18. sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine

Predstavnički dom

30. 3. 2021
objavljeni podaci: 30. 3. 2021

Stenogram

Dame i gospodo zastupnici, uvaženi gosti otvaram 18. sjednicu Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Srdačno pozdravljam sve nazočne zastupnike i goste. Odsutnost sa današnje sjednice opravdali su: zamjenik predsjedateljice Nebojša Radmanović, te zastupnici Nada Mladina, Nermin Nikšić, Nenad Nešić i Mirsad Kukić. Sjednici u ovom trenutku nazočno je 33 zastupnika. Konstatiram da sjednica ima kvorum za rad i odlučivanje. Kao što vam je naznačeno u pozivu za sjednicu u skladu sa člankom 167. Poslovnika na početku sjednice, a prije rasprave o dnevnom redu zastupnicima će biti omogućeno postavljati zastupnička pitanja u usmenom obliku. U skladu sa člankom 168. Poslovnika najave za postavljanje zastupničkih pitanja u usmenom obliku dostavili su sledeći zastupnici: Jasmin Emrić predsjedatelju Vijeća ministara BiH; Nenad Nešić ministrici civilnih poslova BiH; Mirko Šarović predsjedatelju Vijeća ministara BiH; Saša Magazinović predsjedatelju Vijeća ministara BiH; Mirjana Marinković-Lepić predsjedatelju Vijeća ministara BiH; Aida Baručija predsjedatelju Vijeća ministara BiH; Edita Đapo ministrici vanjskih poslova BiH i Branislav Borenović predsjedatelju Vijeća ministara BiH. Ove su najave u skladu sa člankom 168. stavak (2) Poslovnika dostavljene predsjedatelju Vijeća ministara BiH i onom članu Vijeća ministara na koga se pitanje odnosi. Još želim podsjetiti da je osiguran i izravni TV prijenos ovog dijela sjednice, naravno, u skladu sa člankom 167. stavak (1) Poslovnika. Sada možemo početi sa postavljanjem usmenih zastupničkih pitanja i davanjem odgovora. Riječ dajem zastupniku Jasminu Emriću.
Zahvaljujem uvažena predsjedavajuća. Na 49. sjednici ranijeg saziva ovog uvaženog Doma, a koja je održana 05.07.2017. godine, usvojen je zaključak koji je u vezi sa izgradnjom mosta kojeg Republika Hrvatska sada već uveliko gradi radi spajanja kopna s poluotokom Pelješac, a čime se zatvara Neumski zaljev i slobodni pristup BiH otvorenom moru. Navedenim zaključkom tražilo se od Vijeća ministara BiH da dostave sve sporazume, ugovore ili druge akte koje je potpisala BiH, a vezano za granicu BiH i Republike Hrvatske, kao i za izgradnju i odobrenja aktivnosti izgradnje Pelješkog mosta. Do danas, koliko je meni poznato, Predstavnički dom nije dobio na uvid i razmatranje traženu dokumentaciju. Također, nije mi poznato da li je u to vrijeme Vijeće ministara BiH poslalo bilo kakvu notu Republici Hrvatskoj, niti mi je poznato da li je Vijeće ministara BiH vodilo bilo kakve aktivnosti radi postizanja obostrane saglasnosti kako se to tražilo tačkom 2. predmetnog zaključka. Ono što je svima nama danas poznato je to da su radovi na izgradnji Pelješkog mosta u završnoj fazi, da BiH nije riješila s Republikom Hrvatskom razgraničenje na moru, te da nije riješeno prioritetno pitanje slobodnog pristupa otvorenom moru, a koje pravo pripada BiH u skladu s Konvencijom UN-a o pravu mora. S obzirom da kao zastupnik ovog uvaženog Doma nemam informacije o postupanju Vijeća ministara i nadležnog ministarstva po ovom zaključku, postavljam pitanje predsjedavajućem Vijeća ministara – Šta je Vijeće ministara BiH poduzelo, koje aktivnosti i radnje su do sada izvršene radi provođenja zaključka Predstavničkog doma, broj: 01-51-15- 49/17 od 05.07.2017. godine? Hvala.
Hvala. Pozdravljam predsjedatelja Vijeća ministara, gospodina Zorana Tegeltiju i pozivam na davanje odgovora. Izvolite predsjedatelju.
Zoran Tegeltija
Gospođo predsjedavajuća, članovi radnog predsjedništva, gospodo poslanici, predstavnici medija, kolege ministri, dozvolite mi na početku današnje sjednice da sve vas pozdravim i da pokušam da dam odgovor na ovo pitanje, pitnje koje veže se za zaključak koji je davno nastao i aktivnosti koje su preduzimane u tom nekom periodu prije dvije ili tri godine. Da bi bio, pošto ima ovdje četiri praktično pitanja koja je postavio poslanik, ja ću pokušati kratko da pročitam svaki detalj, s obzirom ponovo ... jer se radi o jako dugom vremenskom periodu. Na osnovu obavještenja Predstavničkog doma Savjet ministara na 108. sjednici razmatrao i usvojio Izvještaj Ministarstva komunikacija i transporta o aktivnostima vezanim za izgradnju Pelješkog mosta. Na toj sjednici je zaduženo Ministarstvo civilnih poslova da od Državne komisije za granicu zatraži potpuni izvještaj o njenom radu u vezi razgraničenja na moru. Ministarstvo komunikacija i transporta 25.07.2017. godine uputilo je predmetni izvještaj Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Na 113. sjednici, održanoj 05. septembra 2017. godine, Savjet ministara je razmotrio i usvojio dopunu Izvještaja o aktivnostima vezanim za izgradnju Pelješkog mosta razmatranog na 108. sjednici. Ministarstvo komunikacija i transporta je 06.09.2017. godine dostavilo dopunu Izvještaja Predstavničkom domu. Ministarstvo spoljnih poslova do sada nije poslalo notu Republici Hrvatskoj, jer da bi se to učinilo, odnosno da bi se ista poslala o tome je potrebno da se izjasni Predsjedništvo BiH, prema informacijama oko toga nije postojala saglasnost Predsjedništva BiH. Pored Ministarstva komunikacija i transporta u predmetno pitanje uključeno je i Predsjedništvo BiH, Ministarstvo spoljnih poslova, kao i Državna komisija za granice. Minsitarstvo komunikacija i transporta BiH u skladu sa svojim nadležnostima i dalje prati proces izgradnje mosta na Pelješcu. Hvala lijepo.
Hvala predsjedatelju na odgovoru. Zastupnik, da li želi komentirati? Izvolite, imate riječ.
Zahvaljujem predsjedavajuća. A s obzirom na ovaj odgovor predsjedavajućeg Vijeća ministara, ja cijenim da nije dovoljno urađeno na provođenju ovih zaključaka, stoga nisam zadovoljan s tim što nadležne institucije nisu pristupile provođenju zaključka, koji ima svoje četiri tačke, koje su međusobno povezane, a sve se odnose na to da se s Republikom Hrvatskom postigne dogovor o slobodnom pristupu BiH otvorenom moru, na tome je trebalo insistirati i aktivnije raditi. Ja molim predsjedavajućeg Vijeća ministara da mi dostavi odgovor i u pisanom obliku, ali s obzirom da za 122 dana ističe rok po ugovoru za izgradnju Pelješkog mosta, te da je izgradnja u završnoj fazi, koristim i ovu priliku da javno pozovem Predsjedništvo BiH, Vijeće ministara BiH i nadležno Ministarstvo komunikacija i prometa BiH, te Vas, predsjedavajući Vijeća ministara, da do zvaničnog roka završetka izgradnje Pelješkog mosta pokrenete bilateralne razgovore s Republikom Hrvatskom radi postizanja dogovora i sporazuma o slobodnom pristupu BiH otvorenom moru ili međunatodnim vodama u skladu s Konvencijom UN-a o pravu mora. Zbog kratkog roka molim pozvane institucije da ovo pitanje od danas bude prioritet u njihovom radu. Hvala.
Hvala. Sljedeći po redosljedu pitanja je zastupnik Nenad Nešić, budući je opravdao svoju odsutnost, idemo prema rasporedu. Riječ dajem zastupniku Mirku Šaroviću, izvolite zastupniče.
Hvala predsjedavajuća. 03. februara Predstavnički dom je donio tri zaključka i koja su odnosila na obavezu prema Savjetu ministara i ovaj put moje pitanje se upućuje prema predsjedavajućem Savjeta ministara u kome želim da ga pitam – Zašto se ne postupa po zaključcima ovog Predstavničkog doma od 03. februara kada je ovaj Dom zatražio da se u roku od 15 dana, znači do 18. februara, pismeno odgovori ovom Domu na tri ključna, važna pitanja za ekonomiju BiH, jedno se odnosi na sankcije Energetske zajednice prema BiH s kraja prošle godine zbog neispunjavanja uslova, vi znate koji su to uslovi i pitanje je, ustvari tražio se odgovor na to šta je BiH preduzela da do sankcija ne dođe i drugo kakav je program ako su sankcije već dobijene da se to prevaziđe i da BiH ne bude praktično među jedinim zemljama koja je samo na nivou ili rangu Drugog energetskog paketa? Drugo, drugi zaključak se odnosio na ispunjenje obaveza prema EU kada se odnosi, koje se odnosi na pileće meso i ti rokovi su produžavani – Šta je sa tim učinjeno? I treće pitanje na, koje se odnosi na sankcije Ruske Federacije, odnosno njene nadležne Veterinarsko fitosanitarne službe na zabranu izvoza krušaka zrob propusta, graški i slanja u ovu zemlju neispravnog voća i povrća iz naše zemlje. Odgovor, bar ja ne znam da je stigao na odgovarajuće vrijeme i postavljam pitanje – Zašto se ne ispunjavaju obaveze prema ovom Domu? Ako je trebalo produženje roka da se on produži i .../govornik se upozorava na vrijeme/... to je po meni, evo suština mog pitanja. Hvala vam.
Hvala. Odgovor predsjedatelj Vijeća ministara, gospodin Tegeltija. Izvolite.
Zoran Tegeltija
Hvala lijepo. Pitanje je bilo zaista uopšteno i govorilo se o poslaničkoj inicijativi, ali iz pitanja se zaista nije moglo znati na čemu se radi, da bi provjerili gdje se to nalazi u kojoj je to fazi. U odgovoru na prethodno pitanje kad sam čitao vidjeli ste kako je i prethodni Savjet ministar radio kada je dobijao inicijative iz Predstavničkog doma, tako radimo i sada, inicijativu koju dobijemo iz Predstavničkog doma proslijeđujemo nadležnoj instituciji, ovaj put je to bila, sva ova pitanja koja su sada ovdje pročitana odnose se na Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa i mi smo zadužili Ministarstvo da pripremi odgovor i koji će biti dostavljen Parlamentarnoj skupštini. Onog trenutka kada bude završeno izjašnjenje Ministarstva spoljne trgovine biće na sjednici Savjeta ministara i o tome ćete biti detaljno informisani na osnovu ovoga. Moramo, takođe, da razumijemo da neko vrijeme koje postavljate je jako kratko, od trenutka kada taj zvanično dođe prijedlog iz Predstavničkog doma, od onog trenutka kada vi postavite ne postoji jednostavno u 15 dana mogućnost da to stavite na sjednicu Savjeta ministara, jer znate u kojim rokovima se moraju zakazivati sjednice Savjeta ministara, utvrđivati dnevni red i zato vas molim kod ovih inicijativa da ipak se daju realni rokovi u kojima se mogu pripremiti odgovori. Hvala vam lijepo.
Hvala predsjedatelju Vijeća ministara. Zastupnički kometar, izvolite.
Evo, ja ću kometar svoj zaista da skratim, mogao bi mnogo duže da pričam, očito da Savjet ministara i predsjedavajući, koji ga predstavlja, ne poštuju ovaj Dom i nisu u onom roku dostavili informaciju koja se od njih traži. Od ova tri pitanja samo ću da dam odgovor na jedno i gdje svaki detalj znamo, kao što zna i jedan broj ovdje, a odnosi se na pileće meso. Pa potpuno je jasno da nemate rješenja za akreditaciju nadležnih laboratorija, svađate se oko toga godinu dana i na kraju će ovo da radi nadležno tijelo ili laboratorija u Venciji, a ne u BiH, ali što nam to ne odgovorite. Odgovorite, ali kad odgovorite eventualno pismeno sledeći put, onda ćete se suočiti sa lavinom nekih drugih pitanja. O ova druga dva ne bih govorio, jer zaista ističe vrijeme i ne bi da ga prekoračim. Hvala Vam, perdsjedavajuća.
Hvala lijepa. Sljedeće zastupničko pitanje, zastupnik Saša Magazinović, izvolite zastupniče.
Zahvaljujem predsjedavajuća. Pozdravljam Vas i sve prisutne u sali. Ja imam jedno kratko pitanje za koje predsjedavajućem ne treba priprema. Pitanje je sledeće – Da li Vas je stid biti na čelu Vijeća ministara koje je zajedno sa ostalim odgovornim natjeralo ljude da u jednom danu voze 500, 700, 1 000 kilometara, da bi povećali sebi i svojim bližnjim šansu za život vakcinišući se u susjedstvu, umjesto da to pravo dobiju u svojoj zemlji?
Hvala lijepa. Predsjedatlje Vijeća ministara, odgovor. Izvolite.
Zoran Tegeltija
Hvala lijepo na postavljenom pitanju. Ton, način ovog pitanja je za neku drugu raspravu. Ono što želim da kažem da nisam sretan zašto građani BiH, zašto građani susjednih zemalja iz regiona su odlazili u Srbiju da se vakcinišu, jer mi nismo obezbijedili dovoljan broj vakcina. Što se tiče mene, moje lične odgovornosti, koje pokušava se kroz medije da se nametne, da se nametne meni lično, mojoj političkoj partiji, to apsolutno ne stoji. U BiH je u ovom trenutku 80 hiljada vakcina koje su stigle i sve te vakcine su stigle jedno kroz aktivnosti koje su provođene preko zajedničkih institucija. Sa druge strane Vlada Republike Srpske je nabavila negdje 45 hiljada vakcina i donacija koja je obezbijeđena za Vladu Federacije od 10 hiljada vakcina, koja je došla za Federaciju BiH iz Srbije. I danas smo razgovarali sa ministrom inostranih poslova i konstatovali da osnovni problem nedovoljne količine vakcina jeste činjenica da farmaceutske kompanije ne poštuju svoje ugovore vezano za nabavku vakcina. Po stoti put ću ponoviti, ako treba, BiH je u septembru prošle godine potpisala ugovore za nabavku vakcina, prije nove godine smo platili te vakcine i te vakcine proizvođači u ovom trenutku su od 1 320 000 vakcina, koje su plaćene, isporučili samo 50 hiljada vakcina, sa najavom da će biti isporuka vakcina, nastavlja se u aprilu takođe iz sistema Kovaks. Sve ono što, drugo što nije bilo u nadležnosti i moći Savjeta ministara mi zaista nismo mogli da uradimo. Očekivanja da će BiH i u aprilu i do kraja marta doći još određenih količina vakcina stvara pretpostavku da proces vakcinacije se ubrza u BiH i bilo bi dobro da znamo zaista koliko je tih vakcina koje su stigle u BiH, koliko je do sada građana vakcinisano, odnosno koliko je utrošeno tih vakcina. Mislim da bi mnogo bolje bilo za sve građane u BiH kada se ne bi bavili podnošenjem krivičnih prijava, kada ne bi optuživali jedni druge već zajednički pokušavali da vršimo prtisak na one koji ne ispunjavaju svoje ugovorne obaveze. Podsjetiću vas da te kompanije imaju milionske ugovore sa fondovima zdravstvenog osiguranja i entiteta i kantona, ali ne žele da ispoštuju obaveze sa isporukom vakcina. Hvala lijepo.
Hvala lijepa. Zastupnički komentar, izvolite.
Broj jedan, ne postoje zajedničke institucije. Broj dva, slagali ste 23. januara da idete u direktnu nabavku, imali ste press konferenciju. Broj tri, je li Vama uopšte jasno koje su razmjere katastrofe? Da je juče umrlo 93, danas 92, da Vam približim to, ovdje u sali je na početku bilo 32 ljudi, to je kao da tri puta svi iz ove sale umru u jednom danu. Je li Vama jasno koje su razmjere katastrofe? Je li Vama jasno da je od početka umrlo 6 112 ljudi, živih bića? Pa da samo minut šutnje održimo za svakog od njih, ovdje bi šutili u Parlamentu duže od četiri dana, neki od nas iz poštovanja, a neki od vas zbog stida, jer trebali ste učiniti, a niste učinili da broj bude manji i nisam zadovoljan odgovorom. Ja sam Vas pitao – je li Vas stid? I jedini tačan odgovor je bio – da stid me. A ono što ste Vi rekli nije odgovor na moje pitanje.
Sljedeće zastupničko pitanje ide od strane zastupnice Mirjane Marinković-Lepić. Izvolite zastupnice.
Hvala predsjedavajuća. Ja pozdravljam sve prisutne, a moje pitanje predsjedavajućem Vijeća ministara se odnosi na provjeru diploma u institucijama BiH. Naime, moje pitanje je, dakle, konkretno – Da li je donijeta odluka o provjeri diploma i ako nije zbog čega nije? Obzirom da već više od godinu dana se ovo pitanje povlači, ovo nije prvi put da ja postavljam pitanje vezano za ovu proceduru, poslanička inicijativa je upućena 24.01.2020. zatim je na Ustavnopravnoj komisiji inicijativa dobila pozitivno mišljenje 25.02.2020. na Predstavničkom domu 26.02. usvojena 2020. Vijeću ministara dostavljeno, dostavljen zaključak 02.03.2020. znači već više od godinu dana se nalazi u proceduri Vijeća ministara. Urgenciju sam slala 16.06. poslaničko pitanje postavila 16.09. i 27.11.2020. godine dobili smo, dobila sam odgovor da je Ministarstvo pravde dalo svoje mišljenje na nacrt odluke koju je predložilo Ministarstvo civilnih poslova i evo znači od 27.11. barem meni je nepoznato da li je odluka o provjeri diploma u institucijama BiH donijeta.
Hvala zastupnici. Odgovor predsjedatelj Vijeća ministara, izvolite.
Zoran Tegeltija
Hvala lijepo. Podsjetiću vas nekoliko puta smo razgovarali o ovoj temi, nekoliko puta smo ponovili stav institucija, da Savjet ministara nema ovlaštenje da donese ovakvu odluku. Isto tako poštujući inicijativu koja je došla od Predstavničkog doma Ministarstvo civilnih poslova je pripremilo ovu odluku i u međuvremenu je pribavilo mišljenje od Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, Centra za informisanje i priznavanje dokumenata na području visokog obrazovanja, Ministarstva pravde, Agencije za zaštitu ličnih podataka i Institucije ombudsmena za ljudska prava. Predstoji još da dobijemo mišljenje Kancelarije za zakonodavstvo i Ministarstva finansija i trezora, nakon toga ovo će Ministarstvo odluku uputiti na Savjet ministara. U ovom trenutku želim da kažem da nisam siguran da li će ta odluka dobiti podršku u Savjetu ministara. Pročitaću vam da je Agencija za zaštitu ličnih podataka, koja je nekoliko odluka ovakve slične vrste oborila ... različitih institucija, napisala je u svom mišljenju – da Savjet ministara nema pravni osnov, odnosno ovlaštenje da podzakonskim aktom propisuje obradu ličnih podataka zaposlenih u institucijama BiH. Prema tome odluka će biti brzo predložena na Savjet ministara, imajući, razmatrajući sva mišljenja koja smo donijeli, opredjelićemo se prema ovoj odluci, iz iskustva koje se dešavalo sa dosadašnjim odlukama koje su na različite načine pripremane i predlagane. Hvala lijepo.
Hvala predsjedatelju. Zastupnica, komentar da li želi? Izvolite.
Da, svakako da želim komentar. Prvo, ja bih rekla da je sramota da se ova procedura oteže ovoliko dugo i da institucije BiH, znači, ne daju potrebna mišljenja više od godinu dana, jer ovo inplicira da ili se neke stvari žele sakriti ili da se možda već unaprijed zna da je jedan dio, možda, diploma nije u skladu sa zakonom. A ja bih ovdje podsjetila, da takođe, da postoji, dakle, odgovor i mišljenje Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH koje opovrgava ovo mišljenje Agencije za zaštitu ličnih podataka, obzirom da i ta, to sam, taj sam odgovor dostavila uz svoje poslaničko pitanje i dakle u mišljenju doslovce stoji – da se ne smije zanemariti činjenica da su u predmetnom slučaju nosioci podataka službenici javnih organa, koji se finansiraju iz javnog budžeta i koji momentom stupanja u javnu službu pristaju raditi za javno dobro i u javnom interesu, stoga ombudsmeni BiH su stava da javni interes u ovakvim i sličnim slučajevima uvijek ima prevagu nad zaštitom privatnosti, posebno ukoliko određeni slučaj prate okolnosti kao što su nepoštivanje zakonske obaveze, postojanje bilo kakvog prijestupa, sudska progreška, zloupotreba vlasti ili nemar u obavljanju službene dužnosti, neovlašteno korištenje javnih fondova itd. Tako da u principu nisam zadovoljna ovim odgovorom, da se preko godinu dana čeka jedan, nacrta jedne odluke i da nam se sad kaže da odluka najvjerovatnije neće biti donijeta iako postoji, dakle, mišljenje, odnosno odgovor Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH, koja je u svakom slučaju .../govornik se upozorava na vrijeme/... institucija koja se bavi ljudskim pravima.
Hvala. Riječ dajem zastupnici Aidi Baručiji, izvolite zastupnice.
Hvala, pozdravljam sve prisutne. Pitanje upućujem predsjedavajućem Vijeća ministara, vrlo je kratko, pitanje se odnosi na zvanične informacije o količini i dinamici pristizanja vakcina.
Hvala zastupnice. Odgovor, predsjedatelj Vijeća ministara. Izvolite.
Zoran Tegeltija
Hvala lijepo. Činjenice, sistem Kovaks – 1 320 000 vakcina, isporučeno 50 hiljada, sledeća isporuka najavljena u, početkom maja 82 400 vakcina. Sistem Evorpske unije – 892 000 vakcina, prva isporuka stiže u drugoj polovini aprila, 650 000 vakcina Fajzer za zemlje Zapadnog Balkana, s tim što će prva isporuka biti 140 000 vakcina. Još uvijek nije definisana raspodjela vakcina prema pojedinim zemljama, to se potpisuje ... pojedinačni ugovori, ali BiH po bilo kom kriterijumu ne može dobiti manje od 30% tih vakcina, to znači i nastavlja se isporuka sukcesivno. Procjena je da će u drugom kvartalu kroz ovaj sistem biti obezbjeđeno između 120 i 150 hiljada vakcina, to su sve vakcine Fajzer, znaju se u ovom trenutku, znaju se u ovom trenutku isporučioci. BiH je od EU kroz ovaj sistem nabavke vakcine dobila 13.750.000 eura, te ćemo vakcine mi plaćati zemljama preko kojih će biti isporuka, za Fajzer, za zemlje Zapadnog Balkana zadužena je Austrija. Zvanična ponuda koju smo dobili i koju smo prihvatili jeste isporuka AstraZeneke do kraja mjeseca maja od 380 hiljada isto kroz sistem Evropske unije iz ovih 13.750.000 eura, od čega je 85% sredstava mora ići za vakcine, a 15 za onaj vakcinalni materijal i sisteme, hladne sisteme za čuvanje vakcina. Pored toga u ovom trenutku je ... traje regionalna incijativa za zemlje Zapadnog Balkana o nabavci vakcine, nosilac tog projekta je Republika Srbija. Mi smo to, kad smo dobili ponudu, provjerili sa entitetima da li su zainteresovani za nabavku ovih vakcina i dobili smo potvrdu da Federacija želi da nabavi 300 hiljada tih vakcina, Republika Srpska 40 hiljada vakcina i Brčko distrikt 10 hiljada vakcina. Ne postoje još uvijek sigurni rokovi za ... kada bi isporuke ovih vakcina bila vezna za ovu zajedničku regionalnu nabavku. Ono što moramo da znamo da ove su informacije oko isporuka dosta šture i da nam se često dešavalo da su one rokove koje su sami potvrđivali međusobno pomjerali. Ono, u ovom trenutku hoću samo da kažem, još jedanput da ponovim, da je do kraja mjeseca marta u BiH će ući 130 hiljada vakcina, 50 hiljada Kovaks, 30 hiljada iz Turske i 50 hiljada iz Kine, oko 50 hiljada vakcina je nabavila Repulika Srpska i 10 hiljada Federacija, donacija iz Srbije, što je ukupno 190 hiljada vakcina do kraja mjeseca marta. Ja se nadam da će ove vakcine biti vrlo brzo dostupne građanima BiH. Hvala lijepo.
Zahvaljujem se uvaženo predsjedavajućem. Da li uvažena zastupnica želi komentarisati odgovor na?
Ne želim, ne.
Hvala najljepša. Idemo dalje, riječ dajem uvaženoj zastupnici Editi Đapo, izvolite.
Hvala cijenjeni dopredsjedavajući. Moje poštovanje kolegicama i kolegama, kao i predstavnicima Vijeća ministara. Moje pitanje upućeno je ministrici Turković, koja, ja vjerujem, od početka od kada je imenovana niti jedno nije prisustvovala sjednici Parlamenta BiH, što ustvri pokazuje njen odnos prema ovom najvišem Domu i najvišem tijelu, a samim tim direktno i prema građanima BiH, jer očigledno ministrica Turković ne želi odgovarati ovdje pred nama. Obzirom da je najveća smrtnost uzrokovana COVID-19 u BiH u odnosu na cijeli region, cijelu Evropu, pa i šire i da smo jedina zemlja koja dobiva vakcine, pogotovo prostor Federacije na način da, koji predstavlja sadaku, gdje zbog propusta sa nabavkom milion, recimo, milion vakcina koje je pronašao naš ambasador u Rusiji, zbog propusta ministrice Turković Bosanci i Hercegovci, a pogotovo prostor ...Federacije su najugroženiji u ovom momentu. Vlada Federacije BiH sada vrlo teško, odnosno nikako, kao i građani BiH, ne mogu nadoknaditi izgubljeno vrijeme i priliku koju smo imali da u tako kratkom vremenskom periodu nabavimo neophodne vakcine za naše građane. Ponukana svim ovim, ja ću postaviti pitanje ministrici Turković, iako ona nije tu da odgovori, ali me interesira – Zašto niste poduzeli sve potrebne aktivnosti, kada smo dobili pismo od ambasadora BiH u Rusiji, o mogućnostima direktne nabavke vakcine, u smislu da ste taj dopis trebali hitno poslati na resorna ministarstva i urgirati po nekoliko puta dok ne dobijete određeni odgovor, a valjda nije bilo teško ni nazvati svoju kolegicu u civilnim poslovima, pa vidjeti koje su potrebe i Federacije i Republike Srpske i Distrikta Brčko? Pitam se – Zašto niste urgirali da se ova tačka nađe na dnevnom redu Vijeća ministara, obzirom da ste dopredsjedavajuća Vijeća ministara i obnašate najveću funkciju, je li, jednog Bošnjaka, zašto niste ovaj akt ambasadora iz Rusije dostavili na Koordinacioni tijelo za prirodne i druge nesreće? Koje je sada u potpunosti ugašeno, a svjedočili smo na početku pandemije, dok je ministar Radončić vodio ovo tijelo, da su se tu koordinirale sve potrebe cijele BiH, kao i mjere koje su bile potrebne da se donesu za čitav prostor BiH. Nadam se da ću dobiti odgovor od ministrice Turković. Hvala.
Hvala zastupnici Đapo. Odgovor ministrica vanjskih poslova BiH, ali vidim nije nazočna tu, pa predsjedatelj Vijeća ministara, da li netko ispred Vijeća ministara želi dati odgovor ili ćemo ostaviti za. Dobro, hvala. Komentar zastupnica, izvolite.
Predsjedavajuća, pa evo šta da iskomentarišem nego ono što sam rekla na početku. Ministrici Turković je sada važnije obilaziti arapske zemlje i ugovarati investiranje za BiH umjesto da obiđe direktno proizvođače vakcina i ugovori da čim prije stanemo u red da dobijemo vakcine. Hvala.
Hvala lijepa. Sljedeće zastupničko pitanje, zastupnik Branislav Borenović, izvolite zastupniče.
Hvala uvažena predsjedavajuća. Moje pitanje je predsjedavajućem Savjeta ministara, a tiče se one obaveze koju je Parlament donio još 09. decembra prošle godine. Mi smo tada većinom glasova donijeli odluku da se obaveže Savjet ministara BiH da u roku od 30 dana pripremi prijedlog zakona o izmjenama ili dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost, kojom bi se smanjila stopa PDV-a na sve pružene usluge u turizmu, ugostiteljstvu i putničkom saobraćaju sa 17 na 5% sa ograničenim rokom trajanja i da ova navedena niža stopa za najviše pogođene privredne grane se primjenjuje do 31.12.2022. godine. Vi ste imali obavezu da u roku od 30 dana dostavite izmjene i dopune ovog Zakona u Parlament koji je donio takvu odluku, kojom je obavezao vas u Savjetu ministara da smanjite stopu PDV-a sa 17 na 5% za, ponavljam, ugostiteljstvo, turizam i putnički saobraćaj. To su najviše pogođene privredne grane Kovidom-19, a svjedoci smo u posljednjih nekoliko sedmica koliko ostavlja dramatične posljedice na njihovo poslovanje. Četiri mjeseca ignorišete odluku Parlamenta, četiri mjeseca ne dostavljate zakonsko rješenje i neću uopšte da govorim da li je nekoga u Savjetu ministara, ko se s tim bavi, stid, sramota, ja ovdje govorim o obavezi i vašoj odgovornosti da ovo zaista uradite.
Zahvaljujem zastupniku. Odgovor, predsjedatelj Vijeća ministara, izvolite.
Zoran Tegeltija
Hvala lijepo na postavljenom pitanju. Prvo, procedura usvajanja, izmjene i dopune ili novog Zakona o PDV-u i svim tzv. indirektnim porezima jasno je preciziran i definisano da promjena, izmjena tog Zakona mora da krene od Uprave za indirektno oporezivanje i da bez toga Savjet ministara ne može sam utvrđivati prijedlog toga Zakona. U toj proceduri, naravno, uključeni su i komisije ili odbori, kako se zovu, za finansije i privredu ili su jedni ... ili samo za finansije i entiteta i Parlamenta BiH. Imajući to u vidu mi smo ovu Vašu inicijativu proslijedili Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje, Uprava za indirektno oporezivanje nas je prije nekoliko dana upoznala o svom stavu vezano za ovu inicijativu, odnosno za prijedlog za izmjenu Zakona o PDV-u. Taj stav u ime Upravnog odbora pripremila je Uprava za indirektno oporezivanje, taj stav je na pet stranica i zbog toga je vrlo opširan i on će biti dostavljen Predstavničkom domu, da svi se upoznate sa tim stavom, a ja ću pročitati samo dvije rečenice iz ovoga mišljenja koje oslikava zašto Upravni odbor smatra da nisu stvoreni uslovi za izmjenu Zakona na ovaj način na koji ste Vi predložili. Izmjena i dopuna, citiram, izmjena i dopuna Zakona na ovakav način mogla bi prouzrokovati nesagledive posledice za sve nivoe vlasti u BiH, PDV kao indirektni porez se ni u jednoj državi, u kojoj postoji, ne korisit za prevazilaženje krize, završen citat. Ovo su stavovi onih koji mogu pokrenuti inicijativu za izmjenu ovog Zakona, izuzev onih procedura koje mogu da urade sami poslanici. Hvala vam lijepo.
Zahvaljujem predsjedatelju Vijeća ministara. Zastupnički komentar, izvolite.
Za mene je taj odgovor, ako je tačan, Uprave za indirektno oporezivanje sramotan. Ovdje se radi o svega 1% prihoda od PDV-a u jednoj godini, obzirom na obim poslovanja ovih sektora koji godišnje rade, radi se o nekih 50 miliona konvertibilnih maraka maksimalno, koje bi ostale u sektoru turizma, ugostiteljestva i putničkom saobraćaju, a to kad prevedeta na svaku instituciju u ovoj zemlji to je negdje manje od 1% njihovih prihoda. Da se svako odrekne jednog automobila i nabavke napravio bi veliku stvar za ove ljude koji su stravično pogođeni pandemojom COVID-19, a posebno je netačna izjava da to niko nije uradio, Njemačka je prva uradila i smanjila je stopu PDV-a za sve grane privrede i to na period koji je čak i duži od ovoga o kojem mi gorovimo i neke druge zemlje i zaista nam dostavite konačno jednom pisani odgovor i dođite u ovaj Parlament, donesite zakon pa ga onda obarajte, radite šta hoćete sa svojom skupštinskom većinom.
Zahvaljujem zastupniku. Ovim smo iscrpili zastupnička pitanja. Sada prelazimo na utvrđivanje dnevnog reda. Što se tiče izmjena dnevnog reda sjednice želim napomenuti sljedeće, na dnevni red su dodane: Točka 5. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama (P.Z.E.I.), predlagatelj: Vijeće ministara BiH, skraćeni postupak (prvo čitanje). Točka 16. Imenovanje dva predstavnika akademske zajednice i jednog predstavnika nevladinog sektora u Povjerenstvo za izbor i praćenje rada Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, podnositelj Izvješća o utvrđivanju rang-liste uspješnih kandidata: Privremeno zajedničko povjerenstvo obaju domova Parlamentarne skupštine BiH za provođenje procedure imenovanja dva predstavnika akademske zajednice i jednog predstavnika nevladinog sektora u Povjerenstvo za izbor i praćenje rada Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, od 17. 3. 2021. godine. Točka 17. Izbor sedam članova Upravnog odbora Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranja kvalitete, podnositelj Izvješća o utvrđivanju prijedloga rang-liste kandidata: Privremeno zajedničko povjerenstvo obaju domova Parlamentarne skupštine BiH za provođenje procedure izbora sedam članova Upravnog odbora Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranja kvalitete, materijal od 24. 3. 2021. Točka 22. Davanje suglasnosti za ratificiranje Sporazuma o financiranju Programa aktivnosti prekogranične suradnje Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2018. – 2020. za 2019. godinu, između Europske unije, koju zastupa Eurposka komisija, i Bosne i Hercegovine, koju zastupa Direkcija za europske integracije, i Vlade Crne Gore, materijal od 22. 3. 2021. Točka 23. Davanje suglasnosti za ratifikaciju Amandmana broj 2 na Ugovor o financiranju zaključen između Bosne i Hercegovine i Europske investicijske banke, dana 19. svibnja 2014. u Sarajevu i 5. lipnja 2014. u Luxembourgu, s naknadnim izmjenama (Ugovora o financiranju) – Distribucija električne energije u BiH/B, materijal od 22. 3. 2021. Točka 24. Davanje suglasnosti za ratifikaciju Sporazuma o financiranju između Bosne i Hercegovine i Međunarodnog fonda za poljoprivredni razvoj (IFAD) za Projekt poljoprivrednog razvoja i ruralnih poduzeća (READP), materijal od 22. 3. 2021. Sa ranijeg dnevnog reda na zahtjev Zajedničkog povjerenstva za ljudska prava skinute su sljedeće točke: Točka 14. Prijedlog strategije za prihvat i integraciju državljana Bosne i Hercegovine koji se vraćaju u Bosnu i Hercegovinu po osnovu sporazuma o readmisiji i Akcijski plan za razdoblje 2020. – 2023., podnositelj: Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, materijal od 24. 2. 2021. i Točka 20. Razmatranje zastupničke inicijative zastupnika iz Kluba SDA, koja glasi: „Traži se od ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Miloša Lučića da razriješi predstojnika Ureda ministra za ljudska prava i izbjeglice Mladena Božovića i izvijesti Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH o poduzetim mjerama u roku od 15 dana od dana usvajanja ove inicijative“, materijal od 16. 2. 2021. godine. Na zahtjev Zajedničkog povjerenstva za obranu i sigurnost BiH s ranijeg dnevnog reda skinute su: Točka 12. Informacija o stanju sigurnosti u Bosni i Hercegovini u 2018. i 2019. godini, podnositelj: Ministarstvo sigurnosti BiH, materijal od 1. 3. 2021. Točka 19. Razmatranje zastupničke inicijative zastupnika iz Kluba SDA, koja glasi: „Predlažemo da Ministarstvo obrane BiH za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH pripremi izvješće o uvjetima rada pripadnika Oružanih snaga BiH, obuhvaćajući njihov službeni, osobni, obiteljski i ukupni društveni standard, te da eventualno predloži mjere za poboljšanje standarda pripadnika Oružanih snaga BiH“, materijal od 16. 2. 2021. i Točka 21. Razmatranje zastupničke inicijative Aide Baručije, Branislava Borenovića, Dženana Đonlagića, Edite Đapo, Jasmina Emrića, Mirjane Marinković-Lepić, Saše Magazinovića i Jasmina Emrića, dva puta ovdje stoji, „kojom se traži da Udarna grupa za borbu protiv trgovine ljudima i organizirane ilegalne imigracije, putem Ministarstva sigurnosti BiH i Vijeća ministara BiH, dostavi Parlamentarnoj skupštini BiH izvješće o radu za razdoblje 2018. – 2020., materijal od 24. 2. 2021. Otvaram raspravu o predloženom dnevnom redu. Za raspravu se javio zastupnik Dženan Đonlagić, izvolite zastupniče.
Zahvaljujem predsjedavajuća. Dobar dan svima, pozdravljam sve prisutne. U proceduru sam dostavio prijedlog za dopunu i izmjenu dnevnog reda 18. sjednice Predstavničkog doma, zakazane za danas 30.03., koja glasi: Donošenje odluke o izboru i stupanju na funkciju i prestanku funkcije člana Centralne izborne komisije BiH. Naime, šta nas je ponukalo da uputimo ovaj zahtjev? Prvo, pravni osnov na kojem se temelji ovaj prijedlog se nalazi u dva člana Izbornog zakona BiH, to je član 2.5. stav (2) i stav (6) rečenica druga, a u vezi člana 2. tačka 6.a) stav (2). Naime, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH se našao u identičnoj situaciji kao i prije 12 mjeseci. Zastupnički dom po navedenim članovima Izbornog zakona sam bira potrebnog kandidata i to u slučaju kada se lista kandidata, a koju provodi komisija, ne dostavi Zastupničkom domu BiH 30 dana prije isteka mandata članu za kojega se vrši izbor. I sada se u slučaju izbora jednog člana Centralne izborne komisije radi o identičnoj situaciju u kojoj je ovaj Dom prije, bio prije 12 mjeseci. Naime, jednom članu CIK-a mandat ističe za manje od 48 sati, a lista uspješnih kandidata još uvijek nije dostavljena Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Dakle, više nego jasno je da nije ispoštovan zakonski rok od 30 dana prije isteka mandata da se dostavi lista kandidata. Shodno tome Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH ima zakonski osnov da postupi, te sam direktno izabere člana CIK-a BiH iz reda Hrvata u ovome konkretnom slučaju. Na kraju, rekao bih, ne samo da postupi, već Zastupnički dom sada ima i obavezu da sve članove CIK-a BiH, pod znacima navoda, vrati u zakonske okvire sa aspekta imenovanja, jer za manje od 48 sati ova vrlo važna državna institucija neće biti u punom kapacitetu, niti u punom sastavu djelovanja. Veliku odgovornost za to, zapravo, .../govornik se upozorava na vrijeme/... nosi ta imenovana komisija koja je negdje u postupku, a Zastupnički dom ima obavezu da u skladu sa Izbornim zakonom u ovom konkretnom slučaju postupi i CIK-u omogući da u punom sastavu i u punom kapacitetu obavlja svoje zakonske poslove. Hvala.
Hvala. Sljedeći za raspravu, zastupnik Nenad Stevandić, izvolite zastupniče.
Hvala lijepo. Ono što je glavna tema, koja se nameće ovih dana, vezana je za vakcinaciju i povećanje broja i zaraženih i povećanju smrtnosti, o čemu raspravljamo i gdje veoma često nemamo ni mjere, ni strpljenja da to objektivno sagledamo, ja bih u skladu sa tim na osnovu člana 71. Poslovnika uputio zahtjeva da se danas stavi nova tačka dnevnog reda – Donošenje zaključka kojim Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH traži od Savjeta ministara i Agencije za lijekove i medicinska sredstva da hitno, a najduže sedam dana od dana donošenja ovog zakaljučka, izrade i u Parlamentarnu skupštinu po hitnom postupku upute prijedlog izmjena i dopuna Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH, kao i da usvoje odgovarajuće izmjene Pravilnika o postupku i načinu izdavanja dozvole za stavljanje lijeka u promet, s ciljem omogućavanja da se vakcine, odnosno sredstva za imunizaciju protiv virusa korona, čiju je upotrebu prethodno odobrila Agencija za lijekove Evropske unije (EMA) ili nadležne institucije susjednih zemalja koje se graniče sa BiH, kako bi se navedena sredstva za imunizaciju mogla odmah staviti u upotrebu na teritoriju BiH, smatrajući da su već registrovana, a ovakve izmjene pomenutog i navedenog Zakona i podzakonskih akata važile bi do okončanja, proglašenja pandemije, proglašene pandemije. U obrazloženju ne treba biti neki veliki analitičar i vidjeti u kakvim smo problemima i ja ću vas podsjetiti da moju inicijativu, koju ste jednom odbacili, pa poslije toga usvajali gdje se čekalo skoro mjesec dana, o traženju, koje je i kolega Zvizdić takođe upućivao, da Agencija koristi član 38. vezano za interventni uvoz i taj član je korišten za sve ove vakcine koje su došle trenutno u BiH. Sramota je naša da smo to odbacivali zato što je to predložio neki Nešo, Mirso ili ne znam ni ja zbog čega, ja vas sad molim da tu grešku ne ponovite. Zašto mislim da je ovo bitno? Znači, BiH graniči sa Srbijom, Hrvatskom i Crnom Gorom, tu se nalazi navjeći broj stanovništva sa dvojim državljanstvom, najveći broj rođačkih, prijateljskih veza i to su otprilike stanovništva sa istim i halo grupama i da ne ulazim sad u genetiku, nego da kažem da su sredstva za imunizaciju u tim zemljama, dakle, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori suštinski sredstva koja BiH već koristi, naročito vezano za ove vakcinacije koje se obavljaju u Srbiji. Smatrajući da su ta sredstva već registrovana u BiH u toku pandemije skratićemo korisno vrijeme za upotrebu tih sredstava za imunizaciju i svaki građanin BiH će to, ta sredstva dobiti mnogo ranije, jer i sam postupak registracije vakcine traje jako dugo. Mi poštovane kolege, kao što znate, mnoge evropske konvencije primjenjujemo direktne, a one se ne odnose baš na direktno spasavanja života. Bio bi red da i ovo uradimo u smislu da primjenjujemo direktno sve ono što je registrovano u Evropskoj uniji i u zemljama koje nas, koje su nam pogranične. A sa druge strane da ne mislite da bi se sa tim izgubio bilo kakav suverenitet Bosne ili Hercegovine, ovaj, to bi vrijedilo dok traje pandemija, a isti zakoni bi ostali na snazi koji su vezani za tzv. kontrolne serije. Znači, svaka serija vakcina koja dođe iće opet u Agenciju na provjeru, ali ćemo smanjiti korisno vrijeme, odnosno spriječiti gubitak vremena kao što smo već imali gubitak vremena nepotrebnim odlaganjima oko interventnog uvoza. Takođe bih apelovao da shvatite da je ovo što sam napisao za Agenciju za lijekove nepredviđenost pandemije je takva da je Agencija morala da promijeni mnogo svojih pravilnika, time bi se izbjegle i afere i oko srebrenih malina i oko sličnih afera koje imaju. Mi smo trebali da sugerišemo to, ovdje sam nekoliko puta ponavljao, niko me nije čuo, a nisu ni gospoda u Savjetu ministara, da se kada su vanredne situacije mijenjaju pravilnici Agencije za lijekove, da bi se hitnost postupka zaštitne opreme, rukavica, respiratora i svega toga učinila bržim, prohodnijim i ovaj bi zakon dok traje pandemija, koji predlažem, regulisao te obe stvari. Znači, direktna ova registracija, odnosno smatranje registrovanim sredstava za imunizaciju, vakcina iz EU i zemalja koje su nam, graniče sa BiH, a isto tako i obaveza za Agenciju za lijekove da izmijeni, da kažemo, mnoge .../govornik se upozorava na vrijeme/... vezane, koji su neophodni za bržu i prohodniju nabavku opreme, lijekova u toku pandemije virusa korona. Hvala lijepo.
Hvala zastupniku. Sljedeći za raspravu o dnevnom redu javio se zastupnik Dragan Mektić, izvolite zastupniče.
Hvala. Poštovane kolegice i kolege, ja ću možda na neki način biti i dosadan što već evo na trećoj sjednici inzistiram neke stvari, naprosto smatram da imam obavezu, a da i mi svi prema tome trebamo da imamo određenu odgovornost. Od 2018. godine kako je, su bili izbori i kako je konstituisan ovaj Parlament, mi nismo imali nijednu ozbiljnu radnu sjednicu ovog Parlamenta. Mi nijedan ... nijednu tačku nismo imali ozbiljnog dnevnog reda, da se tiče određenih reformi, koje su i u interesu građana BiH, određenih reformi koje dovode do usklađivanja naših zakona sa evropskim standardima, pa ako hoćete i direktiva, bavimo se trivijalnim, bespotrebnim stvarima, informacijama, zaključcima, predlozima raznoraznim, koje u suštini ne znače ništa. Pogledajte parlamente u okruženju, u Hrvatskoj svaki dan zasjeda i parlament, imate određene aktivnosti u parlamentu, to možete vidjeti i na drugom ili kom već programu koji to direktno prenosi. Pogledajte Republiku Srbiju, isto tako svaki dan na drugom programu možete vidjeti aktivnosti. Pogledajte ako hoćete i Parlament Republike Srpske zasjeda po pet, šest dana i raspravlja o ključnim stvarima, donosi zakone itd. samo mi ovdje pričamo je li nekoga nešta stid, jel' nekoga nešta sramota. Prema tome, ja ponovo predlažem da se prekinu ovakve sjednice, pa između ostalog i ova 18. sjednica Predstavničkog doma, da se zasjedanje nastavi kad se steknu uslovi da se na dnevnom redu nađu reformski zakoni i teme bitne za rješavanje EU-integracija i ključnih problema naših građana, a da se do tada, pošto toga nema, poslanici odreknu primanja, odnosno plate sve dok ne počnemo ispunjavati ključna, ključne naše nadležnosti koje su u interesu ove države. Sad je malo prije gospodin Magazinović postavio pitanje, je li te stid i ovo, ono. A je li nas sramota za ovo što radimo, odnosno što ništa ne radimo, da primamo platu i da imamo obavezu samo jedan dan u mjesecu. Plata je naša pet hiljada, odvojeni život, troškovi smještaja šest hiljada, rade privilegije i ljudi ne znam da li vam je, da li ste svjesni građani negoduju zbog toga, građani su nezadovoljni i molim vas kao Kolegij nemojte ovo skidati .../govornik se upozorava na vrijeme/... ne ide na glasanje, izvinjavam se, samo da se na, pozovem na Poslovnik u kome kaže .../govornik se upozorava na vrijeme/... da Poslovnik ima pravo predlagati dopune dnevnog reda .../govornik se upozorava na vrijeme/... dnevnog reda, a da je Parlament dužan o tome da se izjasni..../govornik se upozorava na vrijeme/... stavite na dnevni red i neka se Parlament izjasni. Hvala.
Hvala zastupniku. Zastupnik Branislav Borenović, rasprava, izvolite zastupniče.
Hvala. Vezano za ovaj prijedlog zaključka oko nekih izmjena zakonskih rješenja i to onih članova i onih pravilnika koji u suštini već imamo, mi po članu 38. imamo zakonsko rješenje u kojem se dozvola u doba pandemije izdaje odmah, odmah i imamo situaciju da kada dođe vakcina mora proći jedino kontrolu kvaliteta u laboratoriji i to se mora uraditi, jer se može desiti da vakcina koja ima odobrenje i evropskih, Evropske agencije za lijekove u transportu izgubi neku svoju vrijednost, putuje dugo, nema dovoljnu temperaturu da se čuva, mora proći taj dan, dva, koliko smo vidjeli, primjetili da to traje maksimalno dva dana u zvaničnim laboratorijama naše Agencije za lijekove. Pa nemojte da se igramo ljudi ovdje nekih stvari koje mogu biti vrlo opasne. Ako ćemo dozvoliti da vakcina dođe, padne s neba i odmah ide u upotrebu bez bilo kakve kontrole, onda pravimo neku vrstu opasnog presedana. Ako je to namjera, mada sam čuo da je namjera da ostane kontrola kakva je dosad bila, onda se postavlja ključno pitanje – šta je smisao ovog zaključka? Ako već imamo rješenja koja propisuju da se dozvola dobija odmah i da se mora, koliko smo vidjeli, traje dan, dva maksimalno
Uvaženi zastupniče, da li imate u skladu sa Poslovnikom prijedlog za izmjenu, odnosno dopunu dnevnog reda konkretno?
Ja imam pravo da kažem svoj stav povodom predložene tačke dnevnog reda koja je nova..
Nema rasprave, možete se javiti samo za repliku, Vi ste se javili kroz, ovaj, raspravu o dnevnom redu.
Evo, javiću se za repliku onda.
Eto, izvolite. Zastupnik Nenad Stevandić, ispravak krivog navoda.
Odustajete, je li?
Zastupnik Branislav Borenović, ispravak krivog navoda, izvolite zastupniče.
Da ponovim, znači, ovaj zaključak u suštini već imamo ugrađen u zakonsko rješenje, imamo. Nemam ništa protiv da ga ponovimo, ali ima jedna stvar koja je vrlo interesantna, u njemu se kaže „odmah stavi u upotrebu“. Vrlo je važno da prije nego što se stavi odmah u upotrebu samo da prođe onu zakunsku kontrolu kvaliteta isključivo iz razloga što ta vakcina ili bilo koja vakcina će doći nekim transportnim sredstvom u BiH i može izgubiti na kvalitetu. Koliko sam shvatio iz obrazloženja, da nije namjera da se to uradi, ali se onda postavlja upitnost šta dobijamo sa ovim zaključkom, osim ako želimo da, ne znam ni ja, to promovišemo na neki sebi svojstven način, nemam ništa protiv, nemam ništa protiv, ako hoćete hajmo ukinuti i kontrolu kvaliteta. Hajmo ukinuti i to, nemam ništa protiv, al' ko će snositi posljedice, ako vakcina koja nekad možda putuje pet dana ili sedam dana, dođe u ovu zemlju i izgubi na onom kvalitetu koji ima i napravimo neželjenu posljedicu po pitanju zdravlja ljudi... postavlja pitanja koja su potpuno logična, opravdana. Imamo član 38. koji je propisao da direktor Agencije može odmah, i to radi, u slučaju pandemije staviti u upotrebu neki lijek, u ovom slučaju vakcinu. Imamo određene laboratorijske nalaze koji se trebaju uraditi, ne vidim potrebu, al' ako smatrate nemam ništa protiv, samo mi razjasnite ovo da li će, da li će u tom slučaju vakcina proći kroz laboratorij, ovlašten laboratorij samo ispita supstanca da li odgovara onome što je, naravno, u dozvoli Evropske agencije za lijekove i naravno regulatora u okruženju, nemam ništa protiv, eto to je.
Zastupnik Nenad Stevandić, ispravak krivog navoda, izvolite zastupniče.
Ja zaista ne znam zašto se kolege Borenović uopšte javio, decidno sam rekao da svaki lijek, vakcina, koji god dođe u BiH mora da prođe kontrolu kvaliteta serije, to sam decidno rekao i evo ponvaljam. Al' govorim vam o gubitku korisnog vremena vezano za registraciju, ko će i razmišljam unaprijed, u ovoj trci oko vakcina možda će sutra biti ograničen uvoz u zemlje koje nisu registrovale tu vakcinu, ako imamo proces da priznajemo registraciju iz Srbije, Hrvatske, Crne Gore i Evropske unije, onda smo u prednosti. Ili ćemo možda braneći, ne znam ni ja kakve partijske kolege ili to sve ostalo, doći sutra u poziciju da čekamo, kao što smo čekali, da se registruje vakcina, a ona će se normalno upotrebljavati u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i onda ćemo opet svaljivati na nekoga drugog krivicu. Znači, namjera nije da se izbjegne kontrola, ja sam ljekar, pripremam se, rekao sam pet puta, svaki lijek koji uđe u BiH ... mora proći kontrolu i ovi lijekovi koje mi koristim stotine godine, kardiološki i to, kad god dođe nova serija ona ide u kontrolu, u nadležnu laboratoriju, to je, to je Očenaš, Sveto pismo, alfabet, znači ne može bez toga i to nije tema ovoga, tema je da ne gubimo korisno vrijeme. Ne razumijem uopšte zašto neko ko je dobro čuo šta sam ja rekao pravi bilo kakav problem oko najbolje moguće, najplemenitije namjere koja govori o ravnopravnosti u BiH, o ravnopravnosti sa regionom, o brzini imunizacije koja će nam smanjiti stopu oboljevanja, smanjiti stopu smrtnosti, učiniti kurentnijom i brži oporavak privrede, vratiti BDP na neki normalan, da kažemo, ovaj iznos ili normalni pad, jer smo trenutno tu posljednji. Ne razumijem zašto od svega pravimo problem i zašto ne vidimo šta je to plemenita namjera, da li treba da ovdje tablicu množenja dva plus dva četiri, podijelimo svakom poslaniku da vidi je li to svarno 2+2=4 da provjeri na kompjuteru. Molim vas lijepo, nemojte se igrati sa stvarima, neznanje ne opravdava.
Hvala zastupniku. Branislav Borenović, ispravak krivog navoda, izvolite zastupniče.
Pa ja zaista ne znam šta Vi mijenjate, kad to sve imamo. Pa čuli ste predsjedavajućeg Savjeta ministara, da nije bio niti jedan problem za ovo vakcina što je došlo, da uđu u upotrebu i to u vrlo ... najkraćim mogućim rokovima, ništa ovo neće pomoći, pa nemojte da pričam sad ja šta je Vaša namjera. Šta je Vaša namjera da ovdje predlažete nešto što već imamo, osim potrebe da se predstavite kao spasilac naroda u ovoj zemlji, ali imamo to čovječe, ne znam šta postižete kad to sve imamo i tih sad neki igre riječi, a zakon je porpisao ovo što Vi predlažete. Pravilnik je propisao ovo što Vi predlažete, mislim ne znam šta hoćete, šta? Evo registrovana je vakcina za dva dana, registrovana je, odobren je uvoz za dva dana – šta je problem? Hoćete za dan? Pa moramo ukinuti onda laboratoriju, može i za sat vjerovatno, predložite. Ali nema potrebe ljudi da se mi ovdje nadmudrujemo oko nečega što već ima, a čuli smo od nadležnih ljudi u institucijama ove zemlje da tu nema problema, da zakoni nisu problem, problem je kako da vakcina dođe, kako da se kupi i isporuči na vrijeme, da dođe na carinski terminal, da li na aerodromu jednom, drugom, trećem, da li na graničnom prelazu jednom, drugom, trećem, to je najveći problem. Ona kad dođe na carinski terminal po važećim zakonskim propisima, koliko vidim, ona u roku dva dana će biti u upotrebi. Šta se smijete, što se smijete? Hajd recite da neće, hajte recite, to što Vi hoćete da u tom nekom stranačkom plijenu da se hvatate Agencije za lijekove, znam ja šta je Vaša cilj i namjera o tome, o tom potom.
Zastupnik Nenad Stevandić, ispravak krivog navoda, izvolite zastupniče.
Kao što rekoh, neznanje ne opravdava. Nijedna od ovih vakcina koje su ušle u BiH, i poštovani kolega Borenoviću, vidite nije registrovana. Registracija, sad ste pričali da je registrovana, znači, nisam vidio da neko toliko može da lupa gluposti i govori stvari koje su neprihvatljive logički, moralno, zakonski, nijedna nije registrovana, privremeni uvoz je vezan za uvoz neregistrovanih sredstava u BiH. Ja sam vrlo razumno izrazio zabrinutost da sutra možda nećeš ni moći da dobiješ vakcinu koja nije registrovana u BiH i pokušao da preskočim to što je ovaj, da ne čekamo s registracijom. Znači, osnovni pojmovi su registrovano i neregistrovano u BiH. Privremeni uvoz ili interventni uvoz, član 38. o kome smo pričali je vezan za neregistrovane lijekove, sredstva za imunizaciju. Samo potpuna neznalica može da raspravlja o terminima koji se međusobno isključuju, ono što je uvezeno interventno ne bi ni bilo uvezeno interventno da je registrovano. Nemoguće je registrovati na taj način da se nešto što se privremeno uveze smatra i registracijom, ne, ne bi se zvao privremeni ili interventni uvoz. Ja, boli me briga za partije, boli me briga ko je čiji direktor Agencije, ovo je vezano za Parlament BiH i Savjet ministara, možete da volite kojeg god hoćete funkcionera, da ga branite, ovdje je riječ o čistoj plemenitoj namjeri da se smatraju registrovanom sva sredstva za imunizaciju koja su registrovana u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i EU.../govornik se upozorava na vrijeme/... to nema veze s politikom.
Zastupnik Branislav Borenović, povreda Poslovnika, izvolite zastupniče.
Vi ste čuli nekoliko riječi koje su zaista uvredljive i koje su klasična povreda Poslovnika, ja nisam rekao nijednu ružnu riječ za Vas, gospodine Stevandiću, al' kad već hoćete da kažete o registraciji, stavite onda riječ registracija u ovaj zaključak.
Uvaženi zastupniče, recite na koje se povrede
Stavite pa će to biti potpuno drugačije.
Uvaženi zastupniče. Hvala lijepo. U ovom trenutku iscrpili smo rasprave o izmjenama i dopunama dnevnog reda današnje sjednice, evo nakon toga slijedimo redosljedom prijava po izjašnjavanju. Prvi za prijedlog oko izmjena današnjeg, dnevnog reda današnje sjednice je bio prijedlog zastupnika Dženana Đonlagića. Prijedlog glasi – Donošenje odluke o izboru i stupanju na funkciju i prestanku funkcije člana Centralne izborne komisije BiH. Ovdje nemamo niti prijedloga odluke o razrješenju, niti prijedloga odluke o imenovanju, stoji rečenica – molim da službi Sekretarijata i svim zastupnicima dostavite navedeni prijedlog kao i odgovarajuću odluku. Evo, nije poslovnički na neki način, utemeljeno jeste da se izjašnjavamo, ali nije napravljena u formi kao što je to bar ovdje navedeno. Tražim od zastupnika da se izjasnimo o prijedlogu zastupnika Dženana Đonlagića, da se u današnji dnevni red uvrsti – Donošenje odluke o izboru i stupanju na funkciju i prestanku funkcije člana Centralne izborne komisije BiH. Od ukupno 37 nazočnih – za 10, protiv 16, uzdržanih 11. Ne postoji opća većina. Konstatiram da prijedlog zastupnika Dženana Đonlagića za uvrštavanje točke dnevnog reda – Donošenje odluke o izboru i stupanju na funkciju i prestanku funkcije člana Centralne izborne komisije BiH nema opću većinu. Prelazimo na prijedlog dva, zastupnika Nenada Stevandića. On se takođe poslovnički, ali imali smo tu praksu i do sada, pa smo se u skladu s tim ponašali i izjašnjavali smo se o prijedlozima zaključaka, pa i u ovom slučaju da se donošenje zaključka kojim – Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH traži od Vijeća ministara BiH i Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH da hitno, a najduže sedam dana od dana donošenja ovog zaključka, izrade i u Parlamentarnu skupštinu BiH po hitnom postupku upute prijedlog izmjena i dopuna Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH, kao i da usvoje odgovarajuće izmjene Pravilnika u postupku i načinu davanja dozvole za stavljanje lijeka u promet s ciljem omogućavanja da se vakcine protiv virusa korona (COVID-19) čiju je upotrebu prethodno odobrila Evropska agencija za lijekove ili nadležne institucije susjednih zemalja odmah mogu staviti u uporabu i na teritoriji BiH, ovakve izmjene i dopune navedenoga Zakona i podzakonskog akta važile bi do okončanja proglašene epidemije COVID-19. Molim da se izjasnimo o prijedlogu zaključka za uvrštavanja na dnevni red današnje sjednice. Od ukupno 37 nazočnih – za 16, protiv 9, suzdržanih 12. Postoji opća, ali ne postoji entitetska većina u entitetu Federacija. Budući da nemamo kolege, ne možemo obaviti ni usuglašavanje, ovaj prijedlog zaključka ostaje za jednu od narednih sjednica. Imamo prijedlog zastupnika Dragana Mektića, koji predlaže da se prekine zasjedanje 18. sjednice Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, da se zasjedanje nastavi kada se steknu za to uvjeti i da se sa danom o radu nastave reformski zakoni i tome bitno na izjašnjenje EU, integracija i ključnih problema naših građana, a da se do tada poslanici odreknu pirmanja plate, jer ne ispunjavamo svoje poslaničke obveze. Ja se ispričavam na ovom čitanju, napisano je i kopirano, pa se zapravo ne vidi, u rukopisu je. Ja želim reći da je ova sjednica zakazana u skladu sa Poslovnikom Zastupničkog doma i nema nikakvo pravno, odnosno poslovničko utemeljenje da se izjašnjavamo o ovakvom prijedlogu. Stoga u ovom trenutku konstatiram, da se, da današnja sjednica, 18. sjednica Doma ima dnevni red koji ste dobili u poziv s pročitanim, sa prijedlozima o kojima smo se izjašnjavali, ali nisu dobili potrebnu većinu, znači ostaje samo dnevni red koji ste dobili uz poziv. Dnevni red 1. Usvajanje Zapisnika sa 17. sjednice Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH; 2. Komentari na dobivene odgovore na zastupnička pitanja; 3. Odluka o potvrdi smjene ministra za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, broj: 01,02-34-7-629/21 od 15. 3. 2021.; 4. Prijedlog zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine, predlagatelj: Vijeće ministara BiH, broj: 01,02-02-1-478/21 od 23. 2. 2021. (prvo čitanje); 5. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavama (P.Z.E.I.), predlagatelj: Vijeće ministara BiH, broj: 01,02-02-1-495/21 od 16. 3. 2021., skraćeni postupak (prvo čitanje); 6. Izvješće povjerenstva Kolegija o nastojanju za postizanje suglasnosti o prijedlogu zaključka zastupnika Jasmina Emrića povodom rasprave o Izvješću o provedenoj reviziji učinka o temi: „Pretpostavke za učinkovito upravljanje intervencijama u slučaju incidentnog onečišćenja mora“, podnositelj: Ured za reviziju institucija BiH, koji glasi: „Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH traži od Vijeća ministara BiH da za prvu redovitu sjednicu Zastupničkog doma dostavi informaciju o provođenju točke 4. Deklaracije ('Službeni glasnik BiH', broj 68/17) kojom je pozvano Predsjedništvo BiH i Vijeće ministara BiH na preduzimanje svih potrebnih pravnih radnji diplomatskim putem prema Republici Hrvatskoj odnosno Europskoj uniji u pogledu zaštite suverenih prava Bosne i Hercegovine na moru, donošenje posebnog zakona o moru Bosne i Hercegovine i pokretanje pravnih procedura prema međunarodnim pravosudnim instancama, kao i informaciju o svim pokrenutim aktivnostima i događajima u svezi sa realizacijom točake Deklaracija iz nadležnosti Vijeća ministara BiH“, broj: 01,01/4-16- 1-2553/20 od 26. 2. 2021.; 7. Izvješće povjerenstva Kolegija o nastojanju za postizanje suglasnosti o Izvješću o radu Neovisnog odbora kao neovisnog tijela policijske strukture Bosne i Hercegovine za 2020. godinu, broj: 05/1-50-15-190/21 od 26. 2. 2021.; 8. Izvješće povjerenstva Kolegija o nastojanju za postizanje suglasnosti o prijedlogu zaključka zastupnika: Predraga Kojovića, Aide Baručije, Mirjane Marinković-Lepić i Damira Arnauta povodom rasprave o Izvješću o radu Odbora za žalbe građana Parlamentarne skupštine BiH za 2020. godinu, koji glasi: „Nalaže se Ministarstvu sigurnosti BiH da u roku od 30 dana pripremi informaciju i plan uspostave funkcionalnog sustava videonadzora na svim graničnim prijelazima“, broj: 05/2-50-15- 356/21 od 26. 2. 2021.; 9. Izvješće povjerenstva Kolegija o nastojanju za postizanje suglasnosti o prijedlogu zaključka zastupnika Mirka Šarovića koji glasi: „Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH traži od Vijeća ministara BiH da u roku od sedam dana dostavi Domu detaljnu informaciju o razlozima zbog kojih je Bosna i Hercegovina izgubila status povlaštene države u izvozu robe u SAD i od 1. siječnja mora plaćati pune carine, te mjerama koje su preduzeli Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Vijeće ministara BiH da Bosna i Hercegovina ostane uključena u mehanizam (GSP) zemalja korisnica koji im omogućava da putem carinskih olakšica potiču unapređenje izvoza i proizvodnju, s tim da moraju zadovoljiti pojedine kriterije kada je riječ o podrijetlu robe“, broj: 01-50-1-514/21 od 26. 2. 2021.; 10. Izvješće povjerenstva Kolegija o nastojanju za postizanje suglasnosti o zastupničkoj inicijativi Vlatka Glavaša koja glasi: „Povodom velikog uspjeha košarkašica Bosne i Hercegovine i plasmana na Eurobasket nakon 22 godine, predlažem nadležnom ministarstvu i Vijeću ministara BiH da ovaj uspjeh adekvatno valorizira“, broj: 01-50- 1-330/21 od 26. 2. 2021.; 11. Izvješće povjerenstva Kolegija o nastojanju za postizanje suglasnosti o zastupničkoj inicijativi zastupnika Damira Arnauta „kojom se traži od Vijeća ministara BiH da uspostavi nagradu 'Denis Mrnjavac' u spomen na njega i na sve ostale djevojke i mladiće žrtve nasilja. Nagradu bi svake godine dodjeljivalo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH ili Vijeće ministara BiH, ovisno o odluci Vijeća ministara BiH, te u skladu s procedurom koju ono propiše, jednom učeniku/učenici osnovne i jednom učeniku/učenici srednje škole, a sve osnovne i srednje škole u Bosni i Hercegovini bi mogle nominirati učenike i učenice koji promiču toleranciju, humano i nenasilno ponašanje. Nagrada bi se trebala sastojati od skulpture ili drugog prikladnog predmeta, posebnog priznanja u obliku povelje, kao i prikladnog priznanja za školu nagrađenog učenika/učenice, a sve detalje bliže propisuje Vijeće ministara BiH“, broj: 01-50-1- 331/21 od 26. 2. 2021.; 12. Izvješće o radu Neovisnog povjerenstva za praćenje uvjeta boravka u zavodima, postupanje i poštivanje ljudskih prava osoba nad kojima se izvršavaju kaznene sankcije i druge mjere koje je izrekao u kaznenom postupku Sud Bosne i Hercegovine, strani sudovi za djela predviđena Kaznenim zakonom Bosne i Hercegovine ili međunarodnim ugovorom čija je potpisnica Bosna i Hercegovina ili drugi sud sukladno zakonu Bosne i Hercegovine za 2020. godinu, broj: 05/6-50-15-487/21 od 24. 2. 2021.; 13. Informacija Agencije za javne nabavke BiH, broj: 01-50-1-513/21, veza: 01-50-1-15- 17/21 od 3. 3. 2021., i Informacija Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, broj: 01-50-1-513/21, veza: 01-50-1-15-17/21 od 5. 3. 2021. (po zaključku Zastupničkog doma sa 17. sjednice, održane 25. 2. 2021.); 14. Plan prioriteta za parlamente u BiH za ubrzanje procesa europskih integracija, broj: 01,02-05-1-494/21 od 26. 2. 2021.; 15. Imenovanje jednog člana Ureda za razmatranje žalbi u Sarajevu i po pet članova podružnica Ureda za razmatranje žalbi u Banja Luci i Mostaru, podnositelj Izvješća o utvrđivanju liste uspješnih kandidata: Privremeno zajedničko povjerenstvo obaju domova Parlamentarne skupštine BiH za provođenje procedure imenovanja po pet članova podružnica Ureda za razmatranje žalbi u Banja Luci i Mostaru i jednog člana Ureda za razmatranje žalbi u Sarajevu, broj: 01,02-50-16-279-4/21 od 12. 3. 2021.; 16. Imenovanje dva predstavnika akademske zajednice i jednog predstavnika nevladinog sektora u Povjerenstvo za izbor i praćenje rada Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, podnositelj Izvješća o utvrđivanju rang-liste uspješnih kandidata: Privremeno zajedničko povjerenstvo obaju domova Parlamentarne skupštine BiH za provođenje procedure imenovanja dva predstavnika akademske zajednice i jednog predstavnika nevladinog sektora u Povjerenstvo za izbor i praćenje rada Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, broj: 01,02- 50-16-157-6,5/21 od 17. 3. 2021.; 17. Izbor sedam članova Upravnog odbora Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete, podnositelj Izvješća o utvrđivanju prijedloga rang-liste kandidata: Privremeno zajedničko povjerenstvo obaju domova Parlamentarne skupštine BiH za provođenje procedure izbora sedam članova Upravnog odbora Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete, broj: 01,02-50-16-192-5,2/21 od 24. 3. 2021.; 18. Prijedlog zaključka o osnivanju Interresorne radne skupine za pripremu prijedloga izmjena i dopuna izbornog zakonodavstva BiH, predlagatelj: Zajednički kolegij obaju doma, broj: 01,02-07-4-649/21 od 17. 3. 2021.; 19. Razmatranje zastupničke inicijative Zukana Heleza „kojom se zadužuje Vijeće ministara BiH da do prve travanjske sjednice Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH dostavi najmanje jedan zakon Kolegiju Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i uvrsti ga na prvu travanjsku sjednicu, te da do kraja tekuće godine na svaku sljedeću sjednicu Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH dostavi najmanje po jedan zakon iz područja 14 prioriteta koje je Europska komisija stavila kao prioritet pred vlasti BiH“, broj: 01-50-1-415/21 od 16. 2. 2021.; 20. Davanje suglasnosti za ratifikaciju Sporazuma o zajmu (Program integriranog razvoja koridora rijeka Save i Drine primjenom višefaznog programskog pristupa) između Bosne i Hercegovine i Međunarodne banke za obnovu i razvoj, broj: 01,02-21-1-526/21 od 26. 2. 2021.; 21. Davanje suglasnosti za ratifikaciju Ugovora o financiranju između Bosne i Hercegovine i Europske investicijske banke Koridor Vc „Medakovo – Poprikuše“, broj: 01,02-21-1- 545/21 od 3. 3. 2021.; 22. Davanje suglasnosti za ratificiranje Sporazuma o financiranju Programa aktivnosti prekogranične suradnje Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2018.-2020. za 2019. godinu, između Europske unije, koju zastupa Eurposka komisija, i Bosne i Hercegovine, koju zastupa Direkcija za europske integracije, i Vlade Crne Gore, broj: 01,02-21-1-679/21 od 22. 3. 2021.; 23. Davanje suglasnosti za ratifikaciju Amandmana broj 2 na Ugovor o financiranju zaključen između Bosne i Hercegovine i Europske investicijske banke, dana 19. svibnja 2014. u Sarajevu i 5. lipnja 2014. u Luxembourgu, s naknadnim izmjenama (Ugovora o financiranju) – Distribucija električne energije u BiH/B (Fi 83.108 – SERAPIS – 2010 – 0562), broj: 01,02-21-1-680/21 od 22. 3. 2021.; 24. Davanje suglasnosti za ratifikaciju Sporazuma o financiranju između Bosne i Hercegovine i Međunarodnog fonda za poljoprivredni razvoj (IFAD) za Projekt poljoprivrednog razvoja i ruralnih poduzeća (READP), broj: 01,02-21-1-681/21 od 22. 3. 2021. Prelazimo po dnevnom redu. U ovom trenutku bi dala pauzu, jer je ova sjednica dobila odobrenje Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo da održimo sjednicu uz pridržavanje svih epidemioloških mjera, pa je na neki način evo i dogovoreno juče na Kolegiju u proširenom sastavu, da nakon sat ili sat i po napravimo pauzu od pola sata kako bi se ove prostorije provjetrile, odnosno prozračile. Tako da nastavljamo sa sjedicom za pola sata.
Uvažene zastupnice i zastupnici u ovom trenutku imamo kvorum, možemo nastaviti sa sjednicom. Zastupnik Dragan Mektić, povreda Poslovnika, izvolite zastupniče.
Hvala. Ja se na povredu Poslovnika pozivam na osnovu člana 72. Pravilnika o radu Predstavničkog doma. Kad je u pitanju bila moja, moj prijedlog dopune dnevnog reda, Vi ste to skinuli ili niste dozvolili da se Dom izjašnjava, a ja ću sad pročitati član 72. – Ako nisu predložene izmjene dnevnog reda smatra se je Dom, da ih je Dom usvojio, u slučaju da su predložene izmjene dnevnog reda i nakon što poslanici izraze svoje stavove u vezi sa tim prijedlogom Dom glasa o svakoj predloženoj izmjeni. Prema tome, ovdje nema izuzetka nikakvog i prema tome o mojoj, o mojoj dopuni dnevnog reda, koja je posebno obrazložena, ovaj Dom je trebao da glasa. Galsa se, kaže, redoslijedom kojim su poslanici predlagal izmjene. Prema tome, ovdje se radi o flagrantnom, očiglednom, pa ne znam još kako da kažem, kom načinu kršenja Poslovnika ovog Doma.
Hvala lijepa. Referiram se na povrede Poslovnika, uvaženi zastupniče, Vi ste predložili točku u kojoj ste napisali, da predlažete da se prekine zasjedanje, Vi niste predložili točku dnevnog reda. Ova sjednica je zakazana u skladu sa Poslovnikom i ne postoje druge poslovničke odredbe koje govore o načinu rada i prestanka, odnosno prekida ove sjednice na ovakav način kao što ste Vi predložili. Znači, ovaj Vaš prijedlog nema utemeljenje u Poslovniku i zbog toga je bio moj stav kao predsjedatelja zajedno sa kolegom zamjenikom, da se o ovakvim točkama ne izjašnjavamo, jer nemaju poslovničko utemeljenje i ja Vas molim da ne zolupotrebljavate poslovničke odredbe. Idemo dalje, prelazimo na točku jedan, Ad. 1. Usvajanje Zapisnika sa 17. sjednice Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine
Zapisnik ste dobili – ima li primjedbi na Zapisnik? Ne vidim prijavljenih. Zaključujem raspravu po ovoj točki dnevnog reda. Prelazimo na točku dva, Ad. 2. Komentari na dobivene odgovore na zastupnička pitanja
U skladu sa člankom 170. Poslovnika do ove sjednice Doma pitanja i inicijative u pisanom obliku postavili su zastupnici: Damir Arnaut postavio sedam pitanja i zatražio upućivanje požurnice za dostavu odgovora; zastupnik Saša Magazinović postavio jedno pitanje; zastupnica Aida Baručija postavila jedno pitanje; zastupnica Mirjana Marinković-Lepić postavila osam pitanja; zastupnik Borenović postavio dva pitanja; zastupnica Sanja Vulić postavila tri pitanja; zastupnik Zukan Helez postavio jedno pitanje; zastupnica Edita Đapo postavila tri pitanja. Inicijative Kolegiju Zastupničkog doma uputili su: Vlatko Glavaš, Predrag Kojović, Mirjana Marinković-Lepić, Aida Baručija, Damir Arnaut i Mira Pekić. Do današnje sjednice dostavljeni su sljedeći odgovori: na pitanje zastupnika Saše Magazinovića dostavljeno 45 odgovora; na pitanje Damira Arnauta 14 odgovora; na pitanje Aide Bručije dostavljeno je sedam odgovora; na pitanje Predraga Kojovića dva odgovora; na pitanje Alme Čolo dva odgovora; na pitanje Sanje Vulić dva odgovora. Po jedan odgovor dostavljen je na pitanje zastupnika: Borjana Krišto, Mirjana Marinković-Lepić, Ljubica Miljanović, Nenad Nešić, Branislav Borenović i Denis Zvizdić. Dostavljena su i četiri odgovora na inicijative usvojene na prijedlog zastupnika: Denisa Zvizdića, Nenada Nešića i Predraga Kožula. Ima li komentara na dobivene odgovore? Zastupnik, samo da se prijavite jel', zastupnik Branislav Borenović, komentar.
Hvala. Iskoristio sam priliku kao poslanik u Predstavničkom domu da postavim dva pitanja, jedno Centralnoj izbornoj komisiji, a drugi Tužilaštvu BiH vezano za utvrđene nepravilnosti prilikom održavanja Lokalnih izbora 2020. godine u osnovnoj izbornoj jedinici Doboj i dobio sam odgovor od Centralne izborne komisije koji je, ja vjerujem, po prvi put učinio nešto ili učinila nešto što je bilo nesvakidašnje u prethodnom periodu, u prethodnim sazivima, po službenoj dužnosti su podnijeli krivičnu prijavu Okružnom tužilaštvu u Doboju protiv članova biračkih odbora i ljudi koji su provodili te sramotne izbore 15. novembra u tom gradu. Kada je na ponovljenim izborima utvrđena ogromna razlika u rezultatima i utvrđeno je da je nekih petnaestak hiljada glasova jednom ozbiljnom organizovanom manipulacijom otišlo ka jednoj stranci, SNSD-u i njihovim kandidatima, što je nepobitna činjenica koja je utvrđena. Znači, utvrđena je krađa, utvrđena je izborna korupcija i konačno je CIK iskoristila svoju mogućnost da po službenoj dužnosti podnese prijavu kojom bi se utvrdila odgovornost vezano za krivično djelo zloupotrebe biračkog prava iz člana 219. Krivičnog zakonika Republike Srpske i čitavog tog poglavlja koje tretira sve te izborne prevare, za koje su predviđene čak i zatvorske kazne do pet godina. Radi se o prijavi uz koje su dostavljeni spiskovi članova biračkih odbora za, sa 89 zapisnika o radu biračkih odbora, a isto tako utvrđuje se sada i odgovornost izborne administracije u Doboju. Ovo je od kapitalne vrijednosti za izborni proces generalno u cijeloj zemlji, jer na ovom će se primjeru, ako bude istrajnosti i dosljednosti, konačno utvrditi razmjere izborne pljačke, koja ne odgovara nikome ko želi da pošteno i čestito radi svoj posao. Ko god je došao u ovaj Parlament ili bilo koji parlament izbornom krađom, on ne može čestito i odgovorno raditi svoj posao, ne može, jer on je korupcijom ušao u institucije i on samo korupcijom može i opstati u tim institucijama i zato hoću da posebno ovo naglasim, da ću kao poslanik, kao poslanik, ali i kao čovjek, insistirati da se ovo dovede do kraja, pa neka sud utvrdi da nisu krivi, neka utvrdi nešto što je nevjerovatno, ali neka utvrdi i činjenično stanje koje je pokazalo na rezultatima da je ubačeno za jedan nivo, za nečelnika nekih 14, 15 hiljada glasova i za odborničke liste nekih 16, 17 hiljada glasova i to isključivo za jednu političku partiju – SNSD. Ko je to uradio neka nosi odbovornost. I završavam sa nečim što je jedna potencijalna opasnost i to želim da povežem sa stanjem u pravosuđu. CIK je to uradio onako kako je to propisano, mjesna nadležnost za ove izborne prevare je pravosuđe u Doboju, vrlo kontraverzno i to hoću da kažem ovdje pred vama svima, da skrenem pažnju, jer ja mislim da nas u ovom procesu samo javnost može čuvati i sačuvati i ovo insistiranje je za jedan pravedan način uspostavljanja reda u ovoj zemlji, mora ići kroz javnost. Pravosuđe u Doboju je prije nekih 12 godina oslobodilo čovjeka koji je ubio potpredsjednika Skupštine opštine Doboj, koji mu je samo izrekao zabranu oduzimanja pištolja na šest mjeseci i isti taj pištolj mu je vraćen nakon šest mjeseci. Vi to dobro znate kolege iz SDS-a, predsjednik vašeg Gradskog odbora je 2019. godine ubijen, da bi nakon sedam mjeseci pravosuđe u Doboju donijelo oslobađajuću presudu za čovjeka koji je izvršio ubistvo i vratilo mu nakon šest mjeseci pištolj, jer je tad bio neruačunljiv, a onda je bio uračunljiv nakon šest mjeseci. Hoću to da kažem zato što samo na taj način možemo insistirati da pravosudne institucije i na mikro nivou shvate da ih, pratimo njihov rad i da ćemo pratiti njihov rad i to vrlo pažljivo kako će se ponašati i prema ovim stvarima, jer ako su to uradili onda možete zamisliti šta su spremni uraditi kada je u pitanju izborna prevara. To govorim kao jedan primjer koji smo možda zaboravili u moru ovih loših, negativnih stvari koje se dešava i ponavljam još jednom, nastavićemo insistirati, bar kad je u pitanju ovaj naš poslanički klub, da se uspostavi mehanizam, da se dođe do istine i pravde i u ovim slučajevima koji su toliko evidentni, toliko očigledni da ih ne može više niko, niko zanemariti ili negirati. Hvala.
Hvala. Uvažena kolegica Borjana Krišto, komentar na dostavljeni odgovor.
Hvala poštovani kolega. Evo moje pitanje je takođe upućeno Središnjem izbornom povjerenstvu BiH, pisanim putem, a odgovor koji sam dobila od institucije, koji je napisan na četiri stranice, sadrži zapravo sve samo ne odgovor na ono što sam ja pitala zapravo. Moj odgovor se odnosio na to – šta su učinili po pitanju članka, konkretno, 2.9. i 3.6. Izbornog zakona BiH? A naime, podsjetiću vas, da je članak 2.9.4. i članak 3.6. Izbornog zakona BiH taj koji kaže da Središnje izborno povjerenstvo BiH je odgovorno za točnost, ažurnosti i ukupni integritet Središnjeg biračkog popisa, te sukladno članku 3.5. stavak (9) Izbornog zakona BiH Središnje izborno povjerenstvo po saznanju da su zloupotrebe prebivališta učinjene od nadležnih tijela, koje vode službene evidencije u jedinstvenom matičnom broju, prebivalištu i boravištu državljana BiH dužni su zatražiti pristup i uvid u dokumente vezane za prijave prebivališta. Imajući u vidu ovu činjenicu da Središnji birački popis za Lokalne izbore u Gradu Mostaru 2020. godine je značajno odstupao od preliminarnog biračkog popisa iz kolovoza 2020. godine u pitanju koje sam uputila Središnjem izbornom povjerenstvu jasno stoji da mi daju odgovore što su oni konkretno poduzeli temeljem zakonskih odredbi, koje sam navela na početku, kako bi zaštitili integritet izbornog procesa, sprječili grubo narušavanje izborne volje stanovnika Mostara, što bi svakako trebala biti i zakonska obveza i odgovornost ovakvog jednog tijela. Ako imamo u vidu činjenicu da su članovi Središnjeg izbornog povjerenstva izabrani na sjednici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na prijedlog političkih stranaka, a ne temeljem javne i transparentne procedure, kako to propisuje Izborni zakon i zakonski propisi, onda i ne čudi mene jedan takav odgovor, a još više nečinjenje s njihove strane da se nišita ne poduzme po zaštiti, po pitanju zaštite integriteta izbornog procesa i zaštite izborne volje stanovnika Mostara na Lokalnim izborima u prosincu 2020. godine. Hvala lijepa.
Zastupnica Alma Čolo, komentar na dobiveni odgovor.
Hvala lijepo. Pozdravljam sve kolege i kolegice i predstavnike Vijeća ministara. Ja sam dobili odgovor na dva pitanja, jedan se odnosi na izradu Zakona o zaštiti žrtava torture i postupanje BiH po odlukama UN-ovog Komiteta protiv torture, a na osnovu podnesenih zahtjeva žrtava koje su u ratu u BiH pretrpile silovanja u toku rata od '92. do '95. godine. U odgovoru ministra za ljudska prava, o čijoj smjeni ćemo danas raspravljati, stoji da se priprema informacija i da ta informacija čeka odgovore određenih institucija kako na entitetskom, tako i na državnom nivou i kada bude sačinjena informacija da će biti dostavljena Vijeću ministara, a da će nakon razmatranja na Vijeću ministara u roku od 90 dana Ministarstvo predložiti plan mjera i aktivnosti za provođenje odluka UN-ovog Komiteta. U međuvremenu Nacrt zakona o zaštiti žrtava torture je skinut sa, iz plana, Programa rada Vijeća ministara za ovu godinu. Ja dolazim do zaključka da je besmisleno pitati Vijeće ministara išta, jer i u drugom odgovoru sam, ovaj, obavještena od Ministarstva za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose da oni ne mogu da poduzmu odgovarajuće aktivnosti zato što ministar finansija već godinu dana ne daje mišljenje na određenu inicijativu koja je pokrenuta u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. Pravo da vam kažem, ne znam da li mi kao poslanici išta možemo uraditi sa ovim poslaničkim pitanjima i sa poslaničkim incijativam ukoliko nailazimo na ovakve odgovore od strane izvršne vlasti. Hvala lijepo.
Hvala uvaženoj zastupnici. Ne vidim više prijavljenih. Zaključujem raspravu po ovoj točki dnevnog reda. Prije no što pođemo, pređemo na točku 3. današnjeg dnevnog reda, u skladu sa člankom 27. točke f) Poslovnika Zastupničkog doma ograničavam trajanje rasprave po svim preostalim točkama na pet minuta. Prelazimo na točku tri, Ad. 3. Odluka o potvrdi smjene ministra za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, broj: 01,02-34-7-629/21 od 15. 3. 2021.
Predsjedatelj Vijeća ministara BiH u skladu sa člankom 15. Zakona o Vijeću ministara BiH 15.03.2021. dostavio je Parlamentarnoj skupštini BiH Odluku o smjeni ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH, gospodina Miloša Lučića. Ova Odluka je u skladu sa člankom 159. stavak (3) Poslovnika odmah dostavljena zastupnicima i Domu naroda. Podsjećam na odredbe članka 160. Poslovnika kojima je propisano da se prijedlog za smjenu ministra i zamjenika ministra obvezno uvrštava u dnevni red sjednice Doma najkasnije 15 dana od dana kad taj prijedlog predsjedatelj Doma primi od predsjedatelja Vijeća ministara BiH. U skladu sa člankom 161. stavak (1) Poslovnika predsjedatelj Vijeća ministara ima pravo da na sjednici Doma obrazloži svoju inicijativu nakon čega se otvara rasprava. Pozivam predsjedatelja Vijeća ministara BiH da obrazloži svoju odluku, ukoliko ima potrebe.
Nema potrebe. Hvala lijepa. Otvaram raspravu o Odluci o smjeni ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH, gospodina Miloša Lučića. Ne vidim prijavljenih za raspravu. Zaključujem raspravu po ovoj točki dnevnog reda. U skladu sa člankom 161. stavak (2) Poslovnika ministar ili zamjenik čija je smjena predložena ima pravo da se obrati Domu. Da li ministar, ne vidim da ima. Nakon rasprave, znači, pristupićemo odma o glasovanju o Odluci o potvrdi smjene ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH. Molim vas da se izjasnimo. Od ukupno 34 nazočna – 20 za, protiv nema, suzdržanih 14. Postoji
Molim vas da ponovimo glasanje. Od ukupno 34 nazočnih – za 21, protiv nema, suzdržanih 13. Postoji opća, postoji entitetska većina. Konstatiram da smo prihvatili Odluku o potvrdi smjene ministra za ljudska prava i izbjeglice, gospodina Miloša Lučića. Prelazimo na točku četiri, Ad. 4. Prijedlog zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine, predlagatelj: Vijeće ministara BiH, broj: 01,02-02-1-478/21 od 23. 2. 2021. (prvo čitanje)
Zakonodavno-pravni sektor dostavio je Mišljenje 24.02.2021. godine. Kolegij Doma je nadležnim za razmatranje prijedloga odredio Ustavnopravno povjerenstvo. Ustavnopravno povjerenstvo dostavilo je Mišljenje, Povjerenstvo je utvrdilo da je Prijedlog zakona usklađen sa Ustavom i pravnim sustavom BiH, te prihvatilo principe Prijedloga zakona. Otvaram raspravu o Prijedlogu zakona o prvom čitanju. Nema prijavljenih. Zaključujem raspravu po ovoj točki dnevnog reda. Prelazimo na točku pet, Ad. 5. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama (P.Z.E.I.), predlagatelj: Vijeće ministara BiH, broj: 01,02-02-1-495/21 od 16. 3. 2021., skraćeni postupak (prvo čitanje)
Zakonodavno-pravni sektor Mišljenje je dostavio 18.03.2021. godine. Ustavnopravno povjerenstvo utvrdilo je da je Prijedlog zakona usklađen sa Ustavom BiH i pravnim sustavom BiH. Nadležno Povjerenstvo za financije i proračun prihvatilo je principe Prijedloga zakona. Otvaram raspravu o Prijedlogu zakona u prvom čitanju. Nema .... Zastupnik Adil Osmanović, ja se ispričavam, izvolite imate riječ.
Hvala predsjedavajuća. Prije svega želim da vas pozdravim, podpredsjedavajućeg, kolegice i kolege poslanici, članovi Vijeća ministara. Usvajanje Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o javnim nabavkama je, kao što znamo, jedan od prioriteta koje BiH treba ispuniti u svom kretanju ka euro-integracijama. Osnovni ciljevi Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o javnim nabavkama ovim se djelimično, tj. postepeno usklađuje sa direktivama EU-integracija o javnim nabavkama, direktive 2014/24, 2014/25. Pod dva, poboljšanje postojećih rješenja u Zakonu o javnim nabavkama i tri uklanjanje tehničih nedostataka važećeg zakona. Posebno značajne norme Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o javnim nabavkama, ovim se izmjenama uvodi bitno širi set izuzeća od primjene Zakona o javnim nabavkama, unapređuje se postupak uvida u ponude, vrši se dalja profesionalizacija ugovornih organa, uvođenje službenika za javne nabavke, uvodi se prethodna provjera tržišta od strane ugovornih organa, uvodi se podjela predmeta nabavke na lotove s ciljem stimulacije malih i srednjih preduzeća na učešće u postupcima javne nabavke, uvodi se potpuna transparentnost javnih nabavki u BiH, npr. objava plana nabavki na portalu javnih nabavki, direktni sporazumi na portalu javnih nabavki itd. Uvode se nove antikorupcione odredbe, npr. reformirana diskvalifikacija po osnovu sukoba interesa i drugo. Stvara se adekvatna podloga za dalji razvoj elektronskih javnih nabavki, potpuna digitalizacija javnih nabavki i na kraju stvaraju se pretpostavke za potpuno usklađivanje sa direktivama EU u skoroj budućnosti. Hvala.
Hvala zastupniku. Ne vidim više prijavljenih. Zaključujem raspravu po ovoj točki dnevnog reda. Prelazimo na točku šest, Ad. 6. Izvješće povjerenstva Kolegija o nastojanju za postizanje suglasnosti o prijedlogu zaključka zastupnika Jasmina Emrića povodom rasprave o Izvješću o provedenoj reviziji učinka o temi: „Pretpostavke za učinkovito upravljanje intervencijama u slučaju incidentnog onečišćenja mora“, podnositelj: Ured za reviziju institucija BiH, koji glasi: „Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH traži od Vijeća ministara BiH da za prvu redovitu sjednicu Zastupničkog doma dostavi informaciju o provođenju točke 4. Deklaracije ('Službeni glasnik BiH', broj 68/17) kojom je pozvano Predsjedništvo BiH i Vijeće ministara BiH na preduzimanje svih potrebnih pravnih radnji diplomatskim putem prema Republici Hrvatskoj odnosno Europskoj uniji u pogledu zaštite suverenih prava Bosne i Hercegovine na moru, donošenje posebnog zakona o moru Bosne i Hercegovine i pokretanje pravnih procedura prema međunarodnim pravosudnim instancama, kao i informaciju o svim pokrenutim aktivnostima i događajima u svezi sa realizacijom točake Deklaracija iz nadležnosti Vijeća ministara BiH“, broj: 01,01/4-16-1-2553/20 od 26. 2. 2021.
Nakon što na prošloj sjednici Doma nije bilo potrebne entitetske većine u prvom krugu glasanja, Kolegij Doma kao povjerenstvo nije postigao suglasnost o prijedlogu zaključka zastupnika Emrića. Izvješće povjerenstva ste dobili, rasprava je okončana, ostaje da se naknadno izjasnimo u drugom krugu glasanja o prijedlogu zaključka zastupnika Emrića. Prelazimo na točku sedam, Ad. 7. Izvješće povjerenstva Kolegija o nastojanju za postizanje suglasnosti o Izvješću o radu Neovisnog odbora kao neovisnog tijela policijske strukture Bosne i Hercegovine za 2020. godinu, broj: 05/1-50-15-190/21 od 26. 2. 2021.
Nakon što na prošloj sjednici nije bilo potrebne entitetske većine u prvom krugu glasanja, Kolegij Doma kao povjerenstvo nije postigao suglasnosti o navedenom Izvješću. Izvješće Kolegija ste dobili, rasprava je okončana, ostaje da se naknadno izjasnimo u drugom krugu glasanja o Izvješću o radu Neovisnog odbora kao neovisnog tijela policijske strukture BiH za 2020. godinu. Prelazimo na točku osam, Ad. 8. Izvješće povjerenstva Kolegija o nastojanju za postizanje suglasnosti o prijedlogu zaključka zastupnika: Predraga Kojovića, Aide Baručije, Mirjane Marinković-Lepić i Damira Arnauta povodom rasprave o Izvješću o radu Odbora za žalbe građana Parlamentarne skupštine BiH za 2020. godinu, koji glasi: „Nalaže se Ministarstvu sigurnosti BiH da u roku od 30 dana pripremi informaciju i plan uspostave funkcionalnog sustava videonadzora na svim graničnim prijelazima“, broj: 05/2-50-15- 356/21 od 26. 2. 2021.
Nakon što na prošloj sjednici nije bilo potrebne entitetske većine u prvom krugu glasanja, Kolegij Doma kao povjerenstvo nije postigao suglasnost o prijedlogu zaključka zastupnika Kojovića, Baručije, Marinković-Lepić i Arnauta. Izvješće povjerenstva ste dobili, rasprava je okončana, ostaje da se naknadno izjasnimo u drugom krugu glasanja o prijedlogu zaključka zastupnika Kojovića, Baručije, Marinković-Lepić i Arnauta. Idemo na točku devet, Ad. 9. Izvješće povjerenstva Kolegija o nastojanju za postizanje suglasnosti o prijedlogu zaključka zastupnika Mirka Šarovića, koji glasi: „Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH traži od Vijeća ministara BiH da u roku od sedam dana dostavi Domu detaljnu informaciju o razlozima zbog kojih je Bosna i Hercegovina izgubila status povlaštene države u izvozu robe u SAD i od 1. siječnja mora plaćati pune carine, te mjerama koje su preduzeli Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Vijeće ministara BiH da Bosna i Hercegovina ostane uključena u mehanizam (GSP) zemalja korisnica koji im omogućava da putem carinskih olakšica potiču unapređenje izvoza i proizvodnju, s tim da moraju zadovoljiti pojedine kriterije kada je riječ o podrijetlu robe“, broj: 01-50-1-514/21 od 26. 2. 2021.
Nakon što na prošloj sjednici Doma nije bilo potrebne entitetske većine u prvom krugu glasanja, Kolegij Doma kao povjerenstvo nije postigao suglasnost o prijedlogu zaključka. Izvješće povjerenstva ste dobili, rasprava je okončana, ostaje da se naknadno izjasnimo u drugom krugu glasanja o prijedlogu zaključka zastupnika Šarovića. Prelazimo na točku 10. Ad. 10. Izvješće povjerenstva Kolegija o nastojanju za postizanje suglasnosti o zastupničkoj inicijativi Vlatka Glavaša koja glasi: „Povodom velikog uspjeha košarkašica Bosne i Hercegovine i plasmana na Eurobasket nakon 22 godine, predlažem nadležnom ministarstvu i Vijeću ministara BiH da ovaj uspjeh adekvatno valorizira“, broj: 01-50-1- 330/21 od 26. 2. 2021.
Nakon što na prošloj sjednici nije bilo potrebne entitetske većine u prvom krugu glasanja, Kolegij Doma kao povjerenstvo nije postigao suglasnost o zastupničkoj inicijativi Vlatka Glavaša. Izvješće povjerenstva ste dobili, rasprava je okončana, ostaje da se naknadno izjasnimo u drugom krugu o zastupničkoj inicijativi zastupnika Glavaša. Prelazimo na točku 11. Ad. 11. Izvješće povjerenstva Kolegija o nastojanju za postizanje suglasnosti o zastupničkoj inicijativi zastupnika Damira Arnauta „kojom se traži od Vijeća ministara BiH da uspostavi nagradu 'Denis Mrnjavac' u spomen na njega i na sve ostale djevojke i mladiće žrtve nasilja. Nagradu bi svake godine dodjeljivalo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH ili Vijeće ministara BiH, ovisno o odluci Vijeća ministara BiH, te u skladu s procedurom koju ono propiše, jednom učeniku/učenici osnovne i jednom učeniku/učenici srednje škole, a sve osnovne i srednje škole u Bosni i Hercegovini bi mogle nominirati učenike i učenice koji promiču toleranciju, humano i nenasilno ponašanje. Nagrada bi se trebala sastojati od skulpture ili drugog prikladnog predmeta, posebnog priznanja u obliku povelje, kao i prikladnog priznanja za školu nagrađenog učenika/učenice, a sve detalje bliže propisuje Vijeće ministara BiH“, broj: 01-50-1-331/21 od 26. 2. 2021.
Nakon što na prošloj sjednici Doma nije bilo potrebne entitetske većine u prvom krugu glasanja, Kolegij Doma kao povjerenstvo nije postigao suglasnost o zastupničkoj inicijativi. Izvješće povjerenstva Kolegija ste dobili, rasprava je okončana, ostaje da se naknadno izajsnimo u drugom krugu glasanja o zastupničkoj inicijativi zastupnika Arnauta. Točka 12. Ad. 12. Izvješće o radu Neovisnog povjerenstva za praćenje uvjeta boravka u zavodima, postupanje i poštivanje ljudskih prava osoba nad kojima se izvršavaju kaznene sankcije i druge mjere koje je izrekao u kaznenom postupku Sud Bosne i Hercegovine, strani sudovi za djela predviđena Kaznenim zakonom Bosne i Hercegovine ili međunarodnim ugovorom čija je potpisnica Bosna i Hercegovina ili drugi sud sukladno zakonu Bosne i Hercegovine za 2020. godinu, broj: 05/6-50-15-487/21 od 24. 2. 2021.
Kolegij Doma je nadležnim za razmatranje navedenog Izvješća odredio Zajedničko povjerenstvo za ljudska prava, nadležno povjerenstvo dostavilo je Mišljenje. Povjerenstvo je prihvatilo navedeno Izvješće uz preporuku navedenu u Izvješću, koja glasi: Ministarstvo pravde BiH, Federalno ministarstvo pravde i Ministarstvo pravde Republike Srpske trebaju radit na usklađivanju Zakona o izvršenju kaznenih sanckija, te drugih podzakonskih akata s ciljem stvaranja pretpostavki da svi osuđenici izdržavju kaznu pod istim uvjetima i pod jednakim pravima, korištenje izvanzavodskih pogodnosti zbog slobodnih dana na vjerske blagdane, broj dana za godišnji odmor i drugo, na što je Neovisno povjerenstvo ukazivalo i u prijašnjim izvješćima. Otvaram raspravu o ovom Izvješću. Nema prijavljenih. Zaključujem raspravu po ovoj točki dnevnog reda. Prelazimo na točku 13. Ad. 13. Informacija Agencije za javne nabavke BiH, broj: 01-50-1-513/21, veza: 01-50-1-15-17/21 od 3. 3. 2021., i Informacija Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, broj: 01-50-1-513/21, veza: 01-50-1-15-17/21 od 5. 3. 2021. (po zaključku Zastupničkog doma sa 17. sjednice, održane 25. 2. 2021.)
Navedene informacije dostavljene su prema zaključku Zastupničkog doma sa 17. sjednice, održane 25.02.2021. koji glasi: Zastupnički dom zadužuje Agenciju za javne nabavke BiH, Agenciju za lijekove i medicinska sredstva BiH da u roku od sedam dana dostave informaciju o nužnim uvjetima, preprekama i svim raspoloživim solucijama za hitnu nabavku cjepiva protiv koronavirusa koja će biti razmatrana na prvoj redovitoj sjednici Zastupničkog doma. Kolegij Doma je nadležnim za razmatranje navedene inicijative odredio Povjerenstvo za financije i proračun, nadležno povjerenstvo dostavilo je Mišljenje. Otvaram raspravu o Informaciji. Nema prijavljenih. Zaključujem raspravu po ovoj točki dnevnog reda. Prelazimo na točku 14. Ad. 14. Plan prioriteta za parlamente u BiH za ubrzanje procesa europskih integracija, broj: 01,02-05-1-494/21 od 26. 2. 2021.
Kolegij Doma je nadležnim za razmatranje navedenog materijala odredio Zajedničko povjerenstvo za europske integracije, Zajedničko povjerenstvo dostavilo je Mišljenje, Plan prioriteta primljen je k znanju i upućen u daljnju parlamentarnu proceduru. Otvaram raspravu o Planu prioriteta. Nema prijavljenih. Zaključujem raspravu po ovoj točki dnevnog reda. Prelazimo na točku 15. Ad. 15. Imenovanje jednog člana Ureda za razmatranje žalbi u Sarajevu i po pet članova podružnica Ureda za razmatranje žalbi u Banja Luci i Mostaru, podnositelj Izvješća o utvrđivanju liste uspješnih kandidata: Privremeno zajedničko povjerenstvo obaju domova Parlamentarne skupštine BiH za provođenje procedure imenovanja po pet članova podružnica Ureda za razmatranje žalbi u Banja Luci i Mostaru i jednog člana Ureda za razmatranje žalbi u Sarajevu, broj: 01,02-50-16-279-4/21 od 12. 3. 2021.
Privremeno zajedničko povjerenstvo provelo je postupak i dostavilo Izvješće o utvrđivanju liste uspješnih kandidata za imenovanje članova Ureda za razmatranje žalbi BiH. Za člana Ureda za razmatranje žalbi BiH u Sarajevu stručnjaka u području izvođenja radova, javnih nabava, transporta i strateškog upravljanja predložena je Larisa Demirović. Za članove Ureda za razmatranje žalbi BiH u podružnici Banja Luka stručnjake upravnog prava ili upravnog postupka predloženi su: Dragan Bilić, Radomir Pašić i Ervin Bibanović. Za članove Ureda za razmatranje žalbi BiH u podružnici Mostar stručnjake upravnog prava ili upravnog postupka predloženi su: Mirjana Antunović, Amar Hadžiomerović i Ilija Ignjatić. Za članove Ureda za razmatranje žalbi BiH u podružnici Banja Luka stručnjake u području izvođenja radova, javnih nabava, transporta i strateškog upravljanja predloženi su: Nataša Golić i Tomislav Ćužić. Za članove Ureda za razmatranje žalbi BiH u podružnici Mostar stručnjake u području izvođenja radova, javnih nabava, transporta i strateškog upravljanja predloženi su: Samir Šehović i Josip Dragić. Otvaram raspravu. Za raspravu zastupnik Dragan Mektić, izvolite zastupniče.
Hvala. Vi ste malopre, uvažena predsjedavajuća, kad ste govorili o Centralnoj izbornoj komisiji osporavali njen legitimitet govoreći da je to bilo političko imenovanje, a vidjećete i kad se radi ovdje o izvoru članova ove Kancelarije za reviziju žalbe da je isto tako čisto, klasično, političko imenovanje. Pogledajte samo članove komisije koji su birali, pa ćete vidjeti da su to predstavnici iz političkih partija koje čine ovdje poziciju u ovom Parlamentu i ne znam u čemu je ikakva razlika. Ovaj konkurs i ovaj izbor je čisti kriminal i ako ima imalo vladavine prava u ovoj državi ovdje bi morali članovi ove komisije krivično da odgovaraju i ako niko drugi ovo će biti neophodno dostaviti tužilaštvu i pravosudnim institucijama da se ovo ispita, a za to ću navesti sada nekoliko razloga, pa ćete vidjeti da li je uopšte ovo normalno što je radila ova komisija. Prvo, vi ste 04. januara 2021. godine raspisali konkurs i postavili uslove za pet članova u Mostaru, pet članova u Banja Luci i jedan u Sarajevu, samo šest mjeseci, i postavili određene uslove. Samo šest mjeseci prije biran je određen broj članova u Sarajevu i potpuno su različiti uslovi, nisu isti uslovi za ista radna mjesta. Pa kako je moguće to kad je zakon propisao uslove? I jedna, jedna osoba se žalila, odnosno pokrenula upravni spor, žalila se komisiji, komisija uopšte nije htjela da uzme njenu molbu u razmatranje, jednostavno je ignorisala, osoba je pokrenula upravni spor ped Sudom BiH, i Bože moj, vidjećemo kako će se to završiti. Al' otkud pravo komisiji da ne odgovori na zahtjev, otkud pravo komisiji da, kad je uložila prigovor na uslove konkursa, ne odgovori toj osobi? Ali kod nas sve može, kod nas sve može, sve je dozvoljeno. Da bude još flagrantniji, da bude sve u potpunom, da kažem tako, kriminalizovanom smislu – šta se događa? Određen broj kandidata prijavljuje se i za Mostar i za Banja Luku i za Sarajevo. I gledajte sada šta radi komisija. Poziva, čini mi se, dvadeset i kog ono bi, nije sad bitno više kog datuma, poziva sve kandidate na intervju i sa svakim kandidatom obavljaju samo jedan intervju, samo jedan intervju bez obzira što su aplicirali na tri pozicije. I to ne bi bilo sporno, ali kod davanja ocjena, gledajte šta se događa, evo samo nekoliko primjera, Larisa Demirović je za Sarajevo bodovana sa 46,6 bodova, za Mostar 38,6 bodova, a za Mostar 38,6 bodova, na isto, na osnovu istog intervjua. Pa kako je to moguće? Isti uslovi konkursa, jedan intervju za Sarajevo 46,6 bodova, za Mostar 38,6 bodova. Zašto? Ja znam zašto, zato da joj se da prva pozicija u Sarajevu, a da bude izbačena iz konkurencije u Mostaru. Destan Hodžić u Sarajevu dobiva 40,1 bodova, a u Banja Luci 37, a u Mostaru 37,5 za jedan jedini intervju, za svi tri pozicije. Ilija Ignjatić na jednom, na znam samo za koje mjesto, bodovan 43,1 bod, a na drugom, za drugi grad 38,5 bodova. Tomislav Ćužić Banja Luka 47 bodova, Mostar 43 boda. Alma Salkić-Mijić na jednom 45 za jedno mjesto, za drugo 40,1 i za treće 41,3 .../govornik se upozorava na vrijeme/... Ma dajte molim vas za ovo treba dati vremena koliko god hoćete, pa ovo je strašno, ovo je kriminal neviđeni, pa ovo je kriminal ljudi na osnovu jednog jedinog intervjua za tri pozicije različiti bodovi. I pošto vidim da me prekidate, ne dozvoljava me, a ja ću vam naborjati još malo
Vrijeme.
koji kandidat da je dobio isti broj bodova za sve pozicije, da od 17 članova po procentu Republici Srpskoj pripada ili Srbima šest pozicija i tako je bilo u prethodnom mandatu, šest Bošnjaci, šest Srbi, pet Hrvati. A sada je u ovom izmjenjeno na štetu Srba, Srbi imaju pet, ostala dva naroda imaju po šest, ali to, nisam siguran da mi se slaže matematika, ovaj, .../govornik se upozorava na vrijeme/... onda je 16, ali to pripisujem na dušu SNSD-u zato što je pripao, pristao da se jedna pozicija umanji na račun iz reda srpskog naroda. Hvala.
Hvala zastupniku. Snježana Novaković-Bursać, ispravak krivog navoda, izvolite zastupnice.
Hvala predsjedavajuća. Gospodinu Mektiću ne ide matematika, ne ide mu ni čitanje zakona, jedino što mu ide umišljaj o kriminalu i kriminalitetu, izgleda da mu je toga pun misaoni tok, ali to je njegov problem. Dakle, gospodine Mektiću, Zakon jasno kaže o javnim nabavkama koja nacionalna struktura mora biti i zabrojali ste se u tom jednom iz reda ostalih. Drugo, što ste neistinito su Vas potpuno loše pripremili Vaši, ovaj, ti koji su Vam pisali, taj jedan predstavnik koji dolazi iz reda ostalih, odnosno član komisije, u Zakonu stoji da se jedanput bira s teritorije Republike Srpske, a u drugom krugu se bira iz Federacije. U prošlom sazivu, to što Vi ubrajate da je Srbin bio, to je ustvari bio predstavnik Srpske demokratske stranke pa je to Vama isto, je bio taj šesti, znači, nije bilo šest Srba, nego je bilo šest iz Republike Srpske, s tim da je bio taj jedan iz reda ostalih, to ste neistinito iznijeli. Neistinito ste iznijeli i vezano za intervju. Intervju jeste bio održan u specifičnim uslovima zbog pandemije virusa korona, ali ne znači da nisu ljudi intervjuisani za svaku poziciju na koju su kandidovali se. Također ste iznijelin neistinu, komisija za izbor tih članova nije bila dužna da ulazi u ocjene zakonitosti, ustavnosti i koječega, na što su se pojedini članovi žalili, Privremena komisija za izbor i imenovanje je imala precizno utvrđene zadatke Odlukom o imenovanju i naše nije bilo da odgovaramo, niti možemo, niti smo trebali na kojekakve navode i žalbe. Mnoštvo ste još tu iznijeli neistina, u svakom slučaju radi se jedino o tome što su Vam očito pripremili neki ljudi, ovaj, gubeći svoje pozicije u toj komisiji, ali Bože moj, ima pravo, a Vama zaista niti ide matematika, niti čitanje zakona, niti ostalo, opet ponavljam Vaš je problem.
Hvala zastupnici. Zastupnik Dragan Mektić, ispravak krivog navoda, izvolite zastupniče.
Vidi, mene, vidite mene u suštini apsolutno ne iteresuje ni ko je bio, ni ko će sada biti, ne znam ni ove što su bili, a ne znam ni ove što će biti sada, ali nije tačno da su intervjuisani za Banja Luku, za Sarajevo, za Mostar, to potvrđuju kandidati, kandidati su ustali sa tužbama kod Upravnog suda BiH i na kraju krajeva vidjećete kako će se to završiti. Jedan je intervju bio za sva tri grada, s tim što ste vi davali različite ocjene. Nemojte da obmanjujete javnost ovdje, nemojte da nas dovodite u zabludu, imaju kandidati i ovo je priča kod kandidata. I zašto bi kandidati, ako nije tako, ustajali sa upravnom tužbom kod Suda BiH?
Hvala zastupniku. Zastupnik Nikola Lovrinović, ispravak krivog navoda, izvolite zastupniče.
Zahvaljujem gospođo predsjedavajuća. Pozdravljam sve koleginice i kolege, prvi put se ja danas javljam i sve druge nazočne u dvorani. Dakle, upravo ova zadnja rečenica koju ste rekli, gospodine Mektiću, aludiram na ono što je gospodin Mektić govorio, ispravak netočnog navoda se odnosi na njegove riječi, naime upravo zadnju rečenicu koju ste rekli, kaže – zašto bi se uputio na sud? Pa zato što je po proceduri predviđeno, zato što imamo proceduru. Kod točke imenovanja Izbornog središnjeg povjerenstva, dakle, Vi ste bili predlagač točke, nit smo imali životopis, nit smo imali listu, nit smo imali ništa o čem ćemo pričati. Vi sad pričate, evo i o kriterijima i o intervju i o svemu, dakle, pričate, s pravom, imate svoj stav oko toga i u redu je to i govorite da su napravljene kriminalne radnje. Tad su napravljene kriminalne radnje u Parlamentu, protuzakonito smo imenovali Središnje izborno povjerenstvo, protuzakonito. A što se to imenuje u Parlamentu, Vi to zovite političkim imenovanje, kako god hoćete. Prema tome, Vi sad raspravljate o detaljima, vidite, to je procedura, pa i sud je procedura, a mi tada nismo imali ništa, imena smo dobili samo onako iz rukava, niti je bilo liste, niti je bilo procedure, nit smo znali ko su ljudi, ni šta su ljudi, ni ko je proveo proceduru, dakle, niste uzimali ljude s liste, nego iz rukava, iz rukava što ste i danas htjeli, što su i danas neke kolege pokušavale. Dajte provedite proceduru pa nek Parlament, ako mu povjerenstvo ne dostavi imena, sa liste uzme ljude i nek ih imenuje. Je li bilo tad neke liste, je li bilo ..., je li bilo kriterija, je li bilo intervjua, je li bilo išta? Ništa nije bilo i Vi kažate da to nije bilo protuzakonito, to je bilo potpuno protuzakonito i to je nažalost napravljeno u Parlamentu, a ovo su ljudi uradili, a sud nek kaže svoje ako je neko podnio žalbu, dakle, to je procedura. Hvala lijepo.
Hvala. Zastupnik Dragan Mektić, ispravak krivog navoda, imate riječ.
Gospodine Lovrenoviću, Lovrinoviću pardon, pardon, izvinjavam se, izvinjavam se, izvinjavam se još jednom, Vi sada pokušate da spojite dvije stvari koje ni po čemu nisu identičen. Ovdje je provedena po zakonu procedura i vidjeli ste koje, koje su inkriminacije počinjene u toku same ove procedure. A gospodin Đonlagić je, čini mi se, kod dnevnog reda ili već gdje je govorio, da članovi CIK-a mora se provesti procedura i 30 dana prije isteka mandata dostaviti Predstavničkom domu lista kandidata da Dom bira. To nije izabrano, u suprotnom bira Paralament, to nije dostavljeno u roku od 30 dana prije izbora i Parlament je izabrao legitimno, legalno i na kraju krajeva, ako mislite da je nešta sporno ili to osporavate, nemam ništa protiv toga izvolite Sud BiH, pa ako Sud to poništi valjda kao ljudi od nekakvog legitimiteta da ćemo to svi prihvatiti. Hvala.
Zastupnica Snježana Novaković-Bursać, ispravak krivog navoda, imate riječ zastupnice.
Gospodine Mektiću, nemate Vi pravo da sudite o tom šta je bilo inkriminišuće, šta nije bilo inkriminišuće u radu komisije. Ni jednu jedinu stvar, ja sam taksativno pobrojala šta ste Vi krivo naveli u svom izlaganju, dva put ste iskoristili krivi navod, ništa Vi niste nijednu riječ koju smo izrekli, ni gospodin Lovrinovića, niste demantovali i molim Vas predsjedavajuća krivi navod služi da ispravimo što je neko krivo rekao. Pokušavate svim silama da zadržite, odnosno taj, ti koji Vam pišu, a lažno Vam pišu, odnosno ne pišu Vam do kraja te poruke što čitate, znači, da pokušate devalvirati svaki proces odakle izlaze ljudi iz SDS-a koji su tu i došli kako su bili došli, to je stvarno Vaše pravo, ali niste i ne dozvoljavam da namećete komisiji bilo kakvu inkriminaciju ili nešto drugo, jer za to naprosto nemate niti jedan dokaz, niti ga imate, niti ste ga iznijeli, niti ga pokušavate. Ukoliko neko ima sumnju ili potrebu da provjeri proceduru pred sudom itd. Bože, pa ima svako svoje pravo i nek radi. Vi niti možete, niti po i po kakvom kriteriju možete biti zaštitnik nekog prava. Naprotiv, djelovanje, urađeno, rezultati rada, politički rezultati, šta je od toga što Vama daje za pravo da Vi nama ovdje držite predavanja i da komisiji koja je svojski odradila svoj posao, koja imala šest članova, inkriminišete ovo ili ono? Ne dozvoljavam i u tom smislu je bio moj krivi navod. Hvala.
Hvala lijepa. Molim vas, nemojte dobacivat s mjesta. Zastupnik Nikola Lovrinović, ispravak krivog navoda.
Pa gospodine Mektiću, dakle, kolega, ja sam mislio poslije današnjih rasprava oko dnevnog reda da Vi nećete ni sudjelovati u ovoj besmislenoj sjednici, dakle, i u ovom besmislenom Parlamentu, ali izgleda da Vas to ipak zanima. Ali, dakle, opet Vas ispravljam, tada o čemu govorite, o izboru Središnjeg izbornog povjerenstva, oni šest članova prije godinu dana otprilike, dakle, nije bilo gospodine liste, nije bilo životopisa, nije bilo imena ljudi, nije bilo ništa, kao što Vi sad raspravljate, ništa nije bilo, vi sad upućujete na sud. Dakle, slažem se da nije dostavljeno na vrijeme, ali je Parlament morao sa neke liste skinuti te ljude, upoznati članove Parlamenta o kome to mi glasujemo, šta su ti ljudi radili prije toga, nego ste nam Vi govorili onako pa taj je bio tu, taj je bio tu, pa smo mi nešto saznavali u tjeku sjednice. Je li to procedura? To nije procedura, to nije procedura i to je protuzakonito urađeno. Dakle, kaže zakon, da ako, ne dao Bog, se nekome iz Središnjeg izbornog povjerenstva dogodi nešto, ne dao Bog, dakle, mijenja ga sljedeći sa liste. S koje liste, s koje ga liste mijenja? Nema liste, nema ništa, povjerenstvo nije završilo svoj posao, tu se s Vama slažem, ali dakle nije se smjelo tako donositi odluka, trebalo se upozoriti povjerenstvo, inzistirat da se dostavi lista, ako ne onda se zatražit listu koju povjerenstvo nije dostavilo, a ne onako, to je bilo samo onako, onako. Pa kažete sud, pa evo i sad nek ide na sud, to je procedura, ovdje bar procedura ispoštovana, ne kažem ništa je li ispravno ili nije, ali evo nek kaže sud. Hvala lijepo.
Hvala. Zastupnik Dragan Mektić, povreda Poslovnika.
Pazite, ovo nema veze sa dnevnim redom, ovo nije u skladu sa dnevnim redom, uporno neko pokušava
Molim Vas, molim Vas, zastupniče, referirajte se koja je odredba Poslovnika prekršena.
Ne mogu sad da tražim, ako treba ja ću tražiti
Ne možete, oduzimam Vam riječ, zloupotrebljavate poslovničke odredbe
Pa nemojte mi oduzimati riječ, daj da nađem onda u Poslovniku.
Oduzimam Vam riječ zato što ste zloupotrijebili poslovničku odredbu, povreda Poslovnika, vraćamo se
Pa dobro, ne možete Vi tako se ponašati ....
Vraćamo se na rasprave. Molim vas da budemo
Ovo je bila ispravka krivog navoda, potrošili ste, jeste, rekli, pitala sam Vas da li imate konkretan članak, rekli ste da ne možete Vi sad čekati, ne znate. Vraćamo se na rasprave, oduzela sam Vam u skladu sa Poslovnikom riječ u ovom trenutku
Zastupnica Mirjana Marinković-Lepić, rasprava, izvolite zastupnice.
Izvolite zastupnice.
Ja, mislim, ne znam zašto ovdje sad raspravljamo uopšte o izboru člana Centralne izborne komisije, to nije predmet dnevnog reda, ali evo kolega Mektić se samo nije sjetio da pravo dugme pritisne, jer ima nepridržavanje dnevnog reda, ima mogućnost rasprave o tome, odnosno primjedaba o tome. A ja sam se javila za riječ i nadam se da su poslanici pročitali mejl koji smo svi dobili na naše službene mejl adrese, iako evo i predsjedavajuća tvrdi da mnogi poslanici ne koriste službene mejlove, ja se nadam da je bar većina ili jedan broj njih pročitao mejl koji nam je dostavljen povodom ove procedure, a ja odgovorno tvrdim da ni prošli put kad smo raspravljali o izboru članova Ureda za žalbe nije ispoštovana odredba člana 93. Zakona o javnim nabavkama, ali evo to će imati neki svoj vjerovatno drugi epilog. Ono što sam ja takođe uočila i čitajući ovaj mejl, a i gledajući, znači, konkurse koji su raspisivani prošle godine i sad, uočila sam određene nedostatke, odnosno razliku, pa je tako u konkursu od 25.06.2020. godine u preambuli tog konkursa nema uopšte Zakona o imenovanjima, nego se samo navodi član 93. Zakona o javnim nabavkama, a onda odjednom u konkursu koji je raspisan 04.01. se spominje i Zakon o javnim imenovanjima, ne znam zašto. Takođe i u ovom mejlu koji smo dobili zaista je ispravno utvrđeno da ne postoji metodologija za bodovanje, niti dokumentacija potrebna koja se traži da bi neko dokazao da je stručnjak iz određenih oblasti, prema tome zaista ne znamo na osnovu kojih isprava je neko, je utvrđeno da je neko sturčnjak iz određenih oblasti. Radno iskustvo samo po sebi ne mora značiti da je neko i stručnjak iz određene oblasti, a ima, dakle, sigurno onih koji posjeduju i određene certifikate, isprave kojima se to moglo dokazati, ali evo iz, vidimo i iz ovog, pa hajmo, ne možemo reći prigovora, ali upozorenja na određene nedostatke u proceduri, dakle, vidimo da ima, znači, onih koji mogu i svojim ispravama dokazati, ali ne znamo da li je to bodovano, kako je bodovano i kako je neko, znači, okarakterisan uopšte kao stručnjak. Dakle, ja ću ovdje predložiti jedan zaključak, a iako znam da vjerovatno neću naići na odobravanje, jer nisam naišla ni prošli put kada sam jasno ukazivala da je procedura provedena mimo člana 93. Zakona o javnim nabavkama i da je uzet u obzir neki stari Pravilnik o sistematizaciji, ali evo nekako većina uvijek nadvlada, pogotovo kad su u pitanju ova imenovanja, dakle, bez obzira na naše argumente, ali ja ću predložiti zaključak: Da se komisija za provođenje ove procedure očituje po navodima iz mejla koji su poslanici svi dobili i navoda iz ovih naših diskusija na sjednici prije nego što donesemo konačnu odluku. Hvala lijepo.
Hvala zastupnici. Dragan Mektić, povreda Poslovnika.
E kad se već ponašate tako kako se ponašate ovdje, da ne kažem kao da se nalazimo na nekom privatnom skupu, član 77. pravilnika, Posvlonika, pardon, Poslovnika – Poslanik ili drugi učesnik u raspravi može govoriti samo o pitanju koje se razmatra u skladu sa utvrđenim dnevnim redom, nadam se da je jasno, ako opet nema nešta između redova sa Vaše strane, ako odstupi od dnevnog reda predsjedavajući Doma ga upozorava, vidjeli smo kako ste ga upozorili, poslanika uvaženog Lovrinovića, ako se i nakon ovog upozorenja ne bude pridržavao dnevnog reda, predsjedavajući Doma ... uskraćuje mu pravo da govori. Eto, ako nije jasan ovdje sada bio ovaj Poslovnik, onda nam ništa više neće biti jasno ovdje i Vi meni oduzimate riječ, a ne oduzimate poslaniku koji zloupotrebljava dnevni red i odstupio je od dnevnog reda. Član 77. Poslovnika, ako treba, imam li još vremena da ga još jednom pročitam? Dakle – Poslanik ili drugi učesnik u raspravi može govoriti samo o pitanju koje se razmatra u skladu sa utvrđenim dnevnim redom, ako odstupi od dnevnog reda predsjedavajući Doma ga upozorava, ako se i nakon ovog upozorenja ne bude pridržavao dnevnog reda predsjedavajući Doma uskraćuje mu pravo da govori. Mogu li još jednom pročitati? Pa dajte molim vas
Zastupniče
pa pravite lakrdiju ovdje od ovog Doma.
Zastupniče, zastupniče, ne pravimo lakrdiju svako ima obvezu, svaki zastupnik, pa i predsjedatelj, da se ponaša u skladu sa Poslovnikom o radu Zastupničkog doma i u ovom slučaju konstatiram da ste zloupotrijebili poslovničku odredbu, jer odredba na koju se treba referirat neko jeste odredba članka 76. stavak (2) u kojoj kaže – Zastupnik može zatražiti riječ da bi ispravio, prema njegovu mišljenju, krivi navod koji može biti razlogom nesporazuma ili koji traži objašnjenje. Predsjedatelj Doma daje mu riječ nakon što zastupnik, čija je izjava uzrokovala potrebu za objašnjenjem, završi svoje izlaganje. Ispravak kvirog navoda, odnosno obajšnjenje može trajati do dvije minute i ne može se koristiti više od dva puta za jednu točku dnevnog reda. Sve rasprave, nadam se da Vi razumijete, su izazvane u povodu Vaše rasprave i odnosile su se na ispravke krivih navoda, u tom predsjedatelj nema ništa drugo izuzev odredbe ovog članka i još jednom Vas upozoravam da ste ovaj puta zlouptrijebili poslovničku odredbu. Zastupnik Damir Arnaut, rasprava.
Oduzela sam Vam riječ zbog zloupotrebe Poslovnika.
Zastupnik Damir Arnaut. Molim Vas zastupniče da se ponašate u skladu i odgovorno, niste, niste dobili riječ, niste dobili riječ, molim Vas da se ponašate odgovorno. Zastupniče Arnatu, imate riječ, izvolite.
To ste, zastupniče, Vi rekli i ja mislim da ovaj Dom očekuje ispriku od Vas, jer ovdje niko nije lud, ovo su ovdje izabrani zastupnici od strane naroda i građana BiH,
molim Vas, to sam konstatirala da ste to kazali ovdje i dobivate opomenu da ne, nemate pravo riječi do kraja sjednice, uz ove uvrede koje ste iznijeli. Niste dobili riječ, još jednom Vam govorim. Zastupniče Arnaut, Vama se ispričavamo, imate riječ.
Predsjedavajuća ne moga da ne intervenišem, ali kad se neko pozove na povredu Poslovniku, Vi samo možete odlučiti o opravdanosti tog prigovora, jel' opravdano ili nije opravdano, a ne nekoga sankcionisati zato što kaže da je Poslovnik povrijeđen.
Zastupniče Arnaut, Vi ste dobili riječ za raspravu, a ne da Vi tumačite Poslovnik u ovom trenutku. Izvolite.
Predsjedavajuća, tražiću pauzu prije nego što bude vrijeme za pauzu, nemojte me testirati. Pazite, ovako, kad je rasprava u pitanju
Samo imate, sve što imate pravo možete raditi.
Nemojte mi upadati u riječ, ako hoćete javite se, izađite za govornicu. Član 30. ovo je sad rasprava, član 30. stav (3), stav (2) kaže, govori o entiteskoj zastupljenosti u komisijama, dakle, govorim o komisiji koja je formirana od strane ovog Doma da provede ovaj, odnosno oba doma, da provede proceduru imenovanja koja su sada na ovoj tački dnevnog reda i član 30. stav (2) vrlo jasno propisuje – da 2/3 svih komisija, stalnih i privremenih, dolaze sa teriotrije Federacije, a 1/3 sa teritorije Republike Srpske. Komisija koja je izabrala ove ljude je sastavljena od tri člana iz Federacije i tri člana iz Republike Srpske, dakle, pola pola i ovo je sedma ili osma komisija, ja sam zatražio od Sekretarijata i dobio odgovor, koja nije formirana u skladu sa članom 30. stav (2) kada je u pitanju entitetska zastupljenost i ja sam na ovo više puta upozoravao, uključujući i kod formiranja ove komsije. Tako da s obzirom da Vi insistirate na nastavku te prakse, mene samo zanima dokad će se to nastaviti i hoće li se obustaviti. Dakle, Poslovnik je vrlo jasan, 2/3 iz Federacije, 1/3 iz Republike Srpske, a uporno ovaj Dom, ne znam ni ja zbog čega, koji su ovdje razlozi, imenuje komisije koje narušavaju ovaj vrlo jasan princip, koji se nikad prije nije narušavao do ovog saziva Doma. Hvala.
Zahvaljujem zastupniku. Nema više prijavljenih po ovoj točki dnevnog reda. Prelazimo na točku 16. Ad. 16. Imenovanje dva predstavnika akademske zajednice i jednog predstavnika nevladinog sektora u Povjerenstvo za izbor i praćenje rada Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, podnositelj Izvješća o utvrđivanju rang- liste uspješnih kandidata: Privremeno zajedničko povjerenstvo obaju domova Parlamentarne skupštine BiH za provođenje procedure imenovanja dva predstavnika akademske zajednice i jednog predstavnika nevladinog sektora u Povjerenstvo za izbor i praćenje rada Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, broj: 01,02-50-16-157-6,5/21 od 17. 3. 2021.
Privremeno zajedničko povjerenstvo provelo je postupak i dostavilo Izvješće o utvrđivanju rang-liste uspješnih kandidata za imenovanje dva predstavnika akademske zajednice i jednog predstavnika nevladinog sektora u Povjerenstvo za izbor i praćenje rada Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije. Za članove Povjerenstva za izbor i praćenje rada Agencije za prevenciju krupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije kao predstavnici akademske zajednice predloženi su: Amina Hadžibegić- Bicciato i Darko Radić. Za člana Povjerenstva za izbor i praćenje rada Agnecije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije kao predstavnika nevladinog sektora predložen je Ivan Ćubela. Otvaram raspravu po ovoj točki dnevnog reda. Zastupnik Zukan Helez, imate riječ zastupniče, izvolite.
Zahvaljujem uvažena predsjedavajuća. Dopredsjedavajući, članovi Vijeća ministara, dame i gospodo zastupnici. Ja bih želio sam da pitam, ovaj, evo prov vas, Kolegij, pa evo i nas zastupnike, rekli ste predstavnici akademske zajednice, da li imamo definisano ko su ti ljudi, šta je akademska zajednica? Svi mi znamo otprilike šta bi to značilo, ali mene zanima prvenstveno u moru ovih privatnih fakulteta, univerziteta, akreditovanih, neakreditovanih, šta bi bili i ko bi bili predstavnici akademske zajednice? Gledajte sad, evo da ovo prođe ovako kako smo sad ovo uradili ili kako je urađeno, ja predlažem da ubuduće definišemo ko bi bili predstavnici akademske zajednice. Da li je predstavnik akademske zajednice ko je preskočio redovno srednje školovanje, pa je preskočio redovno univerzitetsko školovanje, došao u pedeset i nekoj godini do doktorata, da li i taj može biti predstavnik akademske zajednice? A BiH je puna takvih naučnih radnika, puna takvih predstavnika akademske zajednice, uz svo uvažavanje onih ljudi koji čestito to sve urade i koji su istinski i pravi predstavnici akademske zajednice. Ovo je bilo samo jedno ozbiljno pitanje, da nam ne bude, da nam na ovakve, u ovakve važne komisije, u komisije koje odlučuju o ljudima koji će upravljati procesima u BiH da nam se ne desi da odlučuju opet nekih ljudi koji su na nezakonit način došli do nekih titula, evo samo jedno kao upozorenje. Zahvaljujem se na pažnji.
Hvala uvaženom zastupniku. Ne vidim više prijavljenih. Zaključujem raspravu po ovoj točki dnevnog reda. Prelazimo na točku 17. Ad. 17. Izbor sedam članova Upravnog odbora Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete, podnositelj Izvješća o utvrđivanju prijedloga rang- liste kandidata: Privremeno zajedničko povjerenstvo obaju domova Parlamentarne skupštine BiH za provođenje procedure izbora sedam članova Upravnog odbora Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete, broj: 01,02-50-16-192-5,2/21 od 24. 3. 2021. godine
Privremeno zajedničko povjerenstvo provelo je postupak i dostavilo Izvješće o utvrđivanju prijedloga rang-liste kandidata. Za članove Upravnog odbora Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranja kvalitete predloženi su: Sanjin Kodrić, Suad Kunusić, Lucijana Boban, Zorana Štaka, Nedeljko Stanković, Dino Mujkić i Marko Odak. Otvaram raspravu. Nema prijavljenih. Zaključujem raspravu po ovoj točki dnevnog reda. Prelazimo na točku 18. Ad. 18. Prijedlog zaključka o osnivanju Interresorne radne skupine za pripremu prijedloga izmjena i dopuna izbornog zakonodavstva BiH, predlagatelj: Zajednički kolegij obaju doma, broj: 01,02-07-4-649/21 od 17. 3. 2021.
Zajednički kolegij obaju domova utvrdio je prijedlog zaključka za članove Interresorne radne skupine iz Zastupničkog doma predloženi su: Snježana Novaković-Bursać, Alma Čolo i Borjana Krišto. Otvaram raspravu o Prijedlogu zaključku. Zastupnica Alma Čolo, rasprava, izvolite zastupnice.
Hvala predsjedavajuća. Iz samog Prijedloga zaključka se vidi da u, iz Predstavničkog doma se biraju ti člana, iz Doma naroda tri člana i tri člana iz Vijeća ministara, od trenutka kada je prvi put u BiH donesen u ovom Parlamentu Izborni zakon od 2001. godine on je mijenjan dvadeset puta. Posljednja dvadeseta izmjena se odnosila na provođenje izbora u Gradu Mostaru i tada to nije radila interresorna radna grupa, u skoro svim prethodnim procesima izmjene izbornog zakonodavstva taj procese je vođen od strane interresorne radne grupe, koju su činili predstavnici oba doma, Vijeća ministara i Centralne izborne komisije, kao tijela koje provodi izbore i najbolje poznaje izborni proces u BiH, poznaje sve nedostatke i manjkavosti u samoj praksi i provedbi izbora u BiH i mislim da je i jedino stručno tijelo koje se tiče izbora u BiH i kao takvo treba da bude uključeno u rad ove Interresorne radne grupe. Međutim, saopšteno mi je da na Proširenom kolegiju nije bilo dogovora oko toga da članovi CIK-a uđu u sastav ove Interresorne radne grupe, iako se ova Itnerresorna radna grupa formira, koliko ja znam, na inicijativu i na osnovu pisma koje je Parlamentu stiglo od strane OSCE-a, Evropske komisije, Ureda visokog predstavnika i Američke ambasade i u tom pismu stoji da je potrebno da Parlament formira interresornu radnu grupu, pod tim ja podrazumijevam da članovi CIK-a ne budu konsultirani samo po potrebi, kako je to ovdje navedeno, nego da budu zajedno sa poslanicima i delegatima i članovima Vijeća ministara aktivni učesnici procesa izmjena Izbornog zakona. To su neke moje primjedbe, ali očigledno da nema dogovora i ja u tom pravcu neću predlagati izmjenu Zaključka. Još jedna primjedba, tiče se samog djelokruga rada ove Interresorne radne grupe, ovaj Parlament nama daje zadatak da nešto uradimo, a ništa u tom Zaključku ne stoji na koji način, u kom obimu, kako i šta treba da radimo. Tako da vjerujte kao neko ko je predložen u tu Interresornu radnu grupu ja uopšte ne znam šta je meni zadatak, je li, i šta je ostalim kolegama zadatak, je li da uskladimo naš izborni sistem sa presudama Evropskog suda za ljudska prava, sa presudama Ustavnog suda BiH, sa preporukama Grupe zemalja protiv korupcije, koje djeluju pri Vijeću Evrope, sa Mišljenjem Venecijanske komisije, sa Mišljenjem ODIR-a, OSCE-ovog Odjela za demokratske institucije i ljudska prava ili nam je zadatak da radimo šta mi mislimo da treba? Tako da mislim da je u ovom Zaključku trebalo pisati šta mi treba da radimo, a mislim da trebamo uskladiti izborno zakonodavstvo sa svim ovim što sam prethodno rekla. S obzirom da, evo, vidim nema konsenzusa da članovi CIK-a uđu u sastav ove Interresorne radne grupe, zato što neko prigovara da izbor članova CIK-a nije urađen na zakonit način i svako onaj ko prigovara trebao je pokrenuti adekvatan sudski postupak, ima Sud BiH, ima Ustavni sud, pa da znamo je li ovaj Parlament prekršio Ustav i zakone ove zemlje kada je imenovao članove CIK- a. Ja kao neko ko preko 30 godina, stid me više i reć, 35 se bavim pravom, mislim da nisam prekršila kao pojedinac, ali eto da vidimo trebao je neko, ovaj, inicirati, znači, da pravosudne institucije ove zemlje provjere zakonitost donesene odluke u ovom Parlamentu. I slažem se sa gospodinom Mektićem, ko god misli da izbor u CIK nije zakonit, trebao je to da problematizira. Ja ću predložiti izmjenu ovog Zaključka, ali ne u pravcu da uđu članovi CIK-a, jer evo vidim da neće niko glasati za to ili oni barem koji čine većinu u ovom Parlamentu, ja ću predložiti da se član 2. mijenja i glasi – da u Interresornu radnu grupu osim ova člana tri koji dolaze iz tri vladajuće političke partije u BiH, među kojima je i moja politička partija, uđu predstavnici svih klubova poslanika u ovom Predstavničkom domu, a iz Doma naroda predstavnici klubova naroda i tri člana Vijeća ministara. To je osam klubova imamo ovdje u Predstavničkom domu i tri kluba naroda u Domu naroda, to je 11 i tri člana Vijeća ministara to je 14. Ovo predlažem zbog toga što mislim da je izborni proces bitan za sve nas, bitan za sve građane BiH i mislim da odgovornost moramo nositi svi i da bi dobro došlo mišljenje svakoga onoga i ko nije samo u partijama koje čine vlast na nivou BiH .../govornik se upozorava na vrijeme/... nego koje su i dio opozicije, a u prilog tome je izjava gospodina Špirića juče na konferenciji o izbornom zakonodavstvu, u kojoj je rekao .../govornik se upozorava na vrijeme/...da on misli da trebaju predstavnici opozicije da uđu u ovu radnu grupu. Hvala.
Hvala lijepa. Zastupnik Saša Magazinović, rasprava, izvolite zastupniče.
Zahvaljujem. Završetkom svoje diskusije kolegica Čolo me odobrovoljila i ocjenjujem izuzetno pozitivnim da konačno nakon, ne znam, par mjeseci netransparentnog vođenja pregovora iza zatvorenih vrata u vezi Izbornog zakona neko iz vladajućih stranaka ustane i kaže, ljudi ovdje se trabaju uključiti svi, jer ovo nije ni SDA-ov, HDZ-ov i SNSD-ov zakon, nego zakon države BiH koji će biti usvojen, ako bude usvojen u Parlamentarnoj skupštini BiH i koji treba, čiji proces promjene treba da se vodi transparentno uz punu uključenost opozicije, ali i javnosti. Nema razloga više da se dešavaju oni, one Satlerove večere gdje se izađe bez izjave. Posebno ću nešto reći o ulozi međunarodne zajednice. Ta ista međunarodna zajednica je vrlo glasno kazala, da članovi CIK-a trebaju biti dio ovog procesa, pa kad su ih kao s malog nokta skinuli u Domu naroda, a onda to isto predložili i ovdje onda su se ušutili. Dakle, izgleda da je važnija forma nego suština, važnije je da kažu da bi CIK trebao biti, nego da insistiraju do kraja na tome. Ključno pitanje je ovdje dokle se došlo s pregovorima, hoće li nas neko izvjestiti o nečemu? Mi vidimo da se ti pregovori dešavaju, ali se ne dešavaju ovdje, u ovoj kući treba da se pregovara o Izbornom zakonu, a ne po kafanama i rezidencijama. I jako se ljutim na predstavnike međunarodne zajednice koji su se balkanizirali, koji nama pričaju kako treba biti transparentan i odlučivati u institucijama, a oni u zadnje vrijeme predstavljaju primjer netransparentnosti i izvlačenja procesa izvan institucija. Taj isti Satler sad obilazi predstavnike opozicije da ih proba ubjediti, kao i vi ste važni, uključićemo mi i vas, evo šta ti misliš itd. a ne prolazi ta priča više ovdje. Sjećamo se mi jako dobro uloge Evorpske komisije ovdje i kad je u pitanju Mehanizam koordinacije, za kojeg smo mi parlamentarci saznali kad je objavljen u „Službenim novinama“, sjećamo se akciza, kolača, lobiranja, ako ima neko da se ne sjeća podsjetićemo. Sjećamo se nedavno donešenog zakona vezano za Mostar koji je, mislim sramota, zaboravili ljudi izborne jedinice upisati u zakon, a pisali ih u obrazloženje zakona. I šta se dešava? Pa dešava se jedan proces da i ta međunarodna zajednica se malo transformisala, posebno ovi Evropljani, uvijek odvajam Amerikance oni su dosljedni bar u očuvanju vrijednosti i neće tako lako uraditi ono što rade Evropljani. Šta je ovima bitno? Pa bitno im je i već sada ganjaju sledeći mandat, da on napiše u izvještaju da se ovdje nešto desilo, da je ostvaren napredak, pa ograničeni napredak, pa vakav, pa nakav i ode brzo na sledeću destinaciju. Šta je ostalo ovdje, ma baš ih briga. Kako će najlakše doći do toga uspjeha? Pa tako što će sazivat ljude na balkanski način kafana, rezidencija, dogovor, zavrtanje ruke, telefon, pa će se onda kao nešto usvojiti i onda će se proglasiti uspjeh. A mi stojimo tamo gdje stojimo, e pa ne može to više tako, taj proces se mora vatiti u institucije. Koja je institucija za usvajanje zakona? Parlament. Ko treba da učestvuje? Svi treba da učestvuju. Trebaju li biti mediji tu? Trebaju. Trebaju li građani vidjeti? Trebaju. Zašto? Pa zato što nas to ti isti Evropljani uče da tako treba, oni nas uče da se tako vodi proces, e haj ga sad vodite tako, a ne skriveno iza očiju javnosti. Dakle, zahvaljujem kolegice Čolo na prijedlogu, ja vjerujem da će Vaš prijedlog imati većinu i da ćemo mi ovaj put Evropljanima očitati lekciju kako se vodi transparentan proces i kako se svi uključuju u njega, a ne samo željeni partneri sa kojima će napraviti privid da se ovdje nešto dešava i bildati svoj CV kako bi otišli na sledeću destinaciju i ne može me niko ubjediti da bilo ko od njih voli ovu zemlju više od mene i ja hoću da odlučujem kao poslanik u ovoj zemlji, a ne bilo koji međunarodni službenik ovdje.
Hvala zastupniku. Zastupnik Dženan Đonlagić, rasprava, izvolite zastupniče.
Zahvaljujem predsjedavajuća. Na početku samo da kažem da se zaista u potpunosti slažem sa prethodnim diskusijama zastupnice Čolo i zastupnika Magazinovića, u punom kapacitetu onog sadržaja koji su oni iznijeli i mislim da je zaista neprihvatljivo da u ovom Prijedlogu zaključka na ovakav način budu predloženi članovi iz Predstavničkog i Doma naroda o temi koja se tiče Parlamentarne skupštine BiH u punom kapacitetu i zaista podržavam da predstavnici svih ili predsjednici klubova svih parlamentarnih stranaka u ovom Domu ili predstavnici klubova, bez obzira da li su pozicija ili opozicija, trebaju naći svoje mjesto u ovoj radnoj grupi. No, ono što ja posebno cijenim da bi moralo biti jeste da ako postoji državna isntitucija koja bi morala imati predstavnike u Interresornoj radnoj grupi za izmjenu izbornog zakonodavstva, naglašavam izbornog zakonodavstva, onda nema relevantnije adrese i u institucionalnom i u stručnom i u tehničkom kapacitetu od CIK-a BiH. Pa mi smo danas imali na dnevnom redu Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o Javnim nabavkama gdje je u formalnom smislu predlagatelj bio, odnosno bilo Vijeće ministara BiH, ali u prethodnom postupku svu podršku i stručnu i tehničku i svaku drugu je davala Agencija za javne nabavke BiH. Dakle, imajući, imajući u vidu da se radi o vrlo zahtjevnom poslu, kao što su izmjene izbornog zakonodavstva BiH onda nedvosmisleno stoji tvrdnja da članovi CIK-a BiH moraju naći svoje mjesto kao punopravni članovi u ovoj Interresornoj radnoj grupi, ne kao posmatrači, kao biće pozivani, pa biće kao prisutni po potrebi će biti konsultovani i slično, to je degradiranje institucije, to je degradiranje isntitucije koja je u punom kapacitetu ovlaštena da učestvuje u priči izmjena izbornog zakonodavstva. S tim u vezi, a vezano za ovu tačku dnevnog reda, predlažem da Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvoji zaključak koj glasi i dostaviću ga nakon što ga iznesem, dostaviću da se podjeli svim zastupnicima, koji glasi: Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH zadužuje Kolegij Predstavničkog doma da uputi poziv državnoj instituciji Centralnoj izbornoj komisiji BiH da dostavi prijedlog dva svoja člana za formiranje Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH kako punopravne članove. Obrazloženje: S obzirom da bi zadatak Interresorne radne grupe trebao biti da pripremi izmjenu izbornog zakonodavstva, te da ga posredstvom ovlaštenog predlagača uputi domovima u parlamentarnu proceduru učešće članova CIK-a BiH u ovoj radnoj grupi smatram korisnim, potrebnim, te neophodnim. Zahvaljujem predsjedavajuća.
Zastupnik Mirko Šarović, rasprava, izvolite zastupniče.
Hvala predsjedavajuća. Pa obzirom da su moji prethodnici dosta toga rekli, izbjeći ću neke možda komentare ili raspravu i reći samo nekoliko stvari. Ovo je, ja mislim, prvi put u poslednjih petnaestak godina najmanje, a izborno zakonodavstvi je mijenjano u više navrata, da u komisiji, tijelu, interresornoj radnoj grupi nema predstavnika opozicije. Što je, ne znam koji su motivi predlagača i smatram to lošom porukom, smatram generalno da je to uopšte loše obzirom da se radi o temeljnom zakonu, sistemskom zakonu. Uvijek je, ne samo u BiH, u bilo kojoj zemlji i u regionu taj, rekao bih, saglasnost i konsenzus oko izbornog zakonodavstva pozicije i opozicije i nekih drugih učesnika, neke su i pomenuli, ona je bila neophodna zaista i prijeko potrebna. Zbog toga želim ovo da naglasim, da ostane da, kao što u i uvaženi drugi poslanici to rekli i možda, evo, da kažem i to da što se tiče ovog Kluba SDS–PDP–DNS mi se ne trpamo da uđemo u ovu Interresornu radnu grupu, ali je loše, apsolutno loše, odgovornost je na vama, najveća odgovornost je na vama i vi kako hoćete, vi krenite svojim putem, ali ja mislim da nećete daleko stići. A slažem se i sa gospođom Čolo, ja mislim da je to ona rekla, pa vidite usvajamo zaključak mi nismo, mi nemamo ili bar nismo mi dobili šta se u suštini želi, šta je u suštini cilj za, izuzev opšte priče o izbornom zakonodavstvu da li, da li će se to tek utvrđivati na toj Interresornoj radnoj grupi, što smatram da je, da je potpuno, rekao bih, nonsens, neprihvatljivo. Trebalo je unaprijed da se kaže šta je cilj, znači, da li usklađivanje sa Izvještajem Evropske komisije, ne znam, o napretku BiH, pa i u oblasti izbornog zakonodavstva sa određenim evropskim standardima ili stavovi OEBS-a ili nekog drugo ili nešto treće, bilo šta, ali mi toga nemamo, što smatram da je ovo krivi put. Od mene zaista toliko i pridružujem se kolegama koje su takođe o ovom govorile maločas i njihovim stavovima o ovom pitanju. Hvala.