Mostar stručnjaci u oblasti izvođenja radova, javnih nabavki, transporta i strateškog upravljanja. Dajte na glasanje. Imamo opću većinu, imamo entitetsku većinu. U Federaciji BiH – 6 za, nema protiv, suzdržano 3. U RS-u – 4 za, nema protiv, nema suzdržanih. Konstatujem da smo imenovali Samira Šehovića i Josipa Dragića za članove Ureda za razmatranje žalbi BiH u filijali Mostar. Idemo na tačku 16. Ad. 16. Izbor sedam članova Upravnog odbora Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranja kvaliteta, podnosilac Izvještaja o utvrđivanju prijedloga rang- liste kandidata: Privremena zajednička komisija oba doma Parlamentarne skupštine BiH za provođenje procedure za izbor sedam članova Upravnog odbora Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranja kvaliteta, broj: 01,02-50-16-192-5,2/21 od 24. 3. 2021.
Dobili ste prijedlog rang-liste kandidata dostavljen od Privremene zajedničke komisije oba doma Parlamentarne skupštine BiH za provođenje procedure za izbor navedenih sedam članova Upravnog odbora. Predstavnički dom je na 18. sjednici, održanoj 30.03. ove godine, izabrao: Sanjina Kodrića, Suada Kunusića, Lučijanu Boban, Zorana Štaku, Nedeljka Stankovića, Dinu Mujkića i Marka Odaka za članove Upravnog odbora Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta. Nudim riječ delegatu Bariši Čolaku, predsjedavajućem Privremena komisije. Ima li potrebe za obrazloženjem? Nema. Otvaram raspravu. Je li se neko javlja za riječ? Niko se nije javio za riječ. Zatvaram raspravu. Dakle, glasamo o izboru Sanjina Kodrića, Suada Kunusića, Lučijane Boban, Zorana Štake, Nedeljka Stankovića, Dine Mujkića i Marka Odaka za članove Upravnog odbora Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranja kvaliteta. Dajte na glasanje. Imamo opću većinu, imamo entitetsku većinu. U Federaciji – 6 za, 1 protiv, 2 suzdržana. U RS-u – 4 za, niko protiv, niko suzdržan. Konstatujem da su Sanjin Kodrić, Suad Kunusić, Lučijana Boban, Zoran Štaka, Nedeljko Stanković, Dino Mujkić i Marko Odak odabrani za predloženu poziciju. Prelazimo na tačku 17. Ad. 17. Imenovanje dva predstavnika akademske zajednice i jednog predstavnika nevladinog sektora u Komisiju za izbor i praćenje rada Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije: Privremena zajednička komisija oba doma Parlamentarne skupštine BiH za sprovođenje procedure za imenovanja dvа predstavnikа akademskе zajednicе i jednog predstavnikа nevladinog sektorа u Komisiju zа izbor i praćenjе radа Аgenciје zа prevenciju korupciје i koordinaciju borbе protiv korupciје broj: 01,02-50-16-157-6,5/21 od 17. 3. 2021.
Dobili ste Izvještaj, prijedlog rang-liste uspješnih kandidata dostavljen od Privremene zajedničke komisije oba doma Parlamentarne skupštine BiH. Predstavnički dom je na 18. sjednici, održanoj 30.03. ove godine, imenovao Aminu Hadžibegić-Bicciato i Darka Radića za članove Komisije za izbor i praćenje rada Agnecije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije kao predstavnike akademske zajednice, te Ivana Ćubelu za člana Komisije za izbor i praćenje rada Agnecije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije kao predstavnika nevladinog sektora. Riječ nudim delegatu Sredoju Noviću, predsjedavajućem Privremene komisije. Nema potrebe. Otvaram raspravu. Da li se neko javlja za riječ? Niko se nije javio za riječ. Zatvaram raspravu. Glasamo o navedenim imenovanjima. Otvorite glasanje. Imamo opću većinu, imamo entitetsku većinu. U Federaciji – 6 je bilo za, suzdržano 3, niko protiv. U RS-u – 4 za, niko protiv, niko suzdržan. Dakle, konstatujem da je Dom naroda imenovao Aminu Hadžibegić-Bicciato i Darka Radića za članove Komisije za izbor i praćenje rada Agnecije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije kao predstavnike akademske zajednice, te Ivana Ćubelu za člana Komisije za izbor i praćenje rada Agnecije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije kao predstavnika nevladinog sektora. Idemo na tačku 18. Ad. 18. Delegatska inicijativa Zlatka Miletića, broj: 02-50-6-345/21 od 8. 2. 2021.
Dobili ste Mišljenje Ustavnopravne komisije Doma naroda, Komisija nije prihvatila inicijativu. Riječ dajem Bariši Čolaku, odnosno nudim Bariši Čolaku predsjedavajućem Ustavnopravne komisije. Ima li potrebe? Nema. Riječ dajem podnosiocu inijative, gospodinu Zlatku Miletiću.
Hvala lijepo predsjedavajući. Zaista ću nastojati da budem kratak i da kažem nekoliko stvari, ali evo možda je izuzetna prilika, s obzirom da je juče 07.04 bio Dan zdravlja, da ovu priliku iskoristimo da svim zdravstvenim radnicima, službenicima, djelatnicima u BiH čestitamo praznik i s obzirom da mi vrlo često imamo potrebu kad nam dođe dur, da ne kažem kojoj stvari, da iste te djelatnike nazivamo herojima u bijelom. Međutim, kad ih trebamo pomoć, da riješimo njihova egzistencijala pitanja, onda imam osjećaj da svi pomalo od njih okrećemo leđa. Jutros u Sveučilišnom kliničkom centru u Mostaru ima oko dvije stotine, leži trenutno, osoba oboljelih od kovida, od čega je njih 30 na intenzivnoj njezi. S obzirom da se radi o zahtjevima sindikalista koji su iz reda hrvatskog naroda, ja sam čak prije nego što ću podnijeti ovu inicijativu razmatrao mogućnost da li postoji po Ustavu i po zakonu da se pozovem na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, s obzirom na činjenicu da su liječnici i zdravstveni radnici u HNK pa skoro duplo manje plaćeni od zdravstvenih radnika ili djelatnika u Kantonu Sarajevo, što je neprimjereno samo po sebi. Nažalost, to pitanje od '19. godine, znači od prije pandemije, nego što će zadesiti pandemija BiH, stoji i ono još nije riješeno, nadležni premijer, odnosno nadležni ministar u HNK ne mogu da nađu adekvatno rješenje za to pitanje. Ja zaista, evo, u razgovoru s predstavnicima komisije, a vi ste nas upoznali sa tim mišljenjem, ja ne mogu da se složim i ne mogu da pređem preko te činjenice da zaista u ovakvoj situaciji kad životi građana HNK zavise, uvjetno rečeno, od tih ljudi, da tim ljudima ne možemo da omogućimo dio, pa da ne kažem, osnovnih ljudskih prava koja su vezana uz njihov rad i ako ne ništa da u situaciji dok pomažu našim građanima makar da se ne brinu o nekim osnovnim egzistencijalnim problemima. Ja znam i većina od vas će biti u pravu, pa će reć, da ovaj Parlament, odnosno da Dom naroda nije nadležan za to pitanje i ja se mogu s vama usaglasiti u tom smislu, ali mislim da oni kao predstavnici hrvatskog naroda, bili oni liječnici, bili policajci, kad je u pitanju bilo koja struka ili bilo koja djelatnost koja nam pomaže da iz ove situacije izađemo uz najmanje štetne posljedice, mislim da ovo pitanje, da postoji politička volja, da bi ono moglo biti riješeno i ja sam ubjeđen u to. Ja čak smatram i moram to reći, da se ovdje očigledno radi o nekom vidu diskriminacije, iako sam čuo opravdanja kako nema dovoljno novca u HNK da se izađe u zahtjev, je li, potrebama liječnika i zdravstvenih radnika dole, ja ne sumnjam u tu činjenicu da im novca ne nedostaje, ali s obzirom da smo mi se zaduživali za kojekakve gluposti, na kojekakvim nivoima vlasti, smatram da pogotovo uvažavajući činjenicu, a neki dan smo na komisiji razmatrali pitanje i vrlo brzo će dospjet taj novac u iznosu od 250 miliona eura koje će nam donirati Evropska unija za krpljenje budžeta širom BiH, da zaista učinimo dodatni napor da ovo pitanje riješimo. Ukoliko vi iz bilo kojih razloga ovo ne prihvatite, ja zaista na bilo koji način neću vas osuđivati, s obzirom na ustavne i zakonske nadležnosti, ali zaiste evo Vas ovom prilikom, gospodine Čoviću, Vas ću zamoliti, s obzirom da su oba ova lica nadležna da riješe ovo pitanje iz HDZ-a, da zasita sa tim ljudima, znači, ne govorim ovo politikantski, ja nikog ne znam od tih momaka dole, odnosno tih osoba koje štrajkuju, evo, već mjesecima, da zaista uložite dodatan napor i da to pitanje pokušamo riješiti na obostrano zadovoljstvo. Hvala vam lijepo.
Dragna Čović, rasprava.
Pa evo uvažene kolegice i kolege par riječi vezano za inicijativu. Prijavio sam se za raspravu i ako bi mogao biti krivi navod, znači, uopće se ne radi, kako Vi kažete, o predstavnicima hrvatskog naroda, nego zdravstvenim djelatnicima u Hercegovačko- neretvanskoj županiji, od Konjica pa redom dole do juga Hercegovine, što znači tu su i Hrvati, i Bošnjaci, i predstavnici srpskog naroda. Toliko o vitalnom nacionalnom interesu hrvatskog naroda. Druga stvar, predstavnici vlasti u Hercegovačko-neretvanskoj županiji već dugo vremena intenzivno traže rješenja i našli su ga, tako da Sindikat zdravstvenih djelatnika je riješio pitanje Kolektivnog ugovora nakon dugo rasprava i ostvario sva svoja prava već ima godinu, odnosno dvije dana. Kad je u pitanju ovaj sindikat, takođe predstavnici Vlade naše Županije pokušavaju u ovom teškom vremenu, kakvo jeste kad je u pitanju ova situacija sa COVID-19, naći adekvatna rješenja koja neće urušiti zdravstveni sustav u toj Županiji. I naravno što je najvažnije, mi danas pričamo, kako ste i sami kazali, u Domu naroda BiH, ovo pitanje će se trebati riješiti na razini isključivo Hercegovačko-neretvanske županije, a osobe koje predstavljaju HDZ u toj vladi čine uistinu sve da se ovo pitanje riješi na adekvatan način, a da se ne naruši sustav vrijednovanja u zdravstvu. Tako da postignuti sporazum i Kolektivni ugovor koji imamo sa zdravstvenim djelatnicima, liječnicima u toj Županiji ne bude poništen jednom ovakvom odlukom i narušeni odnosi koji se trebaju tamo izgraditi. Znači, oni koji su za to zaduženi traže rješenja i ja se nadam da će predstavnici sindikata sjesti zajedno za sto i ta rješenja konačno naći tamo gdje sukladno nadležnostima to treba uraditi, a to je Vlada Hercegovačko-neretvanske županije. Hvala vam lijepo.