14. sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine

Dom naroda

12. 1. 2021
objavljeni podaci: 12. 1. 2021

Riječi koje označavaju sjednicu

Sjednica je u toku.

Stenogram

Dame i gospodo delegati, uvaženi gosti srdačno vas pozdravljam i otvaram 14. sjednicu Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Predsjedavajući, izvinjavam se, imam jednu molbu, ako je moguće prije ....
Izvolite.
Dakle, imajući u vidu činjenicu .... BiH imamo ....djecom koja su .... tragično nastradala, njih osam u Posušju ... smatram da bi bio red da današnju sjednicu Doma započnemo sa minutom šutnje ili na drugi prigodan način tim ljudima svim odamo počast. Ako to vam ne predstavlja neki problem. Hvala lijepo.
Ok, evo minuta šutnje.
Dakle, želim da vas obavijestim da je sjednici prisustno 15 delegata – 5 iz reda bošnjačkog naroda, 5 iz reda hrvatskog naroda i 5 iz reda srpskog naroda. Imamo, dakle, kvorum za punopravno i punovažno, punovažni rad i odlučivanje. Želim da pozdravim sve one koje tradicionalno pozivamo na sjednicu Doma naroda, to su članovi Predsjedništva BiH, predsjedavajući i članovi Vijeća ministara, predstavnici međunarodnih organizacija, nevladinog sektora i medija, sve one koji su prisutni najsrdačnije pozdravljam. Kao što vam je naznačeno u pozivu za sjednicu, u skladu sa članom 155. Poslovnika na početku sjednice, a prije rasprave o dnevnom redu, delegatima će biti omogućeno da postave delegatska pitanja u usmenoj formi. Podsjećam da su vam zajedno sa pozivom za 14. sjednicu Doma naroda upućeni i dopisi u vezi sa procedurom postavljanja delegatskih pitanja u usmenoj formi. Navedeni dopis, odnosno obavještenje o mogućnosti postavljanja delegatskih pitanja u usmenoj formi na 14. sjednic Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH takođe je upućeno predsjedavajućem Savjeta ministara BiH i Generalnom sekretarijatu Savjeta ministara BiH. Danas imamo zadovoljstvo da imamo ovdje predsjedavajućeg Vijeća ministara, gospodina Tegeltiju i članove Vijeća ministara koje srdačno pozdravljam i drago mi je da su zdravstvene poteškoće uspješno prevladane. I evo u skladu sa članom 156. stav (1) Poslovnika najavu za postavljanje delegatskih pitanja u usmenoj formi dostavili su, delegat Denis Bećirović za predsjedavajućeg Savjeta ministara Zorana Tegeltiju. Kolega Bećiroviću izvolite.
Dame i gospodo više puta sam u posljednjih nekoliko godina ovdje u državnom parlamentu pokretao pitanje koje se odnosi na pravednu borbu nane Fate Orlović iz Konjević polja za povratak njene privatne imovine. To je žena koja je izgubila supruga i još 20 bliskih srodnika u genocidu nad Bošnjacima i žena koja više od dvije decenije vodi pravednu borbu za povratak svoje privatne imovine. Nana Fata Orlović je istinska heroina i BiH i Evrope, žena koja je cijelom svijetu pokazala kako se brani moral, čast i imetak. S druge strane, moram to reći, organi bh. entiteta RS su pokazali na ovom primjeru još jednom da nemaju ni morala, ni časti, jer da imaju ne bi radili to što rade. Čak je i Evropski sud za ljudska prava utvrdio da je došlo do povrede člana 1. Protokola br. 1 koji se odnosi na privatnu imovinu, uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i slobodama i kojoj jasno se traži da se nelegalna crkva ukloni iz avlije nane Fate Orlović. Nažalost, ta nepravda i dalje traje, sramotna je činjenica zaista za vlasti u bh. entitetu RS, da i dalje ne vraćaju privatnu imovinu nane Fate Orlović, a još sramotnija da su nedužnu ženu nekoliko puta privodili, čak i na optuženičku klupu Opštinskog suda u Srebrenici. Javno ovdje u državnom parlamentu treba ponoviti pred cjelokupnom javnošću, da je u pitanju kršenje elementarnih ljudskih prava, pitanje je kršenje Ustava BiH, Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma, Odluke Komisije za imovinske zahtjeve raseljenih lica, izbjeglica iz 1999. godine, Odluke ministarstva, nadležnog, državnog, iz 2001. godine, Evropske konvencije o ljudskim pravima i slobodama i evo i eropske presude, odnosno presude Evropskog suda za ljudska prava. To treba javno reći, to mora znati i bosanskohercegovačka i evropska i svjetska javnost. Zašto nana Fata Orlović ne može da ostvari svoje pravo na privatnu imovinu? Između ostalog razlozi su zato što evidentno postoji odsustvo elementarne ljudskosti, jer da ima ljudskosti to se ne bi radilo, odsustvo bilo kakvog saosjećanja, odsustvo morala i na kraju odsustvo bilo kakve želje za poštivanjem ljudskih prava. Zato sam pitao Vijeće ministara – šta ste gospodo vi uradili da se prekine ovo bezobzirno kršenje ljudskih prava? S obzirom da vidim da mi je predviđeno vrijeme za postavljanje pitanja isteklo, tu ću se zaustaviti i sada čekam odgovor.
Hvala lijepo. Ja molim delegate, stvarno, nisam htio da prekidam, vrijeme jeste isteklo, ali ja vas molim da ... da u skladu s Poslovnikom vodimo ovu sjednicu, to je interes svih nas, nije problem ponekad i da se probije za kratko, ali evo ja vas molim sve da o tome vodite računa da ne bi vas poslovnički upozoravao. Ko se javlja za riječ? Predsjedavajući, gospodin Tegeltija, izvolite predsjedavajući.
Zoran Tegeltija
Članovi radnog predsjedništva, gospodo delegati, kolege ministri, predstavnici medija, dozvolite mi nekoliko rečenica vezano za ovo pitanje. Presudom Evropskog suda za ljudska prava definisano da BiH bez odlaganja, a najkasnije u roku od 3 mjeseca, kada ova presuda bude pravosnažna, to znači od 01. aprila 2020. godine preduzme sve mjere radi osiguranja izvršenja presude, kojima je definisano da se ukloni crkva sa imovine aplikanta. Takođe, definsano je u roku tri mjeseca od pravosnažnosti, da se isplati iznosu u iznosu od 5.000 eura prvoj aplikantici i po 2.000 eura svim drugim aplikantima. Na osnovu presude Evropskog suda za ljudska prava, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice je u komunikaciji sa nadležnim institucijama u Republici Srpskoj održalo nekoliko sastanaka gdje su bili predstavnici Generalnog sekretarijata Vlade Republike Srpske, direktor Sekretarijata za raseljena lica i migracije Republike Srpske, direktor Republičkog sekretarijata za vjere, Republička direkcija za obnovu i izgradnju, načelnik Opštine Bratunac i predstavnici Srpske pravoslavne crkve. Kao rezultat toga dogovoreno je da Sekretarijat za raseljena lica i migracije Republike Srpske bude nosilac aktivnosti vezano za presudu ... suda, što podrazumijeva i uklanjanje crkve sa zemljišta. Konkretno, u prvoj fazi Srpska pravoslavna crkva iz crkve je uklonila svu pokretnu imovinu, a Direkcija je procijenjene troškove uklanjanja crkve utvrđeni su u iznosu od 77.000 KM. Prema informacijama koje smo dobili zbog pojave pandemije kovid zasutavljen je proces uklanjanja same crkve i biće nastavljen u proljeće ove godine. Kad su u pitanju novčani iznosi, moram da kažem, da smo materijalnu štetu koja se odnosi na prvu aplikanticu gospođu Fatu Orlović, isplaćena je 03. februara 2020. godine, kao i tri aplikantice u iznosu od 2.000 eura. Jedan broj aplikanata koji se nalazi u SAD zbog nedostatka adekvatnih računa na koje se mogu isplatiti nisu još uvijek isplaćeni. Očekujemo da će u proljeće ove godine biti završen kompletan proces izvršenja presuda Evropskog suda za ljudska prava i izbjeglice. Hvala lijepo.
Zahvaljujem predsjedavajućem, gospodinu Zoranu Tegeltiji. Da li je kolega Bećirović zadovoljan odgovorom? Izvolite.
Želim javno reći da pandemija kovida traje nepunu godinu dana, ali ova nepravda prema nani Fati Orlović traje najmanje 22 godine. Krajnje je vrijeme da se počne poštovati i Ustav BiH i prsuda Evropskog suda za ljudska prava, to bi trebalo da bude u interesu svih. Ja se zaista pitam kako to da i sama Srpska pravoslavna crkva već poodavno nije povukla takve poteze, pa etičko naučavanje bilo koje monoteističke religije u ovom slučaju, evo, govorim o novozavjetnoj etici, poziva na dobročinstvo, na dobro, na razumijevanje. Gotovo zlatno pravilo glasi – ne činite drugima nikada ono što ne biste željeli da drugi vama čine. Kako to da zaista ne može 22 godine da se riješi ova nepravda? Pratićemo i te kako ovo pitanje, da li će se i u narednim mjesecima ono razriješiti, jer ponavljam, uspostavljanje pravde na svakom dijelu BiH je interes svih ljudi. Ponekad se pitam – da li bi ovako nešto bilo moguće ikada u Tuzli, u Sarajevu, u Bihaću, u Zenici, u Gradačcu itd.? Pa vjerujte da ne bi, ne bi niko u tim sredinama čekao nikakvu presudu Evropskog suda za ljudska prava, sami građani tih sredina bi ispravljali takvu nepravdu. Zato još jednom javno tražim da se u najkraćem roku ispravi ova nepravda i da nana Fata Orlović za života dočeka ono što je njeno elementarno ljudsko pravo, pravo na privatnu imovinu.
Za riječ se javila gospođa Dušanka Majkić, pitanje za ministra bezbjednosti, gospodina Selmu Cikotića. Izvolite.
Hvala lijepo. Poštovane koleginice i kolege, dakle, moje pitanje je upućeno Ministarstvu bezbjednosti, a vezano je za jedno značajno pitanje, kome je Parlamentarna skupština BiH nekada posvećivala značajnu pažnju dok je ovaj Parlament ličio na Parlament i dok su se poštovale procedure koje su propisane poslovnicima i zakonima, ali pošto više ništa nije važno i pošto ne postoji više nikakva obaveza da se pridržavate tih najznačajnijih akata, onda možemo da radimo kako hoćemo. Dakle, nezamislivo je bilo da jedna godina prođe, a da za prethodnu godinu Ministarstvo bezbjednosti ne podnese informaciju o stanju bezbjednosti u BiH. Dakle, samo da kažem radi uvoda, pitanje je upućeno aktuelnom ministru, iako nije to početak i greška na njegovoj strani, nego je to greška od 2015, 2016. godine. Provjerila sam kada je zadnji put Komisija za odbranu i bezbjednost bavila se takvim pitanjem, jer to je nadležna komisija koja raspravlja o ovakvim pitanjima i vidjela da je to zadnji put raspravljala 2017. o informaciji za 2016. godinu. Onda je Ministarstvo bezbjednosti odlučilo da bez poštovanja za Parlament, što je inače često manifestovalo, više ne dostavlja tako značajnu informaciju da bi parlamentarci se upoznali šta to znači i kakvo je stanje u zemlji. Zašto je nužno i zašto to drugi parlamenti posvećuju mnogo pažnje takvom jednom dokumentu, to je osnov da bi Parlamentarna skupština svojim zaključcima, svojim inicijativam pomogla da se u toj oblasti nešto mijenja. Ako ne pravite nikakvu informaciju, onda to znači da vam nije ni stalo da se bilo šta tu promijeni. Ako od 2016. godine Ministarstvo to ne radi, ne čudimo zašto nam je migrantska kriza u fazi u kojoj jeste, jer od, mislim od početka ovog mandata i Predsjedništvo, a i poslanici i delegati u Parlamentarnoj skupštini su tražili jasnu i cjelovitu informaciju o prijedlogu mjera za prevazilaženje migrantske krize. Nismo dobili i ne znamo kakvo je stanje, dobijemo povremeno neke informacije koje nisu cjelovit prijedlog mjera. Zašto nam se dešava u neposrednoj blizini i u Beču, a i u Parizu djela terorizma, sa kojima BiH pitanje je kako bi se izborila, ne daj Bože da se dogode. Zašto još uvijek nije formirana zajednička kontakt tačka i zašto je BiH jedina zemlja koja nije uspostavila saradnju sa Evropolom? Zašto to Ministarstvo bezbjednosti obećava i konačno ne ispunjava, kome je cilj da se nepočne borba sa svim pošastima savremenog doba? Zato je moje pitanje upućeno ministru, koji je aktuelni ministar i snosi, nažalost, sve ovo što, sve zasluge svojih prethodnika, dakle – Zašto Ministarstvo bezbjednosti ne ispunjava svoje obaveze prema Parlamentarnoj skupštini, vezano za pitanje godišnje informacije parlamentaraca o stanju bezbjednosti, odnosno kada će Ministarstvo bezbjednosti Parlamentarnoj skupštini dostaviti informaciju o stanju za 2019. godinu? Da zaboravimo sve, jer za 2020., uskoro će trebati i za 2020. da se radi, ali bar da vidimo jedan dokument koji bi mogao da nam posluži i za debatu i za donošenje zaključaka na Domu naroda Parlamentarne skupštine. Hvala.
Hvala lijepo. Želim opet da upozorim delegate na vrijeme, onda ako mislite da je kratko vrijeme za postavljanje pitanja, dajte da mijenjamo Poslovnik. Kolega, ministar Selmo Cikotić, izvolite.
Selmo Cikotić
Uvaženi predsjedavajući, članovi Kolegija, uvaženi zastupnici, kolege iz Vijeća ministara. Razumio sam pitanje, uvažene zastupnice Majkić, a i njen komentar, međutim smatram za bitno da istaknem sljedećih nekoliko činjenica. Po stupanju na dužnost ministar sigurnosti je nakon sagledavanja zaostalih obaveza iz prethodnog mandata, pristupilo se izradi informacije o stanju sigurnosti u BiH za 2018. i 2019. godinu. Informacija je sačinjena i dostavljena Vijeću ministara BiH 18. decembra prošle godine na razmatranje i usvajanje u skladu sa Poslovnikom o radu Vijeća ministara i usvojenim programima rada Vijeća ministara za 2019. i 2020. godinu. Međutim, Generalni sekretarijat Vijeća ministara je zatražio dopunu materijala mišljenjem Ureda za zakonodavstvo, što dosad nije bila praksa i taj zahtjev je ispoštovan, čim traženo mišljenje bude dostavljeno Informacija o stanju sigurnosti za 2018. i 2019. godinu će biti dostavljena Vijeću ministara na razmatranje i usvajanje i nakon usvajanja od strane Vijeća ministara informacija će biti dostavljena Parlamentarnoj skupštini. Tražio sam i razloge za ova kašnjenja, u suštini, budući da sam i ranije dobio tu informaciju da o stanju sigurnosti u Republici Srpskoj na više ponovljenih zahtjeva Ministarstva, Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske nije dostavljalo par godina zvanične informacije, nego su one skidane sa sajta Ministarstva nakon što se provede kompletna procedura i oni objave. Ja sam u neposrednom razgovoru sa ministrom unutrašnjih poslova Republike Srpske dogovorio i uspostavili smo mehanizam direktne komunikacije i dostave tih informacija, tako da se nadam da će u vremenu koje je pred nama ovi izvještaji biti pravovremeni. Usmeno ste prokomentarisali i kontakt, nacionalnu kontakt tačku sa Europolom. To pitanje je i principijelno i konačno riješeno u smislu dosljedne primjene Sporazuma koji je BiH potpisala sa Europolom u decembru i ja sam već potpisao dokumen, odnosno instrukciju o inplementaciji, tako da znate da je i to pitanje riješno.
Zahvaljujem ministru Cikotiću. Da li je kolegica Majkić zadovoljna? Izvolite.
Zahvaljujem ministru na ovim informacijama. Ali što se tiče ove zajedničke kontakt tačke i prošli put ste mi rekli da smo blizu, pa nismo odmakli, ključno pitanje je – kaće početi preselenje na lokaciju Trg BiH 1? Dakle, to je ključno pitanje i to je ostalo jedina dilema. A što se tiče drugog, ovaj, drago mi je da ste pronašli da ovo nije urađeno, da nije dostavljeno Parlamentu. Ne vidim stvarno razlog zašto, nikad se nije to čekalo da Ured za zakonodavstvo daje na informaciju koja služi isključivo Parlamentu. Dakle, apsurdno jedno i ja Vas molim da pogledate o čemu se radi tu. I treća stvar koju hoću da kažem, to što nema ovih dokumenata pokazuje kako rade dve parlamentarne komisije, Zajednička komisija za odbranu i bezbjednost i Komisija za nadzor nad Obavještajnom agencijom. Dakle, ne rade, jedna nikako već godinama, a druga uspavana. Na tome bi trebali svi da se zamislimo, odgovornost prvih ljudi ovih komisija je velika i o tome bi morali da vode računa. Hvala.
Zahvaljujem kolegici Majkić. Riječ dajem kolegici Marini Pendeš, ona ima pitanje za ministra sigurnosti, gospodina Selmu Cikotića. Izvolite.
Uvaženi dame i gospodo izaslanici, ministri, članovi radnog predsjedništva. Obzirom na sigurnosne izazove s kojima se mi svi u BiH suočavamo kad govorimo o ilegalnim migracijama, a fokusirajući se na uzroke, a ne na posljedice, ja postavljam pitanje ministru sigurnosti: a) Jeste li i ako ste, kada ste uputili izmjene davno usovjenog Akcionog plana prema Vijeću ministara BiH koji podrazumijevaju žurne korake i ackije u cilju sprječavanja i smanjenja priliva ilegalnih migranata na istočnoj granici BiH? b) Jeste li potpisali dokument o vraćanju ilegalnih migranata sa Islamskom Republikom Pakistan? Ako jeste molim kopiju tog dokumenta uz obrazloženje ustavne i zakonske osnove za potpisivanje. c) Jeste li ostvarili kontakte sa kolegama iz Republike Srbije i Crne Gore, obzirom da je to jedna od aktivnosti i zadaća kroz Akcioni plan davno usvojen, oko zajedničkog djelovanja kako bi istočna granica BiH postala sigurnija i nepropusna za bilo kakav oblik ilegalnih aktivnosti, pa tako i ilegalnih migracija? d) Jeste li u svom proračunskom zahtjevu predvidjeli fianancijska sredstva za kadrovsko i tehničko jačanje Granične policije u cilju sprječavanja ilegalnih migracija sa istočne granice BiH? Hvala.
Selmo Cikotić
Razumijem da je uvažena zastupnica Pendeš postavila praktično četiri pitanja i ja ću na svako od njih odgovoriti pojedinačno. Dakle, 16. decembra 2020. godine Vijeće ministara usvojilo je Informaciju sa Planom mjere i aktivnosti za efikasno upravljanje migrantskom krizom u BiH. To je dokument koji je započet sa izradom početkom 2019. bitno je ažuriran, bitno je dopunjen i usvojen, dakle, polovinom prethodnog mjeseca, on u sebi sadrži sedam prioriteta, 24 mjere i 127 aktivnosti. Planirani dokument, odnosno Plan mjere i aktivnosti za efikasno upravljanje migrantskom krizom za svoju realizaciju predviđa utrošak 215 miliona maraka, od čega 2 miliona iz proračuna, 190 miliona iz donacija i kombinacije proračuna i donacija 23 miliona. Od prioriteta želim istaći sljedeće, dakle, ovih sedam prioriteta: 1. Jačanje Granične policije BiH u svrhu bolje kontrole granice u cilju sprječavanja nezakonitih ulazaka migranata na teritoriju BiH. 2. Jačanje kapaciteta za efikasnije upravljanje nezakonitim migracijama na teritoriji BiH, te funkcionisanje postojećih i uspostavu i funkcionisanje novih privremenih prihvatnih centara za smještaj migranata. 3. Realizacije Sporazuma o readmisiji, jačanju readmisijskih kapaciteta. 4. Jačanje kapaciteta u području azila. 5. Intenziviranje borbe protiv krijumčarenja migranata. 6. Podrška lokalnim zajednicama u kojima su uspostavljeni privremeni prihvatni centri. 7. Jačanje kapaciteta Koordinacijskog tijela za pitanje migracija, odnosno Operativnog štaba za pitanje migracija u BiH. Drugo pitanje, koje se odnosi na vraćanje migranata u Islamsku Republiku Pakistan i Sporazum o readmisiji. Na osnovu Odluke Predsjedništva od 15.10.2020. godine u Islamabadu je 04. novembra 2020. potpisan Sporazum o readmisiji između Vijeća ministara BiH i Vlade Islamske Republike Pakistan, kao i Protokol između Ministarstva sigurnosti BiH i Ministarstva unutrašnjih poslova Islamske Republike Pakistan. U ime Vijeća ministara Sporazum sam potpisao ja, kao ministar sigurnosti, a u ime Vlade Islamske Republike Pakistan gospodin Ahmed Šah, ministar unutrašnjih poslova Pakistana. Ustavni osnov za potpisivanje ovog Sporazuma nalazi se u članu III stav (1) tačka a) Ustava BiH prema kojem se vanjska, prema kojem je vanjska politika u nadležnosti institucija BiH i u članu V stav (3) tačka d) Ustava BiH prema kojem je Predsjedništvo BiH nadležno za vođenje pregovora za zaključivanje međunarodnih sporazuma BiH, otkazivanje sporazuma, kao i ratifikaciju takvih sporazuma uz saglasnost Parlamentarne skupštine BiH. Imajući ovo sve navedeno u vidu, postupljeno je u skladu sa Zakonom o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora. Tekst Sporazuma i Protokola usaglašeni su u razmjenama diplomatskih nota između dvije strane. Usaglašeni tekst Sporazuma i Protokola uz prethodnu prateću dokumentaciju dostavljen je Vijeću ministara, te isti razmatran i prihvaćen na 31. vanrednoj sjednici Vijeća ministara 15.10. u skladu sa zaključkom Vijeća ministara tekst Sporazuma i Protokola dostavljen je Predsjedništvu BiH, koje je na 17. sjednici, održanoj 15.10. donijelo Odluku o prihvatanju Sporazuma između Vijeća ministara i Islamske Republike Pakistan. Nakon što su Sporazum i Protokol potpisani u skladu sa Zakonom o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora originalni primjerci Sporazuma i Protokola dostavljeni su Ministarstvu vanjskih poslova radi pokretanja postupka ratifikacije, te pohranjivanja u Zbirku međunarodnih ugovora. Tekst Sporazuma i Protokola dobićete kao izaslanici u Domu naroda u sklopu procedure ratifikacije mieđunarodnih ugovora, koji je regulisan Zakonom o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora. Što se kontakta sa kolegama iz Republike Srbije i Crne Gore tiče o zajedničkom djelovanju, upoznaću vas sa činjenicom da Granična policija u prethodnom periodu ima već ostvarenu dobru saradnju sa organizacionim jedinicama MUP-a Republike Srbije i MUP-a Crne Gore, koji imaju nadležnosti u oblasti nadzora i kontrole prelaska zajedniče državne granice, te se u kontinuitetu implementiraju provedbeni protokoli potpisani od strane, na osnovu Konvencije o policijskoj saradnji u Jugoistočnoj Evrpi. Navedena saradnja se posebno odnosi na redovno održavanje radnih sastanaka sa ciljem koordinacije i aktivnosti na zaštiti zajedničke državne granice, te u razmjeni podataka i analizu u oblasti prekograničnog kriminala, što obuhvata i oblast suzbijanja ilegalnih migracija. Usljed okolnosti nastalih u vez s pojavom virusa COVID-19 do daljeg je obustavljena sprovođenje zajedničkih patrola, te i redovno održavanje sastanaka, ali se u skladu sa potrebama redovno održavaju kontakti sa predstavnicima graničnih tijela susjednih država u cilju razmjene informacija i planiranja aktivnosti nadzora državne granice. Takođe vas želim upoznati da sam bio preko Savjeta za regionalnu saradnju zakazao sastanak sa ministrima unutrašnjih poslova svih zemalja iz regiona, koji djeluju u okviru RCC-a za kraj novembra, ali je zbog pogoršanja kovid pandemije taj sastanak otkazan i u pregovorima smo da ga zakažemo u nekom prvom prihvatljivom terminu u ovoj godini. I Vaše posljednje pitanje koje se odnosi na finansijska sredstva za kadrovsko i tehničko jačanje Granične policije radi sprječavanja ilegalnih prelazaka istočne granice. Vjerujem da Vi to u dobroj mjeri znate, ali Vas podsjećam da se prilikom podnošenja budžetskog zahtjeva Granična policija kreće u granicama odobrenog budžetskog okvira, u okviru kojeg se u prethodnom periodu zahtjeva potrebna sredstva za jačanje kadrovskih i tehničkih kapaciteta. Zbog pojačanog migrantskog pritiska smatramo da je u narednom periodu potrebno preduzeti aktivnosti radi povećanja budžetskog okvira s ciljem namjenskog obezbjeđivanja finansijskih sredstava za jačanje kadrovskih i materijalnih kapaciteta u oblasti suzbijanja ilegalnih migracija. U prethodnom periodu, dakle, u prethodnih par mjeseci sačinjen je i u proceduru upućen Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Granične policije kojim je predviđeno povećanje broja policijskih službenika, a čijim usvajanjem bi se stekli uslovi za uvećanje budžetskog okvira u svrhe jačanja kadrovskih kapaciteta Granične policije. Na prijedlog Ministarstva sigurnosti Evropska komisija je u sklopu projekta „Pomoći BiH u upravljanju migracijama“ iz IPA .... između ostalog odobrila finansijske troškove za obuku 300 kadeta Granične policije u iznosu od 2.250.000 u cilju blagovremene realizacije projektnih aktivnosti i utroška dodijeljenih sredstava kao i u cilju popunjavanja nedostajućeg broja graničnih policajaca, te imajući u vidu dugogodišnji problem nepokrivenosti granice, koji se u posljednjih godina povećao zbog velikog broja ilegalnih migranata, a isto se negativno reflektira na efikasno upravljanje poslova i zadataka iz nadležnosti Granične policije i dovelo do potrebe angažovanja policijskih pripadnika iz agencije u sastavu Ministarstva sigurnosti, ali i iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, a kako je još uvijek jedini način popunjavanja policijskim kadrom provođenjem osnovne obuke kadeta Granična policija nastavlja popunjavati upražnjena radna mjesta početnih činova. Za prijem 300 kadeta, Vijeće ministara BiH na 16. sjednici, odžanoj 10. septembra, usvojilo je Odluku o utvrđivanja Plana prijema kadeta u policijske agencije na nivou institucija BiH za 2020. godinu i ono što još takođe želim podvući, prvi put ove godine se u budžetu Ministarstva sigurnosti nalazi u Aneksu II planiranih 3.629.000 KM za uklanjanje migrantskom krizom. Naravno, u odnosu na ukupne troškove upravljanja krizom ovo su potpuno nedostatna sredstva, ali je i ovo bilo jako teško ugraditi u budžet da barem imamo za neke elementarne funkcije koje Ministarstvo sigurnosti preduzima.
Zahvaljujem ministru Cikotiću. Da li je kolegica Pendeš zadovoljna odgovorom?
Zahvaljujem na iscrpnom odgovoru, ali iz kojeg je vidljivo da se mi bavimo upravljanjem migrantske krize, a ne sprječavanjem ilegalnih migracija, na to treba dati fokus, znači ne na upravljanje nego sprječavanje. Ako mi predviđamo 215 miliona za upravljanje migrantskom krizom, onda bi tih 215 miliona, ti donatori koji kažu da se brinu o BiH, trebali usmjeriti za jačanje Granične policije i sprječavanje, onda se ne bi bavili posljedicama, nego bi se bavili uzrocima. Hvala ministru što mi je, evo, pokazao da i Ministarstvo vanjskih poslova na čelu sa ministricom Turković, znači, od 14.11.2020. kad je u Islamskoj Republici Pakistan potpisan ovaj Sporazum, pa evo do danas, nije uputilo prema Parlamentu navedene sporazume, a u isti dan se uspjelo na sjednici Vijeća ministara 15. listopada i sjednici Predsjedništva BiH, isto 15. listopada, pripremiti ti sporazumi. Pa evo zamolila bi isto tako i gospođu ministricu da malo požuri.
Hvala lijepo. Ja vas molim kod pripreme ovih poslaničkih pitanja, nisam htio da prekidam, teško mi je bilo da prekinem ministra u odgovoru.... bila u okviru jednog pitanja postavljena četiri pitanja, zato molim delegate da poslovnički pripreme, dakle, jedno pitanje i da se držimo poslovničkog vremena, samo iz tih razloga, ništa drugo, ako ne valja Poslovnik ajte da ga mijenjamo, ako treba dati dodatno vrijeme. Kolegica Pendeš, izvolite.
Nisam Vam prigovorio, ne odnosi se samo na Vas, nego mislim kad se postavlja pitanje da se u okviru vremena koje ministar ima na raspolaganju može dobiti odgovor, evo u tom smislu, dakle, da ne vodimo raspravu. Hvala vam lijepo. Riječ je tražila kolegica Lidija Bradara, a ona im pitanje za predsjedavajućeg, gospodina Tegltiju. Izvolite.
Zahvaljujem. Poštovani predsjedatelju, dopredsjedatelji, poštovani članovi Vijeća ministara ovdje nazočni, predstavnici medija, drege kolegice i kolege sve vas lijepo pozdravljam. Republiku Hrvatsku je posljednjih dana protekle godine pogodila nova prirodna katastrofa sa nažalost i ljudskim žrtvama. Ova materijalna šteta će se zbrajati još dugo, a pitanje uspostavljanja normalnog života za tisuće ljudi Banovine je krajenje neizvjesno. No osim područja Republike Hrvatske, kao što vam je poznato, taj je, to je tzv. banjalučki rasjed potresa, posljedice razornog ovog potresa osjetili su i stanovnici BiH, posebice Kostajnice, Kozarske Dubice, Bihaća, koliko je meni poznato, nanesena je miliunska šteta na zgradi doma zdravlja. Da nas nesreća najbrže i najlakše ujedini pokazali se i ovog puta kada su zemlje regije, brojne organizacije i pojedinci danima pomagali i još pomažu. Raduje me da je među prvima reagirala BiH, doduše naše humanitarne organizacije, razne razine vlasti, lokalne samouprave, pojedinci, udruge, no ostaje pitanje – Kako i koliko i je li uopće reagirala, jesu li uopće reagirale institucije BiH, pri čemu mislim na Vijeće ministara, koje je moralo biti prvo na raspolaganju za svaku vrstu pomoći, ali i koordinirati sve ostale inicijative? Kao što znate sva ova humanitarna pitanja, pogotovo što se radi o prekograničnim akcijama imaju jako puno problema. Osim pomoći susjednoj državi zanima me – Jesmo li ili na koji način ili bar što planiramo učiniti za gore spomenuta područja, kako u Republici Hrvatskoj, tako i u BiH, koje su osjetile značajne posljedice ovog potresa? A ono što je meni do danas poznato da ništa nije učinjeno. Hvala.
Riječ ima predsjedavajući, gospodin Zoran Tegeltija, izvolite predsjedavajući.
Zoran Tegeltija
Hvala lijepo. Poštovani članovi radnog predsjedništva, gospodo delegati, ovo je velika tragedija koja je zahvatila Hrvatsku, dio teritorije BiH i tu su ogromne materijalne posledice koje će se morati otklanjati više godina, u kojem će cijela naša zajednica morati u tome da učestvuje. Ono što se tiče Savjeta ministara, Savjet ministara je odmah poslije zemljotresa analizirao svoje finansijske mogućnosti, s obzirom da nemamo usvojen budžet i danas poslije sjednice Doma naroda zakazana je sjednica Savjeta ministara na kojoj će biti donesene odluke o jednokratnoj isplati novčanih sredstava kao vid pomoći Republici Hrvatskoj i dio sredstava za opštinu Kostajnicu, koja je najteže pogođena ovim zemljotresom. Ono što je nesporno da će se u ovaj proces materijalne sanacije šteta morati uključiti i cijela BiH, ja očekujem, prije svega, da će naša poslovna zajednica, zatim entiteti, kantoni, lokalne zajednice i svi skupa razumjeti težinu posledice i situacije u kojoj se našla dio teritorije Republike Hrvatske, ali i dio teritorije BiH, odnosno opština, prije svega na opštinu Kostajnicu i da ćemo i kroz budžet zajedničkih institucija, ali i kroz druge budžete i angažovanje naše poslovne zajednice biti u prilici da pružimo značajniju finansijsku podršku za, u cilju obnove ovih područja. Nažalost, ono što ne možemo nadoknaditi to su ljudski životi. Hvala vam lijepo.
Zahvaljujem predsjedavajućem Vijeća ministara, gospodinu Tegeltiji. Da li je kolegica Bradara zadovoljna odgovorom?
Pa jesam, iako mislim da smo trebali i ranije reagirati, ali ako je ovo početak drago mi je da je tako i nadam se da ćete sve ovo što ste rekli u svom odgovoru ispoštovati. Eto, žao mi je da to niste ranije.
Zahvaljujem. Sada dajem riječ kolegi Bariši Čolaku, on ima pitanje za ministricu civilnih poslova, gospođu Ankicu Gudeljević. Izvolite.
Hvala gospodine predsjedatelju. Kolegice i kolege, moje pitanje odnosi se na nabavu cjepiva u borbi protiv COVID-19 i upućeno je ministrici civilnih poslova, gospođi Gudeljević. Naime, jednostavno još uvijek ne znamo ili barem sa sigurnošću ne znamo kaće to cjepivo stići, tko ga nabavlja, odnosno tko su mjerodavne institucije koje bi trebale izvršiti tu nabavu, ne znamo, čini mi se, ni imamo li dovoljno kapaciteta, barem za onu vrstu cjepiva koja bi se trebala skladištiti na nižim temperaturama i čini mi se mnogo toga još uvijek ne znamo. Problem je u tome što, dakle, u kojoj fazi, evo jednostavno kazano, je postupak nabave tog cjepiva. Čini mi se da dodatno konfuziju unose i neke izjave pojedinih dužnosnika sa različitih razina vlasti, a evo da skratim, znači, mene interesira, a vjerojatno to interesira i značajan broj stanovnika ove države – Kaćemo barem, evo, dobiti prve isporuke vakcine, odnosno cjepiva, barem za one najprioritetnije kategorije, to su prije svega zdravstveni djelatnici, djelatne osobe u ustanovama, odnosno domovima za starije osobe, same korisnike tih domova, općenito stariju populaciju i evo i druge ranjive kategorije, rekao bi tako?
Zahvaljujem kolegi Čolaku. Ministrica Gudeljević, izvolite.
Ankica Gudeljević
Poštovani članovi Kolegija, uvaženi izaslanici. Bosna i Hercegovina uključena je u dva mehanizma kada je u pitanju nabava cjepiva i to u okviru Kovaks mehanizma sa GAVI-jem i u okviru EU mehanizma putem Sporazuma o zajedničkoj nabavi zdravstvenih protumjera. Ugovor o nabavi cjepiva preko GAVI alijanse potpisan je 18.09.2020. temeljem prethodne odluke Predsjedništva BiH nakon što smo pribavili sve potrebne suglasnosti vlada entiteta, Brčko distrikta, Vijeća ministara, na ovaj način smo osigurali da svi akteri budu upoznati o sadržaju Ugovora. U okviru Kovaks mehanizma naručeno je 1 232 000 doze cjepiva, prema iskazanim potrebama eniteta i Brčko distrikta, tj. za cirka 20% stanovništva BiH. To su samo prve narudžbe koje su nadležne zdravstvene institucije zatražile u skladu sa jasnim instrukcijama Kovaksa. Dostupnost cjepiva je tada najavljena za prvi kvartal 2021. godine. Sukladno pozivu Delegacije EU Ministarstvo civilnih poslova je slijedeći instrukcije nadležnih zdravstvenih institucija u ime BiH 10.12.2020. godine iskazalo potrebe za nabavom dodatnih 892 tisuće doza cjepiva u okviru EU mehanizma, gdje se prioritetno govorilo o cjepivu proizvođača Pfizer i Moderna. Bitno je napomenuti da su oba proizvođača dobila potrebna odobrenja Evropske agencije za lijekove. To bi trebalo biti dovoljno za početak za cijepljenje najranjivijih kategorija stanovništva BiH. Vrijeme i količinu isporuke odredit će GAVI, odnosno Evropska komisija sukladno njihovom planu distribucije. Moram naglasiti da je BiH među prvima ispunila sve uvjete iz predmetnih ugovora. Za potrebe oba mehanizma nabave Vijeće ministara BiH je na prijedlog Ministarstva civilnih poslova osiguralo dodatna sredstva od 2 miliona maraka koji će se koristiti za potrebe troškova organizacije uvoza i distribucije cjepiva. 06.01. ove godine GAVI se obratio Ministarstvu civilnih poslova sa zahtjevom da im se dostavi informacija da li je BiH spremna prihvatiti cjepiva firme Pfajzer koja zahtjevaju poseban temperaturni režim. Ministarstvo civilnih poslova je istog dana ovaj dopis proslijedilo nadležnim ministarstvima zdravstva da odgovore na to pitanje, odnosno potvrde jesu li spremni ili nisu. GAVI zahtjeva odgovor najkasnije do 18. ovog mjeseca, kako bi mogli osigurati određenu količinu cjepiva i za BiH. Do danas Ministarstvo nije dobilo odgovor na naš dopis, ali se iskreno nadam da će nadležna ministarstva zdravstva odgovoriti do 15.01. kako bi Ministarstvo civilinih poslova moglo na vrijeme odgovoriti GAVI alijansi. Prema najavama GAVI-ja prva tranša cjepiva bi u manjoj količini mogla stići u BiH u razdoblju kraj siječnja – veljača, točan datum još nije poznat. Informacije kojima raspolažemo govore da bi se cjepiva i ostalih proizvođača mogla početi distribuirati u prvom kvartalu 2021. godine, takođe putem ovog mehanizma. Iskazane potrebe u oba mehanizma će dolaziti u više alokacija, a nadležne zdravstvene institucije će identificirati krajnje korisnike istih. Budući da je nadležnost u oblasti zdravstva na razini entiteta, županija i Brčko distrikta, pa samim tim i planovi nabave, kao i sam plan i proces cijepljenja. Na kraju želim samo još reći, da je Ministarstvo civilnih poslova juče održalo radni sastanak sa predstavnicima entitetskih zavoda za javno zdravstvo i predstavnicima Agencije za lijekove, gdje se razgovaralo o samom procesu uvoza i distribuciji cjepiva kako bi što brže odradili taj posao nakon što cjepivo uđe u BiH. Hvala.
Zahvaljujem ministrici Gudeljević. Da li je kolega Čolak zadovoljan odgovorom?
Zahvaljujem ministrici na odgovoru, a ja sam zadovoljan odgovorom, međutim nisam zadovoljan zaista dinamikom kojom se ovi procesi u BiH odvijaju, imajući u vidu činjenicu da su i susjedne zemlje, da ne kažem većina zemalja već uveliko i dobili određene količine i već počeli sa cijepljenjem, ali evo nadam se da će se ispuniti ovo što je ministrica rekla i da ćemo već krajem ovog mjeseca imati prve količine. Hvala.
Zahvaljujem kolegi Čolaku. Delegat, Denis Bećirović dobio je odgovor u pisanoj formi na postavljeno pitanje od Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH. Da li je zadovoljan odgovorom?
Zahvaljujem. Delegat Sredoje Nović, dobio je dopunu odgovora na usmeno postavljeno delegatsko pitanje od Ministarstva civilnih poslova BiH, ministrice Gudeljević Ankice. Izvolite.
Uvaženi predsjedavajući, poštovani predsjedavajući Savjeta ministara i kolege ministri. Ja sam naravno zadovoljan odgovorom, odnosno što je stigao odgovor Ministarstva civilnih poslova i zahvaljujem ministrici na promptnom reagovanju, ali sadržaj odgovora je prosto nevjerovatan, odnosno ne zbog njih, već nadležnih ministarstava unutrašnjih poslova. Moje pitanje je se odnosilo na prebivalište i boraviše građana BiH i provjeru zakonskog osnova da se u roku od 5 godina u BiH moraju provjeriti svi građani koji su i na kojim adresama imaju prebivalište i boravište. Tragično je da gotovo samo 25% u BiH je provjera izvršeno, prema mojim saznanjima nekoliko hiljada ljudi u BiH koristi lažna prebivališta i to ljudi koji izlaze na glasanja. Šta to govori u BiH, jel' mi to zaista nećemo da utvrdimo ko živi u ovoj BiH? Vi znate da od prebivališta i boravišta ovisi mnogo ostvarivanja prava svih građana u BiH, koliko ima dvojnih prebivališta unutar BiH, unutar kantona, Republike Srpske i Federacije. Ako mi ovako budemo pristupali provođenju zakono, onda nama nijedan zakon zaista ne treba i ja mislim da mi trebamo ovom pitanju ozbiljno pristupiti i na stranu da li se slažemo ili se ne slažemo o nekim zakonskim odredbama koje su u tom zakonu formulisane na ovaj ili onaj način, pa vidim da je i Ustavni sud će o tome reći svoju riječ. Ali moj je apel svih da se ministarstva unutrašnjih poslova angažuju na zakonitom provjeravanju da li građani BiH imaju valjana prebivališta ili ne. Hvala.
Zahvaljujem kolegi Noviću. Delegat Marina Pendeš dobila je odgovor u pisanoj formi na postavljeno pitanje od Savjeta ministara BiH. Želi li komentar? Ne. Hvala lijepo. ministara nije postupio po Zaključku Doma naroda, broj: 02-50-6-16-7/20 od 12.06.2020. godine, te je odlučio da uputi urgenciju i od Savjeta ministara zatraži dostavljanje navedenog materijala u što hitnijem roku kako bi bilo moguće zakazati sjednicu oba doma Parlamentrne skupštine posvećenu migrantskoj krizi i njenim posledicama. Ovo samo da na primanje k znanju. Dnevni red ste dobili u prilogu. Otvaram raspravu o dnevnom redu. Je li se neko javlja za riječ? Javio se Denis Bećirović, izvolite kolega Bećiroviću.
S obzirom da sada govorimo, je li tako, o usvajanju dnevnog reda, ja sam početkom januara mjeseca ove godine javno tražio da se sazove hitna sjednica Doma naroda povodom eskalacije mirgantske krize u BiH. Na zadnjoj sjednici ovog Doma, 24. novembra prošle godine, javno sam upozorio da će doći do eskalacije migrantske krize i sve ono što sam u ovoj sali govorio 24. novembra prošle godine obistinilo se, čak je i gore od toga. Na prošloj sjednici, 24. novembra 2019. godine, kolegica Dušanka Majkić, recimo, nije progovorila nijednu riječ o migrantskoj krizi, ali je zato, pod znacima navoda, herojski izašla poslije sjednice pred novinare i na direktno pitanje novinara – zašto niste glasali za prijedloge Denisa Bećirovića, vezano za migrantsku krizu? Njen odgovor je glasio, citiram – nismo glasali zato što je to predložio Denis Bećirović. Dobro i to je legitimno pravo, koliko je to smisleno neću sad o tome raspravljati, ali sad da stvari izvedemo na čistac. Do ovog momenta kolegica Dušanka Majkić, kao ni drugi iz kluga, je li, prije svega od ljudi iz SNSD-a nisu predložili ništa u vezi migrantske krize, a eskalacija potpuna, svi svjedočimo tome. Država i ljudi su u neviđenim problemima, ja vas sad javno pitam na početku sjednice, dok još nema nikakvog mog prijedloga – šta ste Vi danas predložili u vezi sa migrantskom krizom, ko Vam je sada prepreka da bilo šta predložite i konkretno uradite ovdje na sjednici, imate li ijednu tačku na današnjoj sjednici Doma naroda posvećenu migrantskoj krizi, da Vam možda opet nije Denis Bećirović sada prepreka? Evo do ovog momenta nema, dakle, nijednog prijedloga – šta čekate? Desetine hiljada ljudi ispaštaju zbog migrantske krize, migranti se smrzavaju, padaju ljudske glave, 99% migranata trenutno na teritoriji BiH su ilegalni migranti, koji su bez identifikacije, koji nisu legalno ušli u državu, već ilegalno. E to je za svakog odgovornog čovjeka ogroman problem i vi odbijate sve prijedloge, odbili ste da ojačamo Državnu graničnu službu, odbili ste da Oružane snage pomognu Državnoj graničnoj službi, odbili ste da o tome raspravljamo, bilo koji prijedlog koji je ovdje predložen sve je odbijeno. Ja mislim da migrantska kriza i njena eskalacija mora biti tačka dnevnog reda danas, pa dajte ljudi hoćemo se baviti efemernim stvarima, masom nekih izvještaja iz 2019. godine, a sad 2021. cijela Evropa raspravlja o toj migrantskoj krizi. Kaćemo početi o ozbiljnim stvarima pričati, nema vakcina, nema budžeta, nema budžeta ni na vidiku za 2021. godinu.
Žao mi je, ali moram Vas upozoriti, dajte, vrijeme, definišite tačku dnevnog reda.
Dakle, kao i uvijek poštujući Poslovnik, ja imam konkretan prijedlog, prije tog prijedloga predlažem Vama, kolega Špiriću, da napravite pauzu od 15 minuta, evo ja kao predlagač spreman sam s Kolegijem da dogovorimo, da vam u skladu s Poslovnikom ponudim tačku dnevnog reda i materijal za raspravu. Možemo li napraviti takvu pauzu od 15 minuta?
.... pauzu, Vi ponudite tačku dnevnog reda, Dom će se izjasniti, ja mislim da je ...
Pa što da čuje? Evo nemam više vremena po Poslovniku, ali imam ozbiljnu argumentaciju da vam kažem zašto bi migrantska kriza danas trebala biti tačka dnevnog reda.
Pa minus, -5º, nije toplo u Krajini, kao što je u ovoj sali, znate li koliko građana ispašta zbog toga, pa i ti nesretni ljudi tamo, pa čitav teret smo svalili na građane Unsko-sanskog kantona, dijelom Sarajevskog i Tuzlanskog. Nepošteno je to, neljudski, da li iko osjeća stid zbog toga i u ovoj sali? Pa mi moramo o tome raspravljati, jedan dom, drugi dom, Vijeće ministara BiH, Predsjedništvo BiH, svako ima svoje nadležnosti, ali svi možemo barem mali korak
Mogu li Vas zamoliti, ponovo, da definišete tačku dnevnog reda, ovu gubi smisao ako ja ne mogu da ....
Pa ne gubi nimalo smisao, evo jutros čitam
pa definišite tačku Dom će reći
Sve je definisano, nebrinite sve ćete dobiti
Dajte predložite je.
u skaldu s Poslovnikom.
Pa, evo dajte.
Jutros čitam poruku, član Predsjedništva, predsjedavajući Milorad Dodik kaže – na teritoriji RS-a nećemo migrantske centre, ne dozvoljavamo. Šta radi Evropska unija? Evo ja predlažem prvi sad migrantski centar u dvorištu Milorada Dodika, zato što on sprječava da napravimo ozbiljan sistem koji će riješiti ovu krizu.
Mogu li Vas zamoliti, tačku definišite, pa predložite šta god hoćete, šta mislite da treba da predložite, predložite.
Kolega Špiriću, dakle prvi prijedlog mi je konkretan bio da napravimo pauzu da Vam detaljno obrazložim i dam materijal da raspravljamo o eskalaciji migrantske krize. Da iskažemo poštovanje prema građanima Unsko-sanskog kantona što trpe sve ovo što trpe zbog neodgovornih imenom i prezimenom političara. Za taj prijedlog niste, je li? U tom slučaju
Kad mene saslušaju, pa ....
Kolega Miletiću slobodno i Vi još poslije ovoga nije problem. Dakle, ako nećete da prihvatite taj prijedlog, opet u skladu sa našim Poslovnikom, ja vam u pisanoj formi dostavljam prijedlog nove tačke dnevnog reda, jer je nemoralno danas imati sjednicu poslije svih ovih dešavanja, a da mi ne raspravljamo o toj migrantskoj krizi.
Hvala Vam lijepo. Ja molim samo da izbjegnemo lična obraćanja, nema potrebe za to, vi znate da, kako Kolegij odlučuje, da predsjedavajući je ravan drugima i kada imamo saglasnost imamo, kad nemamo nemamo.../nije uključen mikrofon/...
Hvala vam lijepo. Evo, imajući u vidu da se javljam prvi put dozvolite mi da vas sve prvo srdačno pozdavim, drago mi je što vidim predsjedavajućeg Vijeća ministara, naravno sve ministre i zamjenike i hvala vam što ste došli. Pozdravljam sve prisutne naše službenike i iz institucija BiH i predstavnike medija. Uvažavajući i tu bi vas zamolio, s obzirom da su svi prethodni diskutanti probili ovo vrijeme za diskusiju, ja ću gledat da u skladu sa članom i člankom 61. a pošto imam za prijedlog tri tačke dnevnog reda, da mi dozvolite u skladu s Poslovnikom da o svakoj govorim tri minute, ali ja ću zaista pokušati da budem i kraći. Kad su u pitanju ova izaslanička pitanja, inicijative, kako god želite, one na poseban način će dat ustvari još jednom potvrdu da se ovo trebalo naći na dnevnom redu, pa ću krenuti redom. Ja sam vama dostavio inicijativu 30.12. ovo što je govorila gospođa Lidija, da se promptno, a taj akt sam dostavio i predsjedavajućem Vijeća ministara, gospodinu Tegeltiji, znači da se odma nakon potresa u Republici Hrvatskoj održi vanredna sjednica Vijeća ministara BiH i da se na toj sjednici da simbolička pomoć Republici Hrvatskoj u bilo kom smislu. Drugi dio te inicijative se odnosio na to da vidimo kako i na koji način, s obzirom na brojne pozive građana iz svih dijelova BiH koji su spremni takvu pomoć da pruže, da vidimo način ili metodologiju kako da pomognemo tim ljudima kroz razne humanitarne akcije, možda otvaranje nekog fonda, telefona za poziv itd. Znači, da ne prejudiciram, s obzirom na činjenicu da sam vam taj akt dostavio 30.12. ovo je drugi put da ignorišete ove moje incijative koje vam dostavlja, a koliko sam ja mogao da spoznam, to radite iz razloga zato što postupate suprotno članu ili članku 19. Poslovnika, jel' svoje kolegije, bez pretenzije da ja vama određujem radno vrijeme, vi ste moje kolege, ja vas zaista poštujem i uvažavam, ali vas molim kad su ovakve u pitanju hitne stvari, gdje se ustvari čuva obraz BiH, mislim da bi trebali vas trojica da ste mogli se sastati bilo koji dan i da se ovo pitanja danas nađe na sjednici, na dnevnom redu, imajući u vidu, ja se zahvaljujem gospodinu predsjedavajućem, evo rekao je danas će biti ta vanredna sjednica i ta će se odluka donijeti i mislim da nije bilo nikakvog razloga da jutros prije Doma naroda tek ovo razmatrate i da ga gurnete nekoj komisiji, koja će ovo razmatrati kad ustvari bude sve riješeno, to je prva tačka. I ostajem i dalje pri tom prijedlogu da to danas trebamo razmotriti, jel' smo već dobili odgovor na to pitanje. Druga tačka, imajući u vidu prethodni dnevni red, 16. tačka tog dnevnog reda je bila moja inicijativa od prošli put iz desetog mjeseca prošle godine, koja se odnosi na radno-pravni status ili poboljšanje radnog-pravnog statusa naših državnih službenika i namještenika. Opet ste je sklonili, imajući u vidu da sam ja bio na sjednici komisije, a pitao sam za svaki slučaj najmanje dva člana te komisije, možda sam ja gluh pa nisam čuo, ta komisija je juče, a bio sam čitavo vrijeme prisutan na njoj, zaključila da nakon održane rasprave da se taj moj prijedlog, odnosno ta inicijativa uputi na mišljenje Ministarstvu finansija i trezora i ja se sa tim slažem i to je ok. Međutim, u zapisniku stoji, kaže – zbog toga komisija traži od Kolegijuma Doma da skine tačku 16. sa dnevnog reda 14. sjednice Doma naroda. Ovo nije tačno i ja vas molim, nemojte da mi podcjenjujete inteligenciju, nemam ja ništa protiv, skinite vi to i danas, kad tad će ovo pitanje doći na dnevni red, a onda ću ja s pojedinim razgovarat na drugi način, a vidićete kako ja razgovaram. Sve je ok, sve u redu, sve je tolerantno i shvatam svačiji politčki stav, prema našim službenicima koji čekaju ovo rješenje 12 godina da se tako ponašamo treba da vas je sramota, stvarno sramota, da nećete da razgovarate o tom pitanju, ja izvinite to ne mogu da shvatim. Ne prejudiciram, skinite ga, ako mislite da to ne treba, doće nekad neko koji će to napraviti kako Bog zapovjeda, vidjećete. I treća stvar, znači tražim od vas da to vratite na dnevni red. I treća stvar, imajući u vidu diskusiju gospodina Bariše Čolaka, koju u potpunosti podržavam, zahvaljujem se nadležnoj ministrici na ovom što je rekla. Mi ovdje u BiH imamo ozbiljan problem, molim vas da me saslušate i znači tražim od vas, s obzirom da su pojedini predstavnici Ministarstva zdravlja Republike Srpske i Federacije to tražili od mene, ja to tražim od vas, da se urade danas, eventualno dvije stvari, naravno ako prihvatite tu tačku dnevnog reda. Pročitaću, pošto je malo komplikovano: Da Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH uputi zahtjev danas, danas, da Agencija za lijekove i medicinska sredstva odmah prizna registraciju i izvrši verifikaciju vakcina za sprječavanje pandemije COVID-19 odobrenih od nadležnih tijela EU, kao i drugih vakcina koje se nalaze u primjeni, te omogući proces nabavke, omogući proces nabavke. Niti jednu vakcinu mi ne možemo nabavit dok naša Agencija te vakcine ne stavi zvanično na listu iz koje se vidi da se te vakcine ne mogu nabaviti. E sad šta je ovdje problem i zašto sam proširio ovdje „sem EU“? Mi imamo zahtjeve i ja to poštujem, iz Republike Srpske neće te vakcine, hoće neke druge. Da bi ljudima omogućili da se te vakcine kupe, ja nisam doktor, ni genetičar, niti se bavim tim, treba ljudima omogućiti, staviti pet, šest vakcina, koje su u čitavom svijetu u upotrebi i Agencija danas da stavi te vakcine da se one mogu nabaviti, to je preduslov da bi uopšte došli u fazu vakcinisanja. I druga stvar, da odmah nadležna Agencija za javne nabavke u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama i „Službeni glasnik“ broj 39/14 članom ili člankom 4.1. koji govori o ugovornim organima, ugovorni organi, da vas podsjetim, može biti država, entiteti, Distrikt itd. i članom 10.c) napravi izuzeće od postupka i članom 21.c) i d) da se omogući ljudima pregovarački postupak kako bi odmah s proizvođačima vakcina mogli ući u proces nabavke istih. Zašto je to bitno? Ukoliko to ne uradimo od vakcinisanja u BiH neće biti ništa ili ćemo ga čekat do Bogojavljenja, najmanje tri, četiri mjeseca, da ne govorim o ovim stvarima koje je s pravom pomenuo gospodin Čolak, da vam ne pričam o frižiderima. U Federaciji sem jednog skladišta gdje možemo čuvati ove Pfizerove vakcine nemamo niti jednog prenosnog frižidera kako te vakcine s tačke A da prebacimo u Banja Luku, u Mostar, Tuzlu itd. tek su naše nadležne institucije u fazi nabavki preko UNDP-a da to nabave. Znači, da imamo vakcinu mi ljude ne možemo vakcinisati. Znači, molim vas, evo vam napisemno, tražim od vas, znači sve ove tri tačke, ovu jednu, je li, da vratite, ako želite zamolio bi vas da danas raspravimo o ova tri pitanja.
Zahvaljujem
Hvala lijepo.
kolegi Miletiću, uz sve inicijative će, pošto ćemo se odnositi u skladu sa Poslovnikom, ja moram da kažem da Kolegij ima ozbiljan pristup o svakoj tačci dnevnog reda i mora da poštuje Poslovnik za svaku, žao mi je, nema razloga stvarno za ljutnju, nikada nam nije bila namjera da nešto odbacimo unaprijed, nego da prođe proceduru i da se Dom izjasni, dakle to je stav Kolegija. A sada ćemo se izjasniti, naravno,
Al' vas molim, znači obaveza po Poslovniku iz člana ....da svakih 15 dana ...
Da, da, sjednica, održavamo
znači, ja ne govorim da bi vama držao predavanje o vašem radnom vremenu, ja govorim da ima ovdje nekoliko ....
Ok, sve smo, sve smo Zlatko shvatili ... Idemo sad se izajsniti o pojedinačnim zahtjevima, prvo kolege Bećirovića. Njegov je zahtjev bio da se uvrstvi nova tačka dnevnog reda, to je – Razmatranje cjelovite informacije Vijeća ministara BiH o eskalaciji migrantske krize u BiH, s posebnim osvrtom na stanje u Unsko-sanskom kantonu i konkretnim prijedlogom mjera za ublažavanje posljedica migrantske krize. Molim da se izjasnite o ovoj inicijativi. Za 6, protiv 4, suzdržan niko. Federacija – za 6. Republika Srpska – 4 protiv, uzdržan 1. Dakle,
Molim?
Gordana Živković
Nema opšte većine.
Nema opšte većine i ova tačka nije dobila podršku da bude tačka dnevnog reda. Prelazimo, dakle, sad na zahtjev i na inicijative kolege Miletića. Prva je inicijativa od 30.12. koja se odnosi na pružanje pomoći gradovima Republike Hrvatske u kontekstu ublažavanja posledica katastrofalnog potresa, da se ta tačka nađe na dnevnom redu. Molim da glasate. Za 6, protiv 4, uzdržan niko. Za 6 iz Federacije BiH, protiv 4 iz Republike Srpske, uzdržan 1. Dakle, nemamo opšte većine, ova tačka neće biti tačkom dnevnog reda odlukom ovog Doma. Prelazimo na drugi zahtjev, da se vrati na dnevni red tačka 16. inicijativa od 23.10. ... koja se odnosi na poboljšanje statusa uposlenika u institucijama BiH. Molim da glasamo. Dakle – za 5, protiv 5, uzdržan niko. Iz, za, Federacija za, za niko, protiv, da iz Federacije – za 5, protiv 5.
Ajte da ponovimo glasanje. Dakle – za 4, protiv 5,
Gordana Živković
Protiv 9.
Protiv 9, da, uzržan 1.
Gordana Živković
Dva
2 uzdržana, dakle nemamo ni opšte, ni entitetske Tražim da se ponovi ...
Ok, evo ponovite glasanje, molim vas. Novi izvještaj, prisutno 15 – za 5, protiv 9, uzdržan 1. Dakle, nemamo opšte, nemamo entitetske većine. Federacija BiH – za 5, protiv 5, uzdržan niko. Republika Srpska – protiv 4, uzdržan 1. Nemamo opštu, ni entitetsku većinu. Dakle, ni ova tačka neće biti tačkom dnevnog reda. Prelazimo na treći zahtjev – Da Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH uputi zahtjev da Agencija za lijekove i medicinska sredstva odmah prizna registraciju i izvrši verifikaciju vakcina za sprječavanje pandemije COVID-19 odobrenih od nadležnih tijela EU, kao i drugih vakcina koje se nalaze u primjeni, te omoguće proces nabavke, a da istovremeno odmah nadležna Agencija za javne nabavke u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama „Službeni glasnik BiH“ 39/14 i član 4. stav (1) ugovorni organi i član 10.c) izuzeće od postupka i član 21. c) i d) pregovarački postupak, sačini odluku o izuzeću od zakona isključivo za nabavku vakcina kako bi nadležne institucije mogle hitno nastaviti pregovarački postupak i za građane BiH nabaviti vakcine, te ublažiti posljedice pandemije COVID-19. Da se izjasnimo. Pristuno 15 – za 4, protiv 9, uzdržana 2. Nemamo opštu, nemamo entitetsku većinu i ovo neće biti tačka dnevnog reda. Sad smo usvojili, dakle, usvojen je sledeći Dnevni red 1. Usvajanje Zapisnika sa 13. sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH; 2. Prijedlog zakona o privremenim mjerama u radu pravosudnih i drugih organa Bosne i Hercegovine za vrijeme stanja prirodne ili druge nesreće na teritoriji Bosne i Hercegovine (prvo čitanje), predlagač: Savjet ministara BiH, broj: 01,02-02-1-865/20 od 05. 10. 2020. godine; 3. Prijedlog izmjena i dopuna Jedinstvenih pravila za izradu pravnih propisa u institucijama Bosne i Hercegovine (prvo čitanje), predlagač: Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, broj: 01-50-1-15-14/20 od 14. 12. 2020. godine; 4. Izvještaj komisije Kolegijuma o nastojanju za postizanje saglasnosti o Mišljenju Ustavnopravne komisije o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH, broj: 02/1-50-8-22-12/20 od 20. 10. 2020. (predlagač: Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, broj: 02-02-1-840/19 od 27. 07. 2020.); 5. Prijedlog izvještaja o realizaciji Strateškog plana ruralnog razvoja BiH (2018-2021) – Okvirni dokument u 2018. godini, podnosilac: Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, broj: 01,02-50-18-1795/20 od 09. 09. 2020. godine; 6. Izvještaj o stanju radijacione i nuklearne bezbjednosti za 2019. godinu, podnosilac: Državna regulatorna agencija za radijaciju i nuklearnu bezbjednost, broj: 01,02-50-18- 19-1991/20 od 13. 10. 2020. godine; 7. Izvještaj o zbrinjavanju izbjeglica i stranaca pod supsidijarnom zaštitom u Bosni i Hercegovini za 2019. godinu, podnosilac: Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, broj: 01,02,03-37-1-1873/20 od 23. 09. 2020. godine; 8. Izvještaj o radu Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine za 2019. godinu, broj: 01,02-50- 18-2196/20 od 10. 11. 2020. godine; 9. Izvještaj Kancelarije za reviziju institucija BiH o finansijskoj reviziji institucija BiH za 2019. godinu: 9.1. Izvještaj o finansijskoj reviziji Agencije za antidopinšku kontrolu BiH za 2019. godinu, broj: 02-16-1-1311/20 od 02. 07. 2020., 9.2. Izvještaj o finansijskoj reviziji Agencije za državnu službu BiH za 2019. godinu, broj: 02-16-1-1312/20 od 02. 07. 2020., 9.3. Izvještaj o finansijskoj reviziji Agencije za forenzička ispitivanja i vještačenja BiH za 2019. godinu, broj: 02-16-1-1523/20 od 24. 07. 2020., 9.4. Izvještaj o finansijskoj reviziji Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH za 2019. godinu, broj: 02-16-1-1322/20 od 02. 07. 2020., 9.5. Izvještaj o finansijskoj reviziji Agencije za javne nabavke BiH za 2019. godinu, broj: 02-16-1-1424/20 od 14. 07. 2020., 9.6. Izvještaj o finansijskoj reviziji Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH za 2019. godinu, broj: 02-16-1-1151/20 od 11. 06. 2020., 9.7. Izvještaj o finansijskoj reviziji Agencije za nadzor nad tržištem BiH za 2019. godinu, broj: 02-16-1-1040/20 od 29. 05. 2020., 9.8. Izvještaj o finansijskoj reviziji Agencije za osiguranje u BiH za 2019. godinu, broj: 02-16-1-1041/20 od 29. 05. 2020., 9.9. Izvještaj o finansijskoj reviziji Agencije za policijsku podršku BiH za 2019. godinu, broj: 02-16-1-1152/20 od 11. 06. 2020., 9.10. Izvještaj o finansijskoj reviziji Agencije za poštanski saobraćaj BiH za 2019. godinu, broj: 02-16-1-1051/20 od 29. 05. 2020., 9.11. Izvještaj o finansijskoj reviziji Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH za 2019. godinu, broj: 02-16-1-1423/20 od 14. 07. 2020., 9.12. Izvještaj o finansijskoj reviziji Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH za 2019. godinu, broj: 02-16-1- 1524/20 od 24. 07. 2020., 9.13. Izvještaj o finansijskoj reviziji Agencije za rad i zapošljavanje BiH za 2019. godinu, broj: 02-16-1-1425/20 od 14. 07. 2020., 9.14. Izvještaj o finansijskoj reviziji Agencije za razvoj visokog obrazovanja i obezbjeđivanje kvaliteta BiH za 2019. godinu, broj: 02-16-1-1153/20 od 11. 06. 2020., 9.15. Izvještaj o finansijskoj reviziji Agencije za bezbjednost hrane BiH za 2019. godinu, broj: 02-16-1-1428/20 od 14. 07. 2020., 9.16. Izvještaj o finansijskoj reviziji Agencije za statistiku BiH za 2019. godinu, broj: 02-16-1-1525/20 od 24. 07. 2020., 9.17. Izvještaj o finansijskoj reviziji Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova BiH za 2019. godinu, broj: 02-16-1-1314/20 od 02. 07. 2020., 9.18. Izvještaj o finansijskoj reviziji Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH za 2019. godinu, broj: 02-16-1-1313/20 od 02. 07. 2020., 9.19. Izvještaj o finansijskoj reviziji Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH za 2019. godinu, broj: 02-16-1-1429/20 od 14. 07. 2020., 9.20. Izvještaj o finansijskoj reviziji Arhiva BiH za 2019. godinu, broj: 02-16-1- 1042/20 od 29. 05. 2020., 9.21. Izvještaj o finansijskoj reviziji Centra za informisanje i priznavanje dokumenata iz oblasti visokog obrazovanja BiH za 2019. godinu, broj: 02- 16-1-1052/20 od 29. 05. 2020., 9.22. Izvještaj o finansijskoj reviziji Centra za uklanjanje mina u BiH – BHMAK za 2019. godinu, broj: 02-16-1-1154/20 od 11. 06. 2020., 9.23. Izvještaj o finansijskoj reviziji Direkcije za civilno vazduhoplovstvo BiH za 2019. godinu, broj: 02-16-1-1526/20 od 24. 07. 2020., 9.24. Izvještaj o finansijskoj reviziji Direkcije za ekonomsko planiranje za 2019. godinu, broj: 02-16-1-1053/20 od 29. 05. 2020., 9.25. Izvještaj o finansijskoj reviziji Direkcije za evropske integracije BiH za 2019. godinu, broj: 02-16-1-1054/20 od 29. 05. 2020., 9.26. Izvještaj o finansijskoj reviziji Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH za 2019. godinu, broj: 02-16-1-1432/20 od 14. 07. 2020., 9.27. Izvještaj o finansijskoj reviziji Državne agencije za istrage i zaštitu za 2019. godinu, broj: 02-16-1-1171/20 od 11. 06. 2020., 9.28. Izvještaj o finansijskoj reviziji Državne regulatorne agencije za radijacionu i nuklearnu bezbjednost BiH za 2019. godinu, broj: 02-16-1-1315/20 od 02. 07. 2020., 9.29. Izvještaj o finansijskoj reviziji Fonda za povratak BiH za 2019. godinu, broj: 02-16-1-1057/20 od 29. 05. 2020., 9.30. Izvještaj o finansijskoj reviziji Generalnog sekretarijata Savjeta ministara BiH za 2019. godinu, broj: 02-16-1-1172/20 od 11. 06. 2020., 9.31. Izvještaj o finansijskoj reviziji Granične policije BiH za 2019. godinu, broj: 02-16-1-1527/20 od 24. 07. 2020., 9.32. Izvještaj o finansijskoj reviziji Institucije ombudsmena za zaštitu potrošača BiH za 2019. godinu, broj: 02-16-1-1528/20 od 24. 07. 2020., 9.33. Izvještaj o finansijskoj reviziji Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH za 2019. godinu, broj: 02-16-1-1433/20 od 14. 07. 2020., 9.34. Izvještaj o finansijskoj reviziji Instituta za akreditovanje BiH za 2019. godinu, broj: 02-16-1-1529/20 od 24. 07. 2020., 9.35. Izvještaj o finansijskoj reviziji Instituta za intelektualnu svojinu BiH za 2019. godinu, broj: 02-16-1-1058/20 od 29. 05. 2020., 9.36. Izvještaj o finansijskoj reviziji Instituta za metrologiju BiH za 2019. godinu, broj: 02-16-1-1316/20 od 02. 07. 2020., 9.37. Izvještaj o finansijskoj reviziji Instituta za nestala lica BiH za 2019. godinu, broj: 02-16-1-1173/20 od 11. 06. 2020., 9.38. Izvještaj o finansijskoj reviziji Instituta za standardizaciju BiH za 2019. godinu, broj: 02-16-1-1059/20 od 29. 05. 2020., 9.39. Izvještaj o finansijskoj reviziji Jedinice za realizaciju projekta za izgradnju Zavoda za izvršenje kaznenih sankcija, pritvora i drugih mjera BiH za 2019. godinu, broj: 02-16-1-1530/20 od 24. 07. 2020., 9.40. Izvještaj o finansijskoj reviziji Komisije za koncesije BiH za 2019. godinu, broj: 02-16-1434/20 od 14. 07. 2020., 9.41. Izvještaj o finansijskoj reviziji Konkurencijskog savjeta BiH za 2019. godinu, broj: 02-16-1-1435/20 od 14. 07. 2020., 9.42. Izvještaj o finansijskoj reviziji Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari, spomen-obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. za 2019. godinu, broj: 02-16-1-1318/20 od 02. 07. 2020., 9.43. Izvještaj o finansijskoj reviziji Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH za 2019. godinu, broj: 02-16-1-1176/20 od 11. 06. 2020., 9.44. Izvještaj o finansijskoj reviziji Ministarstva civilnih poslova BiH za 2019. godinu, broj: 02-16-1-1174/20 od 11. 06. 2020., 9.45. Izvještaj o finansijskoj reviziji Ministarstva finansija i trezora BiH za 2019. godinu, broj: 02-16-1-1532/20 od 24. 07. 2020., 9.46. Izvještaj o finansijskoj reviziji Ministarstva komunikacija i transporta BiH za 2019. godinu, broj: 02-16-1-1175/20 od 11. 06. 2020., 9.47. Izvještaj o finansijskoj reviziji Ministarstva odbrane BiH za 2019. godinu, broj: 02-16-1-1533/20 od 24. 07. 2020., 9.48. Izvještaj o finansijskoj reviziji Ministarstva pravde BiH za 2019. godinu, broj: 02-16-1-1534/20 od 24. 07. 2020., 9.49. Izvještaj o finansijskoj reviziji Ministarstva bezbjednosti BiH za 2019. godinu, broj: 02-16-1-1319/20 od 02. 07. 2020., 9.50. Izvještaj o finansijskoj reviziji Ministarstva inostranih poslova za 2019. godinu, broj: 02-16-1-1535/20 od 24. 07. 2020., 9.51. Izvještaj o finansijskoj reviziji Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH za 2019. godinu, broj: 02-16-1-1060/20 od 29. 05. 2020., 9.52. Izvještaj o finansijskoj reviziji Odbora državne službe za žalbe za 2019. godinu, broj: 02-16-1-1320/20 od 02. 07. 2020., 9.53. Izvještaj o finansijskoj reviziji Parlamentarne skupštine BiH za 2019. godinu, broj: 02-16-1-1177/20 od 11. 06. 2020., 9.54. Izvještaj o finansijskoj reviziji Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH za 2019. godinu, broj: 02-16-1-1317/20 od 02. 07. 2020., 9.55. Izvještaj o finansijskoj reviziji Pravobranilaštva BiH za 2019. godinu, broj: 02-16-1-1430/20 od 14. 07. 2020., 9.56. Izvještaj o finansijskoj reviziji Predsjedništva BiH za 2019. godinu, broj: 02- 16-1-1536/20 od 24. 07. 2020., 9.57. Izvještaj o finansijskoj reviziji Regulatorne agencije za komunikacije BiH za 2019. godinu, broj: 02-16-1-1537/20 od 24. 07. 2020., 9.58. Izvještaj o finansijskoj reviziji Službe za poslove sa strancima BiH za 2019. godinu, broj: 02-16-1-1437/20 od 14. 07. 2020., 9.59. Izvještaj o finansijskoj reviziji Službe za zajedničke poslove institucija BiH za 2019. godinu, broj: 02-16-1-1438/20 od 14. 07. 2020., 9.60. Izvještaj o finansijskoj reviziji Centralne jedinice za harmonizaciju Ministarstva finansija i trezora BiH za 2019. godinu, broj: 02-16-1-1430/20 od 14. 07. 2020., 9.61. Izvještaj o finansijskoj reviziji Centralne izborne komisije BiH za 2019. godinu, broj: 02-16-1-1431/20 od 14. 07. 2020., 9.62. Izvještaj o finansijskoj reviziji Suda BiH za 2019. godinu, broj: 02-16-1- 1538/20 od 24. 07. 2020., 9.63. Izvještaj o finansijskoj reviziji Tužilaštva BiH za 2019. godinu, broj: 02-16- 1-1539/20 od 24. 07. 2020., 9.64. Izvještaj o finansijskoj reviziji Uprave BiH za zaštitu zdravlja bilja za 2019. godinu, broj: 02-16-1-1439/20 od 14. 07. 2020., 9.65. Izvještaj o finansijskoj reviziji Uprave za indirektno oporezivanje BiH za 2019. godinu, broj: 02-16-1-1540/20 od 24. 07. 2020., 9.66. Izvještaj o finansijskoj reviziji Kancelarije koordinatora za reformu javne uprave BiH za 2019. godinu, broj: 02-16-1-1056/20 od 29. 05. 2020., 9.67. Izvještaj o finansijskoj reviziji Kancelarije za harmonizaciju i koordinaciju sistema plaćanja u poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju BiH za 2019. godinu, broj: 02-16-1-1440/20 od 14. 07. 2020., 9.68. Izvještaj o finansijskoj reviziji Kancelarije za razmatranje žalbi BiH za 2019. godinu, broj: 02-16-1-1321/20 od 02. 07. 2020., 9.69. Izvještaj o finansijskoj reviziji Kancelarije za veterinarstvo BiH za 2019. godinu, broj: 02-16-1-1541/20 od 24. 07. 2020., 9.70. Izvještaj o finansijskoj reviziji Kancelarije za zakonodavstvo Savjeta ministara BiH za 2019. godinu, broj: 02-16-1-1178/20 od 11. 06. 2020., 9.71. Izvještaj o finansijskoj reviziji Ustavnog suda BiH za 2019. godinu, broj: 02- 16-1-1179/20 od 11. 06. 2020., 9.72. Izvještaj o finansijskoj reviziji Savjeta za državnu pomoć BiH za 2019. godinu, broj: 02-16-1-1441/20 od 14. 07. 2020., 9.73. Izvještaj o finansijskoj reviziji Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH za 2019. godinu, broj: 02-16-1-1542/20 od 24. 07. 2020., 9.74. Izvještaj o finansijskoj reviziji Zavoda za izvršenje kaznenih sankcija pritvora i drugih mjera BiH za 2019. godinu, broj: 02-16-1-1543/20 od 24. 07. 2020.; 10. Godišnji revizorski izvještaj o glavnim nalazima i preporukama za 2019. godinu, podnosilac: Kancelarija za reviziju institucija BiH, broj: 02-16-9-1910/20 od 29. 09. 2020. godine; 11. Izvještaj o dodijelјenom tekućem grantu „Sufinansiranje projekata nevladinih organizacija u oblasti prevencije HIV-a i tuberkuloze u Bosni i Hercegovini za 2018. godinu, podnosilac: Ministarstvo civilnih poslova BiH, broj: 01,02,03-50-18- 1498/19 od 20. 08. 2019. godine; 12. Izvještaj o namjenskom utrošku sredstava granta u oblasti nauke i kulture za 2018. godinu, podnosilac: Ministarstvo civilnih poslova BiH, broj: 01,02,03-50-18- 1349/19 od 31. 07. 2019. godine; 13. Delegatska inicijativa Denisa Bećirovića kojom se zadužuje Savjet ministara BiH da u roku od šest mjeseci od dana usvajanja ove inicijative u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, u saradnji sa nadležnim organima vlasti, pripremi i u parlamentarnu proceduru uputi Zakon o zaštiti vode za ljudsku potrošnju u Bosni i Hercegovini, broj: 02-50-6-1918/20 od 30. 09. 2020. godine; 14. Delegatska inicijativa Denisa Bećirovića kojom se zadužuje Savjet ministara BiH da najkasnije u roku od 45 dana oda dana usvajanja ove inicijative u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH pripremi i u parlamentarnu proceduru dostavi cjelovitu analizu o uspostavljenim paralelnim vezama Republike Srbije i bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, sa posebnim osvrtom na poštivanje nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta države Bosne i Hercegovine, broj: 02-50-6-2040/20 od 15. 10. 2020. godine; 15. Delegatska inicijativa Denisa Bećirovića kojom Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH zadužuje Savjet ministara BiH da u roku od šest mjeseci od dana usvajanja ove inicijative pripremi i u parlamentarnu proceduru uputi Strategiju prevencije genocida u Bosni i Hercegovini, broj: 02-50-6-2227/20 od 18. 11. 2020. godine; 16. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma o grantu između Bosne i Hercegovine i Evropske investicijske banke, Zajednički evropski fond za Zapadni Balkan /WB-IG-02-BIH-TRA-06, „Mediteranski koridor CVC: Bosna i Hercegovina – putna interkonekcija s Hrvatskom, poddionica I Tarčin – Ivan“, broj: 01,02-21-1-2280/20 od 26. 11. 2020. godine; 17. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Ugovora o zajmu (Gr CF2 W2 – Projekat energetske efikasnosti u javnim zgradama Sarajevo) između Bosne i Hercegovine i Evropske banke za obnovu i razvoj, broj: 01,02-21-1-2288/20 od 27. 11. 2020. godine; 18. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Ugovora o zajmu (GrCF2 W2 – Projekat energetske efikasnosti u javnim zgradama Sarajevo) između Bosne i Hercegovine i Evropske banke za obnovu i razvoj koji se odnosi na investicioni grant iz Regionalnog programa energetske efikasnosti za Zapadni Balkan (REEP), broj: 01,02-21-1-2308/20 od 01. 12. 2020. godine; 19. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma o grantu i Amandmana 7. na Ugovor o finansiranju od 27. 02. 2006. godine između KfW-a, Frankfurt na Majni (KfW), i Bosne i Hercegovine, koju predstavlja Savjet ministara BiH (primalac), u iznosu od 5.000.000,00 evra za projekt Ublažavanje uticaja COVID–19 na mirko, mala i srednja poduzeća (MICMSME) putem Evropskog fonda za Bosnu i Hercegovinu (EFBH), potpisan 27. oktobra 2020. godine i 29. oktobra 2020. godine u Sarajevu i Frankfurtu na Majni, broj: 01,02-21-1-2332/20 od 03. 12. 2020. godine Prelazimo na prvu tačku dnevnog reda, Ad. 1. Usvajanje Zapisnika sa 13. sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine
Otvaram raspravu. Da li se neko javlja za riječ kada je Zapisnik u pitanju? Ne javlja niko. Zaključujem raspravu. Da se izjasnimo o Zapisniku. Dakle, prisutno je 14 – za 13, protiv niko, uzdržan 1. Imamo opštu, imamo entitetsku većinu. Federacija BiH – za 9, protiv niko, uzdržan niko. Republika Srpska – za 4, protiv niko, uzdržan 1. Konstatujem da je usvojen Zapisnik sa 13. sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Prelazimo na tačku dva, Ad. 2. Prijedlog zakona o privremenim mjerama u radu pravosudnih i drugih organa Bosne i Hercegovine za vrijeme stanja prirodne ili druge nesreće na teritoriji Bosne i Hercegovine (prvo čitanje), predlagač: Savjet ministara BiH, broj: 01,02-02-1-865/20 od 05. 10. 2020. godine
Ovo je prvo čitanje Prijedloga zakona, član 103. Poslovnika, prvo se vodi rasprava o potrebi donošenja i principima na kojima je Prijedlog zakona zasnovan. Dobili ste Mišljenje Zakonodavno-pravnog sektora i Ustavnopravne komisije. Zakonodavni sektor utvrdio je da je Prijedlog zakona usklađen sa odrebama člana 95. Poslovnika Doma naroda. Ustavnopravna komisija Doma naroda konstatovala je da je Prijedlog zakona usaglašen sa Ustavom i pravnim sistemom BiH, podržala je principe Prijedloga zakona. Predstavnički dom je na 11. sjednici, održanoj 23.07.2020. godine usvojio navedeni Prijedlog zakona po hitnom postupku. Riječ dajem predsjedavajućem Ustavnopravne komisije, gospodinu Bariši Čolaku, ako ima potrebe. Ne, hvala lijepo. Riječ dajem predlagaču Zakona. Nema potrebe. Hvala lijepo. Otvaram raspravu. Ko se javlja za riječ? Ne javlja niko. Zatvaram raspravu. Prelazimo na glasanje. Dakle, prisutno je 14 – za 11, protiv niko, uzdržana 3. Federacija BiH – za 10, protiv niko, uzdržan niko. Republika Srpska – za 1, protiv niko, uzdržana 3 delegata. Dakle, konstatujem da imamo opštu većinu, nemamo entitetske većine. Idemo na usaglašavanje. Ja mislim da možemo odmah. Idemo u drugi krug glasanja. Dakle, prisutno 14 – za 11, protiv niko, uzdržana 3. Federacija BiH – za 10, protiv niko, uzdržan niko. Republika Srpska – za 1, protiv niko, uzdržana 3. Dakle, konstatujem da je Prijedlog zakona o privremenim mjerama u radu pravosudnih i drugih organa Bosne i Hercegovine za vrijeme stanja prirodne ili druge nesreće na teritoriji Bosne i Hercegovine usvojen u prvom čitanju. Prelazimo na tačku tri, Ad. 3. Prijedlog izmjena i dopuna Jedinstvenih pravila za izradu pravnih propisa u institucijama Bosne i Hercegovine (prvo čitanje), predlagač: Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, broj: 01-50-1-15-14/20 od 14. 12. 2020. godine
Ovo je prvo čitanje, član 103. Poslovnika, prvo se vodi rasprava o potrebi donošenja i principima na kojima je prijedlog zasnovan. Dobili ste Mišljenje Ustavnopravne komisije Doma naroda, Ustavnopravna komisija Doma naroda konstatovala je da je Prijedlog izmjena i dopuna Jedinstvenih pravila za izradu pravnih propisa u institucijama BiH usaglašen s Ustavom i pravnim sistemom BiH, podržala je principe Prijedloga izmjena i dopuna Jedinstvenih pravila. Predstavnički dom je na 14. sjednici, održanoj 09.12.2020. godine usvojio u drugom čitanju Prijedlog izmjena i dopuna Jedinstvenih pravila za izradu pravnih propisa u institucijama BiH uz zaključak kojim ga dostavlja Domu naroda radi razmatranja i usvajanja. Riječ dajem predsjedavajućem Ustavnopravne komisije, gospodinu Čolaku, ako ima potrebe. Ne, hvala lijepo. Riječ dajem predlagaču zakona, ako ima potrebe. Ne, zahvaljujem. Otvaram raspravu. Da li se neko javlja za raspravu? Ne javlja niko. Zatvaram raspravu. Idemo na glasanje. Dakle, pristuno 14 – za 14, protiv niko, uzdržan niko. Federacija BiH – za 10, protiv niko, uzdržan niko. Republika Srpska – za 4, protiv niko, uzdržan niko. Konstatujem, dakle, da je Prijedlog izmjena i dopuna Jedinstvenih pravila za izradu pravnih propisa u institucijama Bosne i Hercegovine usvojen. Prelazimo na četvrtu tačku, Ad. 4. Izvještaj komisije Kolegijuma o nastojanju za postizanje saglasnosti o Mišljenju Ustavnopravne komisije o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH, broj: 02/1-50-8-22-12/20 od 20. 10. 2020. (predlagač: Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, broj: 02-02-1-840/19 od 27. 07. 2020.)
Na 13. sjednici Doma naroda, održanoj 24.11.2020. godine, razmatrali smo Mišljenje Ustavnopravne komisije o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH. Prilikom glasanja navedeno Mišljenje nije dobilo potrebnu entitetsku većinu, pa je uslijedilo usaglašavanje u Kolegijum Doma kao komisije. Dobili ste Izvještaj komisije Kolegijuma Doma naroda, članovi Kolegijuma Doma naroda kao komisija nisu postigli saglasnost o Mišljenju Ustavnopravne komisije. U skladu sa članom 75. stav (4) Poslovnika Doma naroda glasamo o Mišljenju Ustavnopravne komisije o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH, napominjem da se o ovoj tački dnevnog reda ne vodi rasprava, odluke se donose većinom glasova onih koji su prisutni i koji glasaju pod uslovom da glasovi protiv ne sadrže 2/3 ili više glasova delegata iz, izabranih iz svakog entiteta. Glasamo, dakle, o Mišljenju Ustavnopravne komisije o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH. Dakle, prisutno 13 – za 8, protiv 5, uzdržan niko. Federacija BiH – za 4, protiv 5, uzdržan niko. Republika Srpska – za 4, protiv niko, uzdržan niko. Konstatujem da imamo opštu i entitetsku većinu i konstatujem da je Mišljenje Ustavnopravne komisije o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH usvojeno. A to znači član 104. stav (2) Poslovnika Doma naroda, ako Dom prihvati mišljenje Ustavnopravne komisije ili nadležne komisije iz stava (1) ovog člana predloženi zakon smatra se odbijenim. Prelazimo na, to je tačka pet, Ad. 5. Prijedlog izvještaja o realizaciji Strateškog plana ruralnog razvoja BiH (2018–2021) – Okvirni dokument u 2018. godini, podnosilac: Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, broj: 01,02-50-18-1795/20 od 09. 09. 2020. godine
Dobili ste Mišljenje Komisije za spoljnu i trgovinsku politiku, carine, saobraćaj i komunikacije Doma naroda, Komisija je prihvatila Izvještaj. Predstavnički dom je na 14. sjednici, održanoj 09.12.2020. godine, usvojio Izvještaj. Riječ dajem gospodinu Fazliću, predsjedavajućem Komisije, ako ima potrebe. Nema. Hvala lijepo. Riječ dajem podnosiocu informacije, ako je prisutan i ima potrebe. Ne, hvala lijepo. Otvaram raspravu. Ko se javlja za riječ? Gospođa Lidija Bradara, izvolite.
Zahvaljujem predsjedatelju. Budući da je ovo 2019. godina i kada se detaljno ovo čita imate razne pokazatelje i može se vidjeti kuda ide poljoprivredna i ruralna proizvodnja u BiH, međutim ono što je meni u ovom trenutku interesantno i što bi ustvari za poljoprivredu koja bi u ovoj zemlji, osim što je neki tretiraju kao socijalnu djelatnost, trebala bi zasita biti jedna važna grana gospodarstva. Mislim da bi posebno, evo i ovom prigodom, iako u jednom dijelu teksta to piše, trebalo posvetiti pozornost na točku 5. zaključaka Strateškog plana ruralnog razvoja i sigurno se i u međuvremenu, budući da je evo krenula 2021. i radiće se izrada, pretpostavljam, nove strategije, da su svi trenutačni pozivi za sredstva IPA II i III, koji su trenutno na snazi, koriste različite kriterije na razini Federacije i Republike Srpske, kad je u pitanju razina ravijenosti općina u BiH i mislim da bi se u svakom slučaju to trebalo definirati na isti način. Također, ne postoji jedinstven stav oko definiranja ruralnih općina u Federaciji i Republici Srpskoj. Znači, općine koje se vode kao nerazvijene u Republici Srpskoj ili grupa IV u Federaciji BiH ili izrazito nerazvijene u Republici Srpskoj ili grupa V u Federaciji, nistu određene jedinstvenom metodologijom. U Federaciji dodatno je otežano, jer po postojećoj metodologiji kada je u pitanju ruralni razvoj, primjerice Kupres ne može dobiti 20 bodova za poziv koji se otvara ovom strategijom iz sredstava ruralnog razvoja, kao izrazito ruralna općina, a na ovaj način kriteri za raspodjelu sredstava kroz javne pozive IPA II i III, a koji su regulirani Strateškim planom ruralnog razvoja metodološki neopravdanim ocjenama u startu oduzimaju bodove pojedinim općinama. Stoga se predlaže da se posebna pozornost obrati na pripremu kriterija za ocjenjivanje projekata koji će biti podržani. Pa evo mislim da čisto kao jedna, ne mislim da treba biti zaključak, ali evo da ministarstvo koje sve ovo prati, sigurno bi trebalo u kordinaciji sa nadležnim federalnim, entitetskim ministarstvima krenuti u proceduru da se izjednače kriteriji oko ruralnog razvoja. Hvala.
Hvala gospodine predsjedavajući. Kao što se kaže, radi se o realizaciji Strateškog plana ruralnog razvoja BiH 2018-2021. pošto smo evo već zakoračili u 2021. nadam se da ćemo nacrt ovog strateškog plana za 2021- 2024. moći uskoro i vidjeti na našim poslaničkim klupama, da možemo eventualno dati korekcije. A što se tiče današnje tačke denvnog reda u ime Kluba bih predložio tri zaključka: 1. Zadužuje se Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i nadležne institucije na nižim nivoima da implementiraju plan za uspostavu IPARD operativne strukture u BiH kako bi BiH što prije počela koristiti IPARD sredstva Evropske unije. 2. Zadužuje se Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa da hitno uputi u proceduru Plan harmonizacije mjera direktne podrške i tržišnih intervencija u BiH i Plan harmonizacije mjera ruralnog razvoja i opštih usluga u poljoprivredi BiH. 3. Zadužuje se Ured za harmonizaciju i koordinaciju sistema plaćanja u poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju BiH da u saradnji sa nadležnim institucijama implementira, pripremljene planove harmonizacije i mjera poljoprivredne podrške u BiH. Hvala, evo zaključaka u pisanoj formi.
Zahvaljujem kolegi Sarajliću. Imam samo jednu molbu, ja mislim da pošto je ovo Izvještaj za 2018. i mislim da je svrsishodnije da ove zaključke budemo imali kad dobijemo ovaj izvještaj za period koji je pred nama, jer da ih usvojimo u sklopu 2018. u Izvještaju nije, meni nije svrsishodno. Dakle, ja Vas molim samo za tu dozu razumijevanja, dakle kad budemo imali plan za 2021-2024. ok je da raspravljamo, po meni, o ovim zaključcima i da ....
2021. ti je tu obuhvaćena
Da, ali nije, nije, ovdje je ovo Izvještaj za 2018., 2018. dakle to je vrijeme koje je iza nas.
Ja ću zaključke priložiti Sekretarijatu nek budu tu, a evo
A i da ih koristimo
... instrukciju, ne moramo danas ...
Ok, hvala Vam puno, hvala na razumijevanju, mislim da je to svrsishodnije i bolje .../nije uključen mikrofon/... ....Izetbegović.
Ja mislim da ovi zaključci nevezano stoje jednostavno, da oni obavezuju i da je dobro da ih danas usvojimo, bez obzira s kojim povodom, sami za sebe oni funkcionišu. Tako da predlažem da ih danas odma usvojimo, da o njima glasamo.
Ja, ok nema nikakvih problema, ako insistirate na tome da glasamo, nije problem, ali ja mislim da je korisnije da možemo postići sporazum o zaključcima, to mi, ako je cilj da ga postignemo.
Ma samo odugovlačimo, znaš, BiH je jedina uz Albaniju koja nije pri IPARD-u, što ne bi koristili ta sredstva, ... treba razmisliti o tome.
Sve se slažem i da to treba aktuelizovati uz plan 2021-2024. nećemo ih koristiti za 2018. ja govorim to je vrijeme koje je prošlo. Ako hoćemo dajte da radimo da te zaključke usvojimo, ja sam spreman, evo ja sam spreman da radim na njima da imamo zaključke, ali meni nije da zaključke iz Izvještaja 2018. usvajamo u sklopu tog Izvještaja, možemo ih predložiti na narednoj sjednici kao posebne zaključke, da posebne tačka i to je meni ok.
Ja mislim da je izvještaj samo povod, dakle on, ovi zaključci nisu, nisu dio izvještaja, a on je povod da neku grešku popravimo i da se ubuduće na ovaj način radi. Tako da bi ja vam predložio da danas usvojimo ove zaključke.
Hoću da podsjetim, ustvari da kažem delegatima, da je na ovom pitanju komisija, nadležna Komisija za spoljnu i trgovinsku politiku u dva navrata raspravu vodila, napravljeni su određeni koraci na tom planu, zaduženo je Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa da približi stavove koji će omogućiti da se koriste ova IPARD sredstva za povlačenje, koja su bespovratna sredstva. Jer mi sad koristimo sredstva IPA-e od kojih 20 do 30% zadržava UNDP kao implementator. Dakle, ako se danas bude glasalo, mi ćemo glasati protiv, jer to nije završen posao. Ali nam je juče rekao predstavnik ministarstva da su napravljeni dobri iskoraci i da očekuje da će se u dogledno vrijeme taj posao završiti. Dakle, sugestija je da danas ne srušimo to, nego da sačekamo da oni, ministarstvo završi svoj posao koji je potrebno.
.... izvinjavam se nisam vidio, kolega Miletiću izvolite, praštajte.
Neću dugo, vrlo kratko. Ne želim da oponiram bilo kom u bilo kom smislu, a pogotovo ovo ko će glasati i ko neće glasati, želim samo da vas upozorim, da 90 hiljada ljudi u Republici Srpskoj žive od toga, vi glasate protiv njih i protiv 40 hiljada ljudi u Federaciji koji direktno žive od poljoprivrede. Ovo je vrlo važan projekat i po meni najznačajniji, jedna od najznačajnijih stvari koja se treba desiti u BiH i ja se nadam, evo ne vidim ministra Košarca da će se uspjet napravit to koordinaciono tijelo koji će to uvezat i da zaista krenu s korištenjem tih sredstava. Jel' povući fondove, ne govorim samo o ovom Strateškom planu do 2021. i od 2021. pa nadalje, mislim da je od strateški važnosti za BiH i da trebamo podržati sve predloge bez obzira odakle i od koje političke stranke oni dolaze, samo da ti ljudi dođu do novca i da jednostavno obezbijedimo im opstanak na bilo koji način. Hvala lijepo.
Slažem se, kolega Miletiću, radimo upravo u tom pravcu, ja mislim da ćemo mi usvojiti ove zaključke i da će Ministarstvo spoljne trgovine prići realizaciji tih zaključaka. Dakle, glasamo o izvještaju
Gordana Živković
... gospođu Pendeš.
Marina, kolegica Pendeš, izvinjavam se nisam vidio.
... obzirom da se radi o točci dnevnog reda – Prijedlog izvješća o realizaciji Strateškog plana ruralnog razvoja za period 2018-2021. idealna je prilika da u sazivu Vijeća ministara, pošto treba novi strateški plan se praviti na bazi 2021. i određeni broj godina, idealna je prilika da kroz Vijeće ministara ovi zaključci budu usvojeni i sastavni dio ovog Strateškog plana, a danas da se opredijelimo samo o realizaciji izvješća za protekli period.
Zahvaljujem kolegici Pendeš. Je li se javlja još neko? Ne. Zaključujem raspravu. Idemo na glasanje. Glasamo o Izvještaju o realizaciji Strateškog plana ruralnog razvoja 2018-2021. – Okvirni dokument u 2018. godini. Prisutno 14 – za 10, protiv niko, uzdržana 4. Federacija BiH – za 10, protiv niko, uzdržan niko. Republika Srpska – za niko, protiv niko, uzdržana 4. Idemo u drugi krug glasanja? Idemo. Idemo u drugi krugi se izjasniti. Dakle, prisutno 14 – za 10, protiv niko, uzdržana 4. Federacija BiH – za 10, protiv niko, uzdržan niko. Republika Srpska – za niko, protiv niko, uzdržana 4. Konstatujem da je Izvještaj o realizaciji Strateškog plana ruralnog razvoja BiH 2018- 2021. – Okvirni dokument u 2018. godini je usvojen. Prelazimo na tačku šest, to je Ad. 6. Izvještaj o stanju radijacione i nuklearne bezbjednosti za 2019. godinu, podnosilac: Državna regulatorna agencija za radijaciju i nuklearnu bezbjednost, broj: 01,02-50-18-19-1991/20 od 13. 10. 2020. godine
Dobili ste Mišljenje Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost BiH, Komisija nije prihvatila Izvještaj. Predstavnički dom je na 14. sjednici, održanoj 09.12.2020. godine, usvojio Izvještaj. Riječ dajem kolegi Asimu Sarajliću, kojeg je Zajednička komisija odredila za izvjestioca na sjednici, ako ima potrebe. Ne, hvala lijepo. Riječ dajem podnosiocu Izvještaja, ako je prisutan. Ne, hvala lijepo. Otvaram raspravu. Ko se javlja za riječ? Denis Bećirović, izvolite.
Pitanje radijacijske i nuklearne sigurnosti je vrlo ozbiljno pitanje za BiH, mi smo svi svjedoci da je susjedna Republika Hrvatska odlučila da gradi odlagalište nuklearnog otpada na Trgovskoj gori, dakle u neposrednoj blizini državne granice BiH. Ja sada tražim da nam nadležni ministar iz Vijeća ministara za govornicom javno kaže kako stvari stoje oko toga i koliko su građani BiH ugroženi s tim. Ozbiljni ljudi iz struke upozoravaju da najmanje 300 hiljada građana, pogotovo tog dijela BiH iz oba entiteta, su direktno ugroženi takvim odnosom Republike Hrvatske i njihovom odlukom da grade takvo odlagalište neposredno uz državnu granicu BiH. Dakle, tražim od Vijeća ministara, nadležnog ministra da nam sada javno kaže kako tačno stvari stoje oko toga, a ako slučajno ih nema u ovom momentu, predlažem da ostavimo ovu tačku onda za narednu sjednicu i da direktno dobijemo očitovanje oko ovog pitanja.
Zahvaljujem kolegi Bećiroviću. Dakle, je li ima neko iz Vijeća ministara ko može da da odgovor? Nema. Moram da kažem da se moramo izjasniti o ovoj tačci
Gordana Živković
Ima direktor Agencije.
Jel' direktor Agencije želi, tražio je od Vijeća ministara, kolega Bećirović. ... pošto je samostalna upravna ... agencija za ... Državna regulatorna agencija za radijacijsku i nuklearnu sigurnost, mi nemamo nadležno ministarstvo, a ja bi kao zamjenik direktora ... cijenjenom poslaniku odgovoriti na ovo pitanje dokle smo došli sa .... kakva je situacija sada....
Ako ... izvolite nemamo ništa protiv, izvolite zamjeniče. Zahvaljujem predsjedavajući. Znači, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa je pokrenulo formiranje pravnog i ekspertskog tima, krajem desetog mjeseca prošle godine formirana su oba tima. Ja sam predložen da koordiniram ekspertskim timom 22 člana, preko deset profesora univerzitetskih, dva inostrana eksperta se bave ovom problematikom, prate sve što se dešava stručnog dijela. U ovom momentu je raspasana javna nabavka od strane Fonda za razgradnju Nuklearne elektrane Krško i po svim segmentima se traže kompanije, ekspertske firme koje će uraditi, strateška procjena je gotova, ali rade sad procjenu uticaja na okolinu, zahvat Čerkezovac, za skladište niske i srednje radioaktivnosti u jedan objekat, bivše skladište JNA, išli bi potrošeni izvori iz Ruđera Bošković i ... a pravio bi se novi objekat za nisku i srednju radioaktivnost iz Krškog, dijela hvatskog 50%, što bi se zapakovalo u betonske spremnike težine 15 tona. Svaki spremnik bi bio testiran za transport, skladištenje i odlaganje. Seizmolozi, geolozi, građevinski inžinjeri, profesori, internacionalna dva eksperta sa dugogodišnjim međunarodnim iskustvom su u ekspertskom timu i po svim fazama će pratiti sve što radi Republika Hrvatska i tražiti u zahvat mikrolokacije da se uključe i naši stručnjaci. U ovom momentu je jako interesantna seizmologija, tu je akcenat i možda će se stručni tim i nekim ekspertom iz seizmologije proširiti. Što se tiče pravnog tima zaduženo je Ministarstvo pravde, ja nemam dovoljno informacija, ali sve informacije koje imamo na našem klaudu možemo prepustiti i njima i održavamo virtuelne sastanke, do sada je održano šest sastanaka. Izvještaj prema Vijeću ministara ide u ovom mjesecu, pošto je odlukom definisano svaka tri mjeseca da se izvještava Vijeće ministara šta su uradila ova dva tima. Kako će se stvari dalje odvijati, ja ne znam, nastojimo da upostavimo otvoren odnos sa ekspertima iz sujedne države i da sve bude transparentno kako prema ekspertima, kako prema stručnjacima, tako i javnosti, a smatramo da do sada nije bilo dovoljno transparentno. Ako još nešto imate, ja u ovom momentu ovoliko.
Neću dugo, zahvaljujem se gopodinu zamjeniku na ovim informacijama. Šta sam htio da kažem, ovo pitanje se često u BiH koristi u dnevno-političke svrhe i ja smatram, nažalost, zbog ove katastrofe koja je zadesila Republiku Hrvatsku, evo o čemu je gospodin zamjenik govorio, mislim, iako sam pročitao od strane 55. do 58. uslovno rečeno sve te činjenice koje se odnose na odlaganje nuklearnog otpada, koji vam je svima poznat, pa i pomenut je, ako se ne varam, na stranici 73. u zaključcima, mislim da bi drukčijim pristupom organima Republike Hrvatske, u smislu da ljudi vide da smo dobronamjerni i da želimo da gajimo dobrosusjedske odnose, da jednostavno pokušamo na jedan drugi način možda ljude ubijediti. Mislim da je pogodan trenutak da to uradimo i ja se nadam da, ako bude razumijevanja i s jedne i s druge strane da će oni uspjeti pronaći neko drugo rješenje, pogotovo što sad ovi projekti će se pokazati, s obzirom na ova dešavanja i na te sve rasjede ili rascjepe koji postoje u Republici Hrvatskoj, da je i sa aspekta, je li, ovih potresa koji pogađaju Hrvatsku, to područje nesigurno i sa tog aspekta, da ne ulazim sad u naučne teorije ko kako i na koji način, na kojoj dubini to misli zakopati. Ali zaista bi zamolio da pokušamo, znači, na dobrosusjedski način s nadležnim organima Republike Hrvatske ovo pitanje da riješimo, mislim da ćemo naići na razumijevanje. Hvala vam.
Zahvaljujem kolegi Miletiću. Dalje se niko ne javlja za riječ. Zaključujem raspravu. Idemo se izjasniti o Izvještaju o stanju radijacione i nuklearne bezbjednosti za 2019. godinu. Dakle, prisutno 14 – za 12, protiv niko, uzdržana 2. Federacija BiH – za 8, protiv niko, uzdržana 2. Republika Srpska – za 4, protiv niko, uzdržan niko. Konstatujem da imamo opštu i entitetsku većinu i da je, dakle, Izvještaj o stanju radijacione i nuklearne bezbjednosti za 2019. godinu usvojen. Prelazimo na tačku sedam, Ad. 7. Izvještaj o zbrinjavanju izbjeglica i stranaca pod supsidijarnom zaštitom u Bosni i Hercegovini za 2019. godinu, podnosilac: Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, broj: 01,02,03-37-1-1873/20 od 23. 09. 2020. godine
Dobili ste Mišljenje Zajedničke komisije za ljudska prava Parlamentarne skupštine BiH, Komisija nije prihvatila Izvještaj. Predstavnički dom na 14. sjednici, održanoj 09.12.2020. godine, usvojio je Izvještaj. Riječ dajem kolegi Lazaru Prodanoviću, kojeg je Zajednička komisija odredila za izvjestioca na sjednici Doma, ako ima potrebe. Nema. Hvala lijepo. Riječ dajem podnosiocu Izvještaja, ako je prisutan i ima potrebe. Nema. Hvala lijepo. Otvaram raspravu. Ne javlja se niko. Zaključujem raspravu. Izjašnjavamo se o Izvještaju o zbrinjavanju izbjeglica i stranaca pod supsidijarnom zaštitom u Bosni i Hercegovini za 2019. godinu. Dakle, prisutno 14 – za 10, protiv 1, uzdržana 3. Federacija – za 7, protiv 1, uzdržana 2. Republika Srpska – za 3, protiv niko, uzdržan 1. Konstatujem imamo opštu i entitetsku većinu i konstatujem da je Izvještaj o zbrinjavanju izbjeglica i stranaca pod supsidijarnom zaštitom u Bosni i Hercegovini za 2019. godinu usvojen. Prelazimo na tačku osam, Ad. 8. Izvještaj o radu Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine za 2019. godinu, broj: 01,02-50-18-2196/20 od 10. 11. 2020. godine
Dobili ste Mišljenje Ustavnopravne komisije Doma naroda, Komisija je podržala Izvještaj. Predstavnički dom je na 15. sjednici, održanoj 11.01.2021. godine, usvojio Izvještaj. Riječ dajem Bariši Čolaku, ako ima potrebe. Ne, hvala lijepo. Riječ dajem podnosiocu informacije, ako je prisutan i ima potrebe. Ne, hvala lijepo. Otvaram raspravu. Ko se javlja za riječ? Gospođa Dušanka Majkić, izvolite.
Dakle, znate kolegice i kolege da svake godine prilikom razmatranja ovih izvještaja oni nisu naročito zanimljivi nam ono što oni prikazuju, a naročito nisu polemični i malo kad se vodi žešća debata kad je u pitanju ovo. Ne bih ja ni sad govorila, da nisam dobila Izvještaj o izvršenju budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza za 2019. godinu, te na strani 126. tačka 14. stoji nešto što se zove potencijalne obaveze. Te potencijalne obaveze su bile zaprepašćujuće za mene, jer prvo sam vidjela da nemaju iste informacije Ministarstvo finansija i trezora, dakle on dobija, dobio je detaljnu informaciju, a Parlamentu je napisano ovako pa se ko gdje snađe. Pa u tom dijelu, što je napisan prema Ministarstvu finansija stoji, da je sa 31.12. institucija Pravobranilaštva imala u radu 984 parnična predmeta u kojima se kao tužena strana pojavljuju institucije BiH, a vrijednost svih tih predmeta bila je četvrtina budžeta BiH, to je onih 250 i nešto miliona i, je tada skrenuta pažnja, dakle opet u ... u izvršenju budžeta stoji, da bi u slučaju gubljenja spora to moglo imati teške posljedice po budžet institucija BiH. I kad sam to pročitala, ja sam bila zaprepaštena, dakle, prelistala izvještaj i ne vidim nijednog od tih signala koji bi trebao da me obavijesti o takvom stanju. Onda sam dalje tragala i vidjela da se radi o 32 institucije sa 984 parnična predmeta i pogledala da prvih pet institucija su Ministarstvo odbrane sa 195 predmeta, Uprava za indirektno oporezivanje sa 67, Savjet ministara sa 15, a sve je više od 20 miliona, Ministarstvo za transport 7,5, evo nema nikog od ministara, al' baš je bilo zanimljivo da su ovdje, Agencija za identifikaciju dokumenata i evidenciju, razmjenu podataka 4,4 miliona. Dakle, onda sam tražila dalje po tom izvještaju, pa sam našla nešto što mi odgovara na pitanje, da od ukupno 237 ... pojavljuje se podatak taj 237 nisam mogla nikako izvući odakle u ovom Izvještaju o izvršenju budžeta stajalo 984 predmeta, okončano je u korist suprotne strane. Znači, od 237 predmeta okončani su u korist suprotne strane tokom 2019. godine, oko 130 predmeta odnosilo se na tri vrste sporova i to: 1. parnični postupci po tužbama pravosudni, pravosudnog osoblja, znamo da je to sad vezano za ovaj zakon koji smo naknadno donijeli i da smo taj dio problema riješili; 2. parnični postupci po tužbama pripadnika Oružanih snaga, znači to su plate i naknade, razlike između ličnog i formacijskog čina, nekih šezdesetak još predmeta i 3. parnični predmeti zbog neosnovanog lišavanja slobode, 30 predmeta. Dakle, kad imate sve ovo u vidu, u skladu s tim, ako se sjećate ja sam postavila i delegatsko pitanje, da mi se odgovori šta Ministarstvo pravde radi na tome da se stvari neke riješe ukoliko su problem, ali to je jedan problem. Drugi problem je način izvještavanja Pravobranilaštva. Apsolutno sam nezadovoljna načinom kako se rade izvještaji ove institucije. Posebno, evo recimo na kraju Izvještaja kaže – da je, sami za sebe, da je ostvarilo dobre rezultate i da u cilju napredovanja i unapređenja rada u postupcima zastupanja biće u narednom periodu da se preduzme odgovarajuće korake, otklanjanje nedostataka koji prouzrokuju parnične sporov čiji je ishod u pravili nepovoljan po zastupane institucije. Dakle, oni nam sugerišu da se nešto događa, ali to nije prevedeno u jezik parlamentaraca da mogu da razumiju tačno o čemu se radi. Dakle, ono što je napisano Ministrstvu finansija je primjereno i razumijemo šta to znači i možemo da reagujemo na to i da tražimo promjene. Ovo što piše ovdje ne znači ništa. Drugo kaže – da je krajnji iskorak informatizacija poslovnih procesa u Pravobranilaštvu u svrhu unapređenja rada i da je u narednom periodu potrebno implementirati informacioni sistem za upravljanje predmetima Pravobranilaštva, čime bi bile stvorene pretpostavke za kvalitetno praćenje rada i izvještavanja o radu Pravobranilaštva i unapređen sam rad. Ako će novi informacioni sistem pomoći da se sigurno napradak napravi u radu, ali i u izvještavanju Parlamentarne skupštine o radu Pravobranilaštva, onda bi molila da ovi izvještaji budu mnogo primjereniji, da se oko njih može voditi konkretna debata, naročito u dijelu koji se odnosi na izgradnju mehanizama koji će omogućiti da Pravobranilaštvo daje bolje rezultate, odnosno da se spreče greške, 32 institucije koje mogu da rizikuju budžet BiH, za kako je ovdje rečeno, za jednu četvrtinu. Dakle, ako hoćete da budemo, da pomognemo, kao Parlament da pomognemo radu Pravobranilaštva onda ovo mora biti mnogo eksplicitnije nego što to piše u vašem izvještaju. Hvala.
Dakle, da ponovim dakle. Prisutno 13 – za 7, protiv 3, uzdržana 3. Federacija BiH – za 7, protiv niko, uzdržana 2. Republika Srpska – za niko, protiv 3, uzdržan 1. Dakle, imamo opštu, nemamo entitetsku većinu, ostaje tačka za usaglašavanje u Kolegijumu. Prelazimo, dakle, na devetu tačku. Ja predlažem da 9. tačku sa 74. podtakče i 10. tačku, jer su zaključci objedinjeni, da objedinimo i mi raspravu i da se jednim glasanjem izjasnimo i molim da se o tome izjasnimo, dakle, da vodimo objedinjenu raspravu o tački 9. i 10. sa podtačkama od 9. do 74. Dajte da se izjasnimo. Prisutno 13 – za 12, pritiv niko, uzdržan 1. Federacija BiH – za 8, protiv niko, uzdržan 1. Republika Srpska – za 4, protiv niko, uzdržan niko. Imamo entitetsku i opštu većinu. Prelazimo, dakle, na tačku devet, Ad. 9. Izvještaji Kancelarije za reviziju institucija BiH o finansijskoj reviziji institucija BiH za 2019. godinu Tačka 10. Ad. 10. Godišnji revizorski izvještaj o glavnim nalazima i preporukama za 2019. godinu, podnosilac: Kancelarija za reviziju institucija BiH, broj: 02-16-9-1910/20 od 29. 09. 2020. godine
Otvaram raspravu o ovom prijedlogu, dakle, i pozivam, dakle, kolegicu Majkić da podnese izvještaj kao predsjednica Komisije, da objedini tačku 9. i 10. i da objedini, dakle, zaključke za tačku 9. i 10. kako bi se mogli izjasniti nakon ove rasprave. Izvolite.
Hvala lijepa. Pa evo koleginice i kolege završili smo jedan veliki posao, završili smo ga na vrijeme, jer je prije nas taj posao morao završiti Predstavnički dom. Kakvi su rezultati ustvari onoga što sadrže revizorski izvješatji za 74 od 75 institucija. Zašto imamo 75 institucija, a 74 reviziju, to je pitanje o kome, o kome ćemo se tek dotaći. Postoje institucije koje ne daju da priđe revizija, dakle, institucije koje godinama ne omogućavaju da se napravi revizorski izvještaj o njihovom poslovanju, to je Obavještajno-bezbjednosna agencija. To je veliki budžetski korisnik, a sredstva koja oni koriste su tajna. Kada će, do kad će Parlamentarna skupština tolerisati da jedna institucija ne dozvoljava pristup reviziji, to je stvar i odgovornost ovog Parlamenta. Izvještaj sam po sebi, odnosno Zbirno mišljenje je samo po sebi složeno i sadrži mnogo izvještaja, ali nekoliko stvari koje želim da podijelim s vama. Kakvo je stanje našla revizija u 2019. godini, 21 je pozitivno mišljenje, to je ono čisto pozitivno mišljenje bez zamjerke što bi rekli. Šta to znači? To je dobro, jer u 2018. godini bilo ih je svega 12, a u 2017. godini 13, sad 21, odlično. E, ali imamo drugi dio koji se zove mišljenje, pozitivno mišljenje sa skretanjem pažnje, to je mišljenje koje može da bude problematično zato što može da ..., a to je 44 institucije, može da dovede da sledeći put neka od ove 44 institucije, koje je revizija skrenula pažnju da se nešto događa, da sklizne u mišljenje s rezervom, trebaće se potruditi da se to ne dogodi, ali to je čest slučaj da pozitivno mišljenje sa skretanjem pažnje završi kao mišljenje s rezervom. Što se tiče drugog dijela, to su mišljenja s rezervom i mišljenja s rezervom sa skretanjem pažnje. Broj institucija koje su dobile mišljenje s rezervom povećao se za tri u odnosu na prošlu izvještajnu godinu, a čak za pet u odnosu na 2017. To govori da se finansijska disciplina u tim institucijama, dakle, revizija radi reviziju učinka i finansijsku reviziju, pardon, finansijsku reviziju i reviziju usklađenosti i ona svaki put se osvrće pojedinačno, ali kakav je odnos da se dogodi da dve institucije dobiju mišljenje s rezervom, a sedam dobije mišljenje s rezervom sa skretanjem pažnje, što bi neki lako mogli zaključiti iz nekog razloga revizija neće da daje negativno mišljenje i jedina Kancelarija za reviziju institucija BiH ne daje negativno mišljenje, entitetske revizione institucije se ne prezaju od toga da daju negativno mišljenje. U, od nastanka revizije, je li to negdje 2000. godina, do danas nije bilo nijednog mišljenja koje je bilo negativno. To je pitanje na koje se često, dugo godina sam član ove Komisije i zaista to teško je bilo obrazlagati zašto se to dešava. Ovdje su navedene sve institucije koje su u jednom i u drugom i u trećem statusu. Komisija je radila na način kako je usvojen 2008. godine, jer smo sa međunarodnom organizacijom koju je platila Velika Britanija DFID, to je Agencija za međunarodni razvoj, pomogli da dođemo u fazu da se na ovakav način raspravlja o revizorskim izvještajima. Šta to znači, koja je to najveća vrijednost? Javna saslušanja institucija koje su dobile mišljenje s rezervom i mišljenje s rezervom sa skretanjem pažnje. Dakle, institucije moraju da objasne zašto su, zašto ne poštuju preporuke revizije, zašto ništa ne čine da godinama se ponavljaju iste preporuke i šta namjeravaju i planiraju da urade da bi se stanje u institucijama počelo mijenjati. Ove godine smo takođe uveli novi standard, a to je da s obzirom da najveći broj primjedbi se odnosi na pitanje zapošljavanja, pitanje javnih nabavki i pitanje internih kontrola, tri institucije koje prate taj posao su Agencija za javne nabavke, Centralna harmonizacijska jedinica i institucija, koju sam zaboravila, Agencija za državnu službu. Dakle, oni su bili zajedno s nama tokom saslušanja i oni su i sa institucijama pregovarali u smislu trebate uraditi to i to da bi se stanje popravilo. Dakle, imali smo konkretnu logističku podršku kao Komisija, da bismo iz ovog problema izašli što prije. Na kraju napisali smo u sastavu ovog Izještaja, Zbirnog mišljenja se nalazi 17 sistemskih mjera koje bi uticala na otklanjanje ovolikih primjedbi revizije. Kada bi Savjet ministara jednom odlučio da raspravlja o revizorskim izvještajim i kada bi se donijela odluka da se ključne stvari koje su vezane za ove sistemske mjere koje se odnose na sve institucije, pitanje korištenja vozila, to je pitanje koje se non-stop ponavlja, pitanje zapošljavanje, da li mogu prelaziti sa mjesta na mjesto, strategija borbe protiv korupcije, Zakon o javnim nabavkama, kad bi se otklonili neki od tih glavnih uzroka za ovakvo stanje u reviziji, to bi bio značajan napredak i značajno smanjenje revizorskih preporuka. Na kraju, Komisija je usvojila pojedinačna mišljenja i Zbirno mišljenje i tako je sadržano u ovom materijalu koji imate pred sobom i usvojila određene zaključke. Dakle, predlažem da ovo što je sastavi dio da se glasa praktično o Zbirnom mišljenju, koje sadrži u sebi sve ove zaključke, a zaključke ću pročitati. Prvi zaključak glasi: a) Da Dom naroda prihvata 74 izještaja finansijske revizije institucija BiH od kojih 65 izvještaja finansijske revizije institucija BiH čije je finansijsko poslovanje ocijenjeno revizorskim „pozitivnim mišljenjem“ i „pozitivnim mišljenjem sa skretanjem pažnje“, što čini Prilog 1. Zbirnog mišljenja. b) Devet izvještaja finansijske revizije institucija BiH čije je finansijsko poslovanje ocijenjeno revizorskim „mišljenjem s rezervom“ i „mišljenje s rezervom sa skretanjem pažnje“, to je Prilog 2. Zbirnog mišljenja, od tačka 2.1. do tačke 2.9. znači sedam pojedinačnih mišljenja za institucije na koje se to odnosi i c) Mišljenje o Godišnjem revizorskom izvještaju o glavnim nalazima i preporukama za 2019. godinu, Prilog 2. Zbirno mišljenje tačka 2.10. to vam je ova deseta tačka koju je predsjedavajući predložio da se objedini zajedno sa ostalim revizorskim izvještajima. Drugi zaključak je: Da Dom naroda obavezuje rukovodstvo 44 institucije BiH, čije je finansijsko poslovanje u 2019. godini ocijenjeno revizorskim „pozitivnim mišljenjem sa skretanjem pažnje“, to je onaj rizik, na preduzimanje svih potrebnih mjera iz nadležnosti svake institucije posebno kako bi se izbjegle dalje posljedice pojave na koje je revizija skrenula pažnju pri isticanju predmeta u pozitivna mišljenja, a posebno da takvi nalazi revizije ne prerastu u buduće teže kvalifikacije. Pod tri: Dom naroda usvaja predložene zaključke Komisije za devet institucija, dakle svaka od institucija koje su imale mišljenje s rezervom i mišljenje s rezervom sa skretanjem pažnje, ima i svoje vlastite zaključke, koji su sadržani u tom materijalu, čiji su revizorski izvještaji o finansijskom poslovanju za 2019. godinu bili predmet detaljne komisijske analize, znači to su od 2.1. do 2.9. i Dom naroda usvaja Mišljenje o Godišnjem revizorskom izvještaju o glavnim nalazima i preporukama za 2019. godinu, Prilog 2. Zbirnog mišljenja, Prilog 2.10. Dom naroda traži od Savjeta ministara da najkasnije do 31.03.2021. godine razmotri revizorske izvještaje za 2019. godinu i sad odnosi se na sve ove institucije koje su dobile mišljenje s rezervom i mišljenje sa rezervom sa skretanjem pažnje. Dakle, to su zaključci koji bi trebali da prate, a ovo su glavne preporuke koje bi trebali da, bar kad se tiču ovaj dio koji sam vam nabrojala, da ukoliko se riješi pitanje ono što su sistemske mjere, institucije BiH će imati mnogo bolje rezultate. Evo toliko.
Zahvaljujem kolegici Majkić. Riječ je tražio kolega Denis Bećirović, izvolite.
Radi eventualno i onih koji prate današnju sjednicu Doma naroda treba reći da je danas 12. januar 2021. godine, a da je ovo masa finansijskih izvještaja o reviziji iz 2019. godine. Ja mislim da koncipiranje ovakvog dnevnog reda i ovih izvještaja danas iz 2019. godine je, prije svega, fingiranje nekog rada. Ovdje se ništa ozbiljno ne radi i to treba vrlo jasno reći. Ovdje danas nema nijedne tačke dnevnog reda posvećene migrantskoj krizi, nema tačke dnevnog reda posvećene vakcinaciji, jedina država u regionu. Nema nijednog zakona, nema budžeta BiH za 2021. godinu ni na vidiku. Kako to ocijeniti u jednoj rečenici – zemlja gori, a vlast se češlja. Pogledajte sad ove izvještaje o reviziji, ja mislim da se ovdje treba samokritički osvrnuti na ovaj materijal i ove materijale, a ne način kako je to pokušala gospođa Majkić, jer ovdje su navedeni, između ostalog, i razlozi koji dovode do sistemskih i suštinskih problema. A koji su to sistemski problemi o kojima trebamo govoriti i koje trebamo otklanjati? Pogledajte šta je Ured za reviziju, dakle, u svom dopisu od 31.08.2020. godine, između ostalog, naveo kao problem sistemskog karaktera i to pod tačkom 1. doslovce stoji – Finansiranje institucija BiH tokom cijele 2019. godine vršeno je putem odluka o privremenom finansiranju, podcrtavam, takvo neblagovremeno usvajanje budžeta uz postojanje značajnih slabosti je dodatni teret institucijama i značajno povećava rizik od neefikasnog i nedjelotvornog poslovanja, potrebno je da sve institucije BiH koje učestvuju u procesu predlaganja i donošenja budžeta dosljedno poštuju zakonske procedure i rokove za usvajanje Zakona o budžetu institucija BiH. Pazite, ovo je ocjena iz 2019. godine, evo ja sad javno pitam – Da li iko misli da će biti drugačija ocjena za 2020. godinu, šta mislite hoće li biti drugačija ocjena Ureda za reviziju za ovu 2021. godinu, vidi li iko budžet BiH za 2021. godinu u ovako složenim globalnim i domaćim okolnostima i na vidiku da će doći u parlamentarnu proceduru? A ljudi na to upozoravaju. Gdje je budžet za 2021. godinu? Pokušavao sam na Komisiji za finansije i budžet da zatražimo takvu informaciju, ali čak ni to nije prošlo. Dobra nam je ova revizija, ovaj Ured za reviziju kakav je Dom naroda, kakav je Predstavnički dom, kakvo je Vijeće ministara, pa i Predsjedništvo BiH. Ovakvi, koji prave ovakve opstrukcije u ovako složenim uslovima nemaju, vjerujte, nikakav kredibilitet, nikome držati nikakve lekcije. Da je ovdje stanje pravo, mi bi krenuli prvo od sebe, od ovog Doma, pa bi svi se zapitali šta je sa budžetom, pa bi otklanjali ove sistemske probleme, a ne bi ovako nastupali, držali nekom drugom lekciju za neurađeno, a ništa ne radili tamo gdje je vaša direktna nadležnost. Ne može takva politika uroditi nikakvim dobrom.
Zahvaljujem kolegi Bećiroviću. Ispravka krivog navoda, kolegica Majkić. Izvolite.
Dakle, prvo Dom naroda radi nakon toga kad završi Predstavnički dom, Predstavnički dom je završio nedavno, dakle, mislim poslije toga je bila samo jedna sjednica, ova jučerašnja. Dakle, nismo mogli da stavimo to na dnevni red dok Predstavnički dom ne završi i oni su završili i onda je bio posao na nama. Druga stvar, ne odlučujem ja po svojoj volji i želji na šta treba da liči mišljenje koje Komisija dostavlja Domu na usvajanje, to je definisano Smjernicama, rekla sam vam maloprije da smo, da smo radili uz pomoć britanske organizacije DFID i da smo zahvaljujući njima došli u poziciju da ovakav način razmatranja izvještaja nema nijedan parlament u okruženju. To je primjer, ja sam mislim na jednom skupu u nekoj organizaciji EU objašnjavalja kako se to radi i mnogi imaju želju da kopiraju taj metod. I sad reći da ja izmišljam i pravim neke izvještaje prema vlastitom nahođenju je neodgovorno, pričati o političkim stvarima na nečmu što je ekonomska kategorija i što neuvažavanje preporuka revizije kao prvog partnera Parlamenta je neodgovorno i neozbiljno. Dakle, ... za svaku stvar koja ovdje piše, ja snosim i članovi Komisije odgovornost za ono što su napisali i mislim da svako od članova Komisije može da to brani, izuzev Denisa Bećirovića, koji je imao jedinu želju da sruši ovo na jučerašnjoj sjednici da se stvari ne bi uopšte dogodile i Dom ne bi danas o održao svoju sjednicu.
Zahvaljujem. Ispravka krivog navoda, kolega Bećirović. Izvolite.
Pa gospođa Majkić ima potrebu da ovakve diskusije bezpotrebne personalizira, ovdje je riječ o razmjeni činjenica i argumenata, ništa Vam, dakle, napamet nisam govorio, to stoji u ovom Zbirnom mišljenju, svaka riječ, svaki zarez, sve to gospođo Majkić stoji. Imamo problem što nemamo budžeta BiH i Vi znate da taj problem i te kako prouzrokuju ljudi koji blokiraju ovu državu. Nažalost, Vi u tome saučestvujete i to vrlo aktivno. Zato sam i na sjednici Komisije za finansije i budžet tražio od Vas nekoliko puta da usvojimo čak i jedan krajnje dobronamjeran zaključak, to je da zatražimo inrofmaciju, jer smo nadležna komisija, gdje je budžet za 2021. godinu, ko krši poslovnike i zakone koji to propisuju i Vi ste glasali protiv toga. Pa zar Vam nije u interesu u skladu s ovim nalazima Ureda revizora da znamo gdje je problem. Evo nikoga unaprijed ne osuđujemo, tražimo samo pouzdanu, relevantun informaciju u skladu sa zakonima koji to reguliraju, gdje je budžet za 2021. godinu? Ove godine smo ga, ako ikad nismo, ove smo ga morali na vrijeme donijeti, upravo zbog ovakve krizne situacije. I Vas to ne interesuje, Vi pričate o nekim izmišljenim stvarima.
Ne javlja se niko više. Zaključujem raspravu. Sada ćemo se izjasniti, dakle, o tački 9. Izvještaj Kancelarije za reviziju institucija BiH i finansijskoj reviziji institucija BiH za 2019. godinu sa podtačkama od 9. do 74. dakle, sa preporukama i zaključcima Komisije. I tačka 10. takođe koja glasi – Godišnji revizorski izvještaj o glavnim nalazima i preporukama za 2019. godinu, podnosilac Kancelarija za reviziju institucija. Dakle, usvajamo Izvještaj, preporuke i dakle preporuke Komisije za finansije i budžet. Molim da glasamo. Dakle, pristuno 15 – za 11, protiv 11, uzdržana 3. Federacija BiH – za 7, protiv 1, uzdržana 2. Republika Srpska – za 4, protiv niko, uzdržan 1. Konstatujem, dakle, da smo usvojili Izvještaj Kancelarije za reviziju institucija BiH o finansijskoj reviziji institucija BiH za 2019. godinu, od tačke 9. do 74. uključujući 74. sa preporukama i Godišnji revizorski izvještaj o glavnim nalazima i preporukama za 2019. godinu podnosioca Kancelarije za reviziju institucija BiH. Prelazimo sad na tačku 11. Ad. 11. Izvještaj o dodijelјenom tekućem grantu „Sufinansiranje projekata nevladinih organizacija u oblasti prevencije HIV-a i tuberkuloze u Bosni i Hercegovini za 2018. godinu, podnosilac: Ministarstvo civilnih poslova BiH, broj: 01,02,03-50-18-1498/19 od 20. 08. 2019. godine
Dobili ste Mišljenje Komisije za finansije i budžet Doma naroda, Komisija je usvojila Izvještaj. Riječ dajem gospođi Majkić, ako ima potrebe kao predsjedavajućoj Komisije. Ne, hvala lijepo. Riječ dajem podnosiocu Izvještaja, ako je prisutan i ima potrebe. Ne, zahvaljujem. Otvaram raspravu. Ko se javlja za riječ? Ne javlja niko. Zaključujem raspravu. Glasamo o Izvještaju o dodijelјenom tekućem grantu „Sufinansiranje projekata nevladinih organizacija u oblasti prevencije HIV-a i tuberkuloze u Bosni i Hercegovini za 2018. godinu. Dakle, prisutno 15 – za 14, protiv niko, uzdžan 1. Federacija BiH – za 10, protiv niko, uzdržan niko. Republika Srpska – za 4, protiv niko, uzdržan 1. Imamo opštu i entitetsku većinu. Konstatujem da je Izvještaj o dodijelјenom tekućem grantu „Sufinansiranje projekata nevladinih organizacija u oblasti prevencije HIV-a i tuberkuloze u Bosni i Hercegovini za 2018. godinu usvojen. Prelazimo na tačku 12. Ad. 12. Izvještaj o namjenskom utrošku sredstava granta u oblasti nauke i kulture za 2018. godinu, podnosilac: Ministarstvo civilnih poslova BiH, broj: 01,02,03-50-18- 1349/19 od 31. 07. 2019. godine
Dibili ste Mišljenje Komisije za finansije i budžet Doma naroda, Komisija je usvojila Izvještaj. Riječ dajem gospođi Dušanki Majkić, predsjedavajućoj Komisije za finansije i budžet Doma naroda. Nema potrebe. Hvala lijepo. Riječ dajem podnosiocu Izvještaja, ako je prisutan i ima potrebe. Ne, zahvaljujem. Otvaram raspravu. Ko se javlja za riječ? Ne javlja niko. Zahvaljujem. Dakle, glasamo o Izvještaju o namjenskom utrošku sredstava granta u oblasti nauke i kulture za 2018. godinu. Dakle, prisutno 15 – za 9, protiv 4, uzdržana 2. Federacija BiH – za 9, protiv niko, uzdržan 1. Republika Srpska – za niko, protiv 4, uzdržan 1. Imamo opštu većinu, nemamo entitetske većine. Hoćemo u drugi krug? Može.
Dobro, može. Glasamo u drugom krugu. Dakle, prisutno 15 – za 9, protiv 4, uzdržana 2. Federacija BiH – za 9, provin niko, uzdržan 1. Republika Srpska – za niko, protiv 4, uzdržan 1. Dakle, nemamo većinu iz Republike Srpske i konstatujem Izvještaj o namjenskom utrošku sredstava granta u oblasti nauke i kulture za 2018. godinu nije usvojen. Prelazimo na 13. tačku, to je Ad. 13. Delegatska inicijativa Denisa Bećirovića kojom se zadužuje Savjet ministara BiH da u roku od šest mjeseci od dana usvajanja ove inicijative u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, u saradnji sa nadležnim organima vlasti, pripremi i u parlamentarnu proceduru uputi Zakon o zaštiti vode za ljudsku potrošnju u Bosni i Hercegovini, broj: 02-50-6-1918/20 od 30. 09. 2020. godine
Dobili ste Mišljenje Zajedničke komisije za ljudska prava Parlamentarne skupštine BiH, Komisija je podržala ovu inicijativu. Riječ dajem Lazaru Prodanoviću, kojeg je Zajednička komisija odredila za izvjestioca na sjednici Doma. Nema potrebe. Hvala lijepo. Riječ dajem podnosiocu inicijative. Kolega Bećirović, izvolite.
Zahvaljujem komisiji koja je podržala ovaj prijedlog. Mi često u BiH od nekih velikih tema političkih zaboravimo da postoje i druge teme koje su egzistencijalnog karaktera za ljude u našoj zemlji. Jedna od takvih tema jeste i ovakav jedan zakon koji predlažem, dakle, Zakon o zaštiti vode za ljudsku potrošnju. Voda je bez sumnje jedan od najvećih prirodnih resursa u BiH, resurs budućnosti i trebali bi svi da vodimo računa o tome, ali i da donesemo odgovarajuće zakone kako i na koji način da to sačuvamo i za buduće generacije. Pogledajte, recimo, šta se događa posljednjih dana u okolini Višegrada na rijeci Drini, ono je prirodna katastrofa za cijelu BiH. Slične scene ponavljaju se i na drugim rijekama u BiH, nemoguće je zaštititi vodu u ovoj zemlji tako što ćete udarati na vodotoke entitetske, kantonalne i ne znam ni ja koje granice, mi se u ovoj oblasti moramo uskladiti da EU, to nas čeka u budućnosti prije ili kasnije, a bolje je da to uradimo što prije upravo radi mladih ljudi, radi novih generacija. Ovaj Zakon, dakle, treba da regulira zdravstvenu ispravnost vode za ljudsku potrošnju. Treba da odredi nadležna tijela za njegovo provođenje, na kraju krajeva postoje i tri precizne direktive EU koje tretiraju ovo pitanje. Stoga sam i predložio da Vijeće ministara BiH ima jedan pristojan rok od šest mjeseci da pripremi i ovakav zakon uputi u parlamentarnu proceduru. Ljudi nam masovno odlaze iz BiH zato što vide da se u organima vlasti, oni koji su za to nadležni i zaduženi, ne bave životnim problemima. Evo prilike koja nema nikakvog entitetskog, nacionalnog, etničkog, vjerskog, nikakvog predznaka, evo prilike da pokažemo dobru volju, da pomognemo budućim naraštajima, jednako svima u BiH, jer nam je to u zajedničkom interesu. Stoga predlažem, još jednom, da podržimo ovaj prijedlog, jer je on, ponavljam, od koristi za cijelu zemlju.
...../nije uključen mikrofon/ ... predlažem da se izjasnimo o inicijativi kolege Bećirovića. Dajte da glasamo. Dakle, prisutnih 15 – za 6, protiv 8, uzdržan 1. Federacija BiH – za 6, protiv 4, uzdržan niko. Republika Srpska – za niko, protiv 4, uzdržan 1. Dakle, nema opšte, nema entitetske većine. Konstatujem da delegatska inicijativa Denisa Bećirovića nije usvojena. Prelazimo na tačku 14. Ad. 14. Delegatska inicijativa Denisa Bećirovića kojom se zadužuje Savjet ministara BiH da najkasnije u roku od 45 dana oda dana usvajanja ove inicijative u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH pripremi i u parlamentarnu proceduru dostavi cjelovitu analizu o uspostavljenim paralelnim vezama Republike Srbije i bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, sa posebnim osvrtom na poštivanje nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta države Bosne i Hercegovine, broj: 02- 50-6-2040/20 od 15. 10. 2020. godine
Dobili ste Mišljenje Ustavnopravne komisije Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, Komsija nije podržala ovu inicijativu. Riječ dajem Bariši Čolaku, predsjedavajućem Ustavnopravne komisije Doma naroda, ako ima potrebe. Ne, zahvaljujem. Riječ dajem podnosiocu inicijative. Nema potrebe. Hvala lijepo. Otvaram raspravu. Ko se javlja za riječ? Ne javlja, a za riječ se javlja, predlagač izvolite, kolega Bećirović
Kolega Munib Jusufović komentariše kakva je svrha djelovanja kad imamo ljude koji glasaju protiv čak i toga da zaštitimo vodu za ljudsku potrošnju. Ha, mi ovdje imamo samo dva izbora, jedan je da spavamo, da ništa ne radimo i da gledamo kako to teče. I drugi je da se borimo, da predlažemo, a ljudi nek gledaju ko glasa i kako glasa. Ja ću uvijek biti pristalica ovog drugog pristupa, predlagaću, boriću se, hoću da sam sebi kažem uradio sam ono što sam mogao, a svako nek nosi svoju odgovornost. Na dnevnom redu je trenutno prijedlog da u državnom parlamentu prvi put nakon 25 godina dobijemo informaciju o sadržaju paralelnih veza između Republike Srbije i bh. entiteta RS. U skladu sa Ustavom BiH, gdje je jasno rečeno da te veze moraju biti usklađene i potpuno, dakle, u skladu sa suverenitetom, nezavisnošću i teritorijalnim integritetom BiH. Logično bi bilo da kad je riječ o tim paralelenim vezama da nema niko ništa da krije oko toga, ako je sve u skladu sa Ustavom, sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, šta je problem da Vijeća ministara BiH pripremi jednu takvu analizu i da nam je dostavi. U suprotnom poslaće se poruka da ima nešto skriveno, da ima nešto problematično i da se neko boji da tu stvar predstavi ovdje u državnom parlamentu. Vidjećemo kakvo će biti glasanje oko toga, mnoge stvari neću da govorim prije nego što ne vidim i formalno glasanje, zato što nemam namjeru da ovo pitanje zaustavim s ovom tačkom dnevnog reda, ima i te kako delegatskih mogućnosti i formi kako ćemo ovo reaktuelizirati u slučaju da ovakav jedan prijedlog ne prođe, a on je korektan, dajte analizu, evo Vijeće ministara, Tegeltija i ostali, da vidimo šta je sadržaj toga, a ako se bojite toga to je već druga stvar. Mnoge stvari su pokrenute, ide taj talas promjena u BiH, htjeli mi to ili ne, mnoge stvari ćemo mi preispitati, ne ide to više ovako, nije Dejton zamišljen da se ruši BiH, nema ni zareza koji to nekome dozvoljava, a neki su krenuli u tom pravcu, e to će se sada polako zaustavljati. Tako da, ovo pitanje sam na neki način naznačio u oktobru prošle godine, danas i formalno želim da vidim kakav je odnos prema tom prijedlogu, ali ne brinite ne zaustavljam ovo pitanje. Previše je ovo važno da bi to tek tako išlo kako je išlo dosad, previše.
Zahaljujem gospodinu Bećiroviću. Ispravka krivog navoda, Dušanka Majkić. Izvolite.
Dakle, da bi Savjet ministara mogao da uradi analizu koju Vi tražite, morao bi dobiti prethodno našu podršku, a evo ja bi mogla da se opkladim da je neće dobiti. Drugo, Vi morate da počnete da razmišljate kad formirate taj toliki bezbroj ovakvih inicijativa da bi te inicijative takođe morale dobiti sve podršku. Međutim, Vaša snaga je nedovoljna, morate imati veći rezultat na izborima, imati veću snagu političke partije iz koje dolazite da biste mogli realizovati svoje interese, čak nije Vam dovoljno ni to što Vas SDA po pravilu podržava, dakle, SDA nikad ne izlazi sa svojim prijedlozima, ali podržava svaku .... inicijativu, jer zna da u SDA ne može niko smisliti takve inicijative kakve Vi predlažete. Čemu su one namjenjene, pa Vi znate da one, nijedna Vaša inicijative ne može proći, Vi to znate i nema te sile, znači, ne samo da ne možete doći, dospjeti do Savjeta ministara, ne možete dospjeti do kolega u Domu naroda. Dakle, i taj podatak govori da Vama nije u interes inicijativa, Vama je u interesu da budete politički vidljivi, medijski okupirani i da se o Vama govori, evo to je glavna vijest šta ste Vi rekli da ćete postaviti, ne znam, u Dodikovom dvorištu, ne znam šta rekoste. Čemu služi to, koji je to napradak? Niti sam čula da ste Vi na neku tačku dnevnog reda se pripremili dobro, pa dali korektne prijedloge, nego su to sve protiv interesa Republike Srpske, protiv Srpske, protiv nas sviju ovdje, dakle, ostavite se ćorava posla, jer ne možete, dajte da vredite onoliko koliku političku snagu imate.
... Majkić. Kolega Denis Bećirović, koliko vidim, ispravka krivog navoda.
... relevantno ovo o čemu govorim Majkić, najbolje potvrđuje i prethodno glasanje, ona je čak procijenila da bi, ako donesemo Zakon o zaštiti vode za ljudsku potrošnju, da bi to jako bilo štetno
Ja, Drina protiče, Bosna, Una, Sana, sve one protiču, je li tako, kroz jedan entitet, ne teku kroz oba, to nisu vodotoci koji imaju i širi karakter od države BiH, eto to vam je primjer. Međutim, samo snaga ovdje i u Domu naroda mora biti u snazi argumenata, možda nema dovoljno ruku, nema te vrste snage, ali ima snaga argumenata i čuće se u ovom Domu i govoriće se o tome i predočiće se našim prijateljima na zapadu.
I zajedničkim snagama pokušaćemo napraviti nešto što je bolje od ovog što danas imamo, a to je, ponavljam, u interesu svih ljudi. To što Vi, prvo ajde malo kulture, znači, dok ste govorili slušam Vas, sad i Vi slušajte, da ne prozivam predsjedavajućeg što Vas džaba ne upozorava već. To što povezujete moje izlaganje sa kolegama iz SDA, ne znam zašto to radite.
Ja ovdje nemam nikakvu predrasudu prema ljudima koji pripadaju bilo kojoj političkoj partiji, iskreno bih želio da Vi jednom predložite nešto što je od koristi za ovu zemlju, ja ću glasati za to. Neću reći, eto sad to predložila Dušanka Majkić, pa ja protiv. Prema tome, kolege iz bilo kojih stranaka, nezavisnih, kad god predlažu korisne stvari, ja ću podržati i tako isto, ovaj, i dobar dio ljudi se ovdje ne odnosi po tome da li je neko iz SDP- a, iz SBB-a, iz SDA, iz bilo koje druge stranke, već prema tome šta se predlaže. Dakle, akcenat na sadržaj, a ne etiketu, gospođo Majkić, ali Vi to ne rezumijete. Tako da želim Vam vrlo jasno reći, bez obzira na ishod ove tačke otvorićemo ovo pitanje paralelenih veza. Ja idem redom, prvo hoću da vidim može li to Vijeće ministara da uradi, a i te kako imam šta reći o sadržaju toga i to sa vrlo ozbiljnom argumentacijom. Ali, nažalost, to što imam reći nije u skladu ni sa Dejtonom, ni sa Ustavom BiH i pričaćemo o tome, ma koliko se to Vama svidjelo ili ne.
Zahvaljujem. Ne javlja se niko više. Zaključujemo raspravu. Idemo se izjasniti o, glasamo o delegatskoj inicijativi gospodina Denisa Bećirovića. Dajte da glasamo. Prisutno 14 – za 6, protiv 8, uzdržan niko. Federacija BiH – za 6, protiv 4, uzdržan niko. Republika Srpska – za niko, protiv 4, uzdržan niko. Nemamo opštu, nemamo entitetsku većinu. Konstatujem, delegatska inicijatva Denisa Bećirovića nije prihvaćena. Prelazimo na tačku 15. Ad. 15. Delegatska inicijativa Denisa Bećirovića kojom Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH zadužuje Savjet ministara BiH da u roku od šest mjeseci od dana usvajanja ove inicijative pripremi i u parlamentarnu proceduru uputi Strategiju prevencije genocida u Bosni i Hercegovini, broj: 02-50-6-2227/20 od 18. 11. 2020. godine
Dobili ste Mišljenje Ustavnopravne komisije Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, Komisija nije podržala ovu inicijativu. Riječ dajem Bariši Čolaku, predsjedavajućem Ustavnopravne komisije, ako ima potrebe. Ne, hvala lijepo. Riječ dajem podnosiocu inicijative. Kolega Bećirović, izvolite.
Prevencija genocida je važno pitanje naše civilizacije, ne samo naše države BiH, sve demokratske i civilizirane države trebaju težiti da se takvo zlo nikada i nikome više ne ponovi, posebno mi u BiH imamo obavezu da radimo na prevenciji genocida u našoj zemlji i to je u direktnom interesu svih i naroda i građana u BiH. A zašto ovo predlažem? Zato što, nažalost, genocid je ponovljiv, ideologije zla i mržnje nisu samo prošlost, već nažalost i sadašnjost i u našem je interesu da djelotvorno djelujemo i preveniramo takve stvari, jer je jako važno za sve ljude u ovoj zemlji da imaju osjećaj sigurnosti, da ne odlaze iz ove zemlje, da ne odvode djecu samo zato što misle da se zlo može ponovo ponoviti i mi im trebamo poslati takvu poruku. Nažalost, uzroci i pojave koji su doveli do genocida i dalje postoje i prijete u BiH i nije samo 11. juli ili uoči 11. jula vrijeme kada o toj temi treba govoriti, svaki dan u godini treba da razmišljamo i da nudimo nova rješenja u vezi s tim. A pazite do genocida, koji je presuđen međunarodnim presudama, kako je došlo. Tako što je neko prvo odlučio da diskreditira i blokira državne institucije, zar mi to i danas nemamo u nekoj formi. Do toga je došlo nakon što je neko posegnuo prema antiustavnim aktivnostima, pa i to vidimo u posljednjih pet godina da se ozbiljno ide u tom pravcu. Do genocida dolazi kada idete sa politikom diskreditiranja i ocrnjivanja drugog, drugačijeg drugo naroda, to postaje sve opasnija pojava upravo posljednjih godina u BiH. Do genocida dolazi kada ljudima stavljate mete na čelo, samo zato što su druge vjere ili nacije, to se događa u BiH, u posljednje vrijeme sve više. Do genocida dolazi i kada imate u susjedstvu neke države koje se naoružavaju do zuba, a kada slabite Oružane snage BiH. Do genocida dolazi kada imate neprekinuti specijalni rat protiv BiH, koji se i dalje nastavlja u medijima, psihološki, diplomatski i na druge načine. Ne zanemarimo ni ulogu tzv. intelektualne elite, koja hiper producira knjige antibosanskog karaktera i naravno ne zaboravimo i pospustljiv stav međunarodne zajednice prema ekstremima u BiH, to je takođe vrlo ozbiljna tema i teza zbog koje su građani BiH, konkretno Bošnjaci platili izuzetno visoku cijenu, ali, nažalost, sve ove stvari se ponavljaju. Zato je pred nama izbor ili ćemo prevenirati zločine i genocid, odgajati mlade naraštaje u duhu tolerancije i međusobnog uvažavanja ili neko ne želi da to prevenira, već da ide baš u tom pravcu i ovo glasanje ovdje i stenogram sa ove sjednice su svojevrsna jasna poruka.
Zahvaljujem kolegi Bećiroviću. Niko se dalje nije javio za riječ. Zatvaram raspravu. Idemo se izjasniti o inicijativi kolege Denisa Bećirovića. Znači, prisutno je 14 – za 6, protiv 8, uzdržan niko. Federacija BiH – za 6, protiv 4, uzdržan niko. Republika Srpska – za niko, protiv 4, uzdržan niko. Nemamo opšte, nemamo entitetske većine. Konstatujem da ova inicijativa kolege Bećirovića nije usvojena. Na dnevnom redu predstoji još davanje saglasnosti za ratifikaciju sporazuma i amandmana i ugovora, predlažem da objedinimo raspravu i izjašnjenje o tačkama od 16. do 19. dnevnog reda, uključujući i tačku 19. ali o tome se moramo izjasniti. Ko je za? Dakle, pristuno 14 – za 13, protiv niko, uzdržan 1. Federacija BiH – za 9, protiv niko, uzdržan 1. Republika Srpska – za 4, protiv niko, uzdržan niko. Imamo opštu, imamo entitetsku većinu. Tačke od 16. do 19. Ad. 16. – Ad. 19. Ratifikacija sporazuma, amandmana i ugovora
I dakle, sada se izjašnjavamo o ratifikaciji sporazuma i amandmana na ugovore od tačke 16. do 19. uključujući i tačku 19. Hajte da glasamo. Dakle, prisutno 14 – za 14, protiv niko, uzdržan niko. Federacija BiH – za 10, protiv niko, uzdržan niko. Republika Srpska – za 4, protiv niko, uzdržan niko. Imamo opštu, imamo entitetsku većinu. Konstatujem da smo ratifikovali sporazume i amandmane od tačke 16. do 19. uključujući i tačku 19. i time stekli uslove da zaključimo 14. sjednicu. Datum održavanja 15. sjednice dobićete na vrijeme. Ja se zahvaljujem svim delegatima na radu. Hvala vam lijepo.