15. sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovinе

Dom naroda

10. 2. 2021
objavljeni podaci: 10. 2. 2021

Stenogram

Dame i gospodo delegati, uvaženi gosti srdačno vas pozdravljam i otvaram 15. sjednicu Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Na sjednicu su pozvani naši redovni gosti, predsjedavajući i članovi Predsjedništva BiH, predsjedavajući i ministri Savjeta ministara BiH, predstavnici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Centralne izborne komisije BiH, Kancelarije za reviziju institucija BiH, Upravnog odbora Izvozno-kreditne agencije BiH, sve koji su prisutni srdačno pozdravljam. Sjednici prisustvuje 14 delegata – 5 iz reda bošnjačkog naroda, 5 iz reda hrvatskog naroda i 4 iz reda hrvatskog naroda(?), uz moje objašnjenje da je Lazar Prodanović, delegat iz reda srpskog naroda najavio kašnjenje i dakle doći će na ovo zasjedanje Doma naroda. Kao što vam je naznačeno u pozivu za sjednicu, u skladu sa članom 155. Poslovnika na početku sjednice, a prije rasprave o dnevnom redu, delegatima će biti omogućeno da postavljaju delegatska pitanja u usmenoj formi. Podsjećam vas da su vam zajedno sa pozivom za 15. sjednicu Doma naroda upućeni i dopisi u vezi sa procedurom postavljanja delegatskih pitanja u usmenoj formi. Navedeni dopis, odnosno obavještenje o mogućnosti postavljanja delegatskih pitanja u usmenoj formi na 15. sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH takođe je upućeno predsjedavajućem Savjeta ministara BiH i Generalnog sekretarijatu Savjeta ministara BiH. U skladu sa članom 156. stav (1) Poslovnika najavu za postavljanje delegatskih pitanja u usmenoj formi dostavili su: delegat Denis Bećirović za predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH, gospodina Zorana Tegeltiju; delegatkinja Marina Pendeš za ministra bezbjednosti BiH, gospodina Selmu Cikotića; delegatkinja Lidija Bradara za ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, gospodina Stašu Košarca i delegat Bariša Čolak za ministra pravde BiH, gospodina Josipa Grubešu. U skladu sa članom 156. stav (2) Poslovnika ove najave dostavljene su predsjedavajućem Savjeta ministara BiH i onom članu Savjeta ministara BiH na kojeg se pitanje odnosi. Želim vas podsjetiti i na to da smo uputili obavještenje Javnom RTV servisu BiH radi obezbjeđenja direktnog televizijskog prenosa ovog dijela sjednice u skladu sa članom 155. stav (1) Poslovnika. Sada možemo početi postavljanje usmenih delegatskih pitanja. Riječ dajem gospodinu Denisu Bećiroviću, izvolite.
Dame i gospodo smatram da Vijeće ministara BiH ima obavezu da i ono takođe informira svjedoke, odnosno garante Dejtonskog mirovnog sporazuma o skandaloznom veličanju i nagrađivanju presuđenih ratnih zločinaca, što je učinjeno u Skupštini bh. entiteta RS. To posebno napominjem zbog toga zato što su suštinske odredbe Općeg okvirnog sporazuma za mir izgradnja demokratije, povratak povjerenja, izgradnja pravne države i kažnjavanje ratnih zločinaca. Odlikovanje zločinaca u Skupštini bh. entiteta RS je prvorazredni skandal za cijelu Evropu, Ujedinjene nacije i za cijeli svijet. Zamislite gdje bi Evropa danas bila i EU da je odlikovala presuđene ratne zločince iz Ninberga. Zbog budućnosti cijele Evrope i svijeta mislim da moramo uputiti jasnu poruku da se zločinci ni iz Ninberga, ni iz Haga ne smiju nikada nagrađivati i odlikovati. Vidite ratni zločinci iz Drugog svjetskog rata, primjera radi, Hajnrih Himler i Alfred Rozenberg su zagovarali zločinačku politiku o tome da postoje superiorni narodi, da postoje više i niže rase i da postoje kvarni narodi. Pravosnažno presuđena ratna zločinka, primjera radi, Biljana Plavšić, je također zagovarala politiku da postoji jedan superioran narod u BiH i da postoje neki koji su kvarni narodi. Postavlja se pitanje – kako se takvi ljudi mogu odlikovati? Pazite, te rasističke, najvulgarnije rasističke teorije Himlera Rozenberga i Plavšićke ne smiju nikada biti odlikovane, pa to treba uvijek da izrazimo u vezi s tim osudu i zgražavanje. Zato ja danas javno u državnom parlamentu i pitam, ali i upućujem poruku, prije svega, Miloradu Dodiku, on je tamo glavni nalogodavac – da li je svjestan kakva je to civilizacijska sramota?
Imate za, vrijeme je isteko, ovo nije minut poruka nego pitanja, molim Vas završite pitanje.
Obrazloženje s pitanjima.
Molim Vas, završite s pitanjem, probili ste rok.
Dakle, u pitanju su pravosnažno presuđeni ratni zločinci u skladu s presudama Međunarodnog suda pravde, a pri tome moramo imati u vidu i presude Međunarodnog suda pravde. Nedopustivo je da se takvi ljudi odlikuju, to su pravosnažno presuđeni ratni zločinci, zato ja javno pitam i prmijera državne vlade – šta je Vijeće ministara BiH u vezi s tim učinilo i da li je informiralo svjedoke, odnosno garante Dejtonskog mirovnog sporazuma u vezi s tim, prije svega SAD i Evropsku uniju?
Predsjedavajući, gospodin Zoran Tegeltija, izvolite.
Zoran Tegeltija
Poštovani predsjedavajući, zamjenici, gospodo delegati i kolege ministri, predstavnici medija, želim da vas pozdravim na početku današnje sjednice Doma naroda i pokušam da dam ovaj odgovor, koji je jako neprecizan i nejasan i u svojoj suštini. Ali ... na osnovu onoga što se moglo vidjeti iz pitanja, više iz ovoga što je bilo komentara, da kažem da garanti Dejtonskog mirovnog sporazuma su velike zemlje, koje su jako dobro informisane i svim događajima u svijetu, a ne samo u BiH, oni ne trebaju nekoga ko bi im posebno nešto o tome informisao. Takođe, jasno je da ovaj Savjet ministara nije informisao bilo koga izvan BiH o odlukama bilo koje skupštine u BiH, bilo da se to radi o odluci Narodne skupštine Republike Srpske, Parlamenta Federacije, kantonalnih, odnosno županijskih vlada, lokalne zajednice itd. Smatramo da sva pitanja u BiH, sve odluke naših nadležnih tijela trebaju da se donose i o njima razgovara u BiH. Pitanje koje sam ja dobio nije jasno o kojima se odlukama Narodne skupštine Republike Srpske radi, iz kog vremenskog perioda, ali je sasvim jasno da iz ovih komentara, čini mi se da se odnosi na neke odluke koje sada, te odluke u fokus stavio visoki predstavnik nakon mnogo, mnogo godina. Ako ste mislili na te odluke onda je sasvim sigurno da su te odluke donesene davno prije izbora ovog Savjeta ministara i da mi o njima nismo ni mogli da se izjašnjavamo. Prema tome, smatram da sve odluke koje donose naši parlamenti trebaju biti predmet razmatranja u BiH, a ne izvan BiH. I na kraju ne bih komentarisao, nije ni mjesto, ... želim da komentarišem Vaše stavove o odlukama nadležnih tijela poput odluke Narodne skupštine Republike Srpske i stavova o pojedincima i ljudima koji nisu ni u prilici ni Vama, ni meni da odgovore šta misle. I na kraju radi javnosti, odluka svakog parlamenta u BiH, uključujući i ovog Doma, je dostupan javnosti i svi su se mogli upoznati sa tim odlukama i donijeti stavove o tim odlukama. Hvala vam lijepo.
Zahvaljujem predsjedavajućem Vijeća ministara, gospodinu Zoranu Tegeltiji. Da li je delegat zadovoljan dobijenim odgovorom?
Naravno da nisam i evo ovdje gospodine Tegeltija dokaza da Vam je vrlo jasno i precizno postavljeno pitanje i znate i Vi da se to odnosi na 2016. i na skandalozno nagrađivanje presuđenih ratnih zločinaca Karadžića, Krajišnika, Plavšićke itd. Sve je, dakle, jasno i Vijeće ministara BiH treba da ima jasan stav u vezi s tim, jer čak i ratna zločinka Biljana Plavšić je priznala na sudu svoju odgovornost. Ne možemo graditi budućnost i ne šaljemo dobru poruku mladim generacijama ako se odlikuju ratni zločinci, pa na šta će se djeca ugledati i šta će željeti da postanu ako vide da se odlikuju ratni zločinci. Ljudi to je civilizacijska razdjelnica, vi koji dolazite iz tog entiteta utičite malo na te ljude
Upozoravam, probijeno je vrijeme, kolega Bećiroviću.
da ne rade to što rade, a naravno da ovo moje pitanje ima i posebnu poruku prema međunarodnoj zajednici. Poruka prema međunarodnoj zajednici je jasna, očigledno je bez obzira na sve napore, da je izgleda potpuno nemoguća misija demokratizirati bh.entitet RS, jer ako čelnici tog entiteta
Ja Vas, molim
svoje izvorište i inspiraciju nalaze u ratnim zločincima
pa o čemu mi ovdje
....molim da sjednete, riječ dajem Marini Pendeš, Marini Pendeš. Gospođo Pendeš, izvolite postavite pitanje.
Molim Vas da sjednete, riječ ima kolegica Marina Pendeš i vodite računa inače o vremenu i vodite računa da postavljanje pitanja i prozivanje nije jedno te isto, možete biti zadovoljni ili nezadovoljni odgovorom, a sve drugo je, dozvolite da vodim sjednicu. Izvolite kolegice Pendeš.
Uvaženi članovi Kolegija, poštovane kolege, članovi Vijeća ministara, dame i gospodo. Ja sam postavila pitanje ministru sigurnosti, nisam sigurna da ovdje ima netko da mi da odgovor u ime Mnistarstva sigurnosti, a pitanje se odnosi – Da li raspolaže informacijom je li grupa talijanskih europarlamentaraca imala zvanični poziv od neke državne institucije za posjetu Unsko-sanskom kantonu, ilegalnim migrantima, i jesu li prešli našu državnu granicu koristeći diplomatske putovnice? Zbog čega postavljam to pitanje. Ozbirom da se radi o grupi europarlamentaraca smatram da su sigurno upućeni da postoji i određeni diplomatski kodeks, Kodeks ponašanja, a obzirom da Kolegij oba doma Parlamentarne skupštine nema tu informaciju, niti je uputio poziv, niti smo imali predviđen sastanak, za mene smatram da je to neprimjereno, evo i upozoravam institucije koje trebaju voditi računa o dignitetu i državnog parlamenta, ali isto tako i Ministarstvo vanjskih poslova, da nam se ne dešava da se može granica prelazit. Imamo problema s ilegalnim migrantima, ilegalnim migrantima koji dolaze iz EU, mislim na Grčku kao državu koja je članica EU i mislim da je bio red da ti europarlamentarci posjete Parlament BiH, da li je Zastupnički dom ili Dom naroda i da razgovaramo o migrantskoj krizi, a smatram ovo je, ovaj njihov potez neprimjerenim..../nije uključen mikrofon/...očekujem da mi u pismenoj formi ....
Hvala Vam lijepo. Ministar nije prisutan, imamo obećanje da ćete dobiti odgovor u pisanoj formi od gospodina ministra, koji je spriječen da prisustvuje ovom dijelu sjednice. Riječ dajem, delegatkinji Lidiji Bradari. Izvolite.
Zahvaljujem predsjedavajući. Uvaženi dopredsjedavajući, članovi Vijeća ministara ovdje nazočni, drage kolegice i kolege sve vas lijepo pozdravljam. Također, koliko ja vidim da resorni ministar nije nazočan, pa ću ja postaviti pitanje i očekujem da mi se pisemno odgovori, a možda može to i predsjedavajući Vijeća ministara. Poznato nam je da se BiH jasno opredijelila za preuzimanje pravne tekovine EU u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja, jasno nam je da s tim u vezi potrebno dostići određenu razinu standarda kvalitete i sigurnosti hrane za nesmetanu trgovinu poljoprivrednim proizvodima i izvoz svih roba životinjskog porijekla na tržištu EU. U ovoj obasti diferencirano je prioritetno područje za sprovođenje reformi, a to je zakonodavstvo i to usvajanje Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o hrani, Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o veterinarstvu, Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju BiH, Zakona o vinu, unapređenje zakonskog okvira za jačanje i razvoj organske proizvodnje u BiH. U vašem Godišnjem izvješću iz 2020. iz oblasti poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja za BiH po pitanju donošenja novog Zakona o vinu, Zakona o organskoj proizvodnji u izvještajnom periodu prethodnom nije bilo nikakvog značajnog napretka, a u istom izvješću u kontekstu izmjena i dopuna tri zakona u Poglavlju sigurnosti hrane nema informacija relevantnih za period izvještavanja. Postavljam Vam pitanje, budući da je ovih dana jako akutalno pitanje zaštite domaće proizvodnje – Šta ste Vi kao ministar poduzeli po ovom pitanju, obzirom da su ovo najznačajnije aktivnosti u zaštiti domaće proizvodnje i mogućnosti njenog plasmana na europsko i globalno tržiše, te da je prošlo gotovo godinu dana od kreiranja navedenog izješća? I na kraju želim zaključiti, da morate priznati da smo reguliranje normativnog pravnog okvira u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja može značajno doprinijeti jačanju konkuretnosti domaće proizvodnje, a samim tim i kako na domaćem, tako i na inozemnom tržištu. Mislim da ćemo na takav način najbolje zaštiti domaću proizvodnju. Hvala.
Zahvaljujem lijepo. Pošto ministar nije prisutan dobićet odgovor u pisanoj formi. Riječ dajem delegatu, gospodinu Bariši Čolaku. Izvolite.
Poštovani članovi Kolegija, poštovane kolegice i kolege, članovi Vijeća ministara, predstavnici institucija BiH, svi nazočni pozdravljam vas. Moje pitanje odnosi se na Revidiranu strategiju za rad na predmetima ratnih zločina, a konkretno pitanje glasi – Zašto nije donesena odluka o imenovanju članova nadzornog tijela za praćenje primjene rada, odnosno ove strategije, dakle, Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina? Naime, Strategija je usvojena još u, mislim u rujnu prošle godine, u roku od 30 dana trebalo je ispostavit ovo tijelo, a koliko mi je poznato to do dana današnjega nije napravljeno. Što je zapravu u pitanju, je li u pitanju to da institucije nisu dostavile imena, je li u pitanju da možda je do članova Vijeća ministara ili je nešto treće u pitanju, radi li se možda o opstrukciji, jer uistinu jako dugo se čekalo da imamo ovu Revidiranu strategiju i sad ponovo smo u jednoj vrsti zastoja zbog neimenovanja, dakle, ovog nadzornog tijela. Pa evo molim ministra da mi odgovori na to pitanje. Hvala.
Zahvaljujem. Riječ dajem ministru pravde, gospodinu Grubeši. Izvolite.
Josip Grubeša
Poštovani predsjedavajući, članovi Kolegija, uvažene izaslanice, izaslanici i kolegice i kolege iz Vijeća ministara, dame i gospodo. Kako je i rečeno u pitanju 24.09.2020. godine na 29. izvarednoj sjednici Vijeće ministara BiH usvojilo je Prijedlog revidirane državne strategije za rad na predmetima ranih zločina, uključujući anekse A i B. Revidirana strategija predviđa, između ostalog, da će u nadzorno tijelo biti imenovani po dva člana, odnosno član i zamjenski član, predstavnici iz Ministarstva pravde BiH, Federalnog ministarstva pravde, Ministarstva pravde Republike Srpske, Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća, zatim Ministarstva sigurnosti i Pravosudnog povjerenstva Brčko distrikta. Aneksom B Revidirane strategije dodatno je predviđeno da se u nadzorno tijelo imenuje po jedan član bez prava glasa iz Suda i Tužiteljstva BiH, te da u svojstvu promatrača sudjeluju predstavnici OSCE-a, Ureda tužitelja Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove i Ureda Europske unije. Ministarstvo pravde je od nadležnih institucija dobilo podatke predloženih članova, pripremilo prijedlog odluke, pribavilo mišljenja i dostavilo radi donošenja Vijeću ministara BiH. Vijeće ministara je na 24. sjednici, 28.01. ove godine, odgodilo razmatranje prijedloga odluke, te je zaključeno da je predmetni materijal potrebno korigirati na način da se od šest zamjenskih članova predlože i imenuju dva zamjenska člana iz reda bošnjačkog naroda. Na 25. sjednici, održanoj 03.02. ove godine, na zahtjev Kolegija Vijeće ministara nije razmatralo prijedlog odluke, dok se tekst prijedloga ne pripremi sukladno zaključku sa 24. sjednice. Radi navedenog Ministarstvo pravde je, 02.02. ove godine, zatražilo da Ministarstvo sigurnosti BiH i Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće umjesto ranije predloženih za zamjenike članova imenuje predstavnike iz reda bošnjačkog naroda, do danas Ministarstvo sigurnosti je to učinilo, međutim čekamo još odgovor iz Visokog sudskog i tužiteljskoga vijeća. Provođenje velikoga broja aktivnosti predviđenih strateškim ciljevima vezano je za usvajanje Revidirane državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina, tako da rok za početak njihovog provođenja je počeo teći njenim usvajanjem, kako ste Vi to u svome pitanju i rekli. Zadužene institucije su dužne provoditi aktivnosti u skladu sa rokovima predviđenim za svaku od utvrđenih mjera. Dakle, neusvajanje Odluke o uspostavi nadzornog tijela ne uvjetuje nadležne institucije da provode aktivnosti sukladno ciljevima i rokovima iz Strategije. Uspostavom nadzornog tijela osiguraće se adekvatan mehanizma kontrole na provođenju Strategije i odgovornosti za nepoštivanje odluke nadzornog tijela, a sve u skladu mjera predviđenih Strategijom i strateškim ciljevima. Hvala lijepo.
Zahvaljujem ministru Grubeši. Da li je kolega Čolak zadovoljan odgovorom?
Hvala ministru, zadovoljan sam ja ovim što je kazao, ali naravno da ne mogu biti zadovoljan, jer je previše vremena prošlo i mislim da to treba što je moguće prije napraviti i nadam se da će to biti tako i učinjeno. Hvala ministre.
Zahvaljujem. Delegat Lazar Prodanović dobio je odgovor u pisanoj formi na postavljeno pitanje Državnoj regulatornoj agenciji za radijacionu i nuklearnu bezbjednost. Da li je delegat zadovoljan dobijenim odgovorom? Jeste. Zahvaljujem.../nije uključen mikrofon/... Dakle, sada na dnevni red, za 15. sjednicu dobili ste prijedlog usaglašenog dnevnog reda i otvaram raspravu o usaglašenom dnevnom redu. Ko se javlja za riječ? Za riječ se javio Zlatko Miletić. Izvolite.
Hvala lijepo predsjedavajući. Dobar dan svima, pozdravljam kolegice i kolege, pozdravljam predsjedavajućeg Vijeća ministara, nazočne ministre, predstavnike institucija BiH, naše djelatnike iz stručnih službi, predstavnike medija. U vezi s dnevnim redom imam tri prijedloga. Prvi je prijedlog ako postoji mogućnost da skinete s dnevnog reda tačku 16. s ozbirom da se radi o mojoj osobnoj inicijativi, a već ste sa njom od ranije bili upoznati, koja se odnosi na pomoć građanima Republike Hrvatske, imajući u vidu da je Vijeća ministara 12.01.2021. godine svojom Odlukom broj 3/21 donijelo odluku o odobravanju sredstava tekuće rezerve budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH u svrhu pružanja međunarodne pomoći Vladi Republike Hrvatske, objavljeno u „Službenom glasniku BiH“ broj 6/21, od 29.01.2021. godine i dodijelili su iznos od pola miliona konvertibilnih maraka. Mislim da nema potrebe da o tome raspravljamo, evo samo da iskoristim ovu priliku da se zahvalim predsjedavajućem Vijeća i svim ministrima na donošenju ove odluke. Kad je u pitanju dnevni red predlažem dvije tačke dnevnog reda u skladu sa članom ili člankom 61. stav (1) Poslovnika. Prva je, ja sam zaista, ako mi vjerujete na riječ, ovo pokušao da pišem prošli tjedan u četvrtak i nisam znao da će pojedinci iz ove sale, predstavnici institucija i političkih stranaka u petak sjediti s predstavnicima međunarodne zajednice, da ne mislite da sam ja u nekom dosluhu sa njima. Znači, predlažem tačku dnevnog reda – Presjek implementacije prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o kandidatskom statusu BiH, od 29.05.2019. godine, u kontekstu konačnog donošenja i usvajanja zakona u oblasti vladavine prava i to: Zakona o sukobu interesa, Zakona o javnim nabavkama i Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću. Uz, znači, traženje da se danas definišu nosioci te aktivnosti, odgovornost tog ko tu aktivnost nosi i konačni rok dostave tih zakona u oba doma Parlamentarne skupštine BiH. I još jednu tačku dnevnog reda predlažem, s obzirom da za nju postoji veliko interesovanje građana u čitavoj BiH, a to je – Analiza mjera i aktivnosti poduzetih od strane institucija BiH u cilju daljnjeg sprječavanja širenja epidemije COVID-19 i posljedica izazvanih gubitkom ljudskih života, na današnji dan imamo preminuli 4 765 naših građana, uključujući proces imunizacije, vakcinacije bosanskohercegovačkog stanovništva putem mehanizma Kovaks i Sporazuma o zajedničkim nabavkama u okviru EU ili direktnim nabavkama od strane administrativnih jedinica ugovornih strana u BiH uz jasnu prezentaciju planova za prioritetnu imunizaciju unutar BiH uz pregled mjera i aktivnosti sprječavanja širenja novih sojeva virusa kovid B117 iz Velike Britanije i N501Y iz Južne Afrike. Hvala lijepo, evo dostaviću.
Zahvaljujem kolegi Miletiću. Molim Vas, samo u pisanoj formi da dobijemo. Riječ je tražio kolega Bosić Mladen. Izvolite.
U cilju korektnosti trebala bi da kažem nekoliko riječi, dakle radna tijela Parlamenta služe da se svaka od tačaka dnevnog reda raspravi dobro i da se samo s onim što je čisto, jasno, ide prema Domu. Na sjednici Komisije za finansije i budžet od prekjuče, kada je razmatrana ova tačka 16. kolege Zlatka Miletiće, upozorila sam ga da je Savjet ministara završio svoj posao i molila ga da odluku, odnosno ovu inicijativu povuče i on nije pristao. Dakle, ovo je jedno iskustvo koje bi trebalo da nam bude, mi sad ovu tačku imamo kao obaveznu tačku dnevnog reda i ona ne može da se povuče sada. Bilo je vrijeme kada je moglo, ali on to tad nije htio. Dakle, mislim da bi morali biti korektniji i sve što imamo da do vremena komisija, poslije toga je kasno i o tome se moramo izjašnjavati. Hvala.
Zahvaljujem. Gospodin Bosić, izvolite.../nije uključen mikrofon/...gospodin Miletić. Izlolite kolega Miletiću, Vi ste tražili ispravku krivog navoda.
Oprostite kolega Bosiću, neću dugo, samo jednu rečenicu ću reći. Znači, tačno je ovo što je gospođa Majkić rekla, ali djelimično. Na toj komisiji, koliko se ja sjećam, glasali ste o toj inicijativi i niste je donijeli u smislu da ste glasali 2:2:1, znači inicijativa nije prošla i pored toga što je Vijeća ministara već donijelo takvu odluku. A evo da ne bi dodatno komplikovali situaciju, ako uzmete sadržaj inicijative, ona u biti je djelimično ispunjena, jel' nismo pronašli onaj drugi mehanizam kako pružiti mogućnost građanima BiH da pomognu građanima Republike Hrvatske u tom smislu. Al' da ne bi zakuhavali, evo da imamo priliku prvi put da pohvalimo Vijeća ministara za nešto, mislim da je to korektno i ja imam pravo, pošto sam ja pobio tu inicijativu, da tražim da se skine. Prema tome, molim vas lijepo, eto glasajte pa stavljaje ili skidajte, sasvim svejedno.
.../nije uključen mikrofon/... sjednice Doma, delegati kao i svaki ovlašteni predlagač ima pravo da traži izostavljanje svake neobavezne tačke i predlaganje nove s odgovarajućim materijalom u pisanoj formi. Izostavljanje obaveznih tačaka iz člana 60. stav (2) ovog Poslovnika nije dozvoljeno. Dakle, ja vas molim da razumijete, nije problem završićemo mi tačku 16. i da ostane, na korektan način, ali poslovnički, dakle, dok postoji Poslovnik moramo se držati okvira Poslovnika. Hvala vam lijepo.../nije uključen mikrofon/..
Nadam se predsjedavajući da me nećete treći put prekinuti. Naime, Predstavnički dom je na 15. sjednici, održanoj 11.01.2021. godine, usvojio zahtjev poslanika za iniciranje glasanja o rekonstrukciji Savjeta ministara BiH i smjenio zamjenika ministra civilnih poslova BiH Sinišu Ilića. To je bilo prije mjesec dana, ja sam primjetio da na današnjem dnevnom redu nema te tačke, iako je u obavezi da se o ovoj smjeni izjasni i Dom naroda i zato ja inicirama stavljanje te tačke na dnevni red. Ne znam šta je razlog zašto nije bila, zašto Kolegij nije stavio tačku, možda i postoji razlog, ali bi volio onda da čujem obrazloženje za to. Ali da bi obrazložio ovu inicijativu, reću par riječi koje su bile i u obrazloženju inicijative u Predstavničkom domu. Naime, Republička uprava za igre na sreću saopštila je 14. decembra 2020. da su inspektori ove Uprave otkrili ilegalno pripređivanje igara na sreću na terminalu za elektronske igre, automatima za igre na sreću, kao i neovlašćeno priređivanje kladioničarskih igara na sreću u automat klubu Bet In u Zvorniku od strane privrednog društva Bingo trejd Šamac kojem je zbog učinjenog djela izdat prekršajni nalog. U Registru privrednih subjekata kao vlasnik Bingo trejda iz Šamca naveden je Siniša Ilić, aktuelni zamjenik ministra civilnih poslova, dok su kafe barovi Bet In uz Zovrniku, Bijeljini, Osmacima i Brčko distriku registrovani kao vlasništvo Bingo trejid iz Šamca. Takođe inspektori Odjeljenja za inspekcijski nadzor Republičke uprave za igre na sreću 10. avgusta prošle godine otkrili su neovlašćeno priređivanje igara na sreću na području Bijeljine, a iza kojeg takođe stoji zamjenik ministra civilnih poslova Siniša Ilić itd. itd. Ja mislim da je ovo dovoljno u inicijativi i ne mogu da vjerujem da, iako su oni koji su podržali gospodina Ilića da bude član Savjeta ministara, odnosno zamjenik ministra za civilne poslove, vjerujem da nisu imali uvid u to čime se bavi dotični gospodin. Mislim da ova institucija mora da iskaže svoju volju da i da ukaže na to da ne može svako biti u institucijama, pogotovo ne u tako važnoj instituciji kao što je Savjet ministara i vjerujem da će Dom naroda glasati kako je ispravno oko toga. Hvala.
Zahvaljujem kolegi Bosiću. Mi smo dnevni red proslijedili, koji ste dobili, pre sedam ili osam dana, tako da je sve u okviru roka u kojem trebamo se izjasniti i nemam ništa protiv da ste predložili tu inicijativu, izjasnićemo se o toj inicijativi, samo molim u pisanoj formi. Hvala vam lijepo. ... tražio kolega, gospođa Dušanka Majkić. Izvolite.
Dakle, moja inicijativa je, koju podnosim ovog puta, je vezana za proširenje tačke nove dnevnog reda, a to je – Analiza stanja u Ministarstvu spoljnih poslova i diplomatsko- konzularnoj mreži sa prijedlogom mjera. Za pripremu ove tačke neophodno je da Ministarstvo soljnih poslova u roku od 30 dana sačini odgovarajući materijal koji će poslužiti za raspravu na Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i na osnovu čega će se odrediti o mjerama koje treba postići da bi se stanje tamo promijenilo. Zašto i otkud ovakva inicijativa? Prva stvar, da je MIP jedna od, jedan od najvećih budžetskih korisnika, da je njegov budžet skoro 70 miliona, ... 67 precizno, da ima, zapošljava blizu petsto ljudi, od toga 224 u sjedištu i 273 u DKP mreži. U poslednjih pet godina broj preporuka revizije se stalno povećava i to je jedna od malo institucija koja gotovo nikakvog pomaka u svom radu nema i još što je gore, to je jedna od institucija koja nikad nije našla za shodno da Parlamentu objasni gdje se nalazimo, zašto je takvo stanje, zbog čega su toliko, toliki problemi u DKP mreži i naročito koje su mjere koje treba preduzeti da bi se stanje u toj oblasti popravilo. Dakle, nije to od juče, dakle govorim da sama revizija kaže da pet godina je tamo stanje kritično. Revizija je konstatovala da iz ... zadnji put, da poslednjih godina 31 preporuka koju su dobili ... prethodnih godina, samo je jedna ispunjena, da je devet realizovano i realizacija u toku, a da 21 nije realizovana. Ako se tome doda da smo nedavno usvojili Izvještaj revizije za 2019. godinu i da je tom prilikom dato 36 preporuka, to znači da sledeće ... da ove godine kad budemo ... revizorske izvještaje, ova institucija treba da realizuje 57 preporuka što je potpuno nemoguće i znači ostaje stanje takvo kakvo jeste. Sljedeći ozbiljan razlog je vrijeme kovida u kojem mnoge zemlje su činili posebne napore da naprave uštede u svojim budžetima, onda je bilo logično da najveći budžetski korisnici i naprave najveće redukcije, odnosno bar naprave analizu stanja koje se nalazi u tim institucijama i prijedlog mjera kako bi se to uspješno završilo. Dakle, ako znamo da u sastavu ovog ministarstva je 56 ambasada, šest generalnih konzulata i šest stalnih misija, znači lako je zamisliti kolika su to sredstva i kako bi se moglo efikasnim radom smanjiti troškovi u mnogim segmentima. Dakle, neću da otvaram više, znači sad bi mogla da govorim, ali to je stvar za raspravu. Ja vas molim ... molim da razumijete povod i ne samo za MIP nego za sve institucije bi trebali tako da se odnosimo, zadatak Parlamenta je da bude nadzor nad korštenjem i potrošnjom javnog novca, ajte da jednom to uradimo. Eto, pozivam vas da podržite ovu inicijativu. Hvala.
Zahvaljujem kolegici Majkić. Riječ je tražio kolega Bećirović. Izvolite.
Želim vrlo jasno reći da je ulazak države BiH u NATO savez strateški cilj BiH, zacrtan je odlukama, rezolucijama, strategijama svih nadležnih državnih organa, na kraju posebno podvlačim riječ je o preciznoj zakonskoj obavezi države BiH i ko god to opstruira čini krivično djelo, ko god želi da mijenja tu zakonsku odredbu nek mijenja zakon dokle god ne promijenimo zakon to je obaveza za sve. E sad, gospodin Dragan Čović, zamjenik predsjedavajućeg ovog Doma je u gostovanju prije nekoliko sedmica na HRT-u u emisiji Jedan na jedan javno pred širokim auditirijem rekao, citiram – jedino hrvatski predstavnici žele u NATO, Srbi prate Sribiju i nisu za članstvo, a bošnjački predstavnici iskreno se ne zalažu za NATO. Prvo ja se ne slažem da se politički predstavnici svrstavaju u tri etnička tora, ali ova konstatacija je potpuno netačna gopsodina Čovića i zato je dobro da danas i pred javnošću u BiH i u Hrvatskoj provjerimo koliko je Dragan Čović govorio istinu kada je plasirao takvu tezu. Ovdje nemam vremena da govorim o brojnim drugim neistinama, koje je Čović javno rekao na račun države BiH, na račun glavnog grada BiH, stvarima koje nemaju nikakve veze sa činjenicama, ali dakle da ne bude nikakve dileme i da provjerimo ove javno izrečene navode gospodina Čovića, u skladu s našim Poslovnikom predlažem sledeću tačku dnevnog reda – Razmatranje izvještaja Vijeća ministara BiH o napretku BiH u procesu priključenja u NATO, s prijedlogom konkretnih mjera za dinamiziranje aktivnosti na putu prema punopravnom članstvu u NATO savez. Dakle, ponvaljam to je zakonska obaveza i o tome nema rasprave hoćemo li ili nećemo u NATO, ali mislim da taj proces trebamo ubrzati i zato predlažem konkretnu tačku dnevnog reda i da vidimo nakon glasanja zaista koliko je ova javno izrečena teza predsjednika HDZ-a, a i zamjenika u ovom Domu bila tačna. U skladu sa Poslovnikom, naravno, dostavljam i u pisanoj formi taj prijedlog.
Ispravka krivog navoda, zamjenik predsjedavajućeg, gospodin Dragan Čović. Izvolite.
Uvažene kolege, od srca vas pozdravljam i evo daću ja zadovoljstvo kolegi da odgovorim, jer je evidentno jedina i želja ovog njegovog pristupa je bila da izađem za govornicu da bi on dobio još koju minutu, ali možda ova tema i zaslužuje tako nešto. Ne samo u toj emisiji, nego u stotine takvih emisija u zadnjih 20 godina, ja sam rekao neke slične stvari o svojoj domovini BiH. To da li ste Vi sad u nekom toru ili niste, to ćete Vi sami opredjeljivati se, ovdje postoje tri kluba, tri naroda i ništa više od toga i s ponosom smo dio ovog Kluba Hrvata u ovom Domu, jer je to tako definirao Ustav BiH. Kad je u pitanju rasprava o tome kako želimo ići, kad je u pitanju proces euroatlanskih integracija, mislim da sam to na stotine puta ponovio, a nekad možete uzeti jednu moju knjigu koja govori upravo o tome što sam izjavljivao u javnosti zadnjih 25 godina, pa tamo ćete naći izrekom i moj stav o euroatlanskim integracijama i EU, ali i o NATO savezu na vrlo jasan način. I to što sam rekao tamo i za NATO, mogu ponoviti i argumentirati na tisuću načina, ovdje svakako to neću raditi, jer to je za raspravu na jedan drugačiji način, jer smo mi u proteklih 20 godina od predstavnika svih političkih stranaka u BiH potpisivali sporazume upravo na ovu temu, kad je u pitanju Partnerstvo za mir na više adresa i svaki put smo odustali od potpisanih sporazuma i to je razlog zašto sam ja kazao da jedni žele na jedan način pristup, drugi javno kaže da ne žele, a treći imaju neke taktike oko toga. I sve ono što sam kazao o Gradu Sarajevu kao glavnom gradu moje domovine BiH apsolutno stoji i danas kao što je stajalo prije pet, šest godina i svi mi koji bi trebali nešto promijeniti od tih činjenica možemo samo jedno uraditi, da stvarno drugačiji pristup napravimo, pa da ja mogu izaći i kazati - da i u Sarajevu Hrvat može biti predstavnik neke javne institucije na općinskoj, gradskoj ili kantonalnoj razini, Srbin može biti predstavnik javne institucije na općinskoj, gradskoj ili kantonalnoj razini. Nažalost, u zadnjih desetak godina to je izbrisano i danas je Sarajevo grad jednog naroda i ono malo onih ostalih koji su ostali kao građani da žive u Sarajevu. Nažalost, to je tako i zbog toga ne bi trebali analizirati, nego jednostavno, moje riječi u nekog prigodi, nekog novinarskog istupa ili nekog političkog komentara, jer ovo što sam rekao tamo evo rekao sam ti sad ovdje s govornice. Nažalost, upravo da mi danas i u tvojoj Tuzli, ali jednako tako u Goraždu, Bihaću, Zenici možemo na isti način govoriti kad je pozicija nekog od naroda u pitanju, kao što možemo u nekim drugim sredinama govoriti za neka druga dva naroda. BiH ima svoju nacionalnu strukturu i imaće još dugo, jer ona počiva, prije svega, to je ustavno ... kategorija konstitutivni narodi i to nije nikakav tor, nego jedno bogatstvo BiH, ja dok god imam prigodu izaći pred ovakve mikrofone, govoriću o jednakopravnosti tri konstitutivna naroda na svakom pedlju BiH. Eto, hvala vam lijepo.
Zahvaljujem gospodinu Draganu Čoviću, zamjeniku predsjedavajućeg. Riječ je tražio, ispravku krivog navoda, kolega Bećirović. Izvolite.
Kolega Čoviću, ja mislim da se moramo držati istine i na nivou činjenica i mene samo činjenice interesuju i zato sam precizno naveo ono o čemu ste govorili. Niste govorili istinu na HRT-u i to je problem, optužili ste kompletnu vlast u Sarajevu da radi na realizaciji Islamske deklaracije, unitarne države, muslimanske deržave itd. To nije istina. Zatim ste izrekli neistinu da u Sarajevu živi manje od 1,5% Hrvata, pogledajte popis iz 2013. godine najmanje četiri puta ste rekli manje od onoga što jeste. Rekli ste jednu podvalu građanima Sarajeva da je to etnički čist grad, ne to je kozmopolitski grad, a to što mu je promijenjena etnička struktura stanovništva, znamo koje su politike radile na razdvajanju naroda i koje su odgovorne za to, gospodine Čoviću. Ja Vas pozivam da govorite o istini, da govorite o činjenicama, da ne blatite ni glavni grad, ni državu BiH, da ne stavljate mete na čelo cijelim narodima, kao što ste to uradili u onom saopćenju iz novembra prošle godine vezano za teroristički akt u Francuskoj, to je dno dna, gospodine Čoviću.
Mogu li Vas zamoliti ....
Poštujete sve građane i narode, dajte da govorimo o činjenicama
... za raspravu ako tačka bude usvojena.
Kolega Špiriću još imam vremena da odgovorim.
Imate, ali ja Vas molim ....
Kolegica Majkić, Vam je minut i po prekršila ...
Da, ali morate birati riječi, ipak je ovo Dom naroda
Kolega Špiriću, mal ste Vi igrač da mene možete zbuniti, ono što ja hoću da kažem, ja ću to reći. Dakle, poredao sam kolega Čoviću činjenice i istinu i ništa drugo.
..../nije uključen mikrofon/... ta fizička ... ne znači, budeš li nas ti mirio, nikad mira biti neće, moj Denise.
Dobro, evo, ja sigurno više neću izlazit zbog Vas, jer Vam ne želim više davati materijala da istupate onako kako Vi istupate zadnjih deset, petnaest godina u politici u BiH i to treba vrjednovati onaj ko prati ono što Vi radite i to nije na meni da analiziram uopće. Ali svaku riječ koju sam kazao i u tom intervju i svakom drugom, je činjenica odnosa u BiH i apsolutna istina onog što se dešava u BiH. Vi možete staviti masku i na uši i na oči i na usta i to sve skupa ne vidjeti i ne čuti i ne djelovati prema tome, ali ja držim sa svojim godinama, iskustvom i znanjem da dobro vodim računa kako zastupam interese svoje domovine BiH i kad govorim bilo gdje kao predstavnik hrvatskog naroda, govorim u interesu ove BiH, jer sam uvjeren da je ona jedino može preživjeti kao država upravo kao zajednica tri konstitutivna naroda, kako je to definirano upravo u Aneksu IV, što je naš Ustav djelimično BiH.
Zahvaljujem kolegi Čoviću. Riječ je tražio, ponovo, kolega Bećirović. Izvolite.
Država BiH će preživjeti zato što su integrativne snage u državi BiH jače i zato što su prijatelji države BiH u svijetu puno jači od onih koji ne misle dobro državi BiH. Što se mene tiče nastaviću, gospodine Čoviću, isključivo da govorim o činjenicama, ne služi Vam na čast da iznosite takve neistine i o Sarajevu i o BiH. Ja sam Vam vrlo precizno i jasno rekao šta ste rekli i šta nije tačno, zato Vas pozivam da se držimo činjenica i čistih argumenata, a ne da koristimo medije da bismo iskazivali neke stavove koji nemaju jednostavno podlogu. Pogledajte popis stanovništva, pa ćete da vidite kako stvari stoje, pogledajte i druge stvari o kojima sam Vam govorio. A što se tiče građana i birača koji prate i Vas i mene i sve druge političke zvaničnike, njima ćemo ostaviti da se izjašnjavaju. Vaša izborna jedinica, kao i moja izborna jedinica je bila ista prije dvije i po godine ili dvije godine, pogledajte koliko ste Vi dobili glasova, koliko ja, ako Vas već i to interesuje.
Zahvaljujem. Riječ je tražio zamjenik predsjedavajućeg, gospodin Bakir Izetbegović. Izvolite.
Mislim da je zaista bilo krivih navoda, pa bih da ih ispravim kad je u pitanju opredjeljenje naroda spram NATO puta, ne znam koliko je uopšte red takve stvari analizirati, ali imamo tu ispitivanje javnog mjenja, pa se zna da je NATO put, naravno, od strane bošnjačkog naroda snažno podržan, a od strane predstavnika bošnjačkog naroda također godinu dana mi nismo uspostavili Vijeće ministara zato što su predstavnici tog naroda, konkretno SDA, insistirali na tome da ima da se nastavi, ovaj, NATO put u skladu sa ranijim strategijama i odlukama. Dakle, imali smo jednu krizu političku zato što nismo odustajali od toga, to su činjenice. Kad je u pitanju položaj, ovaj, naroda i benignost u odnosu na, jednih u odnosu na druge, ja mogu istaći da smo mi tu u Sarajevu četiri godine nakon rata voljom birača imali načelnika Opštine Centar Srbina, dakle četiri godine nakon završetka opsade Sarajeva. Sada ponovo u Opštini Centar imamo izabranog načelnika koji je Srbin, imali smo gradonačelnika gospodina Ivu Komšića, koji je Hrvat, dakle do prije par mjeseci imali smo Hrvata prvog čovjeka Kantona Sarajevo, gospodina Nenadića, to je bilo voljom političara i dogovorom političara. Dakle, i kad je u pitanju narod, glasači, kad su u pitanju političari tako stoje stvari. U Tuzli je uveden ministar iz HDZ-a, mada HDZ nikako nema u skupštini kantonalnoj predstavnika, ali evo dakle voljom političara je napravljen takav jedan kompromis i na takav način su se otvorili prema i Hrvatima i prema HDZ-u. U Varešu dva puta zaredom je izglasan Hrvat za gradonačelnika i to iz HDZ- a. Toliko o Bošnjacima, ja čekam vrijeme kada ću vidjeti da na takav način, ovaj, srpski političari, hrvatski političari i glasači tretiraju predstavnike i kandidate iz bošnjačkog naroda.
Zahvaljujem. Kolegica Pendeš, povreda Poslovnika.
Zahvaljujem predsjedavajući. Samo bi željela upozoriti na članak 69. Poslovnika Doma naroda Parlamentarne skupštine, stavak (5) – nepoštivanje reda, koje podrazumijeva vrijeđanje izaslanika i nazočnih, nepoštivanje opomene predsjedatelja. Pa samo upozoravam, jer gospodin Bećirović ovo nije prvi put da krši članak ovoga Poslovnika. A kad govorimo o točci dnevnog reda, trebao je se fokusirat, al' onda ne treba vrijeđat one koji su već dugi niz godina radili, kad govorimo o euroatlanskim integracijama i sam je gospodin Izetbegović rekao tražili su da nastave, a ko je prije u Ministarstvu obrane bio, znači nastave put, HDZ je bio, u Predsjedništvu BiH HDZ je bio, zato gospodine Bećirović nemojte me vrijeđat i nemojte vrijeđat članove HDZ-a koji dugi niz godina rade na implementaciji onoga što su kao stranka donijeli kroz svoja dokumenta i svoja tijela i to na svim pozicijama na kojima jesu implementiraju već dugi niz godina.
Zahvaljujem. Ispravka krivog navoda, Lidija Bradara. Izvolite.
Zahvaljujem predsjedavajući. Ja sam nekoliko puta pročitala ovaj neki naš Poslovnik i jako je zanimljivo kako kolega Bećirović svaki put iskoristi točku dnevnog reda da bi postavljao pitanja. Pa ja mislim ako krenemo u izmjene Poslovnika da bi bilo dobro da mi možemo pitat rukovodstvo Doma, onaj razne teme, jer se ovo pretvorilo u direktno pitanje predsjedniku Čoviću, što mislim da nije bila točka dnevnog reda i molim vas da poštujete članke Poslovnika 66, 67. i 68. A o tome kako, koliko glasova imamo, kako smo došli ovdje, mislim da je iluzorno raspravljati i zaista molim ako je točka dnevnog reda nešto je kolega Bećirović predložio, ne vidim nikakvog razloga da se direktno obraća dopredsjedavajućem, gospodinu Čoviću.
Zahvaljujem kolegici Bradara. Denis Bećirović ispravka, povreda Poslovnika.
Pa malo bi bile tri minute sada kada bi krenuo redom po Poslovniku da vam objasnim šta sve krišite u Poslovniku. Evo, recimo, član 56. za početak – Kolegij Doma utvrđuje mjesečni kalendar aktivnosti do kraja mjeseca za naredni mjesec. Je li to ikad urađeno? Nije. Pa član 56. stav ....
.... kolega Bećiroviću, molim Vas da se držite tačke dnevnog reda.
Pa ja ...
Ukoliko se ne budete držali izreću Vam drugu opomenu i oduzeti riječ.
Kolega Špiriću pogledajte, javio sam se za povredu Poslovnika.
Oduzimam .../nije uključen mikrofon/...
Javio sam se za povredu Poslovnika.
Oduzeta Vam je riječ. Idemo na izjašnjavanje, kolege Bećiroviću ne možemo tolerisati Vašu drskost, ja predsjedavam, dvije opomene, imate Poslovnik i molim lijepo. Idemo, dakle, na izjašnjenje
Vaša funkciju ja poštujem, Vi ne poštujete ovaj Dom i kolege i žao mi je, to sam morao uraditi, to nerado činim, svaki put sam Vas upozoravao, izgleda da Vi to ne razumijete ili nećete, Vama izgleda odgovara neki drugi stil
Molim Vas lijepo, oduzeta Vam je riječ. Idemo na izjašnjenje, dakle, prijedloga
Mogu, ne nije tačno. Izjašnjavamo se, dakle, o prijedlogu gospodina Zlatka Miletića. Molim Zlatka, prva tačka dnevnog reda, da ostane tačka, jer ćemo svakako o njoj kratko, pretpostavljam razgovarati, Vi ste rekli sve što ste imali, ali ne možemo je poslovnički skinuti. Idemo na drugi, dakle, prijedlog – Presjek implementacije prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o kandidatskom statusu BiH, od 29.05.2019. godine, u kontekstu konačnog donošenja i usvajanja zakona u oblasti vladavine prava i to: Zakon o sukobu interesa, Zakon o javnim nabavkama, Zakon o VSTV-u, definisanje nosioca aktivnosti, odgovornost i konačnog roka dostave zakona Parlamentarnoj skupštini BiH. Molim da se izjasnimo o prijedlogu ove tačke dnevnog reda. Dakle, prisutno 15 – za 6, protiv 8, uzdržan 1. Federacija BiH – za 6, protiv 4, niko uzdržan. Republika Srpska – za niko, protiv 4, uzdržan 1. Konstatujem da nismo uvrstili tačku dnevnog reda. Idemo na drugi prijedlog gospodina Miletića – Analiza mjera i aktivnosti poduzete od strane institucija BiH u cilju daljeg sprječavanja širenja epidemije COVID-19 i posljedica izazvanih gubitkom ljudskih života, preminulih 10.02.2021. godine ili do 10.02.2021. godine 4 765, uklučujući proces imunizacije, vakcinacije bosanskohercegovačkog stanovništva putem mehanizma Kovaks i Sporazuma o zajedničkim nabavkama u okviru EU ili direktnim nabavkama od strane administrativnih jedinica ugovornih strana u BiH uz jasnu prezentaciju planova za prioritetnu imunizaciju unutar BiH, pregled mjera i aktivnosti i sprječavanja širenja novih sojeva COVID-19 – B117 Velika Britanija ili N501Y Južna Afrika. Molim da se izjasnimo o ovom prijedlogu kolege. Prisutno 15 – za 6, protiv 8, uzdržan 1. Federacija BiH – za 6, protiv 4, uzdržan niko. Republika Srpska – za niko, protiv 4, uzdržan 1. Konstatujem da i ovaj prijedlog nije dobio podršku da bude tačka dnevnog reda. Prelazimo, dakle, idemo po redoslijedu predlaganja, dakle prijedlog kolege Bosića, na osnovu člana, dakle on predlaže novu tačku dnevnog reda – Zahtjev za iniciranje glasanja o rekonstrukciji Savjeta ministara BiH, smjena zamjenika ministra civilnih poslova BiH Siniše Ilića. Molim da glasamo. Prisutno 15 – za 6, protiv 7, uzdržana 2. Dakle, nemamo većine. Dakle, Federacija BiH – za 4, protiv 4, uzdržana 2. Republika Srpska – 2 za, protiv 3, uzdržan niko. Dakle, nemamo opštu većinu i ova tačka nije uvrštena u dnevni red. Prelazimo na prijedlog, dakle, kolegice Dušanke Majkić zu uvrštavanje u dnevni red 15. sjednice Doma naroda sljedeće tačke – Analiza stanja u Ministarstvu spoljnih poslova BiH i diplomatsko-konzularnoj mreži sa prijedlogom mjera. Dakle, prisutno 15 – za 9, protiv 3, uzdržana 3. Federacija BiH – za 5, protiv 3, uzdržana 2. Republika Srpska – za 4, protiv niko, uzdržan 1. Dakle, imamo opštu, imamo entitetsku većinu. Konstatujem da će biti ovo tačka, nova tačka dnevnog reda na ovoj sjednici. I imamo, dakle, poslednji prijedlog kolege Bećirovića, to je – Razmatranje izvještaja Vijeća ministara BiH o napretku države BiH u procesu priključivanja NATO-u, s prijedlogom konkretnih mjera za dinamiziranje aktivnosti na putu prema punopravnom članstvu u NATO- u. Molim da se izjasnimo. Prisutno 15 – za 6, protiv 8, uzdržan 1. Federacija BiH – za 6, protiv 4, uzdržan niko. Republika Srpska – za niko, protiv 4, uzdržan 1. Dakle, nemamo opšte većine, nemamo ni entitetske većine. Konstatujem da ovo neće biti nova tačka dnevnog reda. Dakle, za, dnevni red današnje sjednice, usaglašeni dnevni red ove sjednice jeste, Dnevni red 1. Usvajanje Zapisnika sa 14. sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH; 2. Zahtjev Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za razmatranje Prijedloga zakona o izmjeni i dopuni Zakona o strancima po hitnom postupku, u skladu sa članom 124. Poslovnika Doma naroda, broj:01-02-1-2310/20 od 14. 01. 2021. godine; 3. Zahtjev Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za razmatranje Prijedloga zakona o dopuni Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini po hitnom postupku, u skladu sa članom 124. Poslovnika Doma naroda, broj: 01-02-1-1805/20 od 14. 01. 2021. godine; 4. Prijedlog izmjena i dopuna Jedinstvenih pravila za izradu pravnih propisa u institucijama Bosne i Hercegovine (drugo čitanje), predlagač: Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, broj: 01-50-1-15-14/20 od 14. 12. 2020. godine; 5. Izvještaj komisije Kolegijuma o nastojanju za postizanje saglasnosti o Izvještaju o radu Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine za 2019. godinu, broj: 01,02-50-18- 2196/20 od 10. 11. 2020. godine; 6. Izvještaj o izvršenoj reviziji učinka o temi: „Digitalizacija TV signala u BiH“, podnosilac: Kancelarija za reviziju institucija BiH, broj: 02/3-16-10-2464/20 od 23. 12. 2020. godine ; 7. Izvještaj o izvršenoj reviziji učinka o temi „Planiranje i sprovođenje obuka zaposlenih u institucijama BiH“, podnosilac: Kancelarija za reviziju institucija BiH, broj: 02/3-16-10-2465/20 od 23. 12. 2020. godine; 8. Izvještaj o pregledanom stanju finansijskog poslovanja političkih partija u 2018. godini, podnosilac: Centralna izborna komisija BiH, broj: 01,02-16-1-2293/20 od 27. 11. 2020. godine; 9. Izvještaj o radu Upravnog odbora Izvozno-kreditne agencije BiH za 2019. godinu, broj: 01,02-16-1-2278/20 od 25. 11. 2020. godine; 10. Informacija o trenutnom stanju u Izvozno-kreditnoj agenciji BiH uzrokovanom blokadom glavnog transakcijskog računa, podnosilac: Izvozno-kreditna agencija BiH, broj: 01,02-50-18-81/21 od 06. 01. 2021. godine i dopuna Informacije, broj: 01,02-50-18-81/21 od 29. 01. 2021. godine; 11. Izvještaj o utvrđivanju prijedloga rang-listi kandidata za imenovanje članova: a) Nezavisnog odbora i b) Odbora za žalbe građana, kao nezavisnih tijela policijske strukture Bosne i Hercegovine, dostavljeno od Privremene zajedničke komisije oba doma Parlamentarne skupštine BiH za sprovođenje procedure imenovanja članova Nezavisnog odbora i Odbora za žalbe građana, kao nezavisnih tijela policijske strukture Bosne i Hercegovine, broj: 01,02-34-1-197/21 od 22. 01. 2021. godine; 12. Imenovanje zamjenika direktora Agencije za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini – Izvještaj o utvrđivanju prijedloga rang-liste kandidata za izbor zamjenika direktora Agencije za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini dostavljen od Privremene zajedničke komisije oba doma Parlamentarne skupštine BiH za sprovođenje procedure za imenovanje zamjenika direktora Agencije za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini broj: 01,02-50-16-161-5,1/21 od 21. 01. 2021. godine; 13. Prijedlog odluke o Savjetu nacionalnih manjina BiH dostavljen od Zajedničke komisije za ljudska prava broj: 01,02,03/6-39-1-1718/21 od 21. 01. 2021. godine; 14. Prijedlog zaključka o osnivanju Privremene zajedničke komisije oba doma Parlamentarne skupštine BiH za sprovođenje procedure imenovanja članova Nezavisne komisije za praćenje uslova boravka u zavodima, postupanje i poštovanje ljudskih prava lica nad kojima se izvršavaju krivične sankcije i druge mjere koje je izrekao u krivičnom postupku Sud Bosne i Hercegovine, strani sudovi za djela predviđena Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine ili međunarodnim ugovorom čija je potpisnica Bosna i Hercegovina ili drugi sud u skladu sa zakonom Bosne i Hercegovine, broj: 01,02-34-1-196/21 od 22. 01. 2021. godine, predlagač: Zajednički kolegijum oba doma Parlamentarne skupštine BiH; 15. Prijedlog zaključka Ustavnopravne komisije Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH koji glasi:„Ustavnopravna komisija predlaže Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine da od Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine zatraži Informaciju o sprovođenju Lokalnih izbora 2020. godine, uključujući i sprovođenje Lokalnih izbora 2020. godine u Gradu Mostaru, u roku od 30 dana od prijema zaključka“, broj: 02/1-50-8-22-15/21 od 27.01.2021.; 16. Inicijativa delegatkinje Dušanke Majkić koja glasi: „Analiza stanja u Ministarstvu spoljnih poslova BiH i diplomatsko-konzularnoj mreži“ sa prijedlogom mjera“ od 02. 10. 2021. 17. Delegatska inicijativa Zlatka Miletića kojom se inicira da Savjet ministara iz tekućih rezervi budžeta institucija Bosne i Hercegovine u skladu sa trenutnim mogućnostima institucija BiH izdvoji dio finansijskih sredstava za promptnu pomoć građanima Republike Hrvatske za sanaciju posljedica razornog zemljotresa, broj: 02-50-6- 2526/20 od 30. 12. 2020. godine; 18. Delegatska inicijativa Denisa Bećirovića kojom Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH zadužuje Savjet ministara da, u roku od tri mjeseca od dana usvajanja ove inicijative, pripremi i u parlamentarnu proceduru uputi Analizu o vođenju hibridnog rata protiv države Bosne i Hercegovine sa prijedlogom mjera za efikasnije sigurno djelovanje i jačanje državnih kapaciteta odbrane, broj: 02-50-6-78/21 od 06. 01. 2021. godine; 19. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Amandmana na Montrealski protokol o supstancama koje oštećuju ozonski omotač (Amandman iz Kigalija), broj: 01,02-2- 21-1-2269/20 od 24. 11. 2020. godine; 20. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma o primjeni XI dijela Konvencije Ujedinjenih nacija o pravu mora od 10. decembra 1982, broj: 01,02-21-1-2410/20 od 16. 12. 2020. godine; 21. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Nota sporazuma o finansijskoj saradnji između Savjeta ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Savezne Republike Njemačke za 2014. i 2015. godinu, potpisanog u Sarajevu 03. septembra 2020. razmjenom diplomatskih nota, broj: 01,02-21-1-2428/20 od 18. 12. 2020. godine; 22. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma između Savjeta ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Srbije o izgradnji i uspostavljanju novog zajedničkog graničnog prelaza na lokaciji Bratunac – Ljubovija, broj: 01,02-21-1- 2486/20 od 24. 12. 2020. godine. Ovo je, dakle, usaglašeni dnevni red. Prelazimo na tačku jedan, Ad. 1. Usvajanje Zapisnika sa 14. sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine
Otvaram raspravu. Je li se neko javlja za riječ? Nema niko. Dakle, glasamo o Zapisniku sa 14. sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Dakle, prisutno 15 – za 14, protiv niko, uzdržan 1. Federacija BiH – za 10, protiv niko, uzdržan niko. Republika Srpska – za 4, protiv niko, uzdržan 1. Konstatujem da je usvoje Zapisnik sa 14. sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Prelazimo na tačku dva, Ad. 2. Zahtjev Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za razmatranje Prijedloga zakona o izmjeni i dopuni Zakona o strancima po hitnom postupku, u skladu sa članom 124. Poslovnika Doma naroda, broj: 01-02-1-2310/20 od 14. 01. 2021. godine
Dobili ste zahtjev Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za razmatranje Prijedloga zakona o izmjeni i dopuni Zakona o strancima po hitnom postupku u skladu sa članom 124. Poslovnika Doma naroda. Zakonodavni sektor utvrdio je da Prijedlog zakona nije usklađen sa odredbama člana 95. Poslovnika Doma naroda, a usklađen je sa Jedinstvenim pravilima za izradu pravnih propisa. Riječ dajem predlagaču, ako ima potrebe? Nema. Zahvaljujem, zahvaljujem predsjedavajućem Tegeltiji. Otvaram raspravu o proceduri. Ko se javlja za riječ? Kolega Bariša Čolak, izvolite.
Zahvaljujem gospodine predsjedatelju. Pa nekoliko riječi o samoj proceduri. Kad je riječ o ovom Zakonu, najveći problem je što se on ne primjenjuje i kamo sreće kad bismo mi ovim inovacijama napravili nekakav iskorak ili posebno ako bismo napravili značajan iskorak. Ono što, gdje sam ja u velikoj dilemi, kad sam pročitao, a ovo nije teško pročitati, jer su vrlo male izmjene, intervenira se na članak 106. i 109. dakle, radi se o protjerivanju stanaca i radi se o zaštiti stranaca. Pored toga što ovdje nedostaje, dakle, mišljenje, nisu, dakle, sam Zakon nije snabdjeven potrebnim mišljenjima, nije po meni, ovdje je trebalo još u najmanju ruku mišljenje Direkcije za europske integracije, jer mi se čini da bi mogao neki od ovih prijedloga, odnosno ove izmjene da bi mogle biti i u koliziji sa samom stečevinom EU. Zato mislim da bi bilo dobro da ovo ipak ide u redovitu proceduru, kako bismo mogli to izanalizirati i kako bismo mogli Zakon popraviti, na taj način omogućiti našim institucijama da konačno počnu raditi svoj posao, jer ovo do sada zaista, dakle, nitko im nije branio da Zakon kakav jeste, postojeći Zakon koji je sigurno jako dobar zakon, ali on se cijenjena gospodo ne primjenjuje od strane naših institucija i u tom je problem. Hvala vam.
Zahvaljujem kolegi .../nije uključen mikrofon/... Prijedlog zakona razmatrati po hitnom postupku u skladu sa članom 124. Poslovnika Doma naroda. Dakle, da se izjasnimo. Dakle, prisutno 14 – za 6, protiv 8, uzdržan niko. Federacija BiH – za 6, protiv 4, uzdržan niko. Republika Srpska – za niko, protiv 4, uzdržan niko. Dakle, ovdje konstatujem da nemamo opštu i nemamo entitetsku većinu. Konstatujem da nismo prihvatili, dakle, da raspravljamo o ovom Zakonu po hitnom postupku i time to znači, dakle, da Zakon ide u redovnu proceduru.
Gordana Živković
Glasajte o skraćenoj prvo.
Ah, ah, sad se izjašnjavamo, dakle, o skraćenoj proceduri. Dajte da glasamo. Dakle, prisutno 14 – za 6, protiv 8, uzdržan niko. Federacija BiH – za 6, protiv 4, uzdržan niko. Republika Srpska – za niko, protiv 4, uzdržan niko. Dakle, nemamo opštu, nemamo entitetsku većinu. Konstatujem, dakle, ovaj Zakon, ovaj nije dobio podršku da se o njemu raspravlja u skraćenoj proceduri u skladu sa članom 123. Poslovnika Doma naroda. Zato konstatujem da ovaj Zakon ide u redovnu proceduru, redovni zakonodavni postupak. Prelazimo na tačku tri, Ad. 3. Zahtjev Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za razmatranje Prijedloga zakona o dopuni Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini po hitnom postupku, u skladu sa članom 124. Poslovnika Doma naroda, broj: 01-02-1-1805/20 od 14. 01. 2021. godine
Dobili ste zahtjev Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za razmatranje Prijedloga zakona o dopuni Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH po hitnom postupku u skladu sa članom 124. Poslovnika Doma naroda. Zakonodavni sektor utvrdio je da Prijedlog zakona nije usklađen sa odredbama člana 95. Poslovnika Doma naroda, a usklađen je sa Jedinstvenim pravilima za izradu pravnih propisa. Riječ dajem predlagaču Zakona, ako je tu i ima potrebe? Nema, zahvaljujem. Otvaram raspravu. Ko se javlja za riječ? Dušanka Majkić, izvolite.
Hvala lijepa. Dakle, kad dobijemo ovako jednostavan zakon, koji praktično sadrži izmjenu samo jednog stava, onda obično se kaže da za to treba glasati za hitnu proceduru. Ja stvarno mislim da treba podržati hitnu proceduru. Kad sam vidjela ovaj Zakon sama njegova jednostavnost, znajući o čemu se radi, dakle, kaže da u vozačku dozvolu upisuje se informacija da je vozač saglasan da u slučaju smrti bude donator organa, ako osoba takvu izjavu potpiše prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje, zamjenom i produženje roka važenja vozačke dozvole, u svim takvim slučajevima neće biti potrebna saglasnost srodnika za donaciju organa. Kad sam počela da se bavim ovom temom, onda sam našla, naišla na gomilu stvari koje su ustvari meni dale i dovoljno informacija da mogu da govorim o ovoj temi. Prva stvar, ovako ozbiljno pitanje kao što je donacija organa ne može biti uređena Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima, to je potpuni apsurd. Drugo, čak i kad bi prvi, kad bismo odlučili da ovaj Zakon dalje raspravljamo o njemu, on ne bi izdržao nijedan od principa o kojima bismo trebali glasati. Recimo, prvi princip, taj princip dostupnosti transplatacije. Kad nekom ko je stradao u saobraćajnoj nesreći odlučite da uzmete organ, znači ne vodeći računa o tome, da li se taj čovjek u međuvremenu od momenta kad je donio takvu odluku do momenta kad se to desilo, da li je on promijenio svoje mišljenje o tome. Da li je dostupno svima kojima je organ neophodan, moguće provjeriti s ovim Zakonom o izmjenama Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, dakle, taj princip ne može izdržati. Drugi princip, princip medicinske opravdanosti transplantacije i ako se njome ostvaruje najpovoljniji način liječenja. Gdje će to završiti i je li, hoće li završiti na mjestu gdje je najpotrebnije, ko su, ko o tome sudi? Hoće li u ovakvom stanju i u ovakvoj zemlji u kojoj se nalazimo, gdje postoji strašna sumnja u sve i svakoga, hoće li neko posumnjati da mu je uzet organ u ne sasvim jasnoj situaciji, u ne sasvim čistim i jasnim okolnostima? Načelo bezbjednosti, koje obezbjeđuje da se to radi na sigurnom i pouzdanom mjestu, pod potpunom medicinskom zaštitom. Jedan mi je ljekar rekao, pa znaš šta znači to, drugim, to u prevodu znači „Žuta kuća“ za jednostavno i lako dolaženje do organa. Znamo šta se radilo u „Žutoj kući“, ako nisu sve bezbjednosne mjere obezbjeđene, onda je ovo gadan posao u kojem smo, u koji bi se odlučili upustiti. Dakle, malo je stvari, suviše površno je jedna ozbiljna tema obrađena i zato ja mislim da ovakav predlog zakona ne treba prihvatiti, iako treba glasati za hitan postupak. Hvala.
Zahvaljujem kolegici Majkić. Je li se još neko, kolega Nović se javlja za riječ. Izvolite.
Poštovani predsjedavajući, uvažene kolegice i kolege, članovi Savjeta ministara. Pa želim nekoliko rečenica da kažem u vezi sa ovim Prijedlogom zakona. Naizgled zaista bi se reklo da jest on jednostavan, ali po svojoj strukturi i šta reguliše reklo bi se opet da je on i vrlo složen. Naime, Prijedlog zakona vidimo sadrži, istina, samo jedan stav u kojem se predviđa dopuna osnovnog teksta Zakona. Šta se ovom izmjenom suštinski želi postići? Trebali smo saznati i saznajemo iz obrazloženja ovog Prijedloga zakona, ako detaljno čitamo, a čini mi se da svi čitamo obrzaloženje, stoji da su razlozi za donošenje ovog zakona to što, pa citira – u BiH za razliku od značajnog broja razvijenih demokratskih zemalja trenutno nije predviđena mogućnost da se osobe izjasne da žele biti donori organa u slučaju smrti. Nevjerovatno, da je ovo u obrazloženju navedeno, a reći ću zašto. Predlagač cijeni i hitnost postupanja u vezi doniranja organa i činjenicu da srodnici uglavnom nisu, kaže, u stanju da odlučuju o tim pitanjima, još jedna vrlo interesantna konstatacija u obrazloženju. Dalje, navodi, pa opet citiram – davanjem mogućnosti građanima da se izjasne prilikom izdavanja, zamjene ili produženja vozačke dozvole da li žele da budu donori organa, značajno bi se pospješila efikasnost tog postupka, pazite naglašavam „postupka“, te bi bili spašeni brojni životi. To se navodi u obrazloženju Zakona i tako nekoliko još stvari. Šta je, po mom mišljenju, problem ovog zakonskog rješenja? Prvi i najveći problem je taj što ovo pitanje je već uređeno propisima na snazi u BiH, prema tome ne možemo govoriti da nijednim propisom ovo nije uređeno. Uređeno je i te kako uređeno. Podsjetiću, sam predmet ovog što mi danas razmatramo nalazi se u dva zakonska rješenja koji su na snazi već odavno u BiH i to u Federaciji BiH na snazi je Zakon o transplantaciji organa i tkiva u cilju liječenja, da ne navodim koji je to službeni novine. Ovim Zakonom utvrđuju se uslovi transplantacije ljudskih organa i tkiva od živog ili umrlog lica u svrhu liječenja na teritoriji Federacije BiH. U skladu sa članom 6. stav (4) ovog Zakona, dakle, Federalno ministarstvo zdravstva je u 2014. godini formiralo Centar za transplantaciju, transplantacijsku medicinu kao federalnu upravnu organizaciju u sastavu Ministarstva u svrhu sprovođenja uzimanja i presađivanja organa i tkiva u svrhu liječenja, a u skladu sa članom 45. istog zakona. Centar za transplantacijsku medicinu Federalnog ministarstva zdravstva obavlja, između ostalog, vođenje Registra lica koja su saglasna sa darovanjem organa i tkiva poslije smrti. U Republici Srpskoj je na snazi Zakon o transplantaciji ljudskih organa, kojim se takođe uređuje transplatacija ili dijelovi organa ljudskog porijekla, načela transplantacije, organizacije, obavljanja stručno-medicinskih poslova i oblasti transplantacije, postupak transplantacije, uzimanje ljudskih organa od života, od živog davaoca, uzimanje ljudskih organa od umrlog i druga pitanja koja su veoma značajna. Takođe je formiran Koordinacioni centar koji isto vodi jedinstven registar davaoca ljudskih organa koji su dali pristanak za uzimanje istih u slučaju svoje smrti. Kad malo zavirite dublje u taj, u te zakone, koji su, ja bi rekao, sa veoma mnogo pažnje donošeni, jer je to jedan od najosjetljivijih zakona koji je ne u BiH, već inače izaziva interesovanje, jer se odnosi na građane. Naprosto obrazloženje predlagača da u BiH, dakle, od značaja za drugi broj razvijenih demokratskih zemalja, da nije predviđena mogućnost da se osobe izjasne, da žele biti donori organa u slučaju smrti nije tačna. Pogledajte član 30. federalnog zakona koji reguliše ovu oblast i moram da vam i da nam svima ili da podsjetimo, kaže stav (1) – dozvoljeno je uzimati organe i tkiva sa umrlog lica radi presađivanja u svrhu liječenja samo ako su darovalac za života saglasio sa darovanjem organa i tkiva poslije smrti. Stav (2) kaže – pisanu izjavu o davanju organa i tkiva iz stava (1) ovog člana punoljetno lice sposobno za rasuđivanje daje izabranom liječniku ili ti ljekaru primarne zdravstvene zaštite i nikom više, nikom više, pisana izjava o darivanju organa i tkiva iz stava (1), (2) i (3) ovog člana, što sam pročitao, može se opozvati u svakom trenutku. Šta to kod nas znači u predloženom tekstu? Suprotno, dakle, ovom članu hoćemo da se izjava o davanju, o ... da budete donor organa dajete pred policijskim službenicima. Pa ljudi, dajte da malo budemo zaista razumni ljudi, šta znači pred šalterom kad dođem da predam zahtjev za izdavanje vozačke dozvole i njima kažem ja hoću da budem donor. Sjetite se malo kad smo uvodili nove lične karte, pa samo tamo rekli da se u ličnoj karti građanin može da izjasni da ima krvnu grupu, što je vrlo bilo pozitivno, vrlo značajno, vrlo bitno, pa je u jednom od članova rečeno – krvna grupa se može unijeti isključivo na osnovu dokumenta koji izdaje nadležan organ zdravstva. Ovdje mi kažemo, da dođemo pred šalterske radnike i kažemo mi bismo, ja bi htio da budem donor. Šta ako nakon mjesec, dva dana to lice, vozač, kaže ja neću više da bude donor, jer na to ima pravo, on mora da mijenje vozačku dozvolu, to su finansijski izdaci i ne samo to, procedura za izmjenu vozačke dozvole je regulisana Zakonom o bezbjednosti saobraćaja, to nije razlog za zamjenu vozačke dozvole, kako ćete je promijeniti, morate o tom voditi računa, odnosno moramo o tome voditi računa. Član 31. istog zakona, federalnog, kaže – pisanu izjavu o davanju organa i tkiva iz člana 30. stav (2) Zakona o transplantaciji u Federaciji ljekar primarne zdravstvene zaštite dostavlja Ministarstvu zdravlja, odnosno Centru i ista predstavlja profesionalnu tajnu, profesionalnu tajnu. Vozačka dozvola je javni dokument, vozačku dozvolu svi gledaju i šta će biti ako se izgubi ili ne izgubi. I da još ne ostanem i zbog Republike Srpske, u članu 39. istog zakona, kaže se – uzimanje ljudskih organa od umrlog radi transplantacije u svrhu liječenja može se izvršiti na osnovu datog i evidentiranog pisanog pristanka za života davaoca i uz saglasnost porodice. Tu je još rigidnije i još oštrije, dakle, ne on sam da dadne, već i porodica da da pristanak. Ovo bi bilo suprotno i tom zakonu. Pisani pristanak iz stava (1) ovog člana daje se pred ovlaštenim licem Koordinacionog centra koje imenuje direktor zdravstvene ustanove četvrtog nivoa, sa sjedištem u Banja Luci i pred ovlaštenim licem u zdravstvenoj ustanovi trećeg nivoa koju imenuje direktor te ustanove, na osnovu datog i evidentiranog pisanog pristanka Koordinacioni centar i zdravstvena ustanova iz stava (2) ovog člana izdaju potencijalnom davaocu donorsku karticu u kojoj je evidentiran pristanak. Dakle, sve sam, pošto sam dosta vremena potrošio, sve sam ovo htio da kažem, da ne možemo na ovaj način ovakve zakone predlagati. Moramo voditi računa o sistemskim zakonima, a Zakon o saobraćaju on jeste sistemski, al' u drugoj oblasti i nemojmo to činiti. Hvala lijepo.
Zahvaljujem kolegi Noviću. Riječ je tražio kolega, Lazar Prodanović. Izvolite.
Zahvaljujem predsjedavajući. Nemam ništa dodati na ove diskusije uvaženih kolega Dušanke i gospodina Novića. Razumijem namjeru gospodina Arnauta i problem koji je evidentan bez obzira na ove zakone, ovaj, u BiH koji su prisutni. Gospodin Nović to zna obavljajući osam godina poziciju ministra civilnih poslova, ovdje je, da sad ne izlazim, ministrica Gudeljević, Bosni i Hercegovini treba bolje organizovan model transplantacijske medicine. Nažalost, BiH je jedna od zadnjih zemalja od, zemalja nastalih raspadom bivše Jugoslavije u ovoj oblasti. Najbolje iskustvo u tome ima Republika Hrvatska, ona ne samo da je postigla iskustvo u odnosu na zemlje bivše Jugoslavije, ona je u vrhu svjetske transplantacijske medicine i u smislu uzimanja ... organa sa kadavera, dakle osobe koja je usljed traumatizma doživjela tragediju i kod koje su utvrđene mogućnosti, odnosno i saglasnosti za donaciju organa, ali u periodu čekanja vi to čak za vrlo ozbiljne transplantacije, ovaj, koje, gdje imaju izuzetan uspjeh u transplantaciji srca, bubrega, jetre i drugih organa. U BiH je ova aktivnost u oba njena entiteta u određenom smislu u začetku. Opasnost koja bi prijetila, žao mi je da nisam ranije sa gospodinom Arnautom razgovarao, jutros smo telefonom pričali, dok sam kasnio na ovu sjednicu, opasnost bi potencijalna mogla da izazove nesagledive posledice. Dakle, u smislu čak i najuređenije zemlje u svijetu, koje teže ovo i koje bi mogle da kažu da imaju u pravom smislu vrhunsku medicinu i ovaj utvrđeni su zloupotrebe sa nevjerovatnim situacijama, čak i u zemljama uređenoj, dakle, vladavine prava. Mi mislim da bi u ovoj situaciji bi moglo, dakle, nisu dovoljni čak ni ovi zakoni koje imaju entiteti o transplantaciji organa bez podzakonskih akata i visokog stepena kontrole. Normalno ljudi će tražiti zdravstvenu zaštitu tamo gdje je najbolja medicina, neko će iz Zvornika bez ikakvog razmišljanja otići u Tuzlu kad imate ovaj vrh, ali morate imati proceduru koja neće biti predmet zloupotrebe. I najbolji svjetski vrhunski stručnjaci za transplantaciju mogu biti na ivici kriminala ako nemate zakonske riješene ove procedure da se ne zlouptrijebi, a da ne govorimo kako bi se to moglo kod nas biti. Normalno treba da, imam, imao sam čak situacije nevjerovatne, čak evo reću, susjedna Republika Srbija, kad su me zvali za jednog 27-godišnjeg momka koji je trebao transplantaciju srca, da li bi mogao preko BiH da ide u Eurotransplant, nažalost momak je preminuo nije dočekao to. BiH mora zakonskim i podzakonskim aktima u skladu sa svojim ustavnom strukturom riješiti pitanja kako bi što prije došla do članstva u Eurotransplantu, kao najvećoj asocijaciji, najkvalitetnije medicine u svijetu, izuzev, dakle, pored američke i medicina u članicama EU. Normalno neke druge zemlje velike su to razvile, ne treba da podcjenjujemo, niti Tursku, niti Kinu, možete zamisliti koliko je to. Sada šta je, šta bi ovdje u čitavoj situaciji trebalo, nije, u potencijalnoj situaciji u knjižici kad bi pisalo, to je izuzetan put za moguću trgovinu organima, bez obzira, ne može se reći da su svi pošteni, ne možemo reći da je to bilo šta. Treba ići, vidjeti kako su to zemlje, evo rekao sam u okruženju najbolje riješile. Republika Hrvatska je tu radila nevjereovatnu kampanju i oni su stvorili svijest kod građana o posjedovanju identifikacione kartice koja je, mislim, medicinski dokument pred Etičkim komitetom i koja se svaki put, ovaj, može da čak provjeri ili da se opozove ako nije spreman. Mislim da na tom trebamo raditi, u ovom nećemo ništa uraditi. Šta bismo uradili? Ovdje imamo jedno parcijalno rješenje, čak da je to moguće, onaj ko tek vadi ovu vozačku dozvolu u njegovoj vozačkoj dozvoli bi to pisalo ili onaj ko obnavlja vozačku dozvolu i sad zamislite kako bi nastupio haos veliki broj ljudi u ovoj čitavoj situaciji sada jedne paranoidnosti koja nam je, uslovno rečeno, i teorijama zavjere, jer pandemijom ovog koronavirusa i svega toga, sumnjičavost, mi bismo imali enormno odstupanje od ovog principa. Mislim da treba voditi razgovor i na nivou BiH i u okviru Sektora za zdravstvo pri Ministarstvu civilnih poslova, imati veći stepen kordinacije i doći do rješenja u kojima ne bismo kasnili, neopravdano je, još uvijek imamo potencijale, mi imamo bolje potencijale i od Crne Gore i od Makedonije, ali nažalost mi smo na dnu svega ovoga. Nije opravdanje ustavna struktura za kašnjenje u ovim pitanjima koliko je nepostojanje jedne vizije i u oblasti zdravstvene zaštite i dakle, obrađujem se od ove mogućnosti zbog mogućih zloupotreba. I da ne bi ispalo sada da je iz Republike Srpske neko protiv toga, ne, jedina obaveza na nivou EU, reću to samo na kraju, je dakle ujednačen obrazovni sistem iz oblasti zdravstva i dakle mogućnost, dakle, potpuna prohodnost svakoga građanina članica zemalja EU u smislu ostvarivanja zdravstvene zaštite ne samo u matičnoj državi, već i u članicama. To i sada nije prepreka u BiH, iako nije još uvijek dovoljno razvijene dobra volja, ali mislim građani, normalno, neće tražiti dobrog političara, ako im treba operacija srca ili nečega, tražiće kardiohirurge i tome slično. Hvala.
Zahvaljujem kolegi Prodanoviću. Riječ je tražila kolegica Bradara. Izvolite.
Pa budući da ovdje mi imamo točku dnevnog reda koja je ovaj Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama i mi smo se evo i opravdano dotakli upravo ove teme. Budući da sam bila u prigodi nekoliko puta sudjelovati u donošenju ovog zakona na razini Federacije i njegovih izmjena, mislim da smo mi, kolege koje su u tome sudjelovali i kolegice, bili svjesni dubokog etičkog, moralnog, vjerskog i svakog drugog, osim zdravstvenog problema ovog pitanja. Znači, ovo nije uopće jednostavno i mislim da je ovaj Zakon ovako kako je predložen, prije svega u osnovi diskriminirajući, što je s ljudima koji nemaju vozačku dozvolu, ne namjeravaju je imati i ima jedan veliki broj ljudi u ovoj zemlji koji to nemaju i mislim da je u startu taj zakon diskriminirajući. Ono što je trenutačno na snazi u Federaciji jeste da se od 2017. trebate izričito donijeti karticu da ste protivnik doniranja organa, svi koji nemaju tu karticu su potencijalni donori, jer su nas ekipa iz, koja se bavi transplantacijom organa, razne udruge, uvjeravale da je to puno bliže Eurotransplantu i da je tako lakše ljudima dolaziti do organa i onda smo mi donijeli izmjene i dopune takvog zakona i po tom zakonu, znači, zaista je potreban pristanak, ako vi niste se ili niste znali da se trebate izjasniti da ste protivnik, treba vam pristanak obitelji i ako jeste i ako niste, što ja mislim da u svakom slučaju vrijedi, jer upravo mi smo jako puno dvojili oko toga. Ono što jeste problem i što mi bez obzira na transplantaciju organa trebamo razvijati, centre koji će se baviti tom humanom djelatnošću, sve je to dobro dok se to događa nekom drugom, međutim kad imate nekog bližnjeg kojem treba organ, onda postanete svjesni koliko je to važno. I ovo postoji ... i također u vašem prijedlogu, o ovom se da jako puno govoriti, ali mislim da ovo nije tema današnjeg ovog Zakona i mislim da nije istina da za ovaj Zakon nisu potrebna financijska sredstva, jer izdavanje svakog dokumenta koji je vezan za CIPS, pogotovo izradu novog dizajna, sigurno iziskuje značajna financijska sredstva, tako da mislim da ta činjenica da za ovaj Zakon nisu potrebna financijska sredstva ne stoji. Hvala.
Zahvaljujem kolegici Bradara. Više nemamo prijavljenih za raspravu. Idemo, dakle, se izjasniti, glasamo o proceduri, dakle, o tome da li ćemo Prijedlog zakona razmatrati po hitnom postupku u skladu sa članom 124. Poslovnika Doma naroda. Dajte da se izjasnimo. Dakle, prisutno 14 – za 7, protiv 5, uzdržana 2. Federacija BiH – za 4, protiv 4, uzdržana 2. Republika Srpska – 3 za, protiv 1, uzdržan niko. Nemamo opštu, nemamo entitetsku većinu. Dakle, konstatujem zahtjev za razmatranje Prijedloga zakona o dopuni Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH, po hitnom postupku, u skladu sa članom 124. Poslovnika po hitnom postupku nije usvojen.
Gordana Živković
Jeste usvojen, jeste usvojen.
Je usvojen, da, a usvojen po hitnom postupku.
Gordana Živković
Jeste usvojen, da.
Ah, ok usvojen je po hitnom postupku, da izvinjavam se. E sad idemo, dakle, u drugi krug. Otvaram raspravu. Nema niko. Dajte da se izjasnimo, ko je za to da se Zakon usvoji po hitnom postupku?
Da se usvoji da, dakle, u redovnom. Glasamo o Zakonu.
Glasamo o Zakonu, da, pardon. Dakle, prisutno 14 – za 1, protiv 12, uzdržan 1. Federacija BiH – za 1, protiv 8, uzdržan 1. Republika Srpska – za niko, protiv 4, uzdržan niko. Dakle, konstatujem nema opšte, nema entitetske većine i ovaj Zakon je, nije usvojen, odbačen je. Prelazimo, dakle, na tačku četiri, to je, Ad. 4. Prijedlog izmjena i dopuna Jedinstvenih pravila za izradu pravnih propisa u institucijama Bosne i Hercegovine (drugo čitanje), predlagač: Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, broj: 01-50-1-15-14/20 od 14. 12. 2020. godine
Ovo je drugo čitanje, u drugom čitanju vodi se rasprava o amandmanima i glasa se o Prijedlogu zakona. Dobili ste Izvještaj Ustavnopravne komisije Doma naroda, Komisija je prihvatila tekst Prijedloga izmjena i dopuna Jedinstvenih pravila za izradu pravnih propisa u institucijama BiH i predlaže Domu njeno usvajanje. Riječ dajem predlagaču, predsjedavajućem Ustavnopravne komsije, kolegi Bariši, ako ima potrebe? Nema. Dajem riječ predlagaču, ako je prisutan i ima potrebe? Ne, zahvljujem. Otvaram raspravu. Da li se neko javlja za riječ? Ne javlja niko, zaključujem raspravu. Glasamo o Prijedlogu izmjena i dopuna Jedinstvenih pravila za izradu pravnih propisa u institucijama BiH u drugom čitanju. Dakle, prisutno je 14 – za 14, protiv niko, uzdržan niko. Federacija BiH – 10 za, protiv niko, uzdržan niko. Republika Srpska – četiri za, niko protiv, niko uzdržan. Konstatujem izmjene i dopune Jedinstvenih pravila za izradu pravnih propisa u institucijama BiH su usvojene. Prelazimo na tačku pet, Ad. 5. Izvještaj komisije Kolegijuma o nastojanju za postizanje saglasnosti o Izvještaju o radu Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine za 2019. godinu, broj: 01,02-50- 18-2196/20 od 10. 11. 2020. godine
Na 14. sjednici Doma naroda, održanoj 12.01.2021. godine, razmatrali smo Izvještaj o radu Pravobranilaštva BiH za 2019. godinu, prilikom glasanja navedeni Izvještaj nije dobio potrebnu entitetsku većinu, pa je uslijedilo usaglašavanje u Kolegijumu Doma naroda. Dobili ste Izvještaj komisije Kolegijuma Doma naroda, članovi Kolegija Doma naroda kao komisija nisu postigli saglasnost o Izvještaju o radu Pravobranilaštva BiH za 2019. godinu. U skladu sa članom 75. stav (4) Poslovnika Doma naroda glasamo o Izvještaju o radu Pravobranilaštva BiH za 2019. godinu. Napominjem, da se o ovoj tački dnevnog reda ne vodi rasprava. Dajte da se izjasnimo. Dakle, prisutno 14 – za 7, protiv 4, uzdržana 3. Federacija BiH – za 7, protiv 1, uzdržana 2. Republika Srpska – za niko, protiv 3, uzdržan 1. Dakle, konstatujemo da nemamo opštu, ni entitetsku Imamo.
Imamo opštu većinu, nemamo entitetsku većinum, imamo dakle
Gordana Živković
... entitetska, oprostite, ima i entitetska.
A, tako je, kako. Hoćemo ponoviti glasanje?
Molim da se ponovi glasanje.
Dakle, o čemu glasamo.
Glasamo, dobro, dobro, glasamo o Izvještaju o radu Pravobranilaštva BiH za 2019. godinu.
O Izvještaju, a ne o Izvještaju komisije.
O izvještaju, ne, ne, glasamo u drugom krugu,
Gordana Živković
Drugi krug glasanja.
Drugi krug glasanja o Izvještaju. Dakle, prisutno 14 – za 6, protiv 4, uzdržana 4. Federacija BiH – za 6, protiv 4, uzdržana 4.
Evo molim da se ponovi, pošto nisam ja stigao glasovati ....
Molim vas dajte ponovite ponovo. Samo lagano, sve će doći kako treba. Dakle, prisutno 14 – za 8, protiv 4, uzdržana 2. Federacija BiH – za 8, protiv niko, uzdržana 2. Republika Srpska – za niko, protiv 4, uzdržana niko. Dakle, nemamo većinu iz Republike Srpske i konstatujem, imamo, dakle, 2/3 protiv, dakle, da Izvještaj o radu Pravobranilaštva BiH za 2019. godinu nije usvojen. Prelazimo na šestu tačku, Ad. 6. Izvještaj o izvršenoj reviziji učinka o temi: „Digitalizacija TV signala u BiH“, podnosilac: Kancelarija za reviziju institucija BiH, broj: 02/3-16-10-2464/20 od 23. 12. 2020. godine
Dobili ste Mišljenje Komisije za finansije i budžet Doma naroda, Komisija je usvojila Izvještaj. Predstavnički dom je na 16. sjednici, održanoj 03.02.2021. godine, usvojio Izvještaj. Riječ dajem gospođi Dušanki Majkić, predsjedavajućoj Komisije za finansije i budžet, ako ima potrebe? Ne, hvala. Riječ dajem podnosiocu, ako je prisutan i ima potrebe. Ne.
Ne, hvala lijepo. Otvaram raspravu.
Gordana Živković
Gospodin Sarajlić.
Šta?
Gordana Živković
Rasprava.
Gospodin Sarajlić javlja se za riječ, izvinjavam se ... aplikaciju. Ok.
Uvaženi predsjedavajući, dame i gospodo. Pošto je predlagač tu prisutan, a evo Komisija je dala pozitivno mišljenje o ovom Izvještaju i Zastupnički dom je o njemu se očitovao, ja bih predlagača, pošto je tu, upitao par stvari, pošto je tema – Izvještaj o izvršenoj reviziji učinka o temi: „Digitalizacija TV signala u BiH“. Pitao bih sljedeće: 1. Zašto u reviziji nije daljnje i detaljnije opisan obim korištenja i učinka nabavljene opreme, zašto u reviziji uopće nije tretirano pitanje vlasništva nad opremom? 2. Zašto je ta uopće oprema nabavljena kada korporacija nije zaživjela? 3. Zašto u preporukama revizija nije ukazala i preporučila da sljedeće faze digitalizacije podrazumijevaju ulaganje preko 30 miliona KM koje moraju biti praćene provedbom Zakona o javnom emitovanju, tj. formiranju konačno korporacije? Nije sve tema za reviziju, ali ste morali imati u vidu i ovih par činjenica, pa bih molio da mi odgovorite na ova tri pitanja. Hvala.
Zahvaljujem kolegi Sarajliću. Riječ je tražio kolega Bećirović, izvolite.
Smatram da je ovo višestruko važna tema za cijelu BiH i da ima i te kako potrebe da progovorimo o ovom pitanju. Digitalizacija TV signala u BiH je vezana za dvije ključne stvari koje mi moramo imati u vidu. Prvo, pod broj jedan, riječ je o strateškom opredjeljenju organa državnih BiH, a drugo, također jednako važno, u pitanju je preuzeta međunarodna obaveza države BiH u skladu sa Ženevskim planom emitiranja i logično je da mi ovdje u državnom parlamentu postavimo, evo kolega Sarajlić je postavio nekoliko važnih pitanja, ali i da na druge načine rasvjetlimo i ukažemo na različite aspekte ovog, ponavljam, važnog pitanja za BiH i za sve njene građane. Ovdje želim podsjetiti na jednu činjenicu, da je proces digitalizacije u Hrvatskoj završen za samo četiri godine, u Srbiji za nekih devet godina, u BiH taj proces traje već 16 godina i još uvijek mu ne vidimo kraj. Mi o tome moramo progovoriti i svi zajedno dati doprinos u izvršnoj i u zakonodavnoj vlasti da napokon imamo jednu efikasnu i jasnu mapu kretanja kako bi ovaj proces završili. Jer ako to ne uradimo, bojim se, da ćemo imati ozbiljne posljedice. Moram reći, također, da su nadležni organi za potrebu digitalizacije do sada donijeli odluku da odobre preko 39 miliona konvertibilnih maraka. Do sada je za te potrebe utrošeno, prema mojim saznanjima, negdje oko 6,7 miliona konvertibilnih maraka i Ured za reviziju, između ostalog, o tome govori. Ono što je za nas također jako važno jeste da vidimo kakva je situacija kod građana BiH, a konstatacija da je veliki broj građana BiH uskraćen za kvalitetan TV signal, digitalni TV signal, apsolutno stoji i mi na tu činjenicu moramo upozoriti. U materijalu kojeg smo dobili, nadam se i detaljno pročitali, između ostalog su date i neke preporuke, direktne obaveze i prema Ministarstvu komunikacija i prometa da izradi i dostavi kome treba konkretan plan aktivnosti, obaveze, rokovi, nosioci posla, da to napokon vidimo ovdje u državnim organima vlasti. Takođe, preporuka je i da Vijeće ministara osigura jedan nezavisan nadzor te aktivnosti, kao i da redovno imamo izvještaje o tome. Mislim da su to stvari koje ne bi trebale da stoje. Zašto govorim da bi BiH mogla imati ozbiljne posljedice? Pa ja čak mislim da BiH prijete vrlo ozbiljne blokada ako se ovdje stvari ne poprave. Postojeće dozvole za javne emitere u BiH za analogno emitiranje istekle su 20. aprila 2020. godine, dozvole za analogno emitiranje privatnih TV kuća ističu 2021. godine, dakle ove godine. Da li znate šta to znači? Nakon isteka ovih dozvola za emitiranje RAK u BiH u skladu s međunarodnim obavezama neće moći štititi analogne frekvencije ukoliko ih neko zatraži za digitalne potrebe. Šta dalje stoji u Izvještaju koji je pred nama? Pogledajte stranu, recimo, 30. koja, gdje se govori o zaključcima. Ko su odgovorne institucije što ovo ne ide onako kako bi trebalo? To su Vijeće ministara, nadležno ministarstvo i RAK koji nisu osigurali efikasnu i blagovremenu provedbu aktivnosti digitalizacije. Naša je obaveza kao najvišeg zakonodavnog organa u državi BiH da upozorimo na to, jer i mi imamo mehanizme da tu stvar uozbiljimo. Loše upravljanje aktivnostima digitalizacije, bez jasnih planova, bez jasno utvrđenih odgovornosti, uzrokovali su da su probijeni svi rokovi za okončanje procesa digitalizacije. Mi te konstatacije moramo najozbiljnije shvatiti. Ali ono zbog čega sam se prije svega javio oko ove tačke dnevnog reda, jesu građani BiH, jer zbog kašnjenja ovog digitalnog TV signala trpe upravo građani, njima nije osiguran kvalitetan zemaljski emitiran TV signal, zbog čega su ljudi prinuđeni na plaćanje drugih, alternativnih, vidova dostribudcije TV signala i to sada posebno apostrofiram najviše su pogođeni najsiromašniji građani BiH koji nisu u stanju da plaćaju te druge vidove distribucije TV signala, a u BiH, ako je vjerovati ozbiljnim statistikama, gotovo sedam stotina hiljada ljudi je ispod granice siromaštva. Kad te činjenice ukrstite, uporedite, onda zaista vidite koliko je to ozbiljan problem. Stoga uz ovo o čemu je govorio moj prethodnik, mislim da i te kako ima smisla da ovu stvar danas dobro podcrtamo, uozbiljimo, pozovemo javno ministarstvo nadležno da pripremi konkretan plan okončanja aktivnosti digitalizacije TV signala, uz ove preporuke koje smo čuli, ali takođe i da uključimo i Vijeće ministara BiH koje će osigurati nezavisan nadzor, ali i stalno izvještavanje i državnog parlamenta kako stvari s tim idu. Mi često zaboravimo na neke stvari, pazite ako mi ovdje u Domu naroda i u Predstavničkom domu, kao izabrani predstavnici građana i naroda BiH, nećemo o ovome razgovarati u nadležnim organima i tijelima ove države, pa koće drugi, a ponavljam, važna je stvar, važna je za obične ljude u BiH.
Zahvaljujem kolegi Bećiroviću. Riječ je tražila kolegica Dušanka Majkić, izvolite.
Dakle, ovo je revizija učinka, kod izbora tema koje će obrađivati Kancelarija za reviziju institucija BiH treba voditi računa da nalazi tog multidisciplinarnog tima koji radi na reviziji učinka budu takvi da nam pomognu kod donošenja odluka. Šta smo mi dobili ovakvom revizijom učinka? Ja sam zato i reagovala na Komisiji za finansije i budžet, da je ovo nesretno izabrana tema za reviziju učinka. Zašto? Zato što kaže – cilj je da se utvrdi, dakle, cilj ove revizije je da se utvrdi jesu li institucije BiH efikasne u provođenju aktivnosti digitalizacije. Pa čekajte, ima li neko ko to, ko nema odgovor na to i ko zna, kome to nije poznato? Dok je toliko kašnjenje znači nisu efikasne, je li tako. Dakle, sama revizija učinka je nesrećno izabrana. Kad pogledate ovaj dio koji se odnosi na zaključke, odnosno posebno preporuke, revizija uvijek ima kad su to neke ozbiljne teme i koje zahtjevaju da se sve institucije angažuju na tom, dakle, ona proglašava ko su to ključne institucije, znači Vijeće ministara, znači Ministarstvo komunikacija i transporta i RAK. Pa čekajte, zar za tolike godine nikome nije palo na pamet da sjedne i sve te nedosljednosti i nemogućnosti dogovora ne stavi na sto i kaže da vidimo šta možemo uraditi. Zato što se u ovoj zemlji ni o čemu ne dogovara i ni za šta ne može postići dogovor, to je, takvo je stanje sa digitalizacijom. Možete vi imati ne znam kako dobre namjere, ali one su dobre koliko su ostvarive, očito ova nije ostvariva. Imali smo predstavnike, različite predstavnike vlasti u Ministarstvu komunikacija i transporta, postoji ....zbog koje projekat ne ide, sjećam se da jednom, da je neko govorio o tome i kaže – ej došla je oprema i kažu moja oprema treba da ide u tvoje prostorije, e ne može moja, tuđa oprema u moje prostorije. Dakle, poslije bilo je suštinskih stvari koje su bile problematične. Isti razlog, ovo je, ovo samo pokazuje stanje u BiH, kao što se, zašto nema više zakona iz Savjeta ministara, pa nema ih zato što ne može da se postigne nikakav dogovor. Nema ni jedna inicijativa koju će podražiti bošnjački ministri, mislim prvenstveno na SDA, ako su nosioci te inicijative iz reda srpskog naroda, da ne govorim iz hrvatskog oni to bolje znaju. Nema dogovora ljudi, pokazuje li neko da je njemu stalo, hoće li da se dogovore. Ova zemlja bi već pokazivala, da je normalna zemlja, da pokaže takve elemente. Dakle, pričati o digitalizaciji u kontekstu ovoga da Ministarstvo komunikacija treba izraditi plan aktivnosti sa rokovima odgovornosti za nastavak procesa digitalizacije. Vidi se revizor se patio, ne zna šta da uradi, nigdje nište ne štima, a on mora nekakav, završiti reviziju. I drugi, Vijeće ministara treba osigurati nezavisan nadzor i raditi o izvještavanju o ... pa dakle, neozbiljno. Dakle, prvi put u životu za tolike godine koliko sam u Parlamentu, je nešto što sam glasala protiv revizije, jer to je nedopustivo da revizija sebi odabere temu iz koje sama ne zna da izađe. A ova pitanja koja je kolega Sarajlić pitanja, to nisu pitanja za reviziju i ne može revizija odgovarati na njih. Zna se čija je to nadležnost i ko treba da odgovara na to. Hvala.
Zahvaljujem kolegici Majkić. Više nema, Denis Bećirović, ispravak krivog navoda. Izvolite.
Prvo, nije ovo nesretno izabrana tema, niti to bilo ko u državnom parlamentu može reći Uredu za reviziju, ako je za nešto odobreno preko 39 miliona konvertibilnih maraka, a to nije nimalo mala cifra, ako je do sada realizirano nešto više od 6 miliona, zašto bi to bila nesretno odabrana tema. Mi o tome treba da raspravljamo, Ured za reviziju treba da se bavi tim pitanjima. Da li su ove stvari koje stoje u reviziji, uključujući i preporuke, uključujući ovo o čemu je govorio kolega Sarajlić, provodive? Pa naravno da jesu, samo treba da se ponašamo na način da je ovo pravna država. U pitanju je, ponavljam, strateško opredjeljenje državnih organa koje su dogovorili i treba da implementiraju. I broj dva, u pitanju je međunarodna obaveza, koja se mora provesti. A zašto nema zakona više od Vijeća ministara, zašto su blokade i opstrukcije, pa jasno je svima koja je to politika i zašto je to tako, to je isključivo zbog toga zato što neki politički centri žele da dokažu svoju nemoguću tezu o tzv. nemogućoj državi, pa zato sve blokiraju. Ali to je jalov posao, trpe nažalost građani zbog takve politike.
Zahvaljujem kolegi Bećiroviću. Više nema prijavljenih. Ima li neko iz Kancelarije za reviziju da želi odgovoriti na postavljena pitanja? Izvolite. Zamjenik glavnog revizora.
Jasmin Pilica
Uvaženi predsjedavajući, članovi Kolegija, delegatkinje, delegati, uvaženi gosti, sve vas srdačno pozdravljam. Zovem se Jasmin Pilica, ja sam zamjenik generalnog revizora i prije svega želim vam prenijeti isprike u ime gospodina Hrvoja Tvrtkovića, generalnog revizora, koji je kovid pozitivan već nekih sedam dana, hvala Bogu stabilan je, ali on zbog tog razloga nije mogao prisustvovati ovoj sjednici. Želim istaći da vezano za ovaj Izvještaj, digitalizacija TV signala u BiH je strateško opredjeljenje i preuzeta međunarodna obaveza BiH koja do ovog trenutka nije ispunjena. Digitalizacija TV signala u BiH podrazumijeva, kao što reče uvažena delegatkinja Majkić, da je to svima jasno, ali eto ipak smo mi to obradili, da je gašenje analognog emitiranja TV programa u BiH i prelazak na digitalno zemaljsko emitiranje i to u skladu sa međunarodno prihvaćenim Ženevskim planom emitiranja. Što se tiče konkretnog pitanja uvaženog delegata Sarajlića, ja ću skrenuti pažnju da na stranici 9. imamo cilj i opseg same revizije i sama revizorska pitanja u ovom Izvještaju su bila konkretna – Jesu li institucije BiH efikasne u procesu uvođenja digitalnog zemaljskog TV signala? Iz ovog pitanja proizašla su dva podpitanja revizorska – Jesu li aktivnosti uvođenja digitalnog emitiranja provedene blagovremeno i koje su posljedice kašnjenja? Drugo podpitanje bilo je – Jesu li aktivnosti prelaska na digitalno emitiranje dobro planirane imajući u vidu provedene aktivnosti, odgovornosti i krajnji rok za okončanje procesa digitalizacije? Mi u Uredu za reviziju, dakle, tim koji je radio ovaj Izvještaj, vođa tima i revizor, isto tako rukovodilac Odjeljenja revizije učinka, rukovodilac Odjeljenja kontrole kvaliteta učinka, poslije toga Stručni kolegij, pa i menadžment smatrali smo da je uspješno odgovoreno na ova dva pitanja i da su dati nalazi, zaključci i preporuke koji su poprilično jasni. Ja smatram da su pitanja koja je uvaženi delegat Sarajlić postavio i čini mi se, mada nisam bio na samoj sjednici Predstavničkog doma, da je poslanik Mušić postavio isto pitanje, da su ta pitanja relevantna svakako, ali mi jednostavno revizorima ne ulazimo u njihovu revizorsku prosudbu kada se jedna tema odredi, kad se postave revizorska pitanja njima se jednostavno daje u skladu sa standardima i njihovom nezavisnošću daje im se da rade određenu reviziju, a bilo kakva pitanja specifična koja mogu proizaći se mogu predložiti kao zaključak da bi se uradila neka druga revizija, možda malo šira, možda u nekoj drugoj oblasti, koja može biti zaključak komisije, dakle radnog tijela samog Parlamenta ili čak doma. Nakon toga generalni revizor razmatra ove zaključke i procjenjuje da li će uključiti u plan za narednu godinu tu reviziju. Evo ja se nadam da sam bar djelimično uspio odgovoriti na vaša pitanja. Zahvaljujem.
Hvala lijepo, gospodinu Pilici. Dakle, nema više prijavljenih za raspravu. Idemo glasati, glasamo o Izvještaju o izvršenoj reviziji učinka o temi – Digitalizacija TV signala u BiH. Prisutno 15 – za 10, protiv 4, uzdržan 1. Federacija BiH – za 10, protiv niko, uzdržan niko. Republika Srpska – za niko, protiv 4, uzdržan 1. Imamo opštu, nemamo entitetsku većinu. Idemo u drugi krug? Možemo.
Možemo. Dajte u drugom krugu da se izjasnimo. Dakle, prisutno 15 – za 9, protiv 4, uzdržana 2. Federacija BiH – za 9, protov niko, uzdržan 1. Republika Srpska – za niko, protiv 4, uzdržan 1. Imamo 2/3 protiv iz entiteta. Dakle, konstatujem Izvještaj o izvršenoj reviziji učinka o temi – Digitalizacija TV signala u BiH nije usvojen. Prelazimo na tačku sedam, Ad. 7. Izvještaj o izvršenoj reviziji učinka o temi „Planiranje i sprovođenje obuka zaposlenih u institucijama BiH“, podnosilac: Kancelarija za reviziju institucija BiH, broj: 02/3-16-10-2465/20 od 23. 12. 2020. godine
Dobili ste Mišljenje Komisije za finansije i budžet Doma naroda, Komisija je usvojila Izvještaj. Predstavnički dom na 16. sjednici, održanoj 03.02.2021. godine, usvojio je Izvještaj. Riječ dajem gospođi Majkić, predsjedavajućoj Komisije za finansije i budžet, ako ima potrebe. Ne, hvala lijepo. Riječ dajem podnosiocu Izvještaja, ako cijeni da treba. Ne.
Ne, hvala lijepo. Otvaram raspravu. Ko se javlja za riječ? Ne javlja niko. Zatvaram raspravu. Glasamo o Izvještaju o izvršenoj reviziji učinka o temi – Planiranje i sprovođenje obuka zaposlenih u institucijama BiH. Dakle, prisutno 15 – za 11, protiv niko, uzdržana 4. Federacija BiH – za 7, protiv niko, uzdržana 3. Republika Srpska – za 4, protiv niko, uzdržan 1. Konstatujem da ima opštu, imamo entitetsku većinu. Konstatujem Izvještaj o izvršenoj reviziji učinka o temi – Planiranje i sprovođenje obuka zaposlenih u institucijama BiH, je usvojen. Prelazimo na tačku osam, Ad. 8. Izvještaj o pregledanom stanju finansijskog poslovanja političkih partija u 2018. godini, podnosilac: Centralna izborna komisija BiH, broj: 01,02-16-1-2293/20 od 27. 11. 2020. godine
Dobili ste Mišljenje Komisije za finansije i budžet Doma naroda, Komisija nije prihvatila Izvještaj. Predstavnički dom je na 15. sjednici, održanoj 11.01.2021. godine, usvojio Izvještaj. Riječ dajem gospođi Dušanki Majkić, predsjedavajućoj Komisije za finansije i budžet, ako ima potrebe. Ne. Riječ dajem podnosiocu Izvještaja, ako je prisutan i ima potrebe. Ne, hvala lijepo. Otvaram raspravu. Jel' se javlja neko? Ne javlja niko. Zaključujem raspravu. Glasamo o Izvještaju o pregledanom stanju finansijskog poslovanja političkih partija za 2018. godini. Greška, možete li ponoviti glasanje?
Molim vas, da ponovimo glasanje. Ponovite glasanje. Prisutnih 15 – za 3, protiv 7, uzdržanih 5. Federacija BiH – za 3, protiv 3, uzdržana 4. Republika Srpska – za niko, protiv 4, uzdržan 1. Nemamo opštu, nemamo entitetsku većinu. Konstatujem Izvještaj o pregledanom stanju finansijskog poslovanja političkih partija u 2018. godini nije usvojen. Prelazimo na tačku devet, Ad. 9. Izvještaj o radu Upravnog odbora Izvozno-kreditne agencije BiH za 2019. godinu, broj: 01,02-16-1-2278/20 od 25. 11. 2020. godine
Dobili ste Mišljenje Komisije za spoljnu i trgovinsku politiku, carine, saobraćaj i komunikacije Doma naroda, Komisija je prihvatila Izvještaj, Komisija je usvojila i sledeći zaključak, predlaže Domu njegovo usvajanje: U cilju zaštite imovine građana BiH traži se aktivno uključivanje Pravobranilaštva BiH u rješenje aktuelnih sudskih procesa, te se od Tužilaštva BiH traži informacija u vezi sa realizacijom zaključka Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH od 28.09.2017. godine. Predstavnički dom je na 15. sjednici, održanoj 11.01.2021. godine, usvojio Izvještaj. Riječ dajem gospodinu Amiru Fazliću, predsjedavajućem Komisije za spoljnu i trgovinsku politiku, carine, saobraćaj i komunikacije Doma naroda, ako ima potrebe. Ne, hvala lijepo. Riječ dajem podnosiocu Izvještaja, ako je prisutan i ima potrebe. Ne, hvala lijepo. Otvaram raspravu. Ne javlja se niko, zaključujem
A, ko se javlja? Dušanka, izvolite, nisam vidio, izvinjavam se. Izvolite.
Dakle, treba nešto reći ovdje, jer gdje god se pojavi tema IGA, dakle, Izvozno-kreditna agencija BiH ona izaziva veliko iznenađenje, izaziva veliko iznenađenje kod onih koji su godinama u Parlamentu, a kamo li kod onih koji su tu od juče i nisu upoznati sa dešavanjima vezanim za IGA-u. Sad kad je stanje u IGA-i takvo da ona ne može više da funkcioniše, e onda su se ljudi svi zabirnuli šta ćemo sad, odnosno kako ćemo izaći iz svega ovoga. A onda kad gledate taj begraund, šta se dešavalo do sada i kad vidite način na koji se postupalo u svemu tome, onda je to logičan slijed da se nalazimo u ovoj situaciji u kojoj smo danas kad je u pitanju ova institucija. IGA je uspostavljena 1997. godine i to je uspostavljena za realizaciju projekta hitno pokretanje industrije koje je finansirala Svjetska banka, 1999. godine IGA započinje realizaciju projekta Svjetske banke u iznosu od 8.900.000 specijalnih prava vučenja i ta, taj iznos služi za finansiranje i pripremu izvoza, finansiranje i zaštitu od ratnog rizika i to su bile namjere Svjetske banke da učini, da pomogne BiH. Pazite, vrijeme prolazi, još uvijek nemamo zakon, Zakon o Izvozno-kreditnoj agenciji kojom je ona osnovana, pojavio se tek 2004. godine, do tada Republika Srpska nije ni ... niko je nije ni pitao šta misli o tome, na koji način treba da se ... i treba li uopšte da se uključi. Dakle, ništa nije, bila je potpuno nepoznata u tom segmentu. Međutim, onda se dogodilo da osnivački kapital koji je morao da se unese formiranjem, donošenjem zakona i formiranjem IGA-e u iznosu 51 milion, oko 51 miliona maraka je Svjetska banka ovako odredila, 38 miliona su kreditna sredstva, a 13 miliona su sredstva donacije. I sad je neko ovdje rekao, e tih ta, to što su besplatna ta donatorska sredstva to pripada institucijama BiH, a krediti pripadaju entitetima. Republika Srpska je tad izašla i rekla ne može tako, mora, možemo biti svi nosioci i jednog i drugog, ne može to tako ja sebi izaberem ono što mi odgovara, a ono drugo neka to rješava, neka rješavaju entiteti. Dakle, šta je još važno? Zakon koji je 2004. donesen, on je toliko loš zakon, da nije riješio nijedno ključno pitanje koje svaki zakon treba da riješi, pa zamislite šta kaže da je to, znači to nije ... IGA nije institucija BiH, to je institucija koja, Agencija je samostalno, nedepozitno i neprofitno pravno lice, pazite neprofitna organizacije, sa punim ovlaštenjima posluje u skladu sa principima likvidnosti i osiguranju poslovanja bez gubitka. Agencija je ovlaštena da samostalno sklapa ugovore, nabavlja i raspolaže pokretnom i nepokretnom imovinom i da bude strana u sporu. I na kraju, na lica zaposlena u Agenciji ne primjenjuju se odredbe Zakona o državnoj službi u institucijama BiH. Dakle, izvan sistema. Nemate udešeno ništa što je ključno za to, trebao je biti formiran međuministarski savjet. Ko čini međuministarski savjet? Predstavnik Ministarstva finansija i trezora, predstavnik Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa i po dva predstavnika entitetskih ministarstava nadležnih za to, znači ministarstva finansija. Nije formiran nikad ministarski, zašto? Entiteti su vidjeli kuda ide IGA i oni su se polako izvukli, znači oba entiteta su postala nezinteresovana za IGA- u, jer izlaz iz IGA-e nije moguć. Ona se zaduživala i davala je garancije tamo gdje nije smjela i u količini, vrijednosti za koju nije smjela. Stanje je totalno neuređeno, godinama se podnose izvještaji, Parlament se, kao vruć krompir provuče kroz ruku, Savjet ministara je tražio da Svjetska banka koja je osnivač IGA-e se odredi o tome šta da se uradi sa njom. I Svjetska banka je ponudila pet rješenja i rekla, samo prvo, a to je da pustite da se IGA ugasi, je rješenje koje ne zahtjeva da institucije BiH daju bilo kakav novac za to. Sve ostalo morate reći ko će platiti troškove. Kolike? Ne znam, kad bi neko znao da izračuna koliko su te pare koje duguje IGA, to bi bilo zanimljivo. I zašto, sada svi ćute, zašto ćute? Pa ne odgovara im, odgovara im da prođe prvi prijedlog Svjetske banke, a to je da se ugasi i da se formira, sad da se formira nova, ne znam, jer i jedan i drugi entitet imaju institucije koje rade taj posao, oni više nisu zaiteresovani. Još jedan napor je napravilo Ministarstvo finansija i trezora i pozvalo je, dakle, ajte da vidimo šta da radimo, ... uopšte nisu zaiteresirani entiteti da se bave IGA-om. Znači, nemamo mi mnogo izbora, oni koji su se naknadno uključili pa sad imaju ideje, treba ovo, treba ono, ali treba malo pročitati od ranije šta se sve dešavalo i put kojim je, kako smo došli dovde, da shvatimo da, ako imamo bilo koju verziju izuzev ove prve koju je Svjetska banka dala, moramo odma reći ko će to platiti i odakle će to biti plaćeno. Dakle i sve ono kako izgleda, IGA nema šansu i treba vidjeti da možda jedino to bi bilo smisleno zaduženje, da Savjet ministara vidi na koji način se sve to može privesti kraju i da joj pomogne ustvari, jer ona hoće promjenu zakona i da se oslobodi da može nju sud blokirati, pa zamislite ko to može danas u ovo vrijeme da nekog oslobodi, da sud ga može blokirati. Dakle, treba dostojanstveno završiti ovaj posao. Hvala.
Zahvaljujem. Kolega Miletić se javio za riječ. Izvolite.
Neću predsjedavajući dugo, evo slažem se sa svim ovim što je gospođa Majkić iznijela, samo da napravim jednu dopunu, mislim da je to korektno. Ja sam, kako reče gospođa Majkić, jedan od onih koji je došao juče i zaista je sramota da toliki niz godina se pitanje ove Agencije ostavlja po strani i da niko ne želi da ga riješi. O čemu zapravo ja želim da kažem? Ako pogledate stranu 12. ovog dokumenta i stranu 13. imate ovdje popis predmeta gdje su sudovi širom BiH u prvostepenom postupku presudili u korist tužitelja da je nadležna Agencija dužna samo po osnovu kad je u pitanju jedna firma, a to je UNIS iz Dervente, isplatit gotovo 34 miliona. Kad uzmete ovo samo po sebi lajički da gledate, znači očigledno ovdje postoje, znači, sasvim izvjesno nezakonite radnje koje su se dešavale i u okviru te Agencije, a bogami i od strane ovih pojedinih osoba, vlasnika ovih privatnih preduzeća koja su koristili te garancije, koje ustvari IGA daje. To je jedan aspekt problema. Drugi aspekt su njihova potraživanja, koja imate na strani 13. koja su ogromna. Znači, imate skoro iznos od dvije stotine miliona. Treći aspekt, trenutno je IGA dala garancije, da ne pominjem ovdje privredne subjekte iz BiH, znači govorim u inostranstvu, u iznosu od preko 50 miliona eura. Znači, ako ona ne može da radi, pod navodne znake, evo prejudiciram šta će se desiti, i ugasi se, znači toliki novac da propadne i da jednstavno ovim firmama za takav nerad, takvu neodgovornost, da ne kažem takav kriminal, da zatvorimo oči, okrenemo se i da ovo sve ovako prođe, ja mislim da to nije uredu. Šta ću vas zamoliti, a predsjedavajuća je to dobro rekla, molim vas da još jednom jel' pomenete, pod navodne znake, ove zaključke koje je donijela komisija, mislim to je jedini ispravan način da pokuša ovo neko pitanje da riješi, a ovo imate, bar smo mi pomenuli, dvije institucije, ovdje je interesantno napomenuti kad se nadležna agencija obratila Pravobraniteljstvi BiH u smislu ko će isplatiti ovaj novac, ovaj novac, ovih 30 i nešto miliona će isplatiti država BiH. Pravobraniteljstvo im je odgovorilo da oni za ovo nisu nadležni. Što je smješno samo po sebi, jel' sutra kad dođu ovi troškovi na naplatu, bogami, oni će te pare uzet iz budžeta institucija BiH, vidjećete sto posto. Znači, molim vas, kad je u pitanju, znači, ovaj predmet ili rad po ovoj IGA-i, dvije stvari su vrlo važne, znači prvo da uključimo Pravobraniteljstvo BiH. A druga stvar, s obzirom da smo dobili informaciju na komisiji, navodno da SIPA istražuje i državno tužiteljstvo sve ovo, da tražimo informaciju u vezi s ovim radnjama koje se dešavaju tamo, evo da ne kažem jednu deceniju, da vidimo ima li išta od te istrage i dokle je ona jednostavno došla. Hvala lijepo.
Zahvaljujem. Ne vidim da ima više prijavljenih za, ima Dušanka Majkić.
Ispravak krivog navoda. Ja sam molila na komisiji da se ne usvoji ovakav zaključak. Zašto? Pravobranilaštvu se obratila IGA i jasno su joj rekli, mi, to nije naša nadležnost i s tim nemamo ništa. Dakle, usvajati novi, to se vidi da eto da se komisija iščupa, pa aj da mi nešto zaključimo, nema veze, pa ćemo prepisivati zaključke Predstavničkog doma, bez obzira jel' stoje ili ne stoje. Nema smisla to raditi. Pravobranilaštvo nije nadležno, jasno su to rekli i nema potrebe trpati, samo odugovlačimo problem. I drugo, treži se da, od tužilaštva se traži informacija u vezi realizacije zaključka Doma naroda, a to je da se taužilaštvo uključi. Pa čekajte molim vas, kad se tužilaštvo izjašnjavalo o pojedinim predmetima koji su u toku, pa nemojte da, da stavljamo, komične stavljamo zaključke. Dakle, nema smisla usvajati ni ovo Izvještaj o radu, ali još, posebno nema smisla ovakve zaključke usvajati. Jer šta ćemo napraviti, šta ćemo dobiti, usvajanjem ovog zaključka ćemo nešto pomjeriti, nećemo IGA će i dalje tonuti. Ono što oni traže to ćemo u sljedećoj tački pričati koja govori šta nam, šta oni traže da bi oni opstali. Dakle, apsurdno je ove zaključke usvajati.
Hvala predsjedavajući. Ovdje je evidentno da su velike pare nestale, da je napravljena ogromna materijalna šteta, znači stotine miliona maraka su u pitanju novca koji je novac građana BiH, znači i entiteti i BiH kao država su učestvovali u stvaranju ove Agencije i pravljenju ove situacije. Pošto je novac kao energija, ne može ispariti, on je završio u nečijim džepovima. Sad je pitanje šta se dalje dešava, ko je odgovoran za ovu situaciju, je li iko odgovarao zbog loše procjene kojim firmama dati ovaj novac, koje su očigledno propale i taj novac je negdje završio, jesu napravljene loše procjene rizika prilikom odlučivanja oko toga, je li bilo političkih uticaja na to, a da su se raspitali malo ko je vlasnik UNIS-a Derventa, možda bi mogli zaključiti da to ima mnogo veći rizik nego ovaj na koji su pristali i ovaj način na koji su doveli u situaciju društvo i građane da otplaćuju sad te nečije marifetluke. Jer radi se o čovjeku koji je direktno povezan sa dijelom političkog vrha u BiH i moj zaključak je, ako mu neko daje tolike garancije i tolike pare, da to ima veze sa tim i to je normalan zaključak, ali to je stvar pravosuđa i pravosudnih organa, koji bi trebali da ispitaju, a koji ne rade svoj posao, mi svi znamo u kakvom stanju je pravosuđe i šta radi i šta ne radi Tužilaštvo BiH i sad imamo situaciju kakvu imamo. Sad je pitanje šta uraditi, kako, odnosno kako smanjiti štetu. Gospođa Majkić se zalaže, očigledno, za varijantu da se IGA ugasi, ako se IGA
... Svjetska banaka.
Ne, Svjetska banka je rekla ovo su varijante koje su moguće, Svjetska banka nije rekla ugasite pa, nego je rekla ovo su vam varijante koje su moguće. A znate šta se dešava kad se ugasi? Ovi koji su uzeli pare, pare ostaju u njihovim džepovima, ovi procesi koji se vode sad pred sudovima za naplatu tih para prestaju tim činom. Bio sam frapiran kada predstavnici IGA- e, znači Upravni odbor i direktorica na komisiji tvrde da će biti, da će prestati procesi za naplatu potraživanja, koji se vode sada pred sudovima, zato što nemaju para da plate advokata da ide tamo, a nema nijednog pravnika zaposlenog u IGA-i. Pa zar to nije nešto što debelo smrdi na korupciju, nepojavljivanje njihovo na suđenju, a što najvaljuju, znači da se te pare ostavljaju, ti milioni maraka se ostavljaju u džepovima tih ljudi. Znači, ozbiljan je problem, ne može vlast pobjeći od rješavanja tog problema. Ovdje svi bježe od rješavanja problema, sam problem se neće riješiti, bježe svi već godinama, znači, ovo se radi o deset godina ovdje se ne radi o nekom događaju koji se desio, ne znam, prije godinu, dvije ili tri, ovdje se radi o dugotrajnom procesu i rukovodstvo IGA-e je od početka, od osnivanja do sada isto. Prema tome, ovaj, trebalo bi shvatiti ovu situaciju ozbiljno i zato se zalažem za ovakav zaključak: Da se traži od Pravobranilaštva BiH da se uključi u zaštitu imovine, odnosno novčanih sredstava građana BiH, da ne dozvoli da se sudski procesi za naplatu ugase. I zato je u tom zaključku komisije stavljeno, odnosno Dom naroda traži od Pravobranilaštva BiH da se uključi u to i smatram da je to korektno, to i jeste posao Pravobranilaštva ili pravobranilaštava pošto i entiteti imaju učešća u svemu ovome, da se direktno angažuje da bi se spasilo ono što se može spasiti. Hvala.
Zahvaljujem kolegi Bosiću. Ispravka krivog navoda, Dušanka Majkić. Izvolite.
Dakle, ponavljam, Svjetska banka je unijela osnivački udjel u IGA-u u vrijednosti pedeset i nešto miliona, od toga 38 miliona su bila sredstva koja su data kao kredit, koji sada entiteti vraćaju, i koliko, 13 miliona su bila, to je bila donacija i to je sve. IGA je u međuvremenu zaključila ugovore sa drugim finansijskim institucijama, osiguravajućim kućama, reosiguravajućim kućama i privukla mnogo veći portfolio, oni su dobili značajna sredstva, jer su uživali povjerenje, ta fabrika iz Dervente je nosila 20, 30% vrijednosti izvoza proizvoda koji su veoma traženi. IGA bi vjerovatno napredovala da nije došlo do ekonomske krize, da nije došlo do pada čelika na svjetskom tržištu i zbog toga, to je razlog zašto je ona propala. Dakle, institucije BiH vraćaju samo iznos osnivačkog duga od 38 miliona, sva ostala sredstva koja stoje nam nad glavom, to preterano finansiranje, to nema ništa da vraćamo, znači to ćemo vratiti ako izaberemo od onih pet četiri, samo prva ne podrazumijeva to, zato .... nismo, nije Savjet ministara donio tu odluku nego Svjetska banka je donijela pet mogućnosti i rekla izvolite izaberite koju ćete od tih pet mogućnosti. Dakle, treba reći jasno, dakle, kad kažete građana, svi smo mi imali koristi od toga, dakle i finansirane su firme i vjerovatno bi to bilo i dalje tako da se nije dogodilo. Dakle, ne možete da prenosite priču o tome da su eto to su sva ogromna sredstva, nećemo vraćati u slučaju te prve stavka i zato ja podržavam tu stavku, jer ne može se iščupati drugačije.
.... ispravka krivog navoda.
Ma ne, ja na repliku da smo svi, repliku na tvrdnju da smo svi imali koristi od ovog,
koristi od ovog su, debelu korist su imali pojedinci, na račun društva i građana i ovdje je upravo.., kako, koju god temu otvorimo sve se vrati na pitanje nefunkcionisanja pravosuđa. Prema tome, ovdje se radi, evidentno je o stvarima u kojima bi trebalo razjasniti šta se dešavalo do kraja, a to može jedino pravosudni sistem, a to bi trebalo da radi Tužilaštvo, odnosno organi za sprovođenje zakona i reda, SIPA i oni koji su nadležni za to.
Gospodin Špirić.
Gospodo predsjedavajući, cijenjene kolege i kolegice delegati. Pa dvoumio sam se da li uopšte da pričam o ovim stvarima, ja mislim da mi smo ušli u fazu obesmišljavanja institucija i to duboko ušli u tu fazu. Kad se uđe u genezu formiranja IGA- e možda je neko ne znam kakve ambicije imao, osnivači su entiteti i međunarodne finansijske institucije. Zašto mi danas o ovome raspravljamo? Dakle, poslije je tek napravljen zakon, ali ono što u samoj genezi ne valja, da je IGA na startu dala garanciju iznad portfelja koji može, nekoliko puta, tu nastaje problem i umjesto da se vratimo ishodištu ovdje, ja sam ovdje dugo, gledam komisija za komisijom, pa kriv je onaj, pa kriv je onaj, niko nije mrdnuo, ja mislim da institucije BiH od početka nisu imale potrebe da se uključuju u ovo nego su uvedene da se ne vrati tamo gdje je problem i još uvijek se tapka u mjestu, dakle još uvijek. Dakle, prvo i osnovno pitanje ko nekog može da natjera, a to je sukob ambicija međunarodnih i domaćih, neću da kažem želja, ima li kriminala ili nema, nek ispituje ko god hoće. Dakle, ko može rukovodstvu IGA-e danas da kaže izdaj garancije deset puta više nego što imaš garantni portfelj. Da li se im neko, sasvim je svejedno ko im je sugerisao. Dok se ne dođe do toga mi ćemo imati ... kao što imamo iz mandata u mandat zaključak na zaključak, da ispituje ovaj, da ispituje onaj. Svi oni dobro znaju, pa znaju i ovi iz Svjetski banke gdje su napravili propust i problem i kad su vidjeli da ne mogu tamo, tražili su, oni kažu mi znamo da nije vaša nadležnost, tražili su da negdje nađu adresu gdje mogu problem da spuste, a ne da ga riješe. Ako niste znali, pa IGA je ljudi ugašena, samo što to niko nije javno rekao, mi se vrtimo oko mrtve stvari. Davno je tu bilo propusta, ja se slažem da to treba organi da utvrde, čim pre ... Da li u ovoj zemlji treba neka agencija garancije izvoza? Treba. To je sigurno zapamtite šta vam kažem, nije IGA, niti je ona to sad, niti će moći biti. Dakle, moramo se vratiti tačno na izvor ko je formirao, zašto je formirao, zašto danas osnivači ne priznaju svoje čedo. Zašto ne priznaju, zašto Svjetska banka ne prizna da je
Molim?
Pa, ja govorim o ambicijama izvana i iznutra, podudarile se u jednom trenutku, a problem došao u verbalnom smislu da o njemu razgovaramo, ja neću podržati, niti sam kad, od ministarstva pa nadalje podržao bilo koji zaključak vezan za IGA-u, jer to nisu kompetencije naše. Hvala vam lijepo. ...prijavljenih, zaključujemo. A kolega Jusufović, izvolite Munibe, izvinjavam se.
Hvala lijepo gospodine predsjedavajući. Mi smo juče na komisiji oko ovoga debatovali dugo i u većini se složili, u većini se složili i zato ne mogu da prihvatim ovaj pristup kolegice Majkićke, kada je kolega rekao za zaključke, da je to nešto kontradiktorno onome što smo mi juče zaključili. Ovo što je kolega Bosić govorio i on i ja juče smo oko toga debelo, ovaj, pričali, al' sad iz svega i ovoga što kolega Špirić, što i Vi rekoste na kraju, jer Vi ste sigurno upućeniji u ovo nego ja, ja sam ovo saznao malo više juče na komisiji, pored informacija koje su dali iz ove Agencije. Činjenica je otprilike da sam i ja stekao utisak da je to mrtva agencija, ali ne zna se kako izaći, ali svi komentarišete štete su ogromne nastale, ovdje svako miriše na jedan krupan kriminal. Međutim, kao ajmo samo zaobići, nije to ovdje, nego je na drugoj strani. Pa čekaj, jesu osnivači entiteti, ali nemoguće je, jesu osnivači entitetske, kako ne.
Ali nije moglo proći takođe bez Vijeća ministara, s obzirom da je ova Agencija, znači i njenog nekog ima učešća. Kako tako, juče smo obavješteni da su, ako ništa, ja ne znam koja, koji dio sredstava, ali i taj kredit se vraća, vraćaju ga, država ga vraća, odnosno kad kažem država u sastavu države postoje, vraća ga neko. Najednom mi komentarišemo ništa se ne dešava. Zaključak koji smo mi, nije tačno da je kolega Miletić rekao, mi tražimo da se uključi, saopšteno je juče da je, od agencije, da je to već radi ... mi smo samo juče rekli, bilo bi korektno da nas informišu šta je s ovim, dokle, u kojoj fazi, ne utičući uopšte na ni sud, ni pravosuđe, ni bilo koga, nego jednostavno imamo pravo za ovako krupne stvari gdje nastaju posledice tražiti informaciju. Dugo, pitanje pravobranica, nikad, ja ne znam zašto se vi zalažete toliko da njihov je odgovor ispravan kad su rekli da nisu nadležni, oni jesu nadležni, ako hoće da rade, da štite državu, a jesu i bilo koju instituciju države, moraju to raditi. A do čeg je dotjerano, pa juče je rečeno ovo što je kolega Bosić rekao, nema pravnika koji će izaći da ih zastupa, pa normalno ako na sud ne izađe ona strana koja je .... da će biti i presude. Nekoga briga, onaj koji tuži na kraju krajeva što ova strana nije zainteresovana i ne dođe jednostavno na sud, normalno biće presuda zbog izostanka, to je poznata stvar. Ali onda se postavlja, a ko to ustvari režira takvu situaciju, ovdje se ne radi o hiljadama, radi se o velikim krupnim milionima. Ko je, šta je, ne znam, ali mi nije jasno zašto ne insistramo, ko god da je, koji god organi mogu nešto, da razrješe ... bar ako ništa drugo da nam pojasne o čem se radi. Ovdje ja imam utisak neko je više upućen, neko manje, ali mi niko ne zna pouzdano o čem se radi, samo znamo da se radi o velikim ... i znamo još dalje, garancije su ponovo date. Znači, ide se dalje u krug, kad stati, kad tačku staviti. Toliko i hvala vam.
Zahvaljujem kolegi Munibu. Ne javlja se niko više za raspravu. Zaključujem raspravu. Dakle, glasamo o zaključku Komisije za spoljnu trogivnu, politiku, carine i saobraćaj i komunikacije Doma naroda. Prisutno 15 – za 10, protiv 4, uzdržan 1. Federacija BiH – za 10, protiv niko, uzdržan niko. Republika Srpska – za niko, protiv 4, uzdržan 1. Možemo u drugi krug? Može.